ICT Kurs Komplet

Ministarstvo prosvjete i nauke
Informaciono-komunikacione tehnologije – ICT
Vjekovima su ljudi pokušavali da olakšaju i ubrzaju proces računanja. Pojavom računara

(elektronskih uređaja za skladištenje i obradu informacija) ubrzan je tehnološki i informativni
razvoj civilizacije. Od prvog komercijalnog digitalnog računara iz 1940-e, godine do današnjih
moćnih računara postoji veoma malo promjena u osnovnim principima rada.
Sve informacione tehnologije (Information Tehnologies) razvijene kroz istoriju
rješavaju probleme na isti način: postoje ulazne informacije koje se obrađuju i
rezultat obrade se vraća onome ko je zahtijevao rješenje problema.
Pomoću računara informacije mogu da se:
- obrađuju (računanje, crtanje, obrada teksta, kreiranje zvuka i pokretne slike, itd.),
- pamte (trajno ili privremeno ) i
- razmjenjuju (bez obzira na udaljenost).
Da bi razmjenjivali informacije ljudi moraju da komuniciraju. Pronalaskom telefona (1876.

god.) prenos informacija se automatizovao i ubrzano razvijao. Danas je prenos infomacija skoro
trenutan u okviru planete zahvaljujući savremenim sredstvima komunikacije: telefonu, telefaksu,
mobilnom telefonu, radiju, televiziji i računarskim mrežama.
Tehnologije koje se koriste za prenos informacija u raznim oblicima nazivaju se
komunikacionim tehnologijama (Communication Tehnologies).
Informaciono - komunikacione tehnologije (Information Communication Tehnologies) ili

ICT je skup tehnologija koje se koriste pri automatskoj obradi informacija i njihovom prenosu
nekim komunikacionim sredstvom.
ICT je danas prisutan u svim ljudskim djelatnostima. Bez računara i komunikacija se ne bi mogla
zamisliti savremena saobraćajna sredstva, proizvodni pogoni, obrazovne institucije, kompanije,
zdravstvene organizacije, državni organi, itd.
Vježba:
1. Nabrojte bar 5 poslova za koje ljudi koriste računar.
2. Da li postoji oblast ljudske djelatnosti gdje se ICT ne koristi?
3. Koja savremena sredstva prenosa informacija postoje?
4. Koja se sredstva komunikacije koriste kad se informacije razmjenjuju između ljudi, a koja
između računara?
5. Navedite primjere kućne primjene ICT.
Računar
Računar ili kompjuter je mašina (uređaj) za automatsku obradu podataka. Računar je

uređaj (hardware) koji operiše, računa, pamti i razmjenjuje podatke i to sve pod kontrolom
programa. Program (software) se sastoji od instrukcija koje specificiraju svaki detalj o tome šta
treba uraditi sa podacima.
Znači, dva neodvojiva dijela računara su:
- hardver – uređaj (hardware ) i
- softver – program (software).
ICT 1
Hardver bez softvera je samo gomila čipova i žica s kojim nije moguće ništa korisno uraditi, a s
druge strane softver bez hardvera ni;emu ne služi pa je jasno da oni zajedno čine računar.
Vrste računara
Svi računari rade na sličnom principu, ali ipak postoji nekoliko karakterstika koji čine da se
računari razlikuju jedan od drugog.
Računari se mogu podijeliti na više načina. Najčešće ih dijelimo prema namjeni i mogućnostima
(performansama).
Prema namjeni računari mogu biti:
- opšte namjene i
- specijalne namjene.
Računari opšte namjene su najbrojniji i koriste se, zavisno od instaliranih programa, u razne
svrhe. To su računari koje svakodnevno koristimo na poslu ili kod kuće. Danas je najviše u
upotrebi personalni računar (Personal Computer - PC) kao standardni računar opšte namjene.
Računari za specijalne namjene su napravljeni samo za određenu vrstu poslova (upravljanje
mašinom za varenje, kontrola rada motora u autu, igranje šaha, automatsko pilotiranje, upravljanje
mobilnim telefonom, itd.).
Podjela računara prema performansama će se odnositi na računare opšte namjene. Razlikujemo više
tipova ovih računara.
PC računar
Personal Computer-PC je trenutno najčešći tip računara.

Prvi PC u današnjem smislu riječi proizvela je firma IBM
(International Business Machines) početkom osamdesetih godina
dvadesetog vijeka. Odlikuje se veoma niskom cijenom i solidnim
performansama koje se stalno poboljšavaju. Koristi se u različitim
oblastima primjene: poslovna (kancelarijski poslovi, obrazovanje,
šalterski poslovi, projektovanje, nadgledanje, itd.) i kućna.
Laptop računari
Laptop ili notebook (sveska) je mali prenosni (mobilni)

računar koji obično teži tri kilograma u zavisnosti od
njegove veličine, materijala kao i drugih faktora. Za svoj
rad ne mora koristiti struju već se obično napaja pomoću
sopstvene baterije. Laptop računari mogu imati iste
mogućnosti kao i PC računari.
ICT 2
Pocket PC ili PDA (Personal Digital Assistant- lični digitalni pomoćnik)
Pocket PC računari su mali računari (pocket-džep) i

slabijih su performansi od standardnog PC-a. Zbog
svojih dimenzija imaju ekran osjetljiv na dodir i preko
njega se unose podaci. Koriste se kao notesi, mobilni
telefoni, adresari, planeri aktivnosti, itd.
Mainframe računari
Mainframe računari su najvećih dimenzija, najskuplji, i

najmoćniji računari i imaju daleko bolje performanse od
PC-a. Mogu da obrade ili zapamte ogromne količine
podataka skoro trenutno i zato se najviše koriste u velikim
korporacijama, bankama, univerzitetima i istraživačkim
laboratorijama. Mainframe računari mogu istovremeno da
usluže (servisiraju) veliki broj korisnika pa se često PC
računari koriste za pristup ovim računarima. Obično se
koriste kao centralni ili glavni računari u velikim
računarskim sistemima.
Superračunari
Takozvani superkompjuteri dobili su novi zamah od kada su

konstruktori, umesto da razmišljaju o jednom velikom i
moćnom računaru, počeli da grade veliku procesorsku snagu
udruživanjem stotina i hiljada malih računara u jedan veliki
sistem. Superračunari su računari sa najboljim
performansama ali i najvećim cijenama. Koriste se za
obradu podataka sa svemirskih stanica ili brodova, pri
analizi DNK, određivanju vremenske prognoze pomoću
podataka sa satelita, igranje šaha sa svjetskim prvakom itd.
Vježba:
1. Koje od navedenih vrsta računara ste vidjeli ili koristili?
2. Navedite poslove koji se obavljaju na određenim vrstama računara.
3. Kolika je cijena prosječnog PC računara danas?
4. Uporedite cijenu PC-ja sa cijenom drugih kućnih aparata, (TV aparata, mašine za suđe,
mikrotalasne pećnice, ...).
5. Nabrojte razne primjene PC-ja.
6. Za koje potrebe najviše koristite PC (ili bi ga koristili)?
7. Za koje potrebe bi koristili laptop?
8. Da li mobilni telefon ima računar u sebi?
ICT 3
Hardver PC računara
Računarski hardver (computer hardware) je fizički, opipljivi dio računara koji omogućava
čovjeku korišćenje funkcija računara (obrada, pamćenje i razmjena informacija). Hardver PC
računara se sastoji iz dva dijela:
- centralna jedinica (Central Unit - CU) koju često nazivamo računarom i
- ulazno-izlazni uređaji (Input/Output – I/O).
Centralna jedinica (CU)
U centralnoj jedinici su smješteni i međusobno usklađeni svi elektronski djelovi koji mogu
da obrađuju, memorišu i razmjenjuju podatke kao i da vrše kontrolu i upravljanje.
Fizički centralnu jedinicu predstavlja matična ploča (motherboard). Matična ploča je
ravna ploča koja sadrži čipove i razne djelove, koja omogućava komunikaciju između ostalih
hardverskih djelova u računaru. Na njoj se nalaze: centralna procesorska jedinica ili procesor
(Central Processing Unit - CPU), glavna memorija (Random Access Memory - RAM) i
kontrolne jedinice ili kontrolni uređaji. Takođe su na njoj i priključci za dodatne kartice (slotovi),
priključci za sve ulazno-izlazne uređaje i za napajanje električnom energijom.
slotovi(kartice) za RAM memoriju
floppy konektor
naponski konektor
ležište za procesor
konektori za integrisani zvučni čip
USB priključci
konektori za periferije kartica za Lan(mrežnu)
miš i tastaturu
serijski i paralelni konektori
Procesor (CPU)
Procesor (CPU) je jedna jedinica u kojoj su obično povezani ALU (Arithmetic/Logic

Unit - aritmetičko/logička jedinica) i upravljačka jedinica. ALU obavlja aritmetičke i logičke
operacije nad podacima, a upravljačka jedinica šalje signale ALU-u koja određuje koje operacije će
se izvšavati nad podacima.
Od brzine takta (clock) procesora zavisi brzina izvršavanja operacija te samim tim i brzina samog
računara. Mjera njegove brzine je Hz (herc - jedan “otkucaj” u sekundi). Današnji procesori imaju
brzinu oko 3 GHz (giga herc) ili 3 000 000 000 Hz. To znači da imaju 3 000 000 000 “otkucaja” u
sekundi ili da mogu da izvrše toliko prostih procesorskih naredbi u sekundi (ne korisničkih).
ICT 4
Računarska kompanija Intel je formirala porodicu svojih procesora u koje se ubrajaju Celeron,
Pentium III, Pentium IV,.... Celeron je procesor najmanje brzine 226 Mhz. CPU se zagrijava pri
radu pa se na njega ugrađuje hladnjak (cooler) sa malim ventilatorom.
CPU Procesorski hladnjak
RAM memorija
RAM memorija služi za privremeno smještanje podataka čijem sadržaju se može

pristupiti po bilo kojem redoslijedu. RAM je još karakterističan po tome što se kod ove vrste
memorije podaci mogu ne samo čitati, već i zapisivati, za razliku od ROM (Read-only memory)
memorije, iz koje se podaci mogu samo čitati. Veličina RAM-a utiče na brzinu rada računara. Kad
isključimo računar podaci iz RAM memorije se gube. Dakle, potrebne podatke iz RAM memorije
treba na nekom drugom memorijskom uređaju trajno pamtiti.
Svi podaci u računaru se pamte na osnovu dvije cifre 0 i 1. To je takozvani binarni oblik
podataka. Tako se sve informacije (brojevi, slova, slike, zvukovi, ...) pamte kao kombinacija nula i
jedinica. Jedan bit je najmanji nosilac informacije koji sadrži nulu ili jedinicu (1 b). Sledeća jedinica
je bajt koji sadrži 1 bajt (B – byte, 1B = 8b). Bajt je suviše mala jedinica pa se koriste kilobajti (1
KB = 1024 B), megabajti (1 MB = 1024 KB), gigabajti (1 GB = 1024 MB) i terabajti (1 TB = 1024
GB). Novi PC računari imaju 512 MB ili 1 GB RAM memorije. Od veličine RAM memorije zavisi
količina podataka koju računar može da obrađuje trenutno. Može se primijetiti da su svi brojevi koji
opisuju veličine memorijskih jedinica stepeni broja 2. Na pr. 1024 = 210
ROM memorija
ROM (Read-only memory) je memorija u kojoj se podatak može upisati samo jednom ali
može se čitati više puta, međutim ne i brisati, mijenjati ili upisivati novi podatak. Zato je primjena
ove memorije ograničena na čuvanje podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni. Međutim,
nepromijenjivih podataka ima relativno malo, pa je ROM malog kapaciteta (128 KB).
ICT 5
Kontroleri
Kontroleri upravljaju raznim elektronskim sklopovima i nalaze se zajedno sa CPU i RAM

memorijom na matičnoj ploči računara koja je smještena u kućičtu računara.
Kućište računara
Kućište računara je kutija u kojoj su smješteni i usklađeni svi djelovi važni za ispravan
rad računara. Postoje razni oblici kućišta, a najčešće se sreću vertikalno (tower), horizontalno
(desktop) i kombinovano. Na kućištu se sa prednje strane nalaze prekidači za uključenje i
isključenje računara. Tu su još i signalne lampice i neki I/O uređaji (CD, DVD, ZIP, ...). Sa zadnje
strane kućišta se nalaze utičnice za povezivanje ulazno-izlaznih uređaja i električnog napajanja.
tower desktop kombinovano kućište
Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni uređaji (I/O)
Putem ulaza i izlaza (I/O), računar dobija informacije iz vanjskog svijeta i šalje rezultate
natrag. Ulazni uređaji služe za unos podataka u računar. U ulazne uređaje se ubrajaju: tastatura
(keyboard), miš (mouse), mikrofon, skener, kamera, CD-ROM, DVD, hard disk itd. Izlazni
uređaji služe za prikazivanje, štampanje, pamćenje, razmjenu i emitovanje podataka iz računara.
Izlazni uređaji su: monitor, štampač (printer), projektor, ploter, zvučnike, CD-ROM, DVD, hard
disk itd. Neki uređaji su ujedno ulazni i izlazni. Zato ih zovemo jednim imenom I/O uređaji i to
su: modemi, mrežna kartica, zvučna kartica, USB port, monitor osjetljiv na dodir (touch screen)
itd.
ICT 6
Ulazno-izlazni uređaji (I/O)
Tastatura
Tastatura (keyboard) je najzastupljeniji ulazni uređaj pomoću kojeg upravljamo

računarom, te njome unosimo znakove i tekst. Iako današnje tastature sadrže 104 tipke, one mogu
izvesti mnogo više znakova i funkcija kombinovanjem postojećih. Tastatura se uključuje u okruglu
utičnicu (PS/2 - Personal System/2) na zadnjoj strani kućišta. Sve više su u upotrebi i bežične
tastature koje nemaju kabal koji bi ih spojio sa kućištem.
alfanumeričke
tipke funkcijske tipke Enter tipke
windows tipke numeričke tipke ostale tipke
aplikaciona tipke za
tipka pomjeranje
kursora
Alfanumerički dio tastature čine slova i brojevi kao i znakovi interpunkcije. Oko ovih
tastera se nalaze upravljačke tipke: Tab, Caps Lock, Shift, Ctrl, Alt, Space (ili razmak),
Backspace .
Tipka Tab služi za pomjeranje kursora (kursor je znak koji pokazuje poziciju na monitoru
gdje će se pojaviti simbol koji unosite sa tastature) za određeni broj pozicija.
Tipka Caps Lock (u gornjem desnom uglu ima i lampica sa istim nazivom) utiče samo na
slovne tastere. Kad je Caps Lock uključen (lampica svijetli) pritiskom na slovne tastere ispisuju se
samo velika slova inače samo mala.
Tipka Shift se koristi u kombinaciji sa drugim slovnim tasterima da bi se unijelo veliko
slovo. Naime, držeći tipku Shift pritisnutu i pritisnuvši jednu slovnu tipku unijećete veliko slovo.
Takođe, tipka Shift služi za unos gornjih simbola sa tastature (! $ % & / “ # ? *) na isti način,
selekciju više elemenata itd.
Tipka Ctrl (Control) se koristi u kombinaciji sa drugim tipkama i zavisno od toga ima
razne funkcije za različite programe. Na pr. Ctrl+Alt+Del za restartovanje računara, Ctrl+W za
zatvaranje dokumenta.Da otvorite listu svih prečica u Word-u otvorite meni Tools zatim Macro pa
Macros.
Iz liste Macro in izaberite Word Commands a u

Macro name pronađite stavku ListCommands i
kliknite na dugme Run.
ICT 7
Otvoriće se prozor List Commands i u njemu

potvrdite opciju Current menu and keyboard
Settings.
Kliknite OK i otvoriće se prozor sa tabelom

prečica.
Tipka Alt (Alternate) se koristi u kombinaciji sa drugim tipkama koji zavisno od

programa aktiviraju neku drugu (alternativnu) funkciju.
Tipka Space (razmak) služi da odvoji simbole ili da unese „prazno mjesto“.
Tipka Backspace služi za uklanjanje pogrešno unijetog znaka unazad (sa desna u lijevo) i
pokazuje smjer strelice.
Windows tipke sa sličicom su rezervisane za Windows (grafički operativni sistem).
Aplikaciona tipka otvara pop-up meni za aplikacije i ima isti učinak kao i klik na desno
dugme miša.
Funkcijske tipke su tipke Esc i 12 funkcijskih tipki (od F1 do F12).

Tipka Esc (Escape) uglavnom služi za prekid izvršavanja nekog programa ili unosa
podataka. Tipka je postavljena tako da se teško možete nenamjerno pritisnuti.
Funkcijske tipke izvršavaju određene funkcije za određene programe. Recimo, F1 tipka u
većini programa prikazuje uputstvo za korišćenje programa (popularni Help).
Numerički dio čine brojevi, tipka Num Lock i 4 tipke za osnovne računarske operacije.
Tipka Num Lock (iznad tipke ima i lampica sa istim nazivom) služi da uključi ili isključi
tipke brojeva. Kad je Num Lock uključen (lampica svijetli) pritiskom na tipke unosimo brojeve.
Tipke za pomjeranje kursora (četiri strelice) se koriste pri unosu podataka za

pozicioniranje kursora.
ICT 8
Enter tipke se nalaze u alfanumeričkom i numeričkom dijelu i ima istu funkciju. Tipka
Enter se najčešće koristi i ima funkcije od startovanja programa, završetak unosa podataka, novi
red u tekstu itd.
U ostale tipke spadaju tipke Print Screen, Scroll Lock, Pause (Break), Insert, Home,
PgUp (Page Up), Delete, End i PgDn (Page Down).
Tipka Print Screen sliku ekrana pamti u privremenu memoriju, a kod nekih programa
štampa na papir.
Tipka Scroll Lock (u gornjem desnom uglu ima i lampica sa istim nazivom) ima kod
raznih programa neke funkcije vezane za vertikalno pomjeranje („proticanje“ - skrolovanje) teksta
na monitoru.
Tipka Pause (Break) u većini programa služi za privremeno zaustavljanje izvršenja tog
programa ali može imati i druge funkcije u kombinaciji sa upravljačkim tipkama.
Tipka Insert se koristi za aktiviranje umetanja znaka između već unijetih znakova.
Tipke Home i End se koriste za pomjeranje kursora na početak, odnosno na kraj reda.
Tipke PgUp i PgDn se koriste za pomjeranje kusora za visinu jednog ekrana gore,
odnosno dolje, za promjenu slajdova u nekim programima itd.
Postoji i multimedijalni dio koji nije prisutan na standardnoj tastaturi. Tu su tipke za pojačavanje,
utišavanje i isključivanje zvuka, te tipke specijalno namijenjene za grafičke programe.
Miš
Miš (mouse) je ulazni uređaj koji očitava pokrete koje korisnik pravi i pretvara ih u
signal koji se šalje računaru.
Računarski miš ima senzor kretanje (kuglicu ili svjetlosni zrak) koji
detektuje pomjeranje. Istovremeno se na ekranu pomjera pokazivač (pointer)
koji prati kretanje miša po podlozi. Na mišu se nalaze najmanje 2 tipke
(može ih biti i 5). Tipkama se startuju programi, biraju naredbe od
ponuđenih, unose podaci itd. Kabal od miša se spaja na posebni PS/2 port
sličan onom za tastaturu.
Mikrofon
Mikrofon (Microphone) je elektronski uređaj koji pretvara zvuk u električni signal. Oni
se povezuju odgovarajućim kablom na obilježene konektore na zadnjoj strani kućišta.
Skener
Skener je ulazni uređaj koji snima neku fizičku sliku kao što je
fotografija, tekst, rukopis i pretvara u digitalni fajl. Svi standardni skeneri
prepoznaju boje. Kombinacijom skenera i štampača možete obavljati i
kopiranje dokumenata. Novost su multifunkcijski (office jet) uređaji koji
u sebi imaju i skener i štampač, a time i kopir aparat. Skeneri se povezuju
na računar kao i štampači.
ICT 9
Digitalna i web kamera
Digitalna i web kamera su ulazni uređaji koji fotografiju, pokretnu sliku ili audio-
vizuelni zapis unose u računar. Web kamera je vrsta video kamere koja se direktno spaja na
računar zbog prenošenja video signala preko interneta. Digitala kamera je kvalitetniji uređaj koji
moze pokretnu sliku i zvuk da unese u računar. Kamere se sada, uglavnom putem kabla priključuju
na USB konektor koji se nalazi na kućištu računara.
Džojstik
Džojstik (Joystick) je ulazni uređaj koji služi za pomjeranje

kursora kod grafičkih programa (slično mišu). Pritiskom na neki od tastera
izvršavaju se razne akcije u određenom programu. Najviše se koristi za igranje
računarskih igrica.
Izlazni uređaji
Monitor
Monitor je izlazni uređaj koji prikazuje računarske signale kao sliku koju korisnik vidi.
Monitor je osnovni uređaj bez kojeg bi računar bio skoro neupotrebljiv.
Zavisno od posla koji radite na PC birate veličinu
monitora. Veličina se izražava u dužini dijagonale i to u
inčima (1’’ = 1 inch = 2,54 cm). Standardne veličine se
kreću između 15’’ i 19’’. U odnosu na način
prikazivanja slike i tehnologiju izrade najčešće su dvije
vrste monitora CRT i LCD. Sve manje se koriste CRT-
monitori sa katodnom cijevi već se umjesto njih koriste
monitori u obliku ravne ploče (LCD). LCD monitori
imaju nekoliko prednosti:kvalitetnija slika, manja
potrošnja električne energije, manje dimenzije, manje
zračenja.
ICT 10
Štampač
Štampač, printer ili pisač je uređaj koji na papiru ili na nekom sličnom materijalu pravi
fizičku kopiju nekog dokumenta ili slike koja je u elektronskoj formi, odnosno u računaru. Postoje
razne vrste štampača. Danas su u upotrebi laserski, matrični, ink-jet itd. Takođe se mogu podijeliti
na crno-bijele i kolor štampače.
Laserski štampač je veoma precizni printer koji radi na

principu laserskih zraka, u mogućnosti je da štampa i tekst i grafiku.
Ima najkvalitetniji otisak i najveću brzinu štampanja. Najčešći su
crno-bijeli, a postoje i kolor štampači.
Svi matrični štampači daju crno-bijeli otisak i koriste se gdje je

potreban veći broj kopija. Koriste se uglavnom za šaltersko poslovanje (pošte,
banke, sportske kladionice, ...), računovodstveni poslovi itd..
Ink-jet štampači su novija vrsta štampača koja pruža kolor

štampu. Zbog same tehnike ispisa ovaj štampač ne daje kvalitetan otisak,
osim kad se koristi specijalni papir. Prilično je jeftin ali je zato potrošni
materijal skup i sporiji su od laserskih štampača.
Štampači se povezuju na USB ili paralelni (printer) konektor (port) koji

se nalaze na kućištu sa zadnje strane. Štampači mogu biti povezani i
bežičnim putem.
Projektor
Projektor je izlazni uređaj koji prikazuje sliku sa računara

na zid ili platno. Najčešćen se koriste u obrazovnim institucijama ili za
poslovne prezentacije. Povezuju se obično na video karticu računara isto
kao i monitor.
ICT 11
Ploter
Ploter je izlazni uređaj koji pomoću specijalizovanih pera

(rapidografa ili flomastera) iscrtavaju slike, grafikone, crteže, projekte itd. Pero
se postavlja na početnu tačku crte i spušta na površinu papira. Pero se pokreće
po površini papira do krajnje tačke i tada se podiže. Ređe se koriste za ispis
teksta. Uglavnom ih koriste firme koje rade crteže (projekte) na velikim
formatima papira. Ploteri se često povezuju na računar kao i štampači.
Zvučnici
Računarski ili multimedijalni zvučnici su zvučnici sa priključkom

koji se uključuje na zvučnu karticu. Dosta se često PC računar koristi kao izvor
muzike u diskotekama, radio-stanicama, a posebno u kućnom okruženju.
Ulazno-izlazni uređaji
Modem
Modem (MODulate/DEModulate) je uređaj koji služi da pošalje ili primi podatke preko
nekog tipa telefonskog kabla. Pomoću modema se mogu primati ili slati fax poruke pa čak i obaviti
telefonski razgovor (ako imate mikrofon i zvučnike). Ipak, najviše se koriste za pristupali Internetu.
Modemi mogu biti dio matične ploče (integrisani), mogu se naknadno ugrađivati (interni -
unutrašnji) ili su to posebni uređaji (eksterni - spoljašnji).
Ako su eksterni onda se povezuju na serijski port računara koji se nalazi na zadnjoj strani kućišta.
Naravno, modem se povezuje na telefonsku utičnicu kao i telefon.

