Pregled literature

(pogl. “Reviewing the Literature”)

Ukoliko želimo doprinijeti istraživanju znanja u području
našeg interesa, tada prvo moramo vidjeti što su otkrili drugi
istraživači. Cilj ovog izlaganja je pokazati kako se to može
učiniti.

„ Ciljevi:

„ objasniti različite načine na koje pregled literature

pomaže istraživaču u oblikovanju studije
„ opisati četiri glavna koraka u provedbi pregleda
literature
„ opisati razliku između preliminarnih, sekundarnih i
primarnih izvora, te ulogu svakog od navedenih
izvora u procesu pregleda literature
„ locirati relevantne citate o obrazovnoj temi, koristeći
(tiskane ili elektronske) verzije Indexa za časopise u
obrazovanju (Current Index to Journals in Education-
CIJE) i Izvora u obrazovanju (Resources in Education-
RIE)
„ opisati više vrsta preliminarnih izvora i njihove korisnosti u
provođenju pregleda literature
„ interpretirati rezultate meta-analize skupa kvantitativnih
istraživačkih studija pojedinog problema
„ opisati metode za dolaženje do dokumenata (koji su
identificirani putem istraživanja preliminarnih i
sekundarnih izvora)
„ opisati metode klasifikacije informacija sadržanih u
primarnim izvorima dokumenata koji su identificirani
putem pregleda literature
„ navesti nekoliko kriterija koji su korisni u vrednovanju
kvantitativne ili kvalitativne studije
„ opisati nekoliko pogrešaka koje oslabljuju izvještaj o
pregledu literature
„ evaluirati relativne prednosti narativnog pregleda,
zbrajanja glasova, te meta-analize za sintetiziranje
kvantitativnih rezultata istraživanja
„ opisati metode sintetiziranja primarno kvalitativnih
istraživačkih studija
„ Ukoliko se studija ne gradi eksplicitno na radovima
drugim istraživača u nekom području, tada je vrlo malo
vjerojatno da će ona doprinijeti ukupnom znanju
istraživanja. Levin i Marshall naglašavaju ovu poantu u
komentiranju o svojim iskustvima kako izdavača u
Časopisu za Edukacijsku Psihologiju. Smatraju da ukoliko
želimo da naše istraživanje ima značajan doprinos,
moramo ga temeljiti na adekvatnom znanju područja, a
studija mora reflektirati to znanje. Unatoč važnosti
iscrpnog pregleda literature, ova se faza čitavog procesa
preskače češće nego neke druge faze u izradi
znanstvenog rada.

„ Za dobar pregled literature obično treba tri do šest

mjeseci, pogotovo ako je vaše znanje o području i
problemu nedovoljno. Ovo vrijeme nije utrošeno, već je
uloženo u bolje razumijevanje problema. Pregled
literature može biti i zanemaren za način da istraživač ne
razumije u potpunosti koliko taj proces doprinosi stvaranju
studije i interpretaciji dobivenih rezultata.
Kako bi bolje razvili ovo razumijevanje, pogledajmo koje
su to razne svrhe pregleda literature u procesu izrade
istraživačke studije:
I. Ograničavanje problema koji se istražuje;
Odabir ograničenog problema te njegovo istraživanje u
dubinu bolje je od površnog istraživanja širokog
problema. Pregledom literature možete saznati kako su
drugi istraživači formulirali korisne linije istraživanja unutar
šireg područja interesa.

II. Potraga za novim linijama istraživanja;

Prilikom pregleda literature potrebno je ustanoviti koja su
istraživanja već provedena. Jednako tako važno je ne
previdjeti neke mogućnosti istraživanja. Vaše jedinstveno
iskustvo i pozadina može omogućiti da uočite aspekt
problema koji drugi istraživači nisu primijetili. Nastajanje
takvih novih perspektiva najčešće se događa na
područjima gdje nije provedeno mnogo istraživanja, ali
nije isključeno da se isto može dogoditi u dobro
istraženim područjima- kada se koristimo idejama koje su
formulirane na kreativan i jedinstven način.
III. Izbjegavanje bezuspješnih pristupa;
U pregledu literature, budite na oprezu za novim načinima
istraživanja. Pregled literature često rezultira
pronalaskom više sličnih studija, koje koriste sličnu
metodologiju, a ne uspijevaju proizvesti značajne
eksperimentalne ili korelacijske rezultate.

IV. Stjecanje metodoloških uvida;

Često se događa da se prilikom pregleda literature pažnja
pridaje samo rezultatima pojedine studije. To je pogreška
iz razloga što nam i ostale informacije mogu pomoći u
kreiranju studije.
V. Pronalazak preporuka za daljnja istraživanja

VI. Pronalazak potpore za utemeljenje teorije

1-4 U PREGLEDU LITERATURE:

„ Nakon što smo formulirali problem koji želimo istražiti

možemo početi sa pregledom literature:

1. PRETRAŽIVANJE PRELIMINARNIH IZVORA:

- preliminarni izvori su indeksi koji nas upućuju na
pojedine knjige i publikacije, neovisno o tome gdje se
nalaze

2. UPOTREBA SEKUNDARNIH IZVORA

3. ČITANJE PRIMARNIH IZVORA

4. SINTETIZIRANJE LITERATURE:
- pisanje izvještaja o onome što smo saznali iz primarnih i
sekundarnih izvora
1. PRELIMINARNI IZVORI:

„ Educational Resources Information Center (ERIC)

Osnovala ga je vlada S.A.D.-a.
Publikacije:
Current Index to Journals in Education (CIJE)
Resources in Education (RIE)

Tiskane verzije CIJE i RIE pretražuju se na slijedeći način:

Prije svega, nužno je da odredimo potrebne deskriptore za našu
potragu. Deskriptori su termini pomoću kojih se klasificiraju
dokumenti koji sadrže informacije o temi koju taj termin denotira.
Međutim, imajte na umu da CIJE i RIE ne sadrže dokumente već
samo citate za stvarne dokumente.

Npr. Uzmimo da je dezignator glavnog unosa (main-entry

designator) slijedeća riječ:

RODITELJ
Naša potraga rezultirati će slijedećim podacima:

„ RODITELJ
CIJE: 938 RIE: 864 GC: 510
(broj unosa) (kod grupe deskriptora, kategorija u koju
deskriptor pripada)

„ UF katolički roditelji
(used for)

„ NT biološki roditelji
(narrower term) nezaposleni roditelji
očevi
majke

„ BT grupe
(broader term)

„ RT odrasli
(related term) skrbnici
kćeri
srodstvo
„ Svi su unosi u CIJE i RIE pisani u jednakom standardnom
formatu. Kada smo odabrali prikladne deskriptore
možemo pretražiti indekse onih perioda koje želimo
pregledati.
„ Svi CIJE unosi odnose se na časopise, dok RIE
obuhvaća raznovrsne izdavačke oblike.

Primjer:
Pod uloga roditelja nalazimo slijedeće unose;

Family Focus: Reading and Learning Together Packet ED 347 498

School and Family Partnerships ED 347 638

Odabiremo citat za koji smatramo da će nam koristiti.

ED broj (ERIC accession number) označava broj koji je sustavno
dodijeljen tom pojedinom unosu prilikom njegove obrade.

Svaki pojedini unos sadrži još i informacije o ostalim deskriptorima koji ga

dezigniraju te autoru, izdavaču, dostupnosti, jeziku na kojem je napisan
dokument, tipu publikacije i ostalo.
Elektronske verzije CIJE i RIE pretražuju se na slijedeći način:

Postoje tri mogućnosti pretraživanja elektronskih vezija:

1. Pretraživanje teksta

2. Pretraživanje indeksa;
slično je pretraživanju teksta, samo što kod teksta moramo generirati
prikladne riječi ili fraze za pretragu. Index se sastoji od riječi i fraza
između kojih možemo birati pa tako i formulirati relevantne termine za
svoju pretragu

3. Pretraživanje rječnika;
slično je pretrazi tiskane verzije pomoću deskriptora, osim što
omogućuje korištenje veznika/konektora za sužavanje naše potrage.
„ Ishod naše pretrage (manualne ili elektronske) biti će lista
citata (te sažetaka ukoliko su dostupni)

„ Nakon proučavanja tih podataka trebamo se odlučiti koje

od tih dokumenata trebamo pročitati i posvetiti im više
pažnje

„ Potrebno je napomenuti da su priprema sažetaka i odabir

deskriptora za pojedini dokument subjektivni procesi
koji ovise o recenzentima, pa stoga nije neobično da
naša potraga rezultira različitim deskriptorima i
informacijama sadržanim u sažetku za isti dokument
(naravno, ukoliko se koristimo različitim preliminarnim
izvorima)
 @Internet@
„ Pretraga preliminarnih izvora