Najznačajnija osobina modema je njihova brzina. Brzina modema je, ustvari, brzina kojom modem
prenosi podatke. Kao što smo rekli, računar sve podatke „vidi“ kao bite. Tako da je brzina prenosa
podataka jednaka broju bita u jednoj sekundi. Dakle, mjera brzine kojom računar prenosi podatke je
broj bita po sekundi ili bps. Znači, ako računar pošalje 128 bita (nula ili jedinica) u sekundi preko
modema onda je brzina bila 128 bps. Ipak, bps je mala jedinica brzine pa se češće koriste Kbps (kilo
bps, 1Kbps = 1000 bps) i Mbps (mega bps, 1 Mbps = 1000 Kbps). Standardni modemi danas imaju
brzine ne manje od 54 Kbps.
ICT 12
Mrežna kartica
Mrežna kartica (Network Interface Card - NIC) je ulazno-

izlazni uređaj koji omogućava razmjenu podataka između računara. Postoje
razni tipovi mrežnih kartica zavisno od tipa prenosnog medijuma i od brzine
protoka. Brzina protoka se mjeri u bps kao i kod modema. Standarde su
mrežne kartice od 10, 100 i 1000 Mbps. Mrežne katice mogu biti ugrađene u
matičnu ploču (integrisane) ili naknadno ugrađene. Postoje mrežne kartice
za prenos podataka bežičnim putem.
Zvučna kartica
Zvučna kartica (sound card) je

elektronski uređaj koji obrađuje zvučne signale. Dva
glavna dijela zvučne kartice koji obavljaju ove
poslove su digitalno-analogni pretvarač (D/A
convertor) i analogno-digitalni pretvarač (A/D
convertor). Od kvalitete zvučne kartice zavisi kvalitet
i jačina zvuka. Ona se spaja na matičnu ploču ili je
njen sastavni dio (integrisana). Na zadnjoj strani
kućišta se, obično, nalaze konektori za zvučne uređaje
(mikrofon, zvučnici, radio, pojačala itd).
Flash memorija
Flash memorija je poseban uređaj koji se najčešće priključuje na

USB pa se često zove i USB memorija. Ima prosječan kapacitet memorije od
128 MB do 2 i više GB. Po svojoj konstrukciji vrlo je slična RAM memoriji
samo što se na njoj podaci trajno pamte. Malih je dimenzija i velike brzine
pisanja i čitanja pa ima sve veću primjenu i najčešći je način prenosa podataka
između računara.
Touch screen
Monitor osetljiv na dodir (touch screen) se koristi umjesto nekog drugog uređaja
(najčešće tastature ili miša) za upravljanje računarom.
U tom slučaju touch screen postaje ulazni uređaj jer korisnik svjetlosnom
olovkom (Lightpen) ili rukom na monitoru bira djelove menija i zadaje
naredbe.
Kada prikazuje tekst dokument onda je izlazni uređaj.
ICT 13
Grafička ili video kartica
Grafička ili video kartica (VGA- video graphics adapter) je elektronski sklop koji
obrađuje sliku odnosno grafiku koja će biti prikazana na monitoru.
Od njenih osobina zavisi kvalitet slike. Osim toga, od performansi

grafičke kartice zavisi i mogućnost korišćenja zahtjevnih grafičkih
programa kao što su kompjuterske igre. Grafička kartica može biti
integrisana na matičnoj ploči u obliku čipa ili dolazi kao poseban
dio u obliku kartice. Naravno ona mora biti povezana sa
monitorom. Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza.VGA
je izlaz za CRT monitore, DVI je izlaz za LCD monitore a TV
(OUT) izlaz za TV. Bolje grafičke kartice umjesto TV izlaza imaju
ViVo (Video IN/Video OUT).
TV kartica
TV kartica (TV card) je elektronski sklop koja omogućava

prijem televizijskih signala i prilagođava ih za računarsko okruženje.
Pomoću TV kartice možete gledati, obrađivati i pamtiti TV programe na
PC računaru. TV kartica se može ugraditi na matičnu ploču ili se
koristiti kao poseban (eksterni ili spoljašnji) uređaj. Naravno, karticu
treba povezati sa odgovarajućom antenom kao i TV prijemnik.
Hard disk
Hard disk (HDD – Hard Disk Drive) ili tvrdi disk je magnetni uređaj sa kojeg mogu
da se čitaju i na kojem mogu da se upisuju podaci. HDD je mnogo puta sporiji od RAM memorije,
ali i većeg kapaciteta. Zato se koristi kao “magacin” podataka i prosječan HDD ima kapacitet oko
80 GB. Stariji računari su imali kapacitet HDD 10, 20, 40 GB. Obično se na hard disku nalaze i
smještaju svi potrebni podaci. Hard disk je neophodan dio PC računara i smješten je u kućištu. On
je najčešće fiksiran u računaru i služi kao osnovni spoljašnji memorijski uređaj za trajno čuvanje
podataka. Sve ostale spoljašnje memorije su mobilnog karaktera i služe za prenos podataka između
računara.
Hard disk se sastoji od 5 glavnih djelova: magnetna
ploča, glava za čitanje/pisanje, osovine, kazaljke i
pobuđivača. Hard disk radi tako što elektronski dio
kontroliše čitanje i pisanje podataka, dok motor okreće
ploče, naravno sve je to napravljeno jako precizno.
Magnetna ploča je skoro najbitniji dio i okreće se
brzinom 5400, 7200 i više rpm (rotacija po minuti),
dok se kazaljka kreće po ploči koja je izuzetno
precizna i lagana, a uz to i brza.
ICT 14
CD-ROM
CD-ROM ili CDR (Compact Disc - Read Only Memory) je optički uređaj za čitanje
CD medija. CD-ovi služe za trajno pamćenje i prenos podataka. Kapacitet CD diska je oko 700
MB. Na CD-u se pored binarnih podataka može nalaziti i audio zapis (muzika). Cijena CD je veoma
niska tako da se ovaj vid spoljašnje memorije intenzivno koristi. Da bi se podaci na CD zapisali
potreban je CD pisač (CD Writer). Spolja ima isti izgled kao i CDR (CD Reader) ali posjeduje
mogućnost upisa („narezivanja“) podataka na CD. Naravno, CDW (CD Writer) ima i mogućnost
čitanja podataka sa CD-a. Postoje 3 vrste CD uređaja i medija: mediji koji su samo za čitanje,
mediji sa oznakom R na koje možete podatke jedanput upisati i više puta čitati i mediji sa oznakom
RW (Rewritable) na koje možete više puta podatke zapisati i čitati.
DVD
DVD (Digital Video Disc) uređaj služi za čitanje sadržaja koji se nalaze na DVD disku.
DVD disk je optički prenosni disk koji se može koristiti za smještanje podataka, uključujući
filmove sa visokim video i audio kvalitetom. DVD spolja izgleda kao i CD, ali se na njega može
upisati mnogo više podataka (od 4.7 do 8.5 GB). DVD diskovi mogu sadržati sljedeće vrste
podataka: DVD-Video, DVD-Audio i DVD-Data. Kao i kod CD-a i kod DVD-a postoje samo
DVD ( DVD-R čitači ili DVD čitači i pisači (rezači).
Floppy disk
Flopi disk (Floppy Disk) je uređaj za smještanje podataka koji je bio glavni medijum za
prenošenje i arhiviranje podataka do pojave CD-a, a kasnije i DVD uređaja i medijuma. Disketa se
čita preko disketnog uređaja. Kapacitet diskete je 1,44 MB. Ona je malih dimenzija i lako prenosiva
ali je spora u radu.
ICT 15
ZIP drive
ZIP drive (uređaj) je uređaj za smještanje i čitanje podataka sa

magnetne ZIP diskete. Prvobitni kapacitet je iznosio 100 MB, ali kasnije
verzije su kapaciteta od 250 MB pa do 750 MB. Današnji kapacitet Zip
disketa iznosi 1 GB i 2 GB i slična je po veličini flopi disketi. ZIP uređaj
može biti interni (ugrađen u kučište) ili eksterni.
UPS
UPS (Uninterruptible Power Suply) je uređaj za neprekidno

napajanje računara električnom energijom. UPS predstavlja najefikasniji
način zaštite kompjuterskog hardvera i čuvanja podataka od naglih skokova
napona u električnoj mreži i omogućava nesmetan rad tokom kratkotrajnih
prekida u snabdijevanju električnom energijom pri čemu UPS počinje da
napaja računar energijom iz svoje akumulatorske baterije. Postoje tipovi
UPS uređaja (Smart UPS) koji se mogu podesiti da po pravilnoj proceduri
uključuju odnosno isključuju računar.
Vježba:
1. Identifikujte kućište PC računara.
2. Identifikujte I/O uređaje PC računara i njihove funkcije.
3. Pronađite i probajte sve tastere na tastaturi u nekom jednostavnom programu.
4. Na isključenom računaru lagano raskačite sve kablove i identifikujte sve utičnice i
konektore na zadnjoj strani kućišta.
5. Pravilno povežite postojeće I/O uređaje na centralnu jedinicu (kućište).
6. Da li se nenasilno može napraviti greška u povezivanju djelova hardvera PC računara?
7. Navedite osnovnu razliku između hard diska i RAM memorije.
8. Navedite razliku između DVD i CD diska.
9. Navedite razliku između printera i plotera.
10. Da li računar koji koristite ima mrežnu karticu?
11. Koja je jedinica za kapacitet memorije računara?
12. Kolika je brzina prenosa podataka standardne mrežne kartice?
13. Kolika je brzina takta (clock-a) procesora (CPU) računara koji koristite?
14. Da li previše RAM memorije usporava rad PC računara?
15. Navedite razloge za korišćenje UPS-a.
ICT 16
Softver PC računara
Računar se osim hardvera sastoji i od softvera, tj. programa. Vidjeli ste koji se sve uređaji
nalaze u računaru ili su povezani na njega. Sa tim uređajima treba upravljati. Znači na neki način
treba zadati procesoru da sabere dva broja, disku da zapamti određenu sliku, monitoru da prikaže
podatke kako treba, pointer da prati kretanje miša, štampaču da odštampa željene podatke itd. To je
posao drugog dijela računara koji se zove softver ili program. Računarski softver ili softver
(software) je u stvari računarski program čiji je glavni zadatak da upravlja hardverom, izvršava
izračunavanja, te da obezbijedi komunikaciju sa ostalim programima. Program je skup naredbi
razumljivih računaru koji omogućavaju rad hardvera, povezivanje s drugim računarom itd.
Računarski softver se dijeli na: sistemski softver (operativni sistem) i aplikativni softver.
Operativni sistem je tip softvera koji upravlja svim resursima računara (sistemom), pa se još i
naziva sistemski softver. Operativni sistem upravlja cjelokupnim računarom, podacima, procesima
itd. Najpoznatiji operativni sistemi su Microsoft Windows, Linux, Unix, MS-DOS itd.
Aplikativni softver (primijenjivi ili upotrebni program) je vrsta softvera koja pruža razne usluge
korisnicima tj. ima konkretnu primjenu (application) u svakodnevnom poslu.
Softver ne služi samo da upravlja hardverom nego i za pružanje usluga korisniku. Tako su za razne
poslove kreirani različiti programi. Ako želite da otkucate neki tekst određeni program vam nudi tu
mogućnost. Ako želite da kreirate neku sliku koristićete neki drugi program. Čak i korisnik može
napraviti neki svoj program u neku posebnu svrhu.
Operativni sistem (Operating system)
Operativni sistem (sistemski softver) je skup programa odgovoran za kontrolu i

upravljanje uređajima i računarskim komponentama kao i za obavljanje osnovnih sistemskih radnji.
Funkcije operativnog sistema su:
- upravljanje procesorom (CPU),
- upravljanje memorijom (RAM),
- upravljanje I/O uređajima,
- upravljanje podacima i
- upravljanje aplikacijama.
Dakle, OS kontroliše i upravlja računarom uz pomoć instrukcija korisnika.
Trenutno se na PC računarima najviše koristi razne verzija Windows operativnog sistema. Razlog
za to je lak i dopadljiv način upotrebe PC računara. Koristeći asocijativne sličice korisnik upravlja
računarom i koristi njegove mogućnosti. Za takav OS se kaže da ima grafički interfejs (interfejs je
veza između nečega). Postoje razne verzije ovog operativnog sistema: Windows 95, Windows 98,
Windows ME (Millennium), Windows NT (New Technology), Windows 2000, Windows XP
(Experience) i Windows 2003. Američka kompanija koja proizvodi ovaj OS zove se Microsoft.
Drugi, sve popularniji OS, je Linux. To je jeftin ili besplatan OS kojeg razvijaju programeri širom
svijeta. I on ima grafički interfejs i postaje sve prisutniji kod PC računara. Za razliku od drugih OS
njegov kod je dostupan javnosti i svako ima pravo da ga slobodno koristi i mijenja. Upravo zbog
toga se Linux najviše koristi u obrazovnim institucijama. Većina današnjih operativnih sistema je
kreirana u programskom jeziku zvanom C.
ICT 17
Aplikativni softver (application)
Aplikativni softver ili prosto aplikacije se koriste za izvršavanje određenih poslova na

računaru: obrada teksta, tabelarni proračuni, crtanje, obrada slike, obrada zvuka, komponovanje,
kreiranje animacija, učenje, zabava itd. Aplikacije su onaj dio računara koji krajnji korisnik najviše
koristi.
Aplikacije koriste operativni sistem da bi pristupile hardveru. Zbog toga se aplikacije
kreiraju i prilagođavaju za razne operativne sisteme. Drugim riječima, aplikacija izrađena za
Windows obično neće raditi na PC koji koristi Linux OS. Aplikacije možemo podijeliti na
aplikacije opšte namjene i aplikacije specijalne namjene. Najpoznate aplikacije opšte namjene u
Windows OS su:
 Microsoft Word za unos i obradu teksta,
 Microsoft Excel za tabelarnu obradu podataka,
 Microsoft PowerPoint za kreiranje prezentacija,
 Microsoft Access za kreiranje baza podataka,
 Microsoft FrontPage za kreiranje WEB stranica (ovih pet aplikacija su dio programskog
paketa Microsoft Office koji je namijenjen svakodnevnom kancelarijskom posovanju),
 Internet Explorer za čitanje WEB stranica,
 Adobe PhotoShop za kreiranje i obradu slike,
 CorelDRAW za kreiranje grafika i crteža itd.
Slične aplikacije opšte namjene postoje i za druge OS. Naime, za Linux postoji paket sličan
Microsoft Office i zove se Open Office. Takođe postoje aplikacije za čitanje WEB stranice
(Mozilla, Netscape Navigator, ), za obradu grafike (FreeCAD, Linuxcad, ..) itd.
Aplikacije specijalne namjene su prilagođene konkretnim poslovnim procesima u bankarstvu,

statistici, finansijskom poslovanju, itd. Ove aplikacije se obično rade za konkretne ustanove, za
konkretnu zakonsku regulativu itd. Aplikacije se razvijaju pomoću razvojnih alata odnosno
programskih jezika (Basic, Pascal, Fortran, C, C++, Java, Delphi itd) i servera baza podataka
(Oracle, SQL server, MySQL itd).
Vježba:
1. Identifikujte neke aplikacije na PC računaru koji koristite.
2. Da li korisnici mogu sami napraviti neku aplikaciju?
3. Kako se kreiraju OS?
4. Da li aplikacije mogu raditi bez operativnog sistema?
5. Da li OS može funkcionisati bez aplikacija?
6. Da li možete koristeći samo OS (Windows ili Linux) odgledati film sa DVD-a?
7. Pokušajte naći poslovnu djelatnost za koju se ne može kreirati aplikacija.
ICT 18
DODATAK
Instalacija štampača
Otvorite meni Start zatim Settings pa Control Panel i u njemu Printers and Faxes.
Otvoriti će se prozor Add Printer Wizard.
unesite ime printera i podesite da on nije

zadani printer
ICT 19
ICT 20
MS WINDOWS 21
Osnove Operativnog Sistema
Operativni sistem(OS) je dio računara koji upravlja njegovim resursima i izvršava naredbe
korisnika.Korisnik radi na nekoj aplikaciji (unosi tekst, sluša muziku, projektuje, računa, ...).
Aplikacija (na primjer MS Word za obradu teksta) koristi operativni sistem (npr. Windows) da bi
izvršila obradu podataka na hardveru.Tako da bi grafički prikaz odnosa korisnika i računara izgledao
kao na slici.
APLIKACIJA
(MS Word)
OPERATIVNI
(Windows)
SISTEM
Raniji OS (MS DOS, UNIX, VMS, ...) su radili u tzv. tekstualnom modu. To znači da je
korisnik kucao tekstualne naredbe koje su uglavnom bile komplikovane. Korišćenje računara je bilo
dosta nepraktično i teško za učenje. To je bio jedan od razloga zašto je malo ljudi tada koristilo
računare.
Poznato je da obrada jedne slike traži mnogostruko više računarskih resursa od obrade bilo kog
teksta. Razvojem hardvera računari su imali sve bolje performanse i rad sa grafikom je postajao sve
lakši. To je bio preduslov za pojavu tzv. grafički orjentisanih operativnih sistema (Windows, Linux,
Mac OS). Ovi OS su uveli pojam pokazivača (pointer) koji se najčešće pomjera pomoću miša. Ovim
pointerom se biraju komande ili sličice koje se zatim startuju nekim od tastera miša. Ova grafička veza
između korisnika i računara se naziva GUI (Graphical User Interface).
GUI (grafički korisnički interfejs) je interfejs koji računarom
upravlja isključivo preko teksta i komandne linije. Prvi put ga je iskoristio
Apple na svojim Macintosh računarima i operativnim sistemima.
Prednosti pri korišćenju GUI-a su jednostavnost pri radu, intuitivno
i brzo učenje. Korišćenje GUI-a liči na sporazumijevanje „rukama“. Dakle,
umjesto da se kucaju komplikovane naredbe prosto se prstom pokazuje na
njih. To je doprijenilo ogromnom povećanju broja korisnika PC računara.
Danas ne postoji OS koji nema ili ne razvija GUI.
WINDOWS-XP
Microsoft Windows je operativni sistem koji nastaje kao grafička nadogradnja starog MS
DOS operativnog sistema PC računara stvoren od strane kompanije Microsoft i on omogućava da
pokrećete aplikacije i da organizujete svoje podatke. Microsoft Vista je najnoviji verzija Windows
OS ali se neće proučavati u ovoj knjizi.
Osnovni element grafičkog okruženja je prozor (window). Otuda i naziv najpopularnijem OS,
Wndows (prozori). Sva komunikacija sa korisnikom i sve aplikacije se izvršavaju u posebnim
prozorima. Ovo je opšte prihvaćeni standard kod svih grafičkih OS.
MS WINDOWS 22
Rad sa mišem
Miš je neophodan ulazni uređaj pri radu sa Windows-om i ostalim grafičkim OS. Služi za
označavanje objekata, njihovo kopiranje i premještanje, zadavanje naredbi itd. Pomjeranje miša po
podlozi (mouse pad) prati pomjeranje pokazivača na ekranu monitora. Miš ima najmanje 2 tastera
(lijevi i desni). Miš se koristi desnom rukom ali se može podesiti i za lijevu. Kratko pritiskanje tastera
na mišu se naziva klik (click). Da biste kliknuli na neki objekt, na njega najprije morate dovesti
pokazivač. Pritiskanje lijevog tastera je lijevi klik, a desnog tastera desni klik. Četiri najkorišćenije
funkcije tastera su:
 lijevi klik ili samo klik najčešće se koristi za selektovanje i startovanje objekata.
 desni klik najčešće se koristi za aktiviranje opadajućeg menija koji vam daje pristup do
najčešćih naredbi tog objekta. Na pr. desnim klikom na Recycle Bin otvoriće se meni
koji je različit od menija za My Network Places.
 dvostruki ili dupli klik (dva puta brzo uzastopno pritiskanje lijevog tastera, desni
nema funkciju) najčešće se koristi za startovanje objekata tj. aplikacija.
 povlačenje (dragg and drop) (postupak selektovanja objekta lijevim tasterom zatim
pomjeranje miša dok je lijevi taster konstantno pritisnut, i otpuštanje tastera na željenu
poziciju. Najčešće se koristi za pomjeranje i premještanje objekta. Sličnim postupkom
samo sa desnim tasterom miša dobijaju se pored mogućnosti pomjeranja objekta i neke
dodatne opcije.
Uključivanje i isključivanje PC računara
Uključivanje PC računara
Računar se uključuje kao i ostali električni uređaji, pritiskom na dugme za uključenje (power)
koje se nalazi na prednjoj strani kućišta. Nakon pritiska na prekidač upaliće se lampica i čućete
MS WINDOWS 23
zvuk rada ventilatora i okretanja čvrstih diskova. Mogu se pročitati informacije o procesoru, grafičkoj
kartici, RAM memoriji, hard diskovima itd. Ove informacije zavise od tipa hardvera i prikazuje ih
BIOS (Basic Input Output System je primitivni softver ugrađen u hardver). BIOS testira hardver, a
zatim učitava OS ako ga nađe na nekoj spoljašnjoj memoriji (hard disk, CD, USB itd). Naravno, OS se
učitava u glavnu (RAM) memoriju. Kad je OS u RAM-u računar je spreman za rad.
izgled ekrana pri izvršavanju BIOS-a
Prilikom uključivanja računara na kome je instaliran

Windows XP pojaviće se ekran podijeljen na dva
dijela. Na lijevom dijelu je logo Microsoft-a i poruka
koja Vas upućuje da kliknete na sličicu na desnom
dijelu ekrana ispod koje obično piše ime onoga ko
može da radi na tom računaru. Kad kliknete na
sličicu otvoriće se polje za unos password-a tj.
lozinke. Nakon učitavanja lozinke pritisnite tipku
Enter. Normalno, ako nemate password sistem će
odmah nastaviti učitavanje OS. (Napomena: sistem
prepoznaje velika i mala slova tako da morate voditi
računa kada unosite password).
Nakon učitavanja pronađenog OS-a na ekranu se pojavi

karakteristična slika (izgled grafičkog okruženja), na slici je
izgled grafičkog okruženja kod Windows-a XP. Grafička
okruženja raznih OS su, i po izgledu i po načinu korišćenja,
slična. To korisnicima omogućuje lakše učenje i rad na
različitim OS.
MS WINDOWS 24
Isključivanje PC računara
Pravilno isključivanje računara započinjemo zatvaranjem svih pokrenutih programa i ne

preporučuje se isključenje računara na power dugme. To može da uzrokuje gubitak nekih podataka ili
oštećenje OS-a. Novija kućišta ne dozvoljavaju da tako isključite računar (pritiskom na power ništa se
neće desiti).
Procedura za pravilno isključenje računara se zove shutdown (spuštanje) ili turn off
(isključenje) računara. Svaki OS ima jednostavan način za pokretanje ove procedure. Prvo se klikne
(kad se kaže samo „klikne“ uvijek se misli na lijevi klik) na dugme (button) Start u donjem lijevom
uglu ekrana. Na taj način se aktivira („otvara“) Start menu (start meni). Na dnu menija se nalazi
naredba Turn off computer (ili Shut Down). Klikne se na tu naredbu i na ekranu se pojavi prozor.
Kad se klikne na neku od ponuđenih opcija (“dugmadi”) dešava se sledeće:

Turn Off - računar se isključuje (najčešća procedura)
Restart - računar se isključuje, a zatim automatski uključuje (“resetuje se”). Resetovanje
(restartovanje) računara koristimo kad neki novi program traži restartovanje kod ponovnog
pokretanje računara ili nakon dugog rada kada računar sporije radi kao i kad računar zablokira. Primjer
korišćenja Restart-a je u slučaju kad računar blokira tj. neki od korisničkih programa ne
reaguje.Korisno ga je koristiti nakon instalacije nekog programa.
Stand By - računar prelazi u stanje mirovanja, troši manje energije i pritiskom bilo kojeg tastera
na tastaturi ili mišu se vraća u početno stanje,
Cancel - odustaje se od isključenja računara i nastavlja se sa radom.
Log Off se izvršava klikom na Start zatim na Log Off.
Opcija se koristi kada želimo da završimo rad kao trenutni
korisnik i prijavimo se kao drugi korisnik. A Switch opcija se
koristi kada želimo da radimo istovremeno kao više korisnika.
Ovo se najčešće koristi kada moramo zbog nekih ovlašćenja
da pređemo kao drugi korisnik na pr. administrator.
MS WINDOWS 25
Elementi grafičkog okruženja Windows XP (GUI)
GUI je sve ono što vidimo na ekranu kad je učitan OS (Windows XP). Kreiran je tako da asocira
na rad u kancelariji. Dakle, kad se uđe u kancelariju (uključi se računar) sjeda se za radni sto (desk) i
gleda se njegova gornja površina (top). Upravo zbog toga se radna površina GUI-a naziva desktop. Na
svakom urednom radnom stolu se nalaze samo najpotrebnije stvari (kalendar, olovke, telefon,
bilježnica itd). Takođe, na desktop-u se nalaze samo najpotrebniji programi koji se startuju pomoću
ikonica (icons – ikonice ili sličice).
ikonice
background(pozadina)
desktop
start meni taskbar

Desktop se sastoji od nekoliko elemeneta: background, icons, taskbar itd.
Background ili pozadina je slika koja se prostire duž cijelog ekrana sem taskbara.
Dijalog za podešavanje osobina desktopa se dobija kada se mišem stane na desktopu van
ikonica i kliknite na desno dugme miša i izaberete Properties.Otvoriće se prozor Display Properties
koji sadrži 5 tab-ova.
Themes (teme) - služe za izbor i promjenu pozadine, ikonica itd,
Desktop – omogućava promjenu slike na desktop-u (tzv. wallpaper - tapeta) i njegov
sadržaj (dugme Customized Desktop). Klikom na Customize Desktop možete promjeniti izgled
ikonica My Computer, My Network Places, My Documents i Recycle Bin.
Screen Saver – služi za određivanje „čuvara ekrana“, programa koji se poslije vremena
neaktivnosti korisnika aktivira i izcrtava slike po ekranu što produžava vijek ekrana.
Appearance – služi za izbor boje prozora, vrste slova itd.
Settings – služi za podešavanje najvažnije karakteristike ekrana. Zbog toga treba biti
oprezan i ne eksperimentisati previše. Razna eksperimentisanja mogu dovesti do privremenog gubitka
slike sa monitora.
Ikonice
Ikonice (ikons) su različite sličice prikazane na desktopu. Ako ste prvi put pokrenuli računar
onda ćete vidjeti samo jednu koja se zove Recycle Bin (korpa za otpatke ili reciklažu). Ikonice su u
stvari prečice za pokretanje određenih programa koje postoje na računaru kao i prečice za razna mjesta
na računaru. Ako se na ikonicu odradi dvostruki klik onda će se startovati odgovarajući prozor.
Startovanje podrazumijeva otvaranje prozora u kome će se program izvršiti. Ako se klikne na ikonicu
ona će biti selektovana (odabrana). Selektovana ikonica i njen naziv će promijeniti boju.
Ikonica može da se pomjera povlačenjem lijevim tasterom miša. To je jedan od načina za
raspoređivanje ikonica po desktop-u. Standardne ikonice na desktop-u su: My Computer (moj
računar), My Documents (moja dokumenta), My Network Places (moja mjesta u mreži) i
Recycle Bin (korpa za smeće ili reciklažu).
MS WINDOWS 26
Taskbar
Taskbar (linija ili traka poslova) koji se obično nalazi u dnu desktop-a. Taskbar sadrži
oznake svih poslova (tasks) koji se trenutno obavljaju. Kako se svi poslovi (programi) obavljaju u
prozorima, taskbar sadrži dugmad (buttons) otvorenih prozora. Koristeći ovu dugmad možete
mijenjati aktivne prozore (prozor sa kojim se trenutno radi se naziva aktivnim).Osim dugmadi, u
desnom ćošku taskbar-a se nalazi oglasna tabla (Notification area). Tu su obavještenja o datumu i
vremenu, o prispjeloj poruci, o stanju štampača ili modema itd. Najčešće se u taskbar-u do Start menija
nalazi i traka za brzo startovanje aplikacija (Quick Launch) na kojoj se nalaze sličice (ikonice)
najčešće korišćenih aplikacija.
Dugme otvorenog prozora

Quick Launch Notification area
Start meni
Start meni se nalazi u taskbar-u. Samo ime Start asocira na početak bilo kakvog rada na
računaru. Sve naredbe operativnog sistema, programi za pomoć korisnicima, alati za podešavanje
računara i sve aplikacije se nalaze u Start-u. Svaka linija menija ima svoje ime i sličicu (ikonicu) koja
asocira na funkciju te linije.
Start meni se aktivira klikom na njegovo dugme ili pritiskom specijalnog tastera na tastaturi
(može i kombinacija tastera Ctrl i Esc). Izgled menija nije uvijek isti na svim računarima.
Na ovoj slici je dat prikaz XP-ovog i klasičnog Start menija (podešavanje objašnjeno u Dodatku).
Ovaj prvi izgled je default-ni kod XP-a (Riječ default se koristi u ICT kao oznaka za nešto što se
podrazumijeva, neki standard koji se može promijeniti; default-no znači da je nešto tako postavljeno
ali se po potrebi može promijeniti). Kreiran je tako da su korisniku najpotrebniji programi i naredbe
lako dostupni. Naravno, korisnik može mijenjati sadržaj menija. Drugi izgled se naziva klasičnim jer
liči na Start menije ranijih verzija Windows-a (95/98/NT/2000). Da biste pratili upustva ove knjige
prebacite se na klasični izgled.
MS WINDOWS 27
Neki elementi Start menija imaju sličicu i ime, a neki imaju i strelicu desno od imena (All Programs,
My Recent Documents, Programs, Favorites, Documents, Settings i Search). Elementi koji imaju
strelicu su podmeniji sa posebnim stavkama. Ako se postavi pokazivač na neki od ovih elemenata
odmah će se otvoriti novi meni. Ako se na dnu meniju pojave dvije strelice tada meni nije
»
kompletan i može se proširiti klikom na njih.
Za razliku od ovih, elementi bez strelice su naredbe koje se startuju klikom. Osim pokazivačem, opcije
se mogu birati i tasterima za pomjeranje kursora, a aktivirati tasterom Enter.
Klasični izgled Start menija se više koristi. On je podijeljen u tri dijela.
U donjem dijelu su naredbe za završetak rada sa ili bez isključenje računara. Ako korisnik želi da
završi sa radom i isključi računar kliknuće na Turn Off naredbu. Ako želi da završi sa radom i ostavi
računar uključen (da bi ga neko drugi koristio) kliknuće na Log Off naredbu.
U srednjem dijelu su standardni podmeniji: Programs, Documents, Settings i Search; kao i
naredbe: Run i Help and Support.
Podmeni Programs (programi) sadrži naredbe za pokretanje skoro svih programa na vašem
računaru. Po default-u bi svi programi trebali biti tu ali korisnik to može promijeniti.
Podmeni Documents (dokumenta) sadrži spisak dokumenata koje je korisnik najskorije koristio.
Podmeni Settings (podešavanja) sadrži programe za nadgledanje i podešavanje hardvera i
softvera.
omogućava podešavanje raznih opcija kao što su korisnički nalozi za
rad, priključeni hardver, instalirani programi itd.
pokretanje programa za konfiguraciju štampača i faksova.
Podmeni Search (tražiti) sadrži opcije za pronalaženje raznih foldera i fajlova koji mogu biti na
računaru kao i na internetu.
Naredba Run... (trčanje, odvijanje programa) omogućava izvršenje programa zadavanjem
njegovog imena i mjesta gdje se nalazi.
Naredba Help and Support (pomoć i podrška) pruža korisniku odgovore na brojna pitanja
Prozori
Svi programi u Windows-u izvršavaju se u okvirima koji se nazivaju prozori i otuda i naziv
OS Windows (prozori). Startovanjem ikonice My Computer pokreće se moćan program za
upravljanje računarom. Pomoću njega se mogu uraditi svi poslovi upravljanja hardverom, softverom i
podacima. Program je, kao i sve ostalo u Windows-u, smješten u jednom prozoru.
Title Bar
Menu Bar
Toolbar MS WINDOWS 28
Radni
Explorer
prostorBar
Address Bar
Status Bar
Osnovni elementi svakog prozora u Windows OS su:

Title Bar (naslovna traka) sadrži naziv prozora (programa i konkretnih podataka). U krajnjem
desnom uglu se nalaze kontrolna dugmad.
- Minimize dugme privremeno minimizira ili sklanja prozor. Kada je prozor umanjen
on se ne vidi na desktopu ali i dalje radi i u njega se vraćamo klikom na pločicu na taskbaru.
- Maximize/Restore dugme maksimizira veličinu prozora (do veličine ekrana). Ako je prozor
već maksimalan onda vrši vraćanje (restore) prozora na prethodnu veličinu.
- Close dugme zatvara prozor i time zaustavlja program koji se izvršavao u njemu.
Menu Bar (traka menija) sadrži menije sa naredbama za taj program. Skoro svaki Windows
program ima standardne menije: File, Edit, View, Tools i Help. Preostali meniji su sa naredbama
specifičnim za taj program. Klikom na naziv menija otvori se padajući meni sa naredbama i
podmenijima.
Toolbar (traka alata) sadrži najpotrebnije komande (alate) tog programa. Ove komande se
mogu naći i u menijima ali se ovako brže do njih dolazi. Najčešće korisnici biraju sadržaj toolbar-a.
Toolbar može imati više traka, a to zavisi od vrste programa.
Explorer Bar (traka za pretraživanje) sadrži različite alate za brže pronalaženje nekih detalja u
programu. Ponekad su to samo korisne informacije ili sugestije.
Status Bar (traka za informacije) sadrži informacije o programu i njegovim stanjima. Te
informacije su korisniku važne za pravilan rad sa programom.
Radni prostor zauzima najveći dio programa i u njemu se program izvršava i korisnik radi.
Neki od ovih bar-ova su vidljivi, a neke ne, kod
različitih programa (prozora). To sve zavisi od vrste
programa i kako je korisnik podesio radno okruženje.
Dakle, korisnik može da uključi ili isključi neke od
ovih traka. To se obično radi pomoću naredbe View
(izgled ili pogled) iz meni bar-a. Prvi dio ovog menija
se odnosi na trake (toolbars, status bar, ...). Klikom na
naziv trake ili na neki od njenih sadržaja ona će (ili
izabrani sadržaj) biti uključena
Manipulacije ili isključena.
s prozorima
Windows, kao i svi savremeni OS, omogućava rad više programa istovremeno. To znači više
prozora može biti otvoreno u isto vrijeme. Da bi radili sa jednim ili više prozora potrebno je prilagoditi
položaj i veličinu prozora.
Veličina prozora se podešava na više načina. Možete koristiti dugmad Maximize i Restore.
Preciznije podešavanje se vrši povlačenjem ivica prozora.
MS WINDOWS 29
Kada se pokazivač pozicionira na ivicu
prozora on promijeni oblik. Kad
pokazivač promijeni oblik povlačenjem
lijevim tasterom miša u željenom smjeru
mijenja se veličina prozora. Na ovaj
način se mogu mijenjati obje dimenzije
prozora istovremeno (dijagonala) ili
pojedinačno. Ako je veličina prozora
mala da bi u radnu površinu stalo sve što
je potrebno pojavljuju se scroll bar-ovi
(trake za pomjeranje). Jedan za
horizontalnu, a jedan za vertikalnu ivicu.
Oni se koriste tako što se klikne na
strelice u krajevima trake ili se lijevim
tasterom povlači klizač po traci.
Ako želite da vam računar sam rasporedi otvorene prozore onda

kliknite desnim tasterom na prazan prostor taskbar-a i izaberite
neku od opcija: Cascade Windows, Tile Windows Horizontally
ili Tile Windows Vertically. Rezultat je vidljiv odmah na
ekranu: kaskadno raspoređeni prozori, horizontalno ili vertikalno
prozorima pokriven ekran.
Položaj prozora se može mijenjati njegovim pomjeranjem po desktop-u. Pokazivač treba pozicionirati
na Title Bar (bilo gdje) a zatim prevlačenjem (dragg and drop) premjestiti prozor. Kad je pokazivač
pozicioniran treba lijevim tasterom povući prozor do željene lokacije na desktop-u. Naravno, prozor
maksimalne veličine se ne može pomjerati.
Jasno je da čovjek u jednom trenutku može raditi samo jedan posao. Isto je i pri radu sa
računarom. Dakle, u jednom trenutku je aktivan samo jedan prozor. Taj prozor je potpuno vidljiv i
njegov indikator (traka) u taskbar-u se izdvaja od ostalih. Ako je potrebno da se promijeni aktivni
prozor to se radi klikom na njegov indikator u taskbar-u. Takođe, može da se klikne i na dio tog
prozora, ako se on vidi na desktop-u. Nekima je lakše to raditi sa tastature kombinacijom tastera Alt i
Tab (Alt se drži pritisnuto, a TAB-om se bira aktivni prozor).
Završetak rada na nekom programu podrazumijeva zatvaranje prozora u kojem se program
izvršavao. Zatvaranje prozora se vrši klikom na dugme Close tog prozora. Drugi način je kombinacija
tastera Alt i F4 (Alt se drži pritisnuto, a zatim se pritisne funkcijski taster F4).
Treba napomenuti jednu važnu stvar: svaki posao u Windows-u se može uraditi na više načina.
Korisnici sami odabiraju način obavljanja nekih poslova. Tu osobinu posjeduju svi grafički orjentisani
OS.
Vježba:
1.Uključite računar i identifikujte njegove osnovne karakteristike (CPU klok, veličinu RAM-a,
itd.).
2. Pravilno uzmite miš u desnu ruku i pokrećite pokazivač po elementima desktopa.
3. Selektujte ikonice na desktop-ujednu po jednu.
4. Zadržite pokazivač na ikonicama i pročitajte informacije koje vam se pojavljuju.
5. Uradite pravilan shut down računara.
6. Startujte My Computer i My Documents.
7. Promijenite veličinu prozora tako da ova dva prozora zauzmu ekran po pola.
MS WINDOWS 30
8. Zamijenite mjesta prozorima.
9. Maksimizirajte My Computer, a zatim „pređite“ u My Documents.
10. Vratite se u My Computer i identifikujete djelove prozore.
11. Smanjite My Computer dok se ne pojave scroll bar-ovi.
12. Zatvorite My Documents.
13. Minimizirajte My Computer, a zaim otvorite još jedan prozor My Computer. Da li mogu biti
otvorena dva prozora od istog programa (na pr. My Computer)?
Rad sa aplikacijama
U podmeniju Programs od Start menija nalaze se naredbe za startovanje aplikacija. Koje će

sve aplikacije imati računar zavisi od njegove namjene i želje korisnika. Aplikacije se instaliraju na
računar tek nakon instalacije operativnog sistema. Naravno, operativni sistem, aplikacije i uslužni
programi koštaju. Ipak, da bi korisnik mogao da radi osnovne kancelarijske poslove i bez dodatnih
aplikacija, većina operativnih sistema u sebi ima neke prostije aplikacije (za računanje, unos teksta,
crtanje, slušanje muzike, gledanje video zapisa, prostije igrice itd). To je slučaj i sa Windows-om.
Windows posjeduje jedan meni u okviru Programs podmenija koji se zove Accessories (pribor). U
ovom meniju se nalaze priručne aplikacije koje omogućavaju osnovni rad na računaru. Korisno ih je
znati i ovdje ćemo pomenuti neke.
Calculator (digitron ili kalkulator) je aplikacija koja omogućava obavljanje

matematičkih operacija. Digitron se startuje kao i ostale aplikacije iz Start menija:
1.kliknite na Start,
2.kliknite ili samo postavite pokazivač na Programs,
3.u Accessories meniju izabere se opcija Calculator i pokrene se program u novom prozoru.
Kao što se vidi prozor sadrži neke poznate elemente. Ako nekih nema znači da nijesu potrebni
za ovaj program (Status bar, Toolbar, Maximize dugme nije aktivno itd ). Po default-u se pojavljuje
prvi izgled digitrona (standardna verzija). Ako se želi rad sa komplikovanijim matematičkim
proračunima klikne se na View. U otvorenom meniju se klikne na Scientific (naučni).
MS WINDOWS 31
Paint (slikati ili boja) je prosta aplikacija za slikanje u Windows-u. Takođe je dio
Accessories podmenija.
Ovo je slika Paint aplikacije i dialog box pri zatvaranju prozora.