„ Elektronska pošta

„ News grupe

„ Forumi

„ Web stranice pojedinih autora

„ Knjižnice pojedinih sveučilišta u inozemstvu

„ Članci, knjige i ostala literatura

„ http://www.fsb.hr/library/

„ OPAC - Online Public Access Catalog = javno dostupan katalog

„ CROLIST skupni katalog 43 knjiž

knjižnica, lista knjiž
knjižnica
„ OPAC skupni katalog Knjiž
Knjižnica Grada Zagreba - (24 knjiž knjižnice)
nice)
„ OPAC METELwin - skupni katalog (283(283 knjiž
knjižnice - narodne, školske, specijalne)
specijalne)
„ OPAC - skupni katalog knjiž
knjižnica Zadarske županije (16 (16 knjiž
knjižnica)
nica)

„ OPAC - skupni katalog knjiž

knjižnica Sveucilista Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
(12 knjiž nica)
knjižnica)
„ OPAC - skupni katalog knjiž
knjižnica ustanova Sveuč
Sveučilista u Rijeci koje djeluju u Puli (6
(6
knjiž
knjižnica)
nica)
„ Sustav znanstvenih informacija RH - tematski podsustav Druš
Društvene znanosti (22
knjiž
knjižnice)
Sustav znanstvenih informacija RH - tematski podsustav Humanistika - skupni OPAC,
OPAC,
lista časopisa uključ
uključenih knjiž
knjižnica (34 knjiž
knjižnica)
nica)
„ Sustav znanstvenih informacija RH - tematski podsustav Prirodoslovlje - skupni
OPAC (27 knjiž
knjižnica)
nica)
„ Sustav znanstvenih informacija RH - podsustav Biomedicina - skupna lista časopisa
1990-
1990-2001, skupni OPAC
(10 knjiž
knjižnica)
nica)

„ Sustav znanstvenih informacija RH - podsustav Tehnika - skupni OPAC (24 knjiž knjižnice),
lista časopisa 2000/2001
„ Nacionalna i sveučsveučiliš
ilišna knjiž
knjižnica u Zagrebu i ostale sveuč
sveučiliš
ilišne knjiž
knjižnice u
Hrvatskoj:
„ Gradska i sveuč
sveučiliš
ilišna knjiž
knjižnica u Osijeku - OPAC
„ Nacionalna i sveučsveučiliš
ilišna knjiž
knjižnica u Zagrebu - OPAC
„ Sveuč
Sveučiliš
ilišna knjiž
knjižnica Pula
„ Sveuč č
Sveu iliiliš
š na knjiž
knjižnica Rijeka - OPAC,
OPAC, digitalizirani kartič
kartični katalog Biblioteca Civica
„ Sveuč
Sveučiliš
ilišna knjiž
knjižnica Split - OPAC,
OPAC, popis strane periodike u knjiž
knjižnicama Sveuč
Sveučiliš
ilišta u
Splitu za 1998.g.
„ Sveuč
Sveučiliš
ilišna knjiž
knjižnica, Zadar - OPAC
„ Fakultetske knjižknjižnice
„ Europske knjiž
knjižnice:

„ Libraries on the Web

„ Elektronische Zeitschriftenbibliothek (EZB)
„ Europe's National Libraries - projekt GABRIEL
„ ETH Bibliothek-
Bibliothek- Zuerich

„ Knjiž
Knjižnice u svijetu:

„ Library Servers via WWW

„ The Library of Congress
„ National Library Catalogues Worldwide
 Novosti na Netu, knjižničarski portali, pretraživači:

„ UNESCO Libraries Portal

„ ebrary’s Library Center

„ Librarian's Index to the Internet - pretraživač, odnosno

predmetno kazalo (subject directory) - pretražuje više od
11000 internet izvora odabranih i vrednovanih od strane
knjižničara

„ Academic Info--mjesečno ažuriranje podataka

„ Digital Librarian's New Site--knjižničarski odabir najboljeg

sadržaja weba

„ Staying Current on the Web--Jenny Levine savjetuje i

odabire linkove za vas
„ www.free-ebooks.net

„ www.gutenberg.org

„ www.web-source.net/free_ebooks.htm