Paint se veoma lako koristi. U prozoru postoje standardni elementi GUI-a. Dva toolbar-a su
najkorišćenija: sredstva za crtanje i boja. Klikom na toolbar sredstava bira se jedno od njih (olovka,
četka, gumica, kantica sa bojom, makaze itd), a klikom na boje izabere se neka od njih. Zatim se na
radnoj površini kao na papiru lijevim ili desnim tasterom miša povlači pokazivač. Za neke alate je
dovoljan i klik (kantica za boju, pipeta itd). Pokazivač će imati drugačiji oblik od standardnog. Oblik
će zavisiti od vrste alata koja je izabrana.
Kada naslikate željenu sliku zatvorite prozor (završite rad sa aplikacijom). Prozor se neće odmah
zatvoriti več će se pojaviti novi. Takvi prozori koje aplikacija sama otvara nazivaju se dialog box-ovi
(dijalog boksovi). Oni se koriste da bi program o nečemu informisao ili pitao korisnika (“za dijalog
između aplikacije i korisnika”).
Konkretni dijalog boks je jedan od najčešćih kod svih Windows aplikacija. Kroz njega
aplikacija pita korisnika šta da radi sa slikom. Kasnije ćemo vidjeti kako se podaci (slike) pamte u
računaru te zato ovu nećemo zapamtiti. Dakle, na pitanje ćemo odgovoriti sa Ne (No) tako što ćemo
kliknuti na dugme No ili pritisnuti tipku N (N je podvučeno). Sad je programu “sve jasno” i prozor će
se zatvoriti.
Notepad (bilježnica) je prosta aplikacija za unos tekstualnih podataka i nalazi se u

Accessories podmeniju. Ima veoma prost prozor bez toolbar-ova i lako se koristi. Samo treba kliknuti
na radnu površnu (pokazivač će poprimiti izgled I ) i početi unos teksta.
Tekst se unosi pomoću tastature, a specijalni tasteri imaju ranije objašnjene funkcije. Koristi se za
pisanje prostijih programa i unos prostijih tekstova. Koristan je i za učenje funkcija tastera te ga kao
takvog probajte. Kad završite unos teksta zatvorite aplikaciju ne pamteći podatke. Dijalog boksa se
malo razlikuje od onog iz Paint-a ali mu je značenje isto. Pitanje je direktnije (“Do you want to save
the changes” – Da li želite da snimite promjene?) i češće se koristi kod aplikacija. I ovog puta ćemo
kliknuti na No.
Na ovaj način se startuju sve aplikacije pomoću Start menija. Sve će se izvršavati u prozorima i sve
se isto zaustavljaju tj. isključuju. Ako se prilikom rada ili isključenja pojave neki dijalog boksovi
pažljivo ih pročitajte i odgovorite na njih. Vodite računa da na pitanja koja ne razumijete odgovarate sa
MS WINDOWS 32
Cancel i tako odustanete od nepoznate akcije. Na taj način nećete ugroziti vaš računar i podatke u
njemu. Sada možete istražiti šta sve od programa ima na računaru.
Fajlovi i folderi
Ranije smo rekli da računar može i da pamti (memoriše) podatke. Takođe, ranije smo pomenuli i
tipove računarske memorije (glavna i spoljašnja) i jedinice za mjerenje kapaciteta memorije (B - bajt).
U prethodnoj glavi smo unosili neke podatke (računali na digitronu, crtali,...) ali ih nijesmo
pamtili u računaru. Ipak, slika koju smo crtali je postojala na ekranu dok nijesmo zatvorili prozor
Paint-a. Dakle, računar je „pamtio” naše akcije po radnoj površini i to u glavnoj ili RAM memoriji
(jer je ona brza ali i privremena). Kad smo napuštali program, Paint nas je „upozorio“ (pitao) da li
želimo da trajno zapamtimo podatke (sliku). Mi smo „odgovorili“ da ne želimo i podaci (slika) su se
trajno izgubili. Da smo željeli da zapamtimo podatke računar bi ih pamtio na nekoj spoljašnjoj
memoriji (jer ona trajno čuva podatke), najčešće na hard disku. Može i na USB flash memoriji, CD-u
itd.
Slika je jedna potpuna grupa podataka. Isto tako bi bila jedna muzička numera ili jedan tekst ili jedan
film itd. Tako i računar tretira naše podatke, kao logične cjeline.
Jedna logička cjelina podataka (slika, film, tekst, pjesma, ...) koja ima svoje ime naziva se fajl (file) ili
datoteka. Fajl je osnovna jedinica organizovanja podataka u računaru.
Dakle, svi podaci u računaru se pamte kao fajlovi. Svaki OS prepoznaje fajl kao način organizovanja
podataka u memoriji.
Možete zapamtiti sliku kao jedan fajl na hard disku. Jedna slika sa dosta elementa i boja zauzima oko
20 KB. Slična je veličina fajla sa jednom stranicom teksta. Prosječna veličina hard diska je oko 80GB.
Koliko navedenih slika ili stranica teksta možemo zapamtiti na disk? Imamo digitron na računaru.
Dakle, 80 GB je 80 x 1024 x 1024 = 83 886 080 KB, te 83 886 080 : 20 = 4 194 304 slika. Preko 4
miliona takvih fajlova se može snimiti na prosječni hard disk.
Standardni PC računar sa Windows XP OS-om nakon instalacije najčešće korišćenih aplikacija ima
najmanje 100 000 fajlova. Zamislimo da je jedan fajl jedan list papira, a da je hard disk prostor
(plakar) u koji stavljamo takve listove. Kada bi te papire (fajlove) bez reda čuvali u kancelariji ili
plakaru (hard disku), a ima ih oko 4 miliona, to bi izgledalo prilično haotično. Jasno je da nikad ne bi
mogli naći fajl (papir) koji nam treba. Upravo zbog toga se papiri drže u nekim fasciklama, pa te
fascikle u nekim ladicama, a ladice su dio radnih stolova ili ormara itd. Na taj način se lakše pamti
gdje su papiri i lakše se pronalaze. Na isti način se i fajlovi grupišu („stavljaju u fascikle“) na hard
disku ili nekoj drugoj memoriji.
U svim OS se koristi neka forma koja grupiše fajlove i pomaže u organizovanju podataka u računaru.
Ova forma se često naziva folder (folder), fascikla, direktorijum (directory), katalog itd. Naravno, i
folderi moraju imati svoje ime da bi ih razlikovali. Folder može sadržati fajlove ili podfoldere ili i
jedno i drugo. To sve zavisi samo od korisnika.
Podaci se pamte na spoljašnjoj memoriji u obliku fajlova organizovanih u foldere.
Fajl čine tri elementa: 1. putanja do njega
2. ime
3. ekstenzija.
U istom folderu ne mogu biti dva fajla sa istim imenom i istom ekstenzijom tj. imena fajlova moraju
biti različita ako su im iste ekstenzije. Npr. u folderu pod nazivom proba postoji fajl pod imenom
dnevnik.doc i ako pokušate kreirati fajl sa istim imenom i istom ekstenzijom pojaviće se prozor sa
porukom kao na slici.
MS WINDOWS 33
Fajlovi sa istim imenom i ekstenzijom mogu se nalaziti u različitim folderima (direktorijumima).

Recimo, u folderu proba se nalazi fajl pod nazivom dnevnik.doc i u My Documents se takođe nalazi
fajl sa istim imenom i ekstenzijom.
Jedan folder može sadržati fajlove sa istim imenom a različitih ekstenzija.
Rad sa folderima i fajlovima
Prilikom instaliranja operativnog sistema instaliraju se i sistemski fajlovi i folderi (njih koristi
operativni sistem). Na primjer folderi Windows, Program Files itd.
U folderu Program Files se smještaju fajlovi neophodni za funkcionisanje instaliranog aplikativnog
softvera. Folder Windows sadrži fajlove koji omogućavaju da sistem po pravilu funkcioniše i to su
fajlovi OS i ne bi trebali da se modifikuju.
MS WINDOWS 34
Kao i ostali OS i Windows „prepoznaje“ foldere (direktorijume) i Windows sve prikazuje u
obliku ikonica. Ikonice podsjećaju na fasciklu i imaju svoje ime.
Postoje u Windows-u folderi koji imaju specijalu namjenu
(My Documents, Printers itd) i izgled njihovih ikonica se
malo razlikuju od standardnih (Ime i Windows).
Ime
Folder koji sadrži sve fajlove i foldere koje se nalaze na jednom računaru naziva se My Computer.
Dvostrukim klikom na na ikonicu otvoriće se prozor koji pokazuje šta sadži folder My Computer.
Folder My Computer sadrži nekoliko podfoldera

koji sadrže fajlove i foldere:
A:-sadrži fajlove i foldere koji se nalaze na disketi.
C:-sadrži fajlove i foldere koji se nalaze na hard
disku.
D:-sadrži fajlove i foldere koji se nalaze na
kompakt disku.
Između diskete, hard diska ili kompakt diska nema
suštinske razlike jer se na njima smještaju podaci.
Disketa ima manje kapaciteta ali je jeftina i
prenosiva za razliku od hard diska koji je teško
prenosiv i skup ali ima veliki kapacitet i brz je dok
je kompakt disk jeftin i ima veliki kapacitet.
Folder C: prikazuje sardžaj hard diska koji je na računaru i taj se sadržaj može pogledati dvostrukim
klikom na sličicu iznad C:.
Žute „fascikle“ su folderi a ostalo su fajlovi

koji se nalaze u folderu C:.
Za razliku od foldera koji se razlikuju samo po imenu, fajlovi se razlikuju i po tipu podataka. Jasno je
da OS mora praviti razliku između zvučnog, tekstualnog, video ili nekog drugog tipa podataka. Kako
je u Windows-u sve prikazano u obliku ikonica tako razne vrste fajlova imaju razne ikonice. Šta više,
postoji i mnogo vrsta istog tipa podataka. Na primjer, postoji više vrsta fajlova (više vrsta ikonica) za
tekstualne fajlove. To je zbog toga što postoji više aplikacija za rad sa tekstualnim fajlovima pa svaka
od njih ima svoj izgled ikonice za svoje fajlove. Isti je slučaj i sa ostalim tipovima podataka. Dakle,
izgled ikonice fajla zavisi od aplikacije koja je kreirala ili koristila taj fajl.
Za prepoznavanje tipa fajla, osim izgleda, koristi se i dodatak imenu fajla koji se naziva
ekstenzija (file extension). Ovaj dodatak je uglavnom troslovni i tačkom se odvaja od imena fajla. Na
primjer, pismo.txt je fajl pismo koji je tipa txt (asocira na tekst). Ipak, najčešće se tip fajla prepoznaje
po ikonici.
Imena fajlovima i folderima daje korisnik. Postoje neka ograničenja i pravila kojih se treba
pridržavati prilikom imenovanja fajlova i foldera:
 ime treba da asocira na sadržaj foldera ili fajla,
MS WINDOWS 35
 dužina imena je ograničena na 255 karaktera ali se tu ubrajaju i oznaka spoljašnje memorije i
foldera i podfoldera u kojima se fajl ili folder nalazi (znači da je samo ime kraće),
 imena treba da budu što kraća,
 izbjegavajte korišćenje slova (č, ć, š, đ i ž) i praznog prostora u imenima zbog mogućih problema
sa starijim verzijama operativnih sistema,
 ime ne smije da sadrži sledećih 9 znakova: > < \ / ? * | “ : ,
 isto se tretiraju mala i velika slova u Windows-u,
 u istom folderu ne mogu biti dva foldera istog imena,
 u istom folderu ne mogu biti dva fajla sa istim imenom i istog tipa.
Slijedi prikaz nekoliko standardnih Windows fajl ikonica za poznate tipove podataka, naziv
programa koji ih koristi i ekstenzija:
 tekstualni fajl, Notepad, ekstenzija .txt;
 obrađen tekst, Microsoft Word, ekstenzija .doc;
 tabelarni proračun, Microsoft Excel, ekstenzija .xls;
 prezentacija, Microsoft Power Point, ekstenzija .ppt;
 baza raznih podataka, Microsoft Access, ekstenzija .mdf;
 slika, Paint ili ACDSee, ekstenzija .bmp, .jpg;
 audio-video zapis (film), Windows Media Player, ekstenzija .avi;
 audio zapis (zvuk), Winamp, ekstenzija .mp3, .wma;
 izvršni program, sam se izvršava, ekstenzija .exe;
 privremeni podaci, nema odgovarajuće aplikacije za obradu ovakvog fajla,

ekstenzija .tmp,
 nepoznat tip podataka, nema odgovarajuće aplikacije, ekstenzija .xxx.
MS WINDOWS 36
Pregled sadržaja foldera i fajlova
U Windows OS je uobičajeno da korisnik sve svoje podatke čuva u okviru foldera My

Documents. Na desktopu postoji ikonica za otvaranje ovog foldera. Dupli klik na ovu ikonicu otvara
prozor u kojem se vidi sadržaj ovog foldera. Na ovaj način (duplim klikom) se otvaraju i svi ostali
folderi. Izgled My Documents prozora će zavisiti od računara (podešavanja i sadržaja). Tu vidite
ogroman broj raznih foldera i fajlova. Pomoću klizača možete pogledati kompletan sadržaj ovog
foldera.
Ako želimo sadržaj foldera vidjeti na neki drugi način
kliknimo na komandu View i birajmo jednu od
naredbi za izgled ikonica u prozoru (Icon, Details,
List, Tile, Thumbnails).
Ovaj meni se može dobiti i klikom na prikazano
dugme u toolbar-u .
Ako želite vidjeti šta sadrži folder My Pictures (moje slike) otvorite ga duplim klikom i vidite
njegove fajlove. Ako želimo da se vratimo nazad u My Documents dovoljno je da kliknemo na dugme
Back (nazad) na toolbar-u prozora.
Isto će se desiti ako kliknemo na dugme Up (gore). Na ovaj način se vrši vraćanje iz podfoldera.
Dakle, ovdje je My Pictures podfolder (subfolder) foldera My Documents. Pregled sadržaja i
prelazak iz jednog u drugi folder je vrlo jednostavan: dupli klik na ikonicu, odnosno klik na dugmad
Back ili Up.
Veoma lako se može vidjeti koji podaci su zapamćeni u spoljašnjoj memoriji. Pregledanje
sadržaja fajlova i foldera (čitave spoljašnje memorije) se svodi na dupli klik na njihove ikonice. Nakon
uvida u podatke dovoljno je zatvoriti prozor.
Kreiranje novog foldera
Prije nego što kreirate folder morate odlučiti gdje ćete ga kreirati. Najčešće se folderi kreiraju
u My Documents-u ili nekom njegovom podfolderu. Dakle, otvorimo (dupli klik) folder My
MS WINDOWS 37
Documents. Odlučili smo da u njemu kreiramo folder Knjiga. Možete to uraditi na više načina od
kojih će se ovdje naći objašnjenja za dva načina.
1. Kliknite na komandu File iz meni bar-a, a u okviru nje na komandu New (novi) i
izaberemo opciju Folder. Na radnoj površini će se pojaviti ikona foldera pod nazivom
New Folder. Ime je još aktivno (plavo) i dovoljno je unijeti tastaturom ime Knjiga (u
našem slučaju), kliknuti Enter ili lijevim klikom na praznu radnu površinu i folder je
kreiran.
2. Kliknemo desnim tasterom na praznu radnu površinu foldera. Na ovaj način se poziva
tzv. kontekst ili dodatni meni (context menu). Meni je dobio takav naziv jer njegov
izgled zavisi od mjesta gdje se nalazio pokazivač kad ste kliknuli desnim tasterom
(preporučujemo često korišćenje ovog menija i za druge operacije jer nam njegov
sadržaj ukazuje šta možemo raditi sa izabranim objektom). Dakle, vodite računa da
pokazivač bude na praznom dijelu radne površine foldera kad desnim tasterom
kliknete. Ako to nije slučaj onda nećete dobiti željeni meni.
Meni koji se
pojavio mora
da ima istu
naredbu New.
Kliknite na
New, a zatim
na Folder.
Ostatak je isti
kao i u prvom
slučaju.
Prilikom kreiranja novog foldera (New Folder) dok je još aktivno plavo unijećete ime koje želite a u
slučaju promjene imena izvršićete naredbu Rename koja će kasnije biti detaljno objašnjena.
MS WINDOWS 38
Kreiranje novog fajla
Rekli smo da su fajlovi konkretni podaci zapamćeni u računaru. Vidjeli smo da se podaci
(test, slika, matematički izrazi itd.) unose u računar pomoću aplikacija. Fajlove kreiraju aplikacije.
Dok foldere kreira operativni sistem. Postoji više načina za kreiranje fajlova. Jedan od njih je
sledeći: otvorimo prozor od foldera u kojem želimo kreirati fajl (najčešće je to My Document ili neki
njegov podfolder). Zatim ili koristeći kontekst meni ili preko komandne linije (kao i za foldere)
dođemo do naredbe New. U donjem dijelu menija naredbe New se nalazi spisak najčešće korišćenih
tipova fajlova. U ovom dijelu se nalazi i Text Document tip (.doc tip). Ako izaberemo ovaj (ili neki
drugi) tip u folderu će se kreirati njegova ikonica kao na slici. Koristeći tastaturu treba unijeti ime fajla
(recimo Knjiga) i klikom na površinu prozora (ili pritiskom na Enter) fajl će biti kreiran.
Kreiranje novog fajla u određenom folderu znači snimiti nešto na disk. U sledećem poglavlju možete
vidjeti snimanje fajlova.
Snimanje novog fajla
Učeći kako se startuju aplikacije bili ste na korak od snimanja fajla. Kada ste kreirali sliku ona
je bila u RAM memoriji. Pokušali ste da zatvorite prozor, ali Vas je aplikacija „pitala“ želite li
zapamtiti sliku (podatke). Dakle, ako želite zapamtiti podatke trebate ih snimiti na neku spoljašnju
memoriju kao fajl. Naravno, nećete fajl snimiti bilo gdje nego u određeni folder.
Startujte aplikaciju Paint. Nacrtajte opet sliku i pokušajte da zatvorite prozor. Pojaviće se
dijalog boks kao i ranije, ali sada želite da zapamtite podatke (sliku) i zbog toga ćete kliknuti na dugme
Yes.
Ako ne biste snimili ovu sliku, fajl illi neki drugi dokument koji ste napravili on ne bi ostao u memoriji
vašeg računara prilikom njegovog gašenja ili zatvaranja programa u kojem se nalazi. Za snimanje
fajlova postoje dvije opcije: Save i Save As. Obje naredbe se nalaze u meniju File.
Save As
U slučaju snimanja novog fajla ako izaberete bilo koju od ove dvije naredbe otvoriće se
dijalog boks kao na slici koji je standardan za sve aplikacije u Windows-u. Zove se Save As (snimi
kao...) i pomoću njega korisnik precizira gdje i pod kojim imenom će da snimi fajl. Korisnik može i da
izabere tip fajla u koji će zapamtiti podatke.
Save in: (snimi u)
Folder na nekoj spoljašnjoj memoriji gdje se
smješta fajl
Sadržaj izabranog foldera ili spoljašnje
memorije i pripadajući toolbar
Traka sa „mjesta“ gdje se fajlovi

najčešće smještaju MS WINDOWS 39
Savename
File
Dugmad:
as typeSave
(ime (snima
(fajla
snimi )kao
) tip)
Ovdje se vidiunijeti
treba
Cancel ili biraime
(odustani) tipnovog
fajla fajla
Save in je dio u kome se mora vidjeti ime

foldera ili spoljašnje memorije gdje želite snimiti fajl. Po
default-u Windows nudi My Documents ili neki od
njegovih podfoldera. U ovom slučaju nudi se My Pictures
zato što ste crtali sliku. Ako želite da promijenite lokaciju
dovoljno je da kliknete na strelicu u polju Save in i
izaberete novi folder ili neku drugu spoljašnju
memoriju.
Može se kliknuti i na neke od ponuđenih lokacija na traci
za najkorišćenije lokacije.
Većinu ovog dijalog boksa zauzima dio u kom je prikazan sadržaj odabranog foldera ili spoljašnje
memorije. Iznad njega je pripadajući toolbar koji je isti kao i u klasičnom folder prozoru. U njemu
su samo najpotrebnija dugmad za: kreiranje novog foldera, vraćanje na „gornji“ i prethodni folder
(Up i Back) i za izgled sadržaja.
Recimo, želite da snimite određeni fajl u folderu Poglavlje koji se nalazi u folderu Moj folder na
Disk-u C:. (C:\Moj folder\Poglavlje)
Kliknete na strelicu u polju Save in i izaberite Local Disk C:, zatim Moj folder pa Poglavlje.
U slučaju da hoćete da se vratite na predhodni folder kliknite na dugme za vraćanje na „gornji“ folder.
Na isti način ako želite da izaberete neku drugu lokaciju kliknite na strelicu i izaberite jednu od
ponuđenih lokacija.
File name je polje u koje treba upisati ima fajla koji se snima. Aplikacija uvijek „nudi“ neko
default ime (untitled, document itd) ili prvu liniju vašeg teksta. Primijetićete i da je ovo polje
MS WINDOWS 40
selektovano, što znači da se odmah pomoću tastature može unijeti ime. Dakle, dovoljno je otkucati ime
ili (ako polje nije selektovano – „plavo“) onda se prvo klikne na njega.
Save as type je polje u kojem se vidi ili bira tip fajla.

Već smo rekli da se fajlovi među sobom razlikuju po tipu.
Recimo, nije isti tip podataka crno-bijele ili slike u boji, ili
fotografije kreirane digitalnim aparatom itd. Aplikacija uvijek
postavi default-ni tip fajla i u većini slučajeva korisnici ga ne
mijenjaju. Ako se želi promijeniti tip klikne se na strelicu u
desnom kraju polja i iz menija se izabere neki drugi. Spisak
ponuđenih tipova u meniju je ograničen i zavisi od vrste
podataka. Neće se u spisku pojaviti tip .txt kad Paint kreira slike,
a ne tekst. Na slici je dat spisak tipova fajla koje podržava (nudi)
Paint. Uz naziv je data i ekstenzija za pojedine tipove.
Nakon što se unesu sve potrebne informacije (lokacija, ime i tip)

potrebno je kliknuti na dugme Save i fajl će biti zapamćen. Ako se
korisnik predomisli i želi da odustane od snimanja podataka dovoljno
je kliknuti na dugme Cancel.
U najvećem broju slučajeva korisnik samo unese ime fajla i klikne na dugme Save i fajl je kreiran.
Ako želite snimiti kopiju ovog fajla takođe koristite naredbu Save As samo vodite računa da kopije
fajla imaju različita imena ako ih snimate u istom folderu.
Save
U predhodnom je objašnjeno da ako prvi put snimate fajl i kliknete Save otvoriće se dijalog
boks Save As. Ako želite da mijenjate fajl koji je već ranije snimljen na vašem računaru i želite da te
promjene sačuvate kliknite na naredbu Save iz menija File ili na toolbar-u.

Kako u tom slučaju samo presnimavate postojeći snimak fajla nećete morati da podešavate gdje
snimate, ni pod kojim nazivom itd. jer će sve promjene biti zapisane u tom istom fajlu.
Kada promijenite nešto u fajlu a želite da sačuvate i njegovu nepromijenjenu verziju kliknite
naredbu Save As što će vam omogućiti da izmijenjeni fajl sačuvate na drugom mjestu pod
drugim imenom, dok će stari fajl ostati nepromijenjen!
Vježba:
1. Gdje se pamte podaci na računaru?
2. Koja je razlika između glavne i spoljašnje memorije?
3. Šta je fajl?
4. Šta je folder ili direktorijum?
5. Šta može da sadrži folder?
6. Koja je osnovna razlika između fajla i foldera?
7. Pregledajte sadržaj My Documents-a i identifikujte sve ikonice?
8. Pronađite neke od fajlova i ustanovite kojom aplikacijom su kreirani?
9. Promijenite pogled u okviru My Documents-a (naredba View).
MS WINDOWS 41
10. Kreirajte folder Pisma u folderu My Documents. Zatim kreirajte Dopis u folderu Pisma.
11. U folderu Pisma (kreiran u 10) kreirajte tekstualni fajl pisamce. Fajl kreirajte pomoću
aplikacije Notepad.
12. U folderu Pisma (kreiran u 10) kreirajte tekstualni fajl telegram. Fajl kreirajte pomoću
naredbe New.
13. Koristeći program Paint nacrtajte neku sliku i snimite je u folder Pisma pod imenom Slika.
Tip fajla neka bude default-ni u Paint-u.
14. Koristeći Paint nacrtajte sliku i snimite je u folder My Pictures pod imenom more.
15. Šta je ekstenzija fajla i čemu služi.
16. Nabrojte neke poznate tipove fajlova, njihove ekstenzije i aplikacije koje ih koriste.
17. Da li postoje ekstenzije koje Windows XP ne prepoznaje?
18. U kojem folderu se pamte korisnički podaci kod Windows-a?
Pravljenje prečica - kraći put do podataka
Podaci se najčešće pamte u My Documents-u. Da bi koristio te podatke korisnik mora prvo

da otvori My Documets, zatim neki od njegovih foldera i na kraju da pronađe fajl. Često korisnik radi
na nekom fajlu (podacima) svakodnevno i želi da su mu ti podaci lako dostupni. Sa druge strane, rekli
smo da sve što je najpotrebnije, korisnik čuva na desktop-u. Naravno, nije preporučljivo da se folderi i
fajlovi kreiraju na desktop-u.
Rješenje za ove potrebe je u prečicama (shortcuts) do određenih fajlova ili foldera u
računaru. Prečice (shortcuts) su sličice koje se najčešće nalaze na desktopu i označavaju se
ikonicama koje se razlikuju od ostalih po tome što imaju strelicu u donjem lijevom uglu.
Naravno, ikonice prečica imaju svoje ime. Po default-u prečica ima istu ikonicu kao i objekat na kojeg
pokazuje (fajl ili folder) sa dodatkom strelice.
Dvostrukim klikom na prečicu otvoriće se folder, fajl ili pokrenuti program u zavisnosti da li je to
prečica za folder, fajl ili program. Prečice se kreiraju na više načina, a ovdje ćemo objasniti dva
načina.
Prvi način je pomoću niza dijalog boksova za kreiranje

prečice. Prvo se odabere folder ili spoljašnja memorija gdje će
se prečica napraviti. Klikne se desnim tasterom miša kad je
pokazivač na radnoj površini foldera ili na desktop-u. Iz
otvorenog kontekst menija se izabere opcija New (kao i pri
kreiranju fajlova i foldera). Iz menija naredbe New se izabere
opcija Shortcut (prečica).
MS WINDOWS 42
Nakon toga se pojavi dijalog boks (Create Shortcut) koji od
korisnika traži da se odredi fajl ili folder do koga će prečica
voditi. Korisnik može da ukuca tačnu lokaciju objekta (fajla ili
foldera), a može da ga izabere. Svakako je lakše pokazati na
željeni objekat. Potrebno je kliknuti na dugme Browse..
(listati).
Otvoriće se novi dijalog boks Browse for folder u kojem se

vidi sadržaj desktop-a. Ispred poznatih ikonica se nalazi znak +
koji omogućava „grananje“ objekta na podfoldere. Treba
kliknuti na + ispred My Documents-a i vidjeće se svi njegovi
podfolderi.
Izaberete folder i kliknete na njegovu ikonicu. Odmah će njegov

sadržaj biti vidljiv u prozoru. Na ovaj način se izabere jedan
objekat (fajl ili folder). Na primjer, izaberete folder knjiga iz
My Documents-a. Kada je knjiga selektovana dovoljno je
kliknuti na dugme OK.
Ovaj će se prozor zatvoriti, a u prethodni će biti unijeta lokacija

željenog. Zatim treba kliknuti na dugme Next da bi prozor
promijenio izgled.
U novom prozoru se od korisnika traži da unese ime prečice. Po

default-u je uneseno ime kao i objekta na koji pokazuje prečica
(knjiga). Ako korisnik želi da postavi drugo ime treba ga samo
unijeti pomoću tastature. Kad je ime prihvaćeno ili unijeto
klikom na Finish prečica je kreirana.
Drugi način je kraći i obavlja se prostim „prevlačenjem“ ikonice na željeno mjesto desnim tasterom.
Za primjer ćemo kreirati prečicu na neki fajl (recimo tekst fajl knjiga). Otvorite My Documents i u
njemu će se vidjeti fajl knjiga. Desnim tasterom miša prevucite ikonicu fajla knjiga na desktop. Kada
MS WINDOWS 43
pustite taster miša pojaviće se meni koji nudi opcije: Copy Here (kopiraj ovdje), Move Here
(premjesti ovdje), Create Shortcuts Here (kreiraj prečicu ovdje) i Cancel (odustani od kreiranja).
Izaberete opciju Create Shortcuts Here i kliknite na nju. Nakon toga je prečica kreirana. Ako se
izabere opcija Cancel započeta operacija se obustavlja.
Napomena: ne maximizirati prozor fajla ili foldera za koji želite kreirati prečicu.
Takođe, možete kreirati prečicu tako što kliknete desnim tasterom miša na dati folder i iz pomoćnog
menija izaberete naredbu Copy. Zatim kliknete desnim tasterom miša na radnu površinu nekog foldera
ili na desktop-u u zavisnosti od toga gdje ćete da kreirate prečicu i otvoriće se meni iz kojeg kliknite na
Paste Shortcut.
Postavljanje prečica u Start menu
Napravite prečicu na neki od načina koji su predhodno objašnjeni. Kliknite lijevim tasterom
miša na prečicu i ne puštajući taster miša
povucite sličicu prečice na Start. Sačekajte
dok se ne otvori startni meni i ne puštajući
taster miša prođite kroz njegove stavke. Kada
odlučite gdje da postavite prečicu, stanite
iznad željene stavke i pustite taster miša.
MS WINDOWS 44
Vježba:
1. Čemu služe prečice u Windows-u?
2. Kako se ikonice prečica razlikuju od ostalih?
3. Kako izgleda i koje ime ima default-na prečica bilo koje ikonice?
4. Kreirajte jednu sliku (pod imenom slika) pomoću Paint-a u My Pictures podfolderu My
Documents-a. Nakon toga kreirajte prečicu na desktop-u koja će voditi do novoformirane slike.
5. Kreirajte prečicu na folder My Pictures pomoću „čarobnjaka“ (wizard-a).
6. Uradite zadatak 4 prevlačenjem ikonice?
7. Identifikujte prečice na vašem desktop-u.
8. Napravite prečicu na desktop-u koja će voditi do prečice koju ste kreirali u zadatku 5. Da li je
moguće kreirati ovu prečicu (jednu do druge)?
9. Da li je moguće u istom folderu napraviti folder, fajl u Paint-u, fajl u Notepaed-u i prečicu na
kreirani Paint fajl pod istim imenom?
10. Da li je moguće kreirati dvije prečice na dva različita fajla pod istim imenom na desktop-u?
Promjena imena fajlovima, folderima i prečicama (Rename)
Ako ste pogriješili prilikom unošenja imena fajla, foldera ili prečice ili želite da mu
promijenite ime, to možete uraditi na nekoliko načina.
Jedan od načina je upotrebom kontekst menija. Potrebno je kliknuti desnim tasterom kada je pokazivač
na željenoj ikonici. Pojaviće se kontekst meni koji sadrži razne naredbe za manipulaciju tom ikonicom.
Sadržaj menija zavisi od vrste ikonice (fajl, folder ili prečica). Neke naredbe su uvijek prisutne u ovim
menijima a među njima je naredba Rename (preimenovati). Nakon izbora ove naredbe potrebno je
samo unijeti novo ime pomoću tastature. Kada unesete ime pritisnite Enter ili kliknite van ikonice. Na
slici je dat primjer promjene imena foldera knjiga u novo ime.
Drugi način je pomoću naredbe iz komandnog menija. Prvo treba selektovati fajl knjiga tako što na
ikonicu kliknete lijevim dugmetom miša i ikonica će da poplavi. Kad je ikonica selektovana sve
naredbe iz komandnog menija se odnose na nju. Zatim treba kliknuti na naredbu File i iz padajućeg
menija izabrati naredbu Rename. Nakon što otkucate novo ime kliknite mišem negdje na prazno
mjesto ili kliknite na Enter.
MS WINDOWS 45
Na iste načine se mijenja ime i prečicama. Nekim folderima i fajlovima se ne može promijeniti ime. U
pitanju su sistemski fajlovi i folderi (njih koristi operativni sistem i promjena bi izazvala probleme pri
radu). Na primjer folderi Windows i Program Files itd.
Brisanje fajlova, foldera i prečica (Delete)
Iako spoljašnje memorije mogu da prime ogromnu količinu podataka kapacitet im je

ograničen. Zbog toga je brisanje podataka važna funkcija operativnog sistema. Korisniku neki fajlovi,
folderi ili prečice više nijesu potrebni i prosto ih želi obrisati i osloboditi prostor. Neki fajlovi i folderi
se ne mogu brisati na uobičajeni način. To je slučaj sa sistemskim i zaštićenim podacima.
Ovo je osjetljiva za podatke opasna operacija jer se može nepažnjom ili greškom uništiti
dugogodišnji rad korisnika. Zbog toga je smišljen jedan međukorak u brisanju podataka. Ovaj
međukorak ili međuprostor u koji se smeštaju podaci koje korisnik izbriše se zove, u Windows-u,
Recycle Bin (Korpa za otpatke ili reciklažu). Znači sve podatke koje obrišete možete naći u
Recycle Bin-u i povratiti. Ikonica za Recycle Bin se nalazi na desktop-u.
Sve dok su podaci u Recycle Bin, nije oslobođen prostor na spoljašnjoj memoriji gdje su se
podaci nalazili. Da bi se prostor oslobodio, a podaci trajno uništili potrebno je izbrisati objekat iz korpe
ili „isprazniti“ čitav Recycle Bin. To je drugi korak u brisanju podataka nakon koga se podaci mogu
povratiti samo u specijalnom slučaju a inače ne mogu.
Isto kao i za kreiranje fajlova, foldera i prečica, postoji nekoliko načina brisanja istih.
Počnimo od, više puta korišćenog, kontekst menija. Obrisaćemo, tj. premjestiti u Recycle Bin folder
knjiga.
Aktivirajmo kontekst meni foldera
knjiga (desni klik na njega). U meniju
biramo opciju Delete. Kako je ovo
„opasna“ operacija Windows pita
korisnika da potvrdi brisanje podataka.
Dakle, pojaviće se dijalog boks
Confirm Folder Delete (potvrda
brisanja foldera). Pitanje je da li ste
sigurni da želite da bacite folder u
Korpu (Are you sure you want ...).
Klikom na dugme Yes (da) folder će se
preseliti u Recycle Bin, a na No (ne) će
MS WINDOWS 46
se odustati od brisanja.
Najlakši način brisanja korišćenjem tastera Delete ili Del. Dovoljno je selektovati objekat i pritisnuti
pomenuti taster. Nakon toga potvrdite brisanje kao u prethodnom načinu.
Isti postupak je i pomoću naredbe Delete koja se

nalazi u okviru menija File iz komandne linije. Nakon
selektovanja foldera (klik na folder) klikne se na
komandu File, zatim na njenu opciju Delete. Nakon
toga je postupak kao u prethodnom primjeru.
Brisanje ikonica se može uraditi i prostim prevlačenjem do Recycle Bin-a. Ovaj način
brisanja ikonica je pogodan za ikonice koje se nalazi na desktop-u. Kao primjer, izbrišite prečicu My
Documents sa desktop-a. To se može uraditi povlačenjem i lijevim i desnim tasterom miša.
Ako ste sigurni da želite ukloniti ikonicu jednostavnije je

lijevim tasterom. Dakle, lijevim tasterom povučemo ikonicu
do Recycle Bin-a. Kad Recycle Bin promijeni boju (kao da je
selektovan) pustimo taster.
Ako to uradimo desnim tasterom, kada pustimo taster

pojaviće se meni sa samo dvije opcije: Move Here
(premjesti ovdje) i Cancel. Jasno je da Move Here
premješta ikonicu u Recycle Bin.
Pritiskom tastera Shift+Delete izbrisaćete trajno dokument bez smještanja u Recycle Bin. Ovu opciju
vam ne preporučujemo zato dobro razmislite kada želite da je upotrijebite.
Brisanje više ikonica istovremeno (selektovanje više ikonica)
Primijetili ste da prije svake operacije nad fajlom ili folderom morate da selektujete
(označite) dati fajl ili folder. To je neophodna operacija koja mora da se uradi prije bilo kakve druge
operacije kako bi računar znao šta je to sa čime vi hoćete da nešto uradite. Vidjeli ste da se
selektovanje obavlja lako – kliknite lijevim tasterom miša na ikonicu koju želite i ona će poplaviti što
je znak da je selektovana.
Često postoji potreba da se obriše više ikonica. Možete to uraditi tako što ćete selektovati
ikonicu po ikonicu i onda ih pojedinačno brisati, ali ima načina da se to uradi brže i lakše. Potrebno je
samo selektovati više ikonica istovremeno. I za ovo postoji više načina.
MS WINDOWS 47
Prvi način selektovanja ikonica je jednu po jednu.

Potrebno je samo držati pritisnut taster Ctrl i klikom na ikonice
redom ih selektovati. Sve će selektovane ikonice promijeniti i
boju (po default-u u plavu). Sada je potrebno desnim tasterom
kliknuti na neku od njih. Pojaviće se poznati kontekst meni iz
kojeg treba izabrati naredbu Delete. Nakon potvrde sve ikonice
će biti obrisane. Recimo selektujte foldere knjiga i udzbenik
ali ne i fajl pismo u folderu My Documents.
Primijetite u status bar-u prozora informacije o broju
selektovanih objekata.
Drugi način je da selektujete ikonice pomoću

miša i to u slučaju kada su ikonice geometrijski raspoređene
u obliku pravougaonika. Naime, povlačeći lijevim tasterom
pokazivač obuhvatite željene ikonice sjenkom koju širi
pokazivač. Nakon puštanja tastera rezultat će biti isti kao i
prije.
Uobičajeno je da se grupisane ikonice selektuju povlačenjem, a razbacane pomoću Ctrl tastera.
Ako želite selektovati sve ikonice u prozoru najbolje je

koristiti naredbu iz komandnog menija. Klikom na Edit
otvoriće se meni iz koga treba izabrati naredbu Select All
(selektuj sve) ili kombinacijom tastera Ctrl + A (piše u
nastavku naredbe Select All). Ovim će sve ikonice biti
selektovane i pomoću kontekst menija se mogu i obrisati.
Selektovanje više ikonica u nizu možete izvršiti pomoću tastera Shift. Kliknuti na prvu ikonicu u nizu
pa držeći pritisnut Shift kliknite i na poslednju ikonicu u nizu koji želite da selektujete.
Vraćanje izbrisanih fajlova, foldera i prečica (Restore)
MS WINDOWS 48
Ako ste se nakon brisanja uhvatili za glavu i uzviknuli „Jao“ nije sve izgubljeno. Obrisani
podaci vas čekaju u Recycle Bin (Korpa za otpatke ili reciklažu). Veoma ih je lako vratiti na mjesto
odakle ste ih izbrisali.
1. Potrebno je otvoriti (startovati) Recycle Bin

(dupli klik). U prozoru Korpe se nalaze sve obrisane ikonice.
Kliknite na onu koju želite da povratite (na pr. prethodno
obrisanu prečicu). Zatim kliknite na komandu File iz
komandne linije pa na opciju Restore (vrati, obnovi, ...).
Nakon toga ikonice više neće biti u Korpi već tamo odakle je
obrisana.
2. I ovdje je kontekst meni najkraći put

do rešenja. Kliknite desnim tasterom na ikonicu
prečice My Documents. Iz kratkog kontekst
menija izaberite opet opciju Restore i ikonica je
vraćena na desktop.
Pražnjenje Korpe (Empty Recycle Bin)
S obzirom da obrisani podaci u Recycle Bin-u zauzimaju prostor u memoriji treba trajno
obrisati podatke i osloboditi memoriju za nove. To ćete uraditi tako što ćete podatke obrisati iz Korpe
ili je isprazniti.
Najlakši način za ovu operaciju je iz kontekst menija Recycle Bin-a.

Kliknete desnim tasterom na Recycle Bin i pojaviće se kontekst meni.
Klikom na Empty Recycle Bin (prazniti Korpu). Korpa će biti
ispražnjena. Ovo se može odraditi i pojedinačnim brisanjem objekata
iz Korpe. U kontekst meniju svake ikonice u Korpi postoji naredba
Delete. Klikom na ovu naredbu selektovane ikonice se trajno brišu.
Vježba:
1. Da li možete promijeniti ime ikonici My Computer?
2. Promijenite ime folderu My Pictures u Moje Slike pomoću kontekst menija?
3. Obrišite folder My Music.
4. Kreirajte tekstualni fajl izvjestaj u My Documents-u. Obrišite fajl izvjestaj.
5. Povratite izbrisani fajl izvjestaj.
6. Da li možete obrisati Korpu sa desktop-a (Da li možete prenijeti Korpu u Korpu)?
7. Selektujte par fajlova, foldera i prečica pomoću Ctrl tastera. Nakon toga pokušajte da
selektujete iste ikonice pomoću pokazivača. Za koje situacije su ova dva načina pogodnija?
8. Otvorite Korpu i selektivno trajno obrišite par ikonica.
9. Sve ikonice iz Korpe trajno obrišite najkraćim putem
MS WINDOWS 49
10. Da li nakon zadatka 9 možete vratiti neki podatak iz Korpe?
11. Kreirajte u folderu My Music audio fajl (.wav tip) pod imenom Himna.
Kopiranje podataka (Copy - Paste)
Korisnici vrlo često imaju potrebu za kopiranjem nekih podataka (fajlova ili foldera). Podaci
se najčešće kopiraju na drugu spoljašnju memoriju (CD, USB memorija itd). Ovako se podaci čuvaju
ili prenose na drugi računar. Kad se neki podatak želi iskopirati mora se OS dati do znanja: šta želite
iskopirati (fajl, više fajlova, folder itd) i gdje to želite kopirati. Postoji više načina da se izvrši
kopiranje u Windows-u. Prikazaćemo neke od njih.
Prvi način je pomoću kontekst menija. Želite da promijenite neke detalje na tekstu koji se
nalazi u fajlu pismo u folderu My Documents ali ne želite da mijenjate taj fajl. Rješenje je da
napravite kopiju ovog fajla. Dakle, kopiraćete fajl pismo iz foldera My Documents na desktop.
Nakon toga mu možete promijeniti ime da bi se razlikovao od originala.
Prvo otvorite folder My Pictures i desnim tasterom kliknite na

ikonicu fajla pismo. Pojaviće se kontekst meni i izabraćete naredbu
Copy (kopiraj). Ovim je fajl privremeno iskopiran na neko mjesto u
operativnoj memoriji (to se mjesto u Windows-u zove Clipboard).
Sada treba da OS-u „pokažete“ gdje želite da kopirate te podatke.
Pošto su podaci privremeno smješteni negdje onda se oni mogu
kopirati više puta.
Zatvorite prozor My Documents-a i na površini

desktop-a kliknite desnim tasterom. Opet se
pojavljuje kontekst meni i iz njega birate opciju
Paste (lijepi). Windows kopirane podatke iz
Clipboard-a „lijepi“ na mjesto gdje ste kliknuli. Isto
bi uradili i da ste trebali bilo gdje drugo da kopirate
ovaj fajl.
Drugi način je pomoću naredbi iz komandne linije. Ovog puta ćemo kopirati sve foldere iz My
Pictures-a u novi folder moje slike koji je u My Documents. Ovim ćemo ponoviti selektovanje
fajlova i naučiti novi način kopiranja.
Prvo otvorite My Pictures. Selektujte sve

foldere tako što kliknete na njih dok držite
pritisnut Ctrl. Zatim kliknete na naredbu Edit
iz komandne linije i opet izaberete naredbu
Copy.
MS WINDOWS 50
Vratite se u My Documents (Back) i tu

kreirajte novi folder moje slike. Zatim otvorite
novi folder moje slike. U komandnoj liniji
njegovog prozora izaberite opet naredbu Edit
pa poznatu opciju Paste. Kopije foldera su se
pojavile u prozoru.
Postoji još načina za kopiranja objekata, a jedan od njih je i opcija

koju ste vidjeli u Edit meniju: Copy To Folder.. (kopiraj u
folder). Princip je isti, selekovane objekte kopirate na neku
lokaciju. Pomoću ove naredbe otvarate dijalog boks kojim
dolazite do lokacije za kopiranje. Ovdje se nalaze sve spoljašnje
memorije koje posjeduje vaš računar (flopi disk, USB memorija,
CD, DVD itd). Prema tome kopiranje se može i ovako uraditi.
Kako su objekti i nakon kopiranja ostali u Cliboard-u moguće ih je kopirati više puta na razne lokacije.
Objekat ostaje u Clipboard-u, najčešće, dok ga drugi (naredbom Copy) ne istisne ili se računar ne
isključi.
Kopiranje podataka na disketi
Flopi disk (Floppy Disk) je uređaj za smještanje podataka koji je bio glavni medijum za
prenošenje i arhiviranje podataka do pojave CD-a, a kasnije i DVD uređaja i medijuma. Ako disketu
želite formatirati ili kopirati prvo otvorite My Computer i kliknite desnim klikom miša na ikonicu
.
Otvoriće se pomoćni meni iz kojeg ćete izabrati naredbu Format (formatiranje) ili Copy Disk
(kopiranje diskete).
MS WINDOWS 51
Da biste sačuvali podatke na disketi prvo ubacite

disketu u disketnu jedinicu. Desnim klikom na
dokument koji želite da kopirate otvorićete kontekst
meni. Izaberite naredbu Send To, a zatim izaberite
opciju Floppy (A:).
Kao što je već objašnjeno, kopiranje dokumenta na neku od spoljašnjih memorija (Floppy, Flash
memorija itd) može se izvršiti pomoću naredbi Copy i Paste. Kliknite desnim tasterom miša na
dokument koji želite da kopirate i iz kontekst menija kliknite na naredbu Copy. U zavisnosti želite li
da kopirate dokument na flopi disku ili flash memoriji otvorite ikonice ili .
Na praznoj površini otvorenog prozora (floppy, flash memorija itd) kliknite desnim tasterom miša i
otvoriće se kontekst meni iz kojeg birate opciju Paste.
Premještanje podataka (Cut - Paste)
Nakon kopiranja isti podaci se nalaze na dva ili više različitih mjesta. U nekim situacijama
potrebno je izvršiti premještanje podataka (na primjer, snimili ste fajl na pogrešnom mjestu).
Premještanje tog fajla možete obaviti tako što:
- prvo prekopirate taj fajl tamo gdje želite da se on zaista nalazi,
- a zatim obrišete (delete) sa lokacije na kojoj se on nalazio (sa koje ste kopirali).
Kao što možete primjetiti ovakav način premještanja se obavlja iz dva koraka i to prvo kopiranje
(Copy i Paste), a zatim brisanje (delete) fajla. Da bi se pojednostavila procedura postoji mogućnost
premještanja fajlova (Cut-Paste). U tom slučaju računar kopira podatke na novu lokaciju i briše ih
automatski sa stare lokacije. Kad se neki podatak premješta mora se OS dati do znanja šta želite
premjestiti (fajl, više fajlova, folder itd) i gdje to želite premjestiti (kao kod kopiranja). U Windows-u,
kao i za kopiranje, postoji više načina za premještanje. Ovdje su prikazani neki od njih.
Jedan od načina je pomoću kontekst menija.
MS WINDOWS 52
.
Na pr., hoćemo da premjestimo fajl pismo iz foldera My Documents
na desktop. Prvo je potrebno otvoriti folder My Documents i
desnim tasterom kliknuti na ikonicu fajla pismo. Pojaviće se
kontekst meni i treba kliknuti na naredbu Cut (sijeci). Ovim je fajl
iskopiran na privremeno mjesto u operativnoj memoriji (Clipboard)
slično kao kod kopiranja. Vizuelno, razlika je što će ikonica fajla koji
se premješta postati providna. Ostalo je kao i kod kopiranja.
„Pokažete“ gdje želite da premjestite podatke. Pošto su podaci
privremeno smješteni negdje, slično kao kod kopiranja, mogu se
premjestiti na više različitih mjesta. Jedina razlika je što se nakon
prvog premještanja fajl automatski briše sa početne lokacije
Ostavite prozor My Documents-a

otvoren i na površini desktop-a kliknete
desnim tasterom. Pojaviće se kontekst
meni iz koga birate naredbu Paste
(zalijepi). Windows podatke iz
Clipboard-a „lijepi“ na mjesto gdje ste
kliknuli iz prozora My Documents se
briše fajl pismo koji ste željeli
premjestiti.
Drugi način je pomoću naredbi iz komandne linije. Premjestite sve fajlove iz My Pictures-
a u novi folder slike koji je u My Documents.
Prvo otvorite My Pictures i selektujete sve fajlove.

Zatim kliknete na naredbu Edit iz komandne linije i
izaberemo naredbu Cut.
Vratite se u My Documents (Back) i tu kreirajte novi folder slike. Zatim otvorite novi folder slike i u
komandnoj liniji njegovog prozora izaberite naredbu Edit pa poznatu opciju Paste. Svi fajlovi su se
pojavili u prozoru slike dok ih u folderu My Pictures više nema.
MS WINDOWS 53
Kao i kod kopiranja, postoji i načina za

premještanje pomoću naredbe Move To
Folder.. (premjesti u folder) iz Edit menija.
Princip je isti, kao i kod kopiranja, samo se bira
druga naredba ().
Takođe,premještanje se može odraditi i povlačenjem ikonice

desnim tasterom. Nakon puštanja tastera miša pojavljuje se kratak
meni. Uočimo naredbu Move Here (premjesti ovdje). Izborom
ove opcije će se izvršiti premještanje objekta.
Vježba:
1. Napravite kopiju foldera proba iz MyDocuments-a na desktop?
2. Na desktop-u kreirajte fajl kuca pomoću Paint-a, a zatim ga premjestite u My Pictures.
3. Koristeći naredbe Copy To Folder i Move To Folder uradite zadatke 1 i 2
4. U folderu My Documents kreirati folder Arhiva. U folder Arhiva kopirati sve fajlove iz My
Documents-a, ali ne i foldere.
5. Zadatak 4 uradite prevlačenjem ikonica i naredbom Copy Here.
6. Kopirajte neki fajl iz My Documents-a na desktop. Nakon toga ga kopirajte još jednom.
Kakav dijalog boks se pojavio (replace - zamijeniti)? Šta će se desiti izborom dugmeta Yes,
odnosno No?
7. Šta će se desiti ako fajl ili folder premjetite u Korpu?
8. Da li fajl ili folder možemo kopirati u Korpu? Zašto ne možemo?
9. Zašto pri kopiranju fajla Ime u isti folder kopirani fajl dobija ime Copy of Ime ?
Osobine fajlova, foldera i prečica (Properties)
Svaki objekat (predstavljen ikonicom) u Windows-u ima svoje osobine (Properties). Znate
da postoje razni tipovi ikonica i zbog toga će osobine zavisiti od vrste ikonice. Do osobina ikonica se
lako dolazi. Desni klik na ikonicu će otvoriti kontekst meni i zadnja naredba u meniju je Properties
(osobine). Klikom na Properties otvoriće se prozor sa svim informacijama o ikonici.
Počnimo od fajlova. Recimo, interesuje vas kada ste kreirali fajl, koliko memorijskog
prostora zauzima, koja ga aplikacija koristi itd.
MS WINDOWS 54
U folderu My Documents postoji tekstualni fajl knjiga.

Desnim klikom na ikonicu otvorićete kontekst meni.
Izborom opcije Properties vidjećete sve informacije o tom fajlu.
Tab (jezičak) General je
uvijek prisutan. Inače, naziv i
broj tabova zavisi od objekta i
vrste Windows-a.
Prva informacija je o imenu
fajla (knjiga) i izgledu njegove
ikonice.
Zatim ide tip fajla (Type of
file) i program koji ga otvara,
po default-u (Opens with). U
tom okviru se nalazi i dugme
Change kojim se može
pokrenuti opcija za promjenu
default-nog programa.
Ispod je informacija o adresi lokacije tog fajla.
Adresa lokacije se sastoji od oznake spoljašnje memorije i naziva
foldera i podfoldera u kojem se nalazi fajl.
Spoljašnje memorije se u Windows-u označavaju velikim slovom abecede i dvotačkom. Uobičajeno je
da se počinje sa flopi diskom, zatim sa svim hard diskovima, pa sa CD i DVD diskovima, zatim sa
mrežnim diskovima i na kraju sa USB flash memorijom. Podsjetićete se da standardni PC ima sledeće
spoljašnje memorije:
 A: - flopi disk (B se ranije koristilo za neke stare flopi diskove),

 C: - hard disk (uglavnom svaki PC ima samo jedan nepodijeljen hard disk),
 D: - CD ili DVD i
 E: - dodata USB memorije.
Nakon oznake spoljašnje memorije (ovdje C:) slijedi znak \. On ima dva značenje.
Prvo, obilježava početni folder na toj memoriji koji se inače zove root (korijen). On sadrži sve ostale
fajlove i foldere na toj memoriji. Zato se i zove korijen ili root folder (C:\ - root diska C:). Druga
funkcija mu je da razdvaja imena foldera i podfoldera u nizu (Documents and Setings\user\My
Documents).
Primjer adrese bilo kojeg fajla u folderu My Documents je: C:\Documents and Setings\user\My
Documents. Dakle, fajl se nalazi na disku C: u folderu My Documents, koji je u folderu user, a ovaj
je u folderu Documents and Setings. Documents and Setings je folder na disku C:. Ovo je standard
koji važi za Windows.
Jedinstvenu oznaku objekta predstavlja adresa, ime i tip. (Na primjer: C:\Documents and
Setings\meis\My Documents\My Pictures\slika.jpg predstavlja stvarnu identifikaciju fajla slika).
Zatim idu informacije o veličini fajla (Size). Druga informacija je o prostoru koji taj faj zauzima na
računaru (Size on disk). Veličine su različite jer se disk ne dijeli na bajtove već na veće jedinice
(blokove bajtova).
Nakon toga su informacije o vremenu i datumu kreiranja (created), modifikovanja (modified) i
pristupa (accessed) fajlu.
Na kraju su atributi (attributes) koji se mogu dodijeliti fajlu. Ovim atributima se može djelimično
zaštiti i sakriti fajl. Fajl se štiti od izmjene atributom Read Only (samo za čitanje), a skriva sa
Hidden (skriven). Dovoljno je kliknuti na kockicu ispred naziva atributa. Tu je i dugme za napredne
atribute (Advanced). Oni se koriste za automatsko arhiviranje, šifrovanje i kompresiju fajlova.
MS WINDOWS 55
Informacije su drugačije za foldere i do njih se dolazi

naredbom Properties. Kao i kod fajlova prvo se nalazi naziv i
ikonica foldera. Zatim je tip, a svim folderima piše „File
Folder“. Nakon toga je informacija o adresi lokacije. Zatim
su informacije o stvarnoj veličini i prostoru koji folder
zauzima na disku.
Za razliku od fajla, u Properties-u je informacija šta folder
sadrži (contains). To je broj fajlova i foldera koje sadrži taj
folder. Zatim je datum i vrijeme kreiranja foldera i na kraju
atributi kao kod fajlova.
Prečice takođe imaju svoje osobine. Kreirajte jednu prečicu na desktop. Recimo, napravite prečicu
na na tekstualni fajl knjiga iz My Documents-a.
General tab je isti kao i kod fajla,

osim tipa gdje piše da je riječ o
prečici (shortcut). Drugi tab
(Shortcut) daje informacije o fajlu
do koje prečica vodi (o njegovom
tipu, lokaciji i adresi). Tu su i
dugmad za pronalaženje odredišnog
fajla (Find Target), promjenu
sličice (Change Icon) i napredna
podešavanja (Advanced).
Na isti način se mogu dobiti informacije o selektovanim ikonicama.
Na primjer, selektujte par

fajlova i foldera. Desnim
klikom na neku od selektovanih
ikonica izaberete opciju
Properties. U prozoru za
informacije pojaviće se
zajedničke informacije
selektovanih ikonica, Zavisno
od tipa ikonica (fajlovi, folderi
ili prečice) pojaviće se razne
zbirne informacije.
Dakle svaka ikonica ima neke informacije o sebi. Ne samo ikonice, već i taskbar, toolbar-ovi itd. Na
primjer, informacije o vašem računaru možete lako dobiti. Na desktop-u je ikonica My Computer.
Desnim klikom ćete otvoriti njen kontekst meni i izabrati poznatu naredbu Properties. Na slici se vidi
izgled dva tab-a i jednog programa.
MS WINDOWS 56
Opšte informacije (naziv operativnog sistema, verziju, serijski broj, tip procesora, brzinu kloka i
veličinu RAM memorije) nalazi se u General tab-u.
Ako želite detalje o hardveru računara kliknućete na tab Hardware pa na dugme Device Manager
(menadžer uređaja). To je program za pregled detaljnih informacija i upravljanje djelovima hardvera
računara.
Promjena ikonice prečica (Change Icons)
Po default-u prečice imaju isto ime i istu ikonicu kao cilj na koji pokazuju. To se naknadno
može promijeniti. Izgled ikonice se veoma lako mijenja.
Otvorimo prozor Properties od prečice i izaberemo tab Shortcut.
Kliknite na dugmeChange Icon
Otvoriće se prozor koji će nuditi razne vrste

ikonica. Kliknite na željenu ikonicu pa na dugme
OK Prozor Change Icon će se zatvoriti. Klikom na
dugme OK od Properites-a zamjena sličice će
biti obavljena.
Otvaranje fajlova izborom aplikacije (Open with...)
Podaci iz svakog fajla se otvaraju u tačno određenoj aplikaciji. Po ikonicama i tipu fajla
prepoznajete koja je aplikacija u pitanju. Ponekad korisnik želi da isti fajl otvori u nekom drugom
programu. Naravno, taj program mora „razumjeti“ tu vrstu podataka. Na primjer, ako je fajl tekstualni
ne može se učitati u program za slušanje muzike. O svemu tome brine operativni sistem.
Na lak način se može izabrati aplikacija u kojoj želimo da se otvori neki fajl. Prvo treba
startovati kontekst meni od fajla (desni klik na ikonicu fajla).
MS WINDOWS 57
Na pr. kliknite desnim klikom na ikonicu pismo. U kontekst
meniju treba kliknuti na podmeni Open With (otvori sa). Ovaj
podmeni nudi spisak odgovarajućih programa u kojima se može
otvoriti fajl. Prvi na spisku je default-ni program.
Ako korisnik ne nađe željeni program u spisku bira opciju

Choose Program (birati program). Ova zadnja opcija nudi
preporučene (Recommended) i sve ostale (Other) programe
korisniku. Nakon izbora programa podaci iz fajla će se učitati
u njegov prozor. Ako korisnik izabere neodgovarajuću
aplikaciju program će ga informisati da ne prepoznaje
podatke.
Otvorite fajl pismo (otvara ga Notepad po default-u) u WordPad-u. WordPad je program za obradu
teksta ugrađen u Windows. I on može da otvori tekstualni fajl. Klikom na ime (WordPad) program se
startuje i učita fajl (pismo).
Korisnik može da postavi da se u ovom programu uvijek

otvara ovaj tip fajla (tekstualni sa ekstenzijom .txt). To je
promjena default-ne aplikacije za taj tip fajla. Ovo se
postiže čekiranjem kvadratića ispred opcije Always use
the selected program to open this kind of file (uvijek
koristi selektovani program za otvaranje ove vrste
fajlova). Klikom na OK posao je završen.
Vježba:
1. Koliko RAM memorije ima računar ispred vas ?
2. Koliko fajlova i foldera ima vaš My Documents ?.
3. Koliko prostora na disku zauzima vaš My Documents?
4. Kolika je stvarna veličina foldera My Pictures?
5. Da li vaš računar posjeduje modem?
6. Selektujete dva fajla u My Documents-u i provjerite njihove zajedničke osobine.
7. Kreirajte prečicu na desktop koja vodi do My Pictures-a. Zatim promijenite izgled te ikonice.
8. Kreirajte fajl pismo u My Documents-u pomoću Notepad-a. Zatim otvorite ovaj fajl pomoću
WordPad-a.
9. Koji tip procesora je ugrađen u vaš računar?
10. Pregledajte osobine svih ikonica na desktop-u.
Pronalaženje podataka (Search)
MS WINDOWS 58
Kako u My Documents-u ima veliki broj fajlova i foldera, vremenom možda zaboravite u
koji ste folder stavili neki fajl ili kako je naziv fajla koji vam je potreban. Posebno, ako je to fajl
kreiran koju godinu unazad. Ostaje vam da sate provedete otvarajući redom foldere i fajlove i
pokušavajući da nađete pravi. To je problem sa kojim se svakodnevno susreću korisnici.
Operativni sistemi pružaju mogućnost automatskog pronalaženja podataka. Za to je u
Windows-u zadužen program Search (tražiti). Da bi pronašli željeni fajl ili folder morate znati neke
pojedinosti. Ono što karakteriše svaki fajl i folder su: ime, tip, veličina, datum kreiranja i sadržaj.
Korisnik ne mora da zna tačne karakteristike fajla (foldera). Naravno, brzina pronalaženja zavisi od
tačnosti podataka koje korisnik zna.
Do programa Search (jedan od podmenija u Start-u) se može doći na više načina.
Za pronalaženje fajlova i foldera birate komandu For Files of Folders (za fajlove i foldere).
Drugi način je pomoću kontekst menija. Kliknete

desnim tasterom na folder u kojem tražimo podatke
(npr. My Documents). Pojaviće se kontekst meni iz
kojeg treba izabrati opciju Search.
Na oba načina doćićemo do prozora Search Results (rezultati traženja). U lijevom dijelu prozora
Search Results (explorer bar) se nalaze opcije za pronalaženje podataka. Možete odabrati šta želite da
tražite:
 slike, audio i video zapise,

 tekstualna dokumenta,
 sve fajlove i foldere,
 kompjutere ili osobe,
 informacije ili
 podatke sa Interneta
MS WINDOWS 59
Detaljnije objašnjenje opcije All files and folders (svi fajlovi i folderi) je sledeće: dovoljno je kliknuti
na strelicu ispred opcije ili na njen naziv. Pokazivač će imati oblik desne šake sa ispruženim
kažiprstom (to je standardni izgled pokazivača za pretraživanje po Internet-u).
Nakon klika će se u explorer bar-u pojaviti opcije za pronalaženje podataka. U odgovarajuća mjesta
treba unijeti podatke ili njihove djelove o traženim fajlovima ili folderima.
Ime ili dio imena traženog fajla (npr. pismo, pis, ism itd).
Polje za sadržaj fajla. Korisnik se može sjetiti nekog sadržaja
ili dijela sadržaja (za tekstualne fajlove)
Polje Look in određuje gdje se podaci traže i ovo polje je
slično polju Save in.
Datum poslednje promjene
Veličina fajla
Dodatne opcije
Ako korisnik zna tačno ili približno vrijeme kad je fajl mijenjan ili veličinu fajla to može ubrzati
pronalaženje. Da bi ste unijeli ove podatke potrebno je da kliknete na strelice desno od naziva i
explorer bar će se proširiti.
Datum poslednje promjene dokumenta:

• ne sjećam se,
• prošle nedelje,
• prošlog mjeseca,
• prošle godine ili
• unesite tačne datume.
Veličini fajla:
• ne sjećam se,
• mala - manja od 100 KB,
• srednja – manja od 1MB,
• velika – veća od 1MB ili
• unesite veličinu.
Napredne opcije:
• izabrati tip fajla iz padajućeg menija,
• pretraga sistemskih foldera,

• pretraga skrivenih fajlova i foldera
• pretraga uključuje podfoldere,
• praviti razliku između malih i velikih slova,
• pretraga i uređaja za arhiviranje (backup).
MS WINDOWS 60
Nakon unosa potrebnih podataka klikne se na dugme Search i čeka na rezultat. Rezultat će se
pojaviti na radnoj površini prozora.
Na primjer želite da nađete sve fajlove iz My Documents-a koji su: modifikovani prošle nedelje, manje
od 100KB, da im ime počinje slovom p i da su tekstualni.
Ako nijeste zadovoljni

možete se pomoću
dugmeta Back vratiti i
unijeti nove podatke ili
izmijeniti neke. Svo
vrijeme će vas pratiti
„vjerni žućko“ koji će
svojim njuhom naći
tražene podatke.
Vježba:
1. Pronađite sve fajlove i foldere u My Documents-u čije ime počinje sa slovom w.
2. Pronađite sve foldere u My Documents-u koji su kreirani od 01.01. 2000. godine.
3. Pronađite sve tekstualne fajlove u My Documents-u koji sadrže riječ „da“ i manji su od 3 MB.
4. Na desktop-u kreirajte folder A_BIG. U ovaj folder kopirajte sve fajlove iz My Documents-a
čije ime počinje slovom a, veći su od 300 KB i modifikovani su zadnje godine.
5. Prethodni zadatak odraditi pomoću Search naredne iz Start menija.
6. Iz My Documents-a obrisati sve fajlove čija je ekstenzija (tip) .tmp.
7. Na disku C: pronaći sve fajlove veće od 10 MB.
Program My Computer
Pomoću programa My Computer može se upravljati računarom. Startujte My Computer i

pogledajte šta se nalazi u „vašem računaru“ (dupli klik). Izgled My Computer prozora će zavisiti od
računara.
MS WINDOWS 61
Na radnoj površini vidite ikonice Local Disk (C:), CD

Drive (D:) i Floppy (A:).
Ako iz kontekst menija hard diska (desni klik na ikonicu)

izaberete Properties dobićete informacije o njemu. Saznaćete ime
diska (ETF), tip (Local Disk – lokalni disk ili ugrađeni disk), koji
fajl sistem koristi (NTFS – New Tehnology File System),
iskorišćeni (Used) i slobodni (Free) prostor diska. Tu je i dugme
za čišćenje diska (Disk Cleanup).
Ako želite da vidite sadržaj hard diska (lokalnog

diska C:) odradićete dupli klik na njegovu ikonicu.
Ako želite vidjeti šta se nalazi u folderu Windows samo

odradite dupli klik na njegovu ikonicu.Ovaj folder sadrži
sve važne programe koji su potrebni da bi OS Windows
XP radio. Ovdje se nalazi ogroman broj raznih foldera i
fajlova. Pomoću klizača možete pogledati kompletan
sadržaj ovog foldera. Na isti način možete pregledati
sadržaj drugih spoljašnjih memorija.
MS WINDOWS 62
Windows Explorer
Koristeći My Computer možete manipulisati sa fajlovima i folderima. Možda je

jednostavnije kada se koriste dva radna panela prilikom kopiranja, premještanja itd. U tu svrhu u dijelu
My Computers-a koji se zove Explorer bar izaberete opciju Folders. Drugi način je izbor opcije
Explore iz My Computer kontekst menija.
Isti prozor možete otvoriti kada kliknete na meni Start zatim na Accessories pa na Windows
Explorer. U Explorer bar-u će se pojaviti nova radna površina u kojoj su prikazani folderi u obliku
stabla. Vidite da je Desktop početak ovog stabla. Sve što se nalazi na desktop-u prikazano je kao
njegov podfolder (My Documents, My Computer, My Network Places, Recycle Bin itd).
Klikom na plus + isped imena foldera (npr. My

Documents) prikazaće se svi njegovi podfolderi i tako
redom. Ako korisnik želi da objedini („prikupi“) podfoldere
onda treba kliknuti na minus - ispred imena foldera. Na
ovaj način se mijenja izgled (Explore) panela.
MS WINDOWS 63
Drugi panel ne mijenja izgled dok se u lijevom ne selektuje
neki konkretan folder. Ako se folder selektuje (klik na
ikonicu) panel će prikazati njegov sadržaj. Na ovaj način
korisnik ima mogućnost kombinovanja sadržaja dva panela.
Ovaj izgled programa My Computer se često naziva Windows Explore. Zbog efikasnosti pri radu
Explore naredbu imaju svi kontekst meniji foldera. To je najkraći put startovanja programa My
Computer sa folder Explore panelom.
Vježba:
1. Kolikav je kapacitet vašeg hard diska?
2. Koliko slobodnog prostora ima vaš hard disk?
3. Koje sve spoljašnje memorije ima vaš računar?
4. Ubacite CD (DVD) disk u drive i vidite informacije o njemu (kapacitete, zauzetost, ...).
5. Ubacite flopi disk u drive i provjerite informacije o njemu.
6. Izaberite opciju Folder za Explorer bar. U desnom panelu treba da bude sadržaj desktop-a.
Prevlačenjem sa lijevog u desni panel kreirajte prečicu nekog My Document podfoldera na
desktop.
7. Da li imate i možete startovati naredbu Explore iz kontekst menija My Documents-a.
8. Odradite zadatke iz prethodnih poglavlja pomoću programa My Computer.
9. Kopirajte folder My Pictures na flopi disk (disketu), ako je to moguće (prethodno prostor koji
je potreban da bi se folder kopirao i koliko slobodnog prostora ima na disketi).
10. Kopirati par fajlova sa CD-a u folder CDarh koji ćete kreirati u My Documents-u.
11. Na disku C: kreirajte folder Install gdje ćete smještati programe koje želite instalirati.
12. Prenijeti fajl (na pr. more), pomoću diskete, na računar do vas (na desktop).
13. Pomoću USB memorije (ili flopija ako može) prenijeti sve fajlove čije ime počinje sa slovom
a iz My Documents-a na susjedni računar.
14. Da li postoji razlika između programa My Computer i Windows Explorer ?
Neka podešavanja Windows XP-a
Operativni sistemi, pored usluga koje pružaju korisniku, upavljaju računarom. To znači da OS
posjeduju alate za podešavanje hardvera i softvera. Tako i Windows posjeduje veliki broj ovih alata.
Ovdje ćemo pomenuti samo princip i neke prostije alate.
U okviru Start menija postoji podmeni Settings. Do Control Panel-a se može doći i iz My
U okviru ovog menija se nalazi Control Panel Computer prozora.
(upravljačka tabla).
MS WINDOWS 64
U okviru Control Panel-a se nalazi skup svih alata kojima se podešava kompletan hardver i softver
računara.Control Panel ima dva izgleda: klasični (Classic) i po kategorijama (Category).Dugme za
prelazak iz jednog u drugi izgled je obilježen. Do alata koji se nalaze u Control Panel-u može se doći i
na druge načine.
Switch to Category View Switch to Classic View
Podešavanje sistemskog vremena (Date and Time)
Tačno sistemsko vrijeme na računaru je veoma važan detalj. O svim podacima postoji
informacija o vremenu i datumu. Upravo zbog toga tačno sistemsko vrijeme i njegovo podešavanje je
važan detalj svakog OS-a. Za ovo podešavanje se koristi dio Control Panel-a koji se zove Date and
Time.
Tab Date&Time služi za podešavanje vremena i datuma.
Tab Time Zone služi za podešavanje vremenske zone mjesta gdje se računar koristi.
Sistemsko vrijeme je prikazano u desnom uglu taskbar-a (notification area – oglasna tabla).
MS WINDOWS 65
Dupli klik na sistemsko vrijeme će korisnika, takođe, dovesti do Date&Time tab-a. Dakle, to je još
jedan način startovanja ovog alata.
Podešavanje miša (Mouse)
U okviru Control Panel-a se nalazi i opcija Mouse. Ovim programom se podešavaju sve
opcije miša i izgled pokazivača. I ovaj program ima više tab-ova.
Tab-om Buttons se mogu

zamijeniti funkcije lijevog i
desnog tastera i podesiti brzina
duplog klika. Pointers tab
omogućava promjenu izgleda
pokazivača izborom definisanih
šema ili pojedinačnom
promjenom svakog izgleda.
Regionalna i podešavanja jezika (Regional and Language Options)
Ovdje ćete vidjeti na koji način se mijenja raspored tastature za razne jezike. Naime, na istoj
tastaturi treba unijeti naš tekst (sa č, ć, š, đ i ž slovima), engleski, njemački itd. Po default-u se instalira
raspored tastature za engleski jezik. Da bi koristili naša slova morate dodati Serbian (Latinic) ili
Serbian (Cirilic) raspored tastature. Može poslužiti i Croatian ili Slovenian za latinicu.
Za ovo se koristi Regional and Language Options program, odnosno njegov tab Language.
Dugme Details (detalji) omogućava unos novog rasporeda tastature (jezika). U okviru njega je dugme
Add (dodaj) kojim se omogućuje korisniku da izabere jezik i doda ga.
MS WINDOWS 66
U desnom uglu taskbar-a pored sistemskog vremena će biti oznaka da ste dodali pismo koje želite.
Da biste brzo promijenili „jezik tastature“ kliknite na Alt+Shift i tastatura se automatski mijenja u
sljedeću koja je konfigurisana.
Sav ostali hardver i softver se podešava na sličan način, programima iz Control Panel-a.
Vježba:
1. Provjeriti sistemski datum i vrijeme i podesi ga, ako je potrebno.
2. Podesiti Screen Saver tako da se nakon 5 minuta neaktivnosti pojavi samo crni ekran.
3. Promijeniti pozadinu (background) desktop-a.
4. Smanjiti brzinu duplog klika na minimum.
5. Provjeriti da li je instalian Serbian (Latinic) jezik, ako nije dodajte ga.
7. Koja je trenutna rezulucija slike na vašem monitoru?
DODATAK
Podešavanje rezolucije i frekvencija osvježavanja ekrana
Dijalog za podešavanje ove osobine desktopa se dobija kada se mišem stane na desktopu van
ikonica i klikne desnim tasterom miša i izaberete Properties. Otvoriće se prozor Display Properties i
kliknete na tab Settings.
Treba znati karakteristike monitora i video kartice da bi se pravilno koristio ovaj tab prozor. Ipak, treba
znati da su uobičajena rezolucije monitora 800x600 dpi (Dots Per Inch – tačaka po inču) i 1024x768
dpi. Treba znati da što je rezolucija veća to su vam slova i prozori sitniji ali ih više može stati na ekran.
Pored rezolucije, frekvencija osvježavanja ekrana je veoma važno podešavanje monitora. Nisko
podešena frekvencija može dovesti do tkzv. zamora očiju. Preporučuje se podešavanje što veće
frekvencije, a koju podržava kompjuter (75 Hz i više). Ovo podešavanje se, nakon klika na Advanced,
obavlja iz tab-a Monitor. U dijelu Screen refresh rate izaberite što veću frekvenciju koju podržava
vaš monitor.
MS WINDOWS 67
Screen refresh rate
Kada sve podesite i da izađete iz dijaloga kliknite na OK. Dugme Apply (primijeniti) ima istu funkciju
kao i OK s tim što se ne izlazi iz dijaloga za podešavanje. Cancel znači otkazivanje promjena od
zadnjeg pritiska na dugme OK ili Apply i izlazak iz dijaloga.
Podešavanje izgleda Startnog menija
Promjena izgleda menija je veoma prosta. Naime, kliknete desnim tasterom miša (desni
klik) na dugme Start i iz menija koji se pojavio kliknete na opciju Properties (osobine). Otvoriće se
prozor Taskbar and Start Menu Properties i u njemu izaberite karticu Start Menu. Nakon toga se
pojavi prozor koji nudi dva pomenuta izgleda Start menija. Dovoljno je kliknuti na kružić ispred opcije
Classic Start menu ili Start menu, a zatim na dugme OK i Start meni će poprimiti željeni izgled.
Ako ne želite da mijenjate izgled menija dovoljno je kliknuti na dugme Cancel (odustati). Dugme
Apply (primijeniti) odmah primjenjuje promjenu izgleda.
MS WINDOWS 68
Administracija računarskih mreža
Uvod
Administracija računarskih mreža je kako inspirativan tako i odgovoran i kompleksan

zadatak koji zahtjeva set stručnospecijalističkih znanja i opsežno radno iskustvo.
Ova skripta je kreirana u okviru realizacije Projekta obuke koordinatora informacionih sistema za 35
škola u Republici Crnoj Gori, čiji su organizatori Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore i
Microsoftova kancelarija u Srbiji i Crnoj Gori - Microsoft software d.o.o. a sa ciljem ovladavanja
konkretnim znanjima potrebnim za svakodnevne zadatke koordinatora informacionih sistema.
Kako sadržaj skripte obuhvata niz konkretnih rješenja implementiranih u računarskim mrežama ova
skripta je namjenjena isključivo za interno korištenje i nije poželjna njena distribucija širem
auditorijumu.
Jezik i terminologija skripte su jedno od spornih pitanja, ali kao i kod svih sličnih izdanja neminovno
je korištenji niza termina na engleskom jeziku, koji se podrazumjevaju i prihvaćaju kako osnovni za
opis određenih pojmova te ih kao takve treba i prihvatiti.
Pojam, parametri i vrste računarskih mreža
Računarska mreža predstavlja osnov informacionog sistema svake organizacije a

podrazumjeva fizičko i logičko povezivanje dva i više računara čime se postiže mogućnost dijeljenja
zajedničkih resursa (pristupanje datotekama koje se nalaze bilo gdje na mreži, korištenje mrežnih
resursa - štampača, aplikacija, mrežnih modema itd.) a sve sa ciljem bržeg i kvalitetnijeg pristupa
podacima koji mogu biti distribuirani bilo gdje na sistemu, centralizacije ključnih poslovnih procesa na
odrđenim elementima informacionog sistema i samim tim povećanja produktivnosti i iskoristivosti
raspoloživih resursa.
U najopštijoj podjeli računarske mreže se dijele na:

 LAN (local area network) mreže - računarska mreža koja je distribuirana na malom prostoru,
najčešće u okviru jednog objekta.
 MAN (metropolitan area network) mreže - računarska mreža koja je distribuirana na više
lokacija gradske cjeline.
 WAN (wide area network) mreže - računarska mreža koja je distribuirana na više lokacija na
neograničenom prostoru.

U aktuelnom vremenu većina informacionih sistema, pa tako i informacionog sistema Ministarstva
prosvjete i nauke, je bazirana na personalnim računarima (PC) kao osnovnim elementom (škole u
Republici Crnoj Gori su opremljene aktuelnim PC konfiguracijama). U ovom dijelu ćemo se baviti
upravo računarskim mrežama zasnovanim na personalnim računarima.
Početna karakteristika računarske mreže je Desktop OS (operativni sistem za korisničke računare) što
je u konkretnom slučaju Microsoft Windows XP Professional, aktuelni i najpopularniji Desktop OS
proizveden od vodeće svjetske softverske kompanije Microsoft.
Windows XP Professional podržava dva mrežna okruženja (vrste računarskih mreža):

 Workgroup (radna grupa) - Radna Grupa (Workgroup) je logičko grupisanje umreženih
računara koji dijele resurse, kao što su dokumenti i štampači.
MS WINDOWS 69
 Domain (domen) - Domen je logičko grupisanje umreženih računara koji dijele centralnu
direktorijumsku bazu. Direktorijumska baza sadrži korisničke naloge i bezbjednosne
informacije o resursima u Domenu. Ova baza je poiznata i kao Direktorijum i dio je Servisa
Aktivnih Direktorijuma a distribuirana je na konfiguraciji sa serverskim OS.
U svim školama je u ovoj fazi implementairana radna grupa kao mrežni model, kao privremeno
rješenje, koja pripada opštoj grupi LAN mreža.
Postoje operativni planovi da Ministarstvo prosvjete i nauke izdejstvuje WAN mrežu u koju bi se
uključile sve škole u Republici Crnoj Gori i na kojoj bi bio implementiran DOMAIN kao bezbjednosni
koncept.
Osnovne karakteristike Windows radne grupe
Radna grupa (WORKGROUP) se zove i peer-to-peer (ravan prema ravnom=jednakom)

mreža zato što svi računari u mreži mogu da djele resurse na ravnopravnoj osnovi bez namjenskih
servera.
Svaki računar u Radnoj Grupi posjeduje lokalnu bezbjednosnu bazu koja sadrži listu korisničkih
naloga i bezbjednosne informacije o resursima računara. Korištenje lokalne bezbjednosne baze
decentralizuje administraciju korisničkih naloga i bezbjednosne informacije o resursima unutar Radne
Grupe.
Šema: opšta šema radne grupe
Osnovne karakteristike radne grupe:

 Nije nužno uključivanje u mrežu kontrolera domena - servera.
 Jednostavno dizajniranje i implementacija. Ne zahtjeva kompleksno planiranje i administraciju
kao Domen.
MS WINDOWS 70
 Radna grupa je standardno mrežno okruženje za ograničen broj računara koji su prostorno blizu
jedan drugom.
Servisi koje obezbjeđuje radna grupa:

 File sharing (dijeljenje datoteka) - omogućavanje pristupa datotekama na drugim računarima
u mreži.
 Print sharing (djeljenje štampača) - omogućavanje korištenja štampača koji su fizički
postavljeni na drugim računarima ili se nalaze na mreži.
 Internet sharing (dijeljenje interneta) - omogućavanje korištenja zajedničkog urđaja za
pristup internetu (gateway).
 Aplication sharing (dijeljenje aplikacija) - Distribucija programa na jednom računaru i
njegovo korištenje od strane ostalih računara. Npr. korporativni antivirusni server,
računovodstvena aplikacija u perspektivi, konferencijske veze i učenje na daljinu u perspektivi,
i dr.
Implementacija Windows radne grupe
Implementacija radne grupe i uopšteno implementacija računarske mreže podrazumjeva

realizaciju:
 fizičkog umrežavanja
 logičkog umrežavanja.
Fizičko umrežavanje računara
Fizičko umrežavanje računara predstavlja postavljanje za rad i povezivanje računara,

aktivne i pasivne mrežne opreme za rad.
Ako podrazumjevamo da personalni računari posjeduju LAN adapter (mrežnu kartu) kao uređaj koji
omogućava povezivanje u LAN mreže za implementaciju računarske mreže nužno je:
 Realizovati strukturno kabliranje - postavljanje mrežnih instalacija - mrežnih kablova, mrežnih
utičnica, patch panela (koncentracija završetaka svih mrežnih kablova na jednom mjestu),
postavljanje rack ormara (ormara koji fizički štite ostale komponente od spoljnih uticaja).
 Postavljanje za rad switch-eva (svič je uređaj na koji se povezuju svi računari i koji omogućava
njihovu međusobnu komunikaciju)
 Postavljanje za rad mrežnih modema - uređaja za povezivanje na internet - u konkretnom
slučaju to je ADSL modem.
 Povezivanje računara odgovarajućim kablovima na mrežnu infrastrukturu (mrežnu utičnicu),
povezivanje završetaka mrežnih kablova na svič, povezivanje ADSL modema na svič.
NAPOMENA:
Ove aktivnosti se ne realizuju ukoliko se za mrežno povezivanje koriste wirelless sistemi (sistemi za
bežični prenos podataka).
Poznavanje fizičke strukture računarske mreže je izuzetno bitno iz razloga što je u velikom procentu
slučajeva nepostojanje fizičke veze najčešći razlog nepostojanja mrežne konekcije - "nefunkcionalnosti
mreže".
MS WINDOWS 71
Slika: označena mrežna utičnica sa priključenim kablom računar-utičnica
Slika: Prikaz unutrašnjosti rack ormara sa prikazom: mjerača unutrašnje temperature, dva patch
panela, dva switch-a i vidljivim fizičkim vezama
patch panel – switch
Logičko umrežavanje računara
Logičko umrežavanje računara predstavlja niz podešavanja na nivou operativnog sistema

kojima se dobija funkcionalnost računarske mreže.
Za realizaciju logičkog umrežavanja računara potrebno je pripremiti plan realizacije kojim treba da se
definiše:
 Konvencija imena računara - svaki računar mora da ima svoje ime kojim će biti vidljiv na
računarskoj mreži. Ovdje treba odlučiti da li ime treba definisati da jednoznačno ukazuje o
tome gdje se računar nalazi ili ko je korisnik (npr. imena racunara u školi su UCIONICA01,
UCIONICA02, UCIONICA03, ... , ZBORNICA01, ZBORNICA02, BIBLIOTEKA,
ADMINISTRACIJA01, ...)
 Definisanje imena radne grupe - radna grupa ili više njih trebaju da imaju jednoznačno ime sa
jednoznačnim definisanjem pripadnosti svakog računara radnoj grupi. Jedan računar može biti
MS WINDOWS 72
član jedne radne grupe. U školama su implementirane dvije radne grupe i to: UCIONICA, za
učioničke računare i ADMINISTRACIJA za ostale računare u školi.
 Politika korisničkih naloga - ista će se razmatrati u narednom poglavlju.
 Parametri TCP/IP konfiguracije - predstavljaju grupu podešavanja LAN adaptera mrežne karte
a sam TCP/IP protokol je "jezik" pomoću kog računari u mreži međusobno komuniciraju.
Po izradi plana i fizičkom povezivanju računara na mrežu nužno je podesiti odgovarajuće parametre.
Podešavanje imena računara i pripadnosti odgovarajućoj

radnoj grupi
Podešavanje imena računara i pripadnosti radnoj grupi se realizuje na slijedeći način:
1. otvaranje System Properties

dijaloga. Pozicionirati se mišom
na My Computer. Kliknuti
desnim tasterom. Pozicionirati se
na opciju Properties. Kliknuti
lijevim tasterom.
2. aktiviranje Computer Name

kartice. Pozicionirati se mišom
na Computer name. Kliknuti
lijevim tasterom.
MS WINDOWS 73
3. aktiviranje Computer
Name Changes dijaloga.
Kliknuti lijevim tasterom
na dugme Change.
4. Definisanje željenog imena

računara i imena radne grupe.
U odgovarajuća polja:
Computer name - unijeti željeno ime
računara.
Workgroup - unijeti željeno ime
radne grupe.
5. Po realizaciji unosa podešavanja

potrebno je potvrdno zatvoriti sve
dijaloge (kliknuti lijevim tasterom na
dugme OK) i realizovati zahtjevano
reastartovanje računara.
Da biste pronašli fajlove, foldere, printere itd koji se dijele na nekom računaru kliknite na taj računar i
imate direktan pristup kao da su na vašem računaru ako je to dozvoljeno.
Ako Windows nije prepoznao računar koji je u mreži kliknite na Start, zatim na Search i izaberete
For Files or Folders. Na pitanje šta želite da tražite kliknuti na Computers or People. Zatim izaberite
A computer on the network i u polju Computer name ukucajte ime računara koji tražite.
MS WINDOWS 74
Podešavanje TCP/IP parametara računara
Podešavanje TCP/IP parametara računara se realizuje na sljedeći način:
1. Otvoriti dijalog za
kontrolu mrežne
konekcije.
Pozicionirati se mišom
na kontrolu mrežne
konekcije u traci
sistemskih alata.
Kliknuti dvostrukim
klikom na lijevi taster
miša.
MS WINDOWS 75
2. Otvoriti svojstva
Mrežne konekcije.
Kliknuti na dugme
Properties.
3. Otvoriti svojstva
TCP/IP protokola.
Pozicionirati se na
Internet Protocol
(TCP/IP).
Kliknuti na dugme
Properties.
Na ovom dijalogu je
korisno uočiti kontrolu
Show icon ... koja služi da
se aktivira prikaz statusa
mrežne konekcije u
systray-u.
4. Unijeti odgovarajuća
podešavanja.
U odgovarajuća polja
unijeti konkretne podatke.
Potvrdno zatvoriti sve
dijaloge.
Pojašnjenje podešavanja TCP/IP protokola:
MS WINDOWS 76
IP Address: IP adresa sastoji se od četiri grupe brojeva. Prve tri grupe su jednake za sve računare u
mreži i to: 192.168.1. Četvrta grupa je broj koji mora biti jedinstven u mreži. Korisno je realizovati
tabelu u kojoj voditi evidenciju koji računar je dobio koju IP adresu.
Subnet mask: Mrežna maska treba da bude jedinstvena na čitavom sistemu i to: 255.255.255.0
Default gateway: Podrazumijevani mrežni prolaz je IP adresa mrežnog uređaja (modema) preko koga
se pristupa internetu. Kako se u svim školama zadržava podrazumjevano setovanje modema onda na
tom mjestu treba da stoji adresa: 192.168.1.1.
DNS serveri: su serveri koji razrješavaju internet imena u IP adrese. Kako u školama nisu
zadejstvovani interni DNS serveri moraju se koristiti serveri Interneta Crne Gore čije su adrese:
195.66.160.1 i 196.66.160.2
Korisnički nalog : parametri, implementacija, administracija
Korisnički nalog predstavlja niz podataka o korisniku računara a svakako su dva najvažnija:
 User name (korisničko ime)
 Password (lozinka)
iz razloga što je neophodno posjedovati, tj. saopštiti operativnom sistemu tokom procedure logovanja
na računar (jedan od elemenata podizanja operativnog sistema) da bi korisniku bilo moguće korištenje
računara.
Pored omogućavanja korišćenja računara, što je osnovna karakteristika korisničkog naloga, njegova
namjena je i:
 omogućavanje ili onemogućavanje pristupa određenim podacima i resursima na računaru i
računarskoj mreži,
 omogućavanje ili onemogućavanje instalacije uređaja i programa na računaru,
 evidentiranje koji korisnik računara je realizovao određene, važne akcije.
Omogućavanje ili onemogućavanje korisničkom nalogu određenih funkcija se realizuje pridruživanjem
istog određenoj korisničkoj grupi (kada nalog preuzima sva prava koja posjeduje određena grupa) ili
definisanje prava samom korisničkom nalogu.
Postoji više vrsta korisničkih grupa, a tri osnovne su:
 Administrators - korisnička grupa koja ima sva ovlaštenja na računaru. Ista može da realizuje
instalacije i deinstalacije uređaja i programa, podešava parametre za mrežni rad, upravlja
drugim korisničkim nalozima, pristupa svim podacima na računaru.
 Power user - je korisnička grupa koja ima ograničenje da ne može da realizuje instalacije i
deinstalacije uređaja i programa, podešava parametre za mrežni rad, upravlja drugim
korisničkim nalozima, ali ista može da upravlja svojim profilom i paswordom, omogućava
dijeljenje foldera, instalira mrežne štampače.
 User - je restriktivna grupa kojoj je omogućen samo rad sa podacima na svom profilu i
korištenje već instaliranih programa.
Kako je u školama implementiran sistem kojim nije moguće kontrolisati prava korištenja resursa sem
na lokalnom nivou, na nivou računara, pravilna implementacija i održavanje politike korisničkih
naloga je ključna za bezbjednost računarske mreže, računara i podataka.
U tom cilju su u školama, na svim računarima implementirana samo dva administratorska korisnička
naloga:
 cadmin - za potrebe kompanije koja je implementirala informacioni sistem i
 sadmin - za potrebe koordinatora informacionog sistema, čime je postignuto da preuzmete
potpunu kontrolu nad informacionim sistemom - jedino vi imate ovlaštenje za instalacije,
deinstalacije i upravljanje mrežnim parametrima i drugim korisničkim nalozima.
Implementiran je određen broj Power user naloga:
MS WINDOWS 77
 predavac
 zbornica i dr. kojima je obezbjeđen komotan rad zaposlenog osoblja.
Implementiran je User nalog: ucenik, da bi se spriječile eventualne zloupotrebe sistema ili oštećenje
računara od učenika koji će pristupati računarima i koristiti ih.
Izuzetno je značajno da uočite važnost administratorskih naloga te da istim vladate isključivo vi.
Poželjno je kreirati evidenciju za kreirane korisničke naloge na svim računarima i istu održavati
ažurnom.
NAPOMENA:
U praksi, a posebno u kućnoj upotrebi računara sreću se sistemi koji uopšte ne zahtjevaju logovanje,
paljenjem računara se dobija i raspoloživost za korištenje. Ovo je nebezbjedan pristup sa korištenjem
administratorskog naloga sa blanko passwordom (bez passworda) te ga treba izbjeći po svaku cijenu,
posebno u računarskim mrežama gdje su distribuirani podaci o poslovanju kompanije.
Praktične aktivnosti implementacije korisničkih naloga, u najvećem broju slučajeva se svode na

slijedeće tri aktivnosti:
1. Kreiranje korisničkog naloga
2. Pridruživanje korisničkog naloga određenoj korisničkoj grupi, da bi isti preuzeo odgovarajuća
ovlaštenja
3. Setovanje passworda za korisnički nalog, u cilju periodične promjene passworda, u slučaju ako
posumnjate da je password otkriven ili u slučaju zaboravljanja passworda od strane korisnika.
Kreiranje korisničkog naloga
1. Desnim tasterom miša

kliknuti na My Computer.
Kliknuti na Manage.
Otvoriće se pozor Computer
management.
MS WINDOWS 78
2. Otvoriti kontrolu za
upravljanje
korisničkim nalozima.
Kliknuti na + ispred
Local Users and
Groups.
Kliknuti na Users.
3. Dati komandu za
kreiranje korisničkog
naloga.
U desnom prozoru na
praznom prostoru
kliknuti desnim tasterom
miša.
Kliknuti na New User.
4. Popuniti odgovarajuća polja i

dati odgovarajuće kontrole za
novi nalog.
U polju User name unijeti
željeno korisničko ime.
U poljima Password i Confirm
password unijeti željenu šifru.
Po potrebi uključiti
odgovarajuću kontrolu za
nalog.
Dati komandu za kreiranje
korisničkog naloga (kliknuti na
dugme Create), pa zatvoriti
dijalog (kliknuti na dugme
Close).
Opis kontrola naloga:
 User must change password at next logon - kontrola koja forsira korisnika da sam definiše
password kod prvog narednog logovanja.
MS WINDOWS 79
 User cannot change password - kontrola koja ne dozvoljava korisniku da promjeni password.
Preporuka je da se ona obavezno koristi na učeničkim nalozima a može i na opštim tipa:
zbornica, predavača ...
 Password newer expires - kontrola koja ne dozvoljava da password istekne. Preporuka je da
se obavezno koristi u suprotnom će sam operativni sistem da zahtjeva od korisnika promjenu
passworda.
 Account is disabled - kontrola koja onemogućava korištenje korisničkog naloga, bez njegovog
brisanja.
5. Po uspješnom kreiranju
korisničkog naloga isti će
biti prikazan u listi naloga
- u desnoj strani prozora.
Pridruživanje korisničkog naloga korisničkoj grupi
Po kreiranju naloga on se podrazumijevano pridružuje korisničkoj grupi Users. Ako

želimo da ga dodamo u neku od grupa sa većim pravima potrebno je realizovati slijedeće:
1. U Computer management
prozoru otvoriti Local users
and groups stablo pa otvoriti
sadržaj foldera Users kada će
biti prikazana lista korisnika.
Otvoriti željeni korisnički
nalog (dvoklikom na isti), pa
aktivirati karticu Member Of.
Aktivirate komandu za
dodavanje grupi (kliknuti na
dugme Add).
MS WINDOWS 80
2. Aktivirate komandu za
otvaranje naprednih opcija
(kliknuti na dugme
Advanced).
3. Aktivirajte komandu za
prikaz postojećih grupa
(kliknete na dugme Find
Now).
4. Pozicionirate se na
željenu grupu (npr. Power
User).
5. Potvrdite željenu grupu
(kliknuti na dugme OK).
6. Proverite da li je u
Select Group prozoru
prikazana željena grupa pa
ako jeste potvrdno
zatvorite prozor (kliknuti
na dugme OK).
MS WINDOWS 81
7. Uočićete da se sadržaj
Member Of kartice
izmjenio i da u listi
grupa kojima pripada
korisnički nalog postoji i
upravo pridružena.
Potvrdno zatvorite sve
dijaloge.
8. Ukoliko želite da
izbacite korisnički nalog
iz neke od grupa na
Member Of kartici
selektujete željenu grupu i
aktivirate komandu za
uklanjanje (kliknuti na
dugme Remove).
Potvrdno zatvoriti sve
dijaloge.
Setovanje passworda za korisnički nalog
1. U Computer
management prozoru
otvoriti Local users and
groups stablo pa otvoriti
sadržaj foldera Users
kada će biti prikazana
lista korisnika.
Pozicionirati se na nalog
kome želite setovati
password, kliknuti
desnim tasterom, dati
komandu Set password.
MS WINDOWS 82
2. Da bi ste nastavili
proceduru setovanja
passworda aktivirajte
komadnu za nastavak
(kliknuti na dugme
Proceed).
3. U polja New
password i Confirm
password unesete novu
šifru, pri čemu potvrdno
zatvorite dijalog.
4. Ako ste uspješno

setovali password
dobićete obavještenje
kao na slici.
Zatvoriti sve dijaloge i
prozore.
MS WINDOWS 83
Dijeljenje lokalnih resursa i pristup dijeljenim resursima
Dijeljenje lokalnih resursa (poznato kao šerovanje) je proces kojim se omogućava

vidljivost i pristup lokalnom folderu ili lokalnom štampaču kroz mrežu.
Dijeljenje lokalnih resursa nije omogućeno korisnicima koji pripadaju korisničkoj grupi Users.
Dijeljenje lokalnih foldera
1. Otvoriti lokaciju sa
folderom čiji je sadržaj
folder koji želite
dijeliti (učiniti
vidljivim kroz mrežu).
Pozicionirati se na
željeni folder, kliknuti
desnim tasterom, dati
komandu Sharing and
Security.
2. Aktivirati komandu Share

this folder, eventualno
definisati pod kojim imenom
folder treba da bude vidljiv
kroz mrežu (unošenjem
sadržaja u polje Share
Name). Potvrdno zatvoriti
dijalog.
Napomena:
Komanda Permissions
pokreće dijalog kroz koji je
moguće realizovati precizno
podešavanje prava korisnika
za pristup dijeljenom folderu.
Podrazumijevano je da
korisnici imaju pravo čitanja
sa foldera. Ako želite nekome
omogućiti i upis tada se to
mora podesiti.
MS WINDOWS 84
3. Po zatvaranju dijaloga
za dijeljenje uočićete da
je ikonica za folder
promjenila izgled.
Ako želite da
onemogućite da folder
bude vidljiv kroz mrežu
tada treba ponoviti prvi
korak a u drugom
koraku aktivirati
komandu Do Not Share
This Folder.
Dijeljenje lokalnih štampača
Otvorite Start meni i kliknite na Settings i izaberite Printers and Faxes.
1. Pozicionirate se na
željeni lokalni štampač,
kliknete desnim tasterom,
i kliknete na komandu
Sharing.
3. Aktivirajte komandu
Share This Printer i
eventualno unesite naziv u
polju Share name.
Potvrdno zatvorite dijalog.
MS WINDOWS 85
4. Kao i kod foldera koje

možete dijeliti i štampači
koji se dijele imaju
izmijenjenu ikonicu
(stilizovana otvorena šaka
ispod ikonice za štampač).
Pristup dijeljenim resursima
Postoji više načina za pristup dijeljenim resursima - računarima na mreži. Ovdje ćemo
obraditi vjerovatno najpraktičniji način - korištenjem RUN komande startnog menija.
Otvorite Start meni i kliknite na Run. Otvoriće se prozor u kojem upišite ime računara kome želite da
pristupite.
1. U polju Open upišite ime računara kome
želite pristupiti pa kliknuti na OK.
NAPOMENA:
IMENU RAČUNARA MORAJU PRETHODITI
DVA KARAKTERA BACK Slash - \\
npr. \\anaradenovic.
2. Na tom računaru dobićete

pregled dijeljenih resursa.
Pristupate željenim datotekama
i folderima.
MS WINDOWS 86
Dijeljeni štampač se po prvom

pristupanju trajno instalira u vaš
sistem.
U kasnijem korištenju ako želite da
koristite dijeljeni štampač istu
opciju birate kroz print dijalog
pojedinih programa.
Nefunkcionalnost računarske mreže
Eventualna nefunkcionalnost računarske mreže može biti prouzrokovana nizom razloga a u

ovom dijelu ćemo dati kratak opis mogućih razloga:
1. Prekid fizičke konekcije - veze. Uočava se na prikazu statusa mrežne konekcije promjenom
ikonice tj. slijedećom ikonicom . Razlozi nastanka ovog problema mogu biti:
a. isključeni mrežni kablovi
b. oštećene mrežne instalacije - kablovi utičnice
c. nestanak napajanja na aktivnoj mrežnoj opremi - switch-u
2. Nekorektna logička podešavanja mreže.

a. netačan naziv pripadajuće radne grupe
b. nekorektna TCP/IP konfiguracija
3. Blokiranje mrežnog rada od strane firewall aplikacije.
4. Fizička neispravnost mrežne karte (mrežnog adaptera) računara.
Po utvrđivanju postojanja problema u mrežnom radu treba pristupiti utvrđivanju konkretnog razloga i
pokušati ga otkloniti vlastitim resursima.
U slučaju da ne možete pristupiti dijeljenim resursima drugog računara (ili nekog servera na internetu),
a sa vašom konekcijom je sve u redu, može biti korisna naredba ping koja se upotrebljava da se
provjeri da li uopšte možete da “vidite“ taj drugi racunar. Naredba ping se pokreće iz MS-DOS
okruženja:
 Lijevi klik na start
 Lijevi klik na Run
 Upišite cmd, pa lijevi klik na OK. Otvara se MS-DOS okruženje (iz njega se izlazi naredbom
exit, pa pritiskom na taster ENTER)
 Sad kucajte naredbu ping, pa zatim ime računara ili servera za koji hoćete da provjerite da li
vam je dostupan, recimo: ping ucionica12 ili ping www.google.com
Ako vam računar izbaci poruku o uspješnom transferu paketa, onda je taj računar vama dostupan, a
problem je u nečemu drugom (podešavanje šerovanih foldera ili firewall-a, ako ste “pingovali” neki
računar iz vašeg okruženja, ili podešavanje Internet explorera ako ste “pingovali” neki server na kome
se nalazi neki sajt, recimo www.google.com). U slučaju da računar izbaci poruku o neuspjelom
transferu paketa, onda može biti u pitanju konekcija tog drugog računara (servera).
MS WINDOWS 87
Obrada teksta
Uvod u aplikacije za obradu teksta
Jedna od primjena računara je za unos i obradu teksta. Računari su istisnuli pisaće mašine iz
upotrebe. Sada je relativno lako napraviti lijepu brošuru, priručnik, uputstvo, novine itd. Rijetko se
u poslovnoj komunikaciji koriste dokumenta napisana rukom ili otkucana na pisaćoj mašini. Dakle,
neophodno vam je poznavanje nekog programa za obradu teksta.
Postoji veliki broj programa za unos i obradu teksta tzv. tekst procesori ili editori teksta za
razne operativne sisteme. Kako smo se u prethodnim glavama bavili Windows-om, pomenućemo
neke Windows programe za obradu teksta.
Notepad
Notepad se koristi za kreiranje jednostavnih tekstualnih fajlova. On je jedan od
osnovnih editora teksta. Tip njegovih dokumenata, odnosno fajlova, je .txt. Notepad ne može da
obrađuje tabele, slike itd. Primjena Notepad-a kao jednostavnog priručnog alata za unos samo
teksta, je značajnija nego za obradu zahtjevnijeg dokumenta koji se želi štampati.
WordPad
Sljedeća aplikacija koja se automatski instalira sa Windows-om, a služi za obradu
teksta, je WordPad. I ova aplikaciju se pominje u prethodnim poglavljima. Ona ima više
mogućnosti od Notepad-a (unos slika itd). U ovoj aplikaciji se kreiraju fajlovi sa .rtf ekstenzijom.
Ova aplikacije se može koristiti za kreiranje poslovnih dokumenata i amatersku obradu teksta.
Nalazi se u sklopu podmenija Accessories.
Ovo su bile aplikacije koje se nalaze na svakom PC-u sa Windows OS. Ako želite neku
profesionalnu aplikaciji za obradu teksta onda je morate kupiti i instalirati na vaš računar.
Trenutno najpopularniji program za obradu teksta je Microsoft Word (MS Word).
Microsoft Word može da otvori fajlove kreirane i u nekim drugim programima (Notepad,
WordPad itd). Default-ni tip njegovih fajlova je .doc.
Osim Word-a, postoji još profesionalnih tekst procesora za Windows: SciWord,
OpenOffice, StarOffice, QuarkXPress, Adobe PageMaker itd. Zadnja dva programa se više koriste
za pripremu za štampu (novine, knjige itd.) dokumenata urađenih u drugim programima.
MS Word – tekst procesor
MS Word je dio softverskog paketa (skupa aplikacija) Microsoft Office. Postoje razne
verzije ovog paketa i same aplikacije, a aktuelne su: 2000, 2003, XP, itd. Microsoft Word je
profesionalni program namijenjen prvenstveno za obradu tekstualnih dokumenata (tekst procesor).
Pored izuzetnih mogućnosti u pogledu obrade teksta, ovaj program, posjeduje raznovrsne
mogućnosti kreiranja tabela, formula i grafika.
MS WORD 88
Startovanje Word-a
MS Word se startuje najčešće dvostrukim klikom na ikonicu, prečice smještenu na desktop-

u.
Ako ikonica nije na desktop-u, drugi način je iz Start menija, podmenija Programs, pa zatim izbor
Microsoft Word (ponekad postoji u Programs-u i podmeni Microsoft Office i u njemu naredba).
Ukoliko nemate prečicu na desktop-u možete je kreirati iz

Start menija (objašnjeno u poglavlju Pravljenje prečica).
Umjesto da startujete Word, desnim tasterom prevucite
ikonicu do desktop-a. Kada pustite taster i pojavi se meni,
izaberite opciju Copy Here.
Izgled prozora Word-a sadrži poznate

elemente kao i ostale Windows aplikacije
(menu bar, toolbar, status bar, title bar itd.).
Vidite veliki broj naredbi i dugmadi u
okviru toolbar-a. Radna površina je kao
jedan čist list hartije spreman za novi tekst.
Kursor blinka u lijevom gornjem uglu
hartije i „čeka“ da počnete unos riječi (riječ
- word).
Unos teksta
Da bi počeli unos teksta morate prvo prilagoditi tastaturu našem jeziku.Već ste naučili kako da
instalirate vaš jezik (u poglavlju Regionalna i podešavanja jezika). Nakon toga treba samo
kliknuti na polje za jezik (Language bar) u taskbar-u i izabrati željeni jezik.
Kada ste u Word prozoru polje za jezik treba

da pokazuje skraćenicu izabranog jezika.
MS WORD 89
Slova se unose kratkim pritiskanjem po odgovarajućim tasterima. Ako se želi veliko slovo
drži se pritisnut taster Shift i to slovo (Shift+slovo). U slučaju da je CapsLock (ispis velikih slova)
uključeno (pogledajte da li svijetli CapsLock lampica na tastaturi), unose se velika slova, odnosno,
sa Shift, mala slova. Ako se drži Shift biće otkucano drugo (tzv. gornje) značenje tastera. Taster
CapsLock ima uticaja samo na slova. Često oznake na tastaturi ne odgovaraju onome što se pojavi
na ekranu. Razlog je što ta tastatura nije proizvedena za naše tržište. U tom slučaju morate probati
da nađete odgovarajuću tipku.
Dok se unosi tekst, prelazak u novu liniju se obavlja automatski. Program to radi tako što se
riječ koja ne može stati u tekuću liniju, prenosi čitava u slijedeću liniju. Enter se pritiska kada se
želi završiti pasus (prinudni prekid linije). Između riječi se uvijek ostavlja jedan prazan prostor
unijet tasterom Space (razmak). Na početku pasusa, obično se, zbog preglednosti, ostavlja malo
veća praznina („novi red“), a to se postiže tasterom Tab. Takođe, u slučaju potrebe za pravilnim
razmacima u tekstu koriste Tab-ovi, a ne razmak (space).
Postoje dva načina unošenja teksta. U jednom načinu tekst koji se unosi se umeće u tekst, a
u drugom se prepravlja tj. „ide“ preko prethodnog teksta. Prvi način je Insert (umetanje), a drugi
Overwrite (napisati preko). Prelaz, iz jednog u drugi režim rada, vrši se pomoću tastera Ins. U
statusnoj liniji je indikator koji pokazuje u kom načinu radite (ako je indikator OVR zatamljen onda
je Insert, a ako je jasan onda je Overwrite). Podrazumijevani (default) način je Insert.
Otvaranje dokumenta (Open i New)
Otvaranje novog dokumenta
Ako pokrenete Word automatski se otvara prazan dokument i u njegovoj naslovnoj traci
piše Document1 – Microsoft Word gdje je Document1 privremeno ime dokumenta koje možete
promijeniti u proceduri prvog snimanja.
Da bi se otpočeo rad na novom dokumentu postoje dva načina:
• klik na New dugme u toolbar-u u obliku bijelog papira

• izborom iz menija File opcije New (Ctrl+N).
U drugom načinu otvoriće se prozor kao na slici u čijem desnom prozoru izaberite Blank
Document (prazan dokument) dok ne naučite rad sa šablonima.
MS WORD 90
Treba izabrati On my Computer pa
neki od šablona. Novootvoreni
fajlovi dobijaju privremene nazive:
Document2, Document3, itd.
Otvaranje starog dokumenta
Da bi se nastavio rad na postojećem dokumentu, neophodno je otvoriti taj dokument. Za to

postoje tri načina:
Startovana Word aplikacija:
1. izborom iz menija File naredbe Open (File/Open)
ili klikom na Open dugme toolbar-a u obliku otvorene fascikle .
2. izborom iz menija File jednog od nekoliko fajlova koji se nalaze na samom dnu menija.
MS WORD 91
Otvoriće se par zadnjih fajlova na

kojima ste radili.
U oba slučaju, otvara se dijalog boks za izbor fajla.
Opcije su slične opcijama pri snimanju fajlova. Ovdje

trebate kliknuti na željenu ikonicu pa na dugme Open ili
Enter. Naravno, prije toga trebate pronaći fajl. U polju
Look in se pronađete željeni folder, a nakon toga će
ikonica fajla biti vidljiva.
Uglavnom se radi sa fajlovima tipa Word Documents (.doc), te, u dijelu Files of type, treba
podesiti, ako to već tako ne stoji, taj tip. Uobičajeno je da Word traži fajlove u folderu My
Documents. Tako se, prilikom prvog otvaranja fajlova, u stavci Look in pojavljuje folder My
Documents. Prilikom sledećeg otvaranja, biće to folder u kome je izvršeno poslednje snimanje.
Nije startovana Word aplikacija:
3. Pronađite fajl (kreiran u Word-u) u Explorer-u ili na neki drugi način, pa ga otvorite
dvostrukim klikom (tastera miša) na njega. Ovo je možda najčešći način otvaranja Word
dokumenta.
MS WORD 92
U Word-u se može otvoriti više dokumenata. Ako ste otvorili više dokumenata možete se “šetati”
od jednog do drugog klikom na ime željenog dokumenta na taskbar-u ili kombinacijom tastera
Alt+Tab.
Ako želite da otvorite više dokumenata selektujte ih pa kliknite na Open i svi označeni dokumenti
se otvaraju jedan za drugim.
Snimanje dokumenta (Save i Save As)
Snimanje fajlova se može realizovati na dva načina:
• izborom opcije iz komandne linije File/Save (Ctrl + S),
• klikom na Save dugme u toolbar-u u obliku diskete.
U oba slučaja, počeće snimanje postojećeg (već imenovanog) fajla. Kada kliknete na Save samo
presnimavate postojeći snimak fajla pod starim imenom i na staroj lokaciji jer će sve promjene biti
zapisane u tom istom fajlu.
Naredba za snimanje novog fajla (prethodno
neimenovanog) imaće za posljedicu otvaranje Save As
dijalog boksa.
Nekada se zahtijeva snimanje nekog fajla pod drugim
imenom. Ovo je moguće realizovati naredbom
File/Save As i u ovom prozoru moguće je dati novo
ime fajlu ili ga snimiti na neko drugo mjesto. Pri tome
ostaje i snimani fajl pod ranijim imenom. Za vrijeme
snimanja fajla, u statusnoj liniji se pojavljuje ikonica
diskete. Tek kada se statusna linija vrati na stanje prije
početka snimanja, snimanje je okončano.
MS WORD 93
U poglavlju Windows - Snimanje novog fajla je detaljno objašnjena razlika između naredbi Save i
Save As.
Korišćenje funkcije Help (pomoć)
Office assistant (Asistent) je koristan program koji prati vaš rad, odgovara na vaša pitanja
i često daje savjet u toku rada programa. Animirana figurica (spajalica) će ponuditi više odgovora
na vaše pitanje ako kliknete na nju i unesete vaše pitanje u polje.
Assistant se može isključiti biranjem naredbe

Help pa opcije Hide the Office Assistant
(sakrij asistenta) iz menija. Asistent se
ponovo uključuje biranjem opcije Show the
Office Assistant (prikaži asistenta). Pomoć
možete koristiti u svakom trenutku pritiskom
na taster F1 na tastaturi, biranjem opcije Help
iz menija ili klikom na ikonicu iz toolbar-a
(znak pitanja).
Otkucajte riječ o kojoj vam treba pomoć, npr. Save. Sa

ponuđenog spiska odaberite temu koja vas zanima i
dobićete detaljno objašnjenje.
Na lijevom dijelu Help prozora postoje tri tab-a:
 Contents – sadržaj pomoći – kliknite na neku
temu i u desnom dijelu prozora pročitajte
objašnjenja,
 Answer Wizard – unesite pitanje u predviđeno
polje i dobićete spisak tema sa odgovorima na
donjem lijevom dijelu prozora. Na desnom dijelu
prozora pročitajte objašnjenje
 Index – unesite ključnu riječ u predviđeno polje i
dobićete spisak tema u kojima se ta riječ pominje
Vježba za učenike:
1. Starujte Notepad, WordPad i MS Word i uporedite izgled prozora.
2. Kreirajte jedan dokument u WordPad-u.
3. Kreirajte dokument Molba (molbu za prijem na posao) u MS Word-u i snimite ga u My
Documents. (Obratite pažnju )
4. Ponovo otvorite dokument Molba. Promijenite zadnju liniju dokumenta. Snimite dokument
i zatvorite ga. Zašto se, prilikom snimanja, nije pojavio dijalog boks za unos imena
dokumenta?
5. Objasnite razliku između naredbe Save i Save As.
6. Ako otvorite dokument (ništa ne promijenite) i želite da ga zatvorite. Da li će se pojaviti
dijalog boks koji će vas podsjetiti da snimite dokument? Objasnite.
7. Pronađite neke Word fajlove u My Documents-u i otvorite ih.
MS WORD 94
8. Otvorite fajl Molba, dodajte par linija i snimite ga pod novim imenom Zahtjev u istom
folderu.
9. Otvorite više Word dokumenata i radite u njima naizmjenično.
10. Pomoću Asistenta pokušajte saznati više o opciji New.
11. Sakrijte (uklonite) Asistenta.
Struktura dokumenta
Tekst se ispisuje karakterima (slovima, ciframa, znacima, simbolima itd.). Karakteri

(characters) se unose sa tastature ili se insert-uju. Definišu ih: oblik (Font), veličina (Font size) i
stil (Style).
Jedan ili više karaktera, unijetih uzastopno i osmišljeno, čine riječ (word), pri čemu je između riječi
razmak.
Više riječi sa velikim karakterom na početku prve riječi i tačkom na kraju posljednje, čine rečenicu.
Između rečenica (poslije tačke prethodne) je razmak za jedan karakter.
Dio teksta između dva Enter-a predstavlja pasus (paragraf - paragraph).
Jedan ili više istih paragrafa čine odjeljak (sekciju - section) dokumenta. Sekcija se odlikuje
poravnanjem ivica (alignment), razmakom između linija (spacing) i stilom (style).
Rad sa fontovima
Skup karaktera istih oblika čini font. Kao što je već rečeno, osobine karaktera zadate su
njihovim:
• fontom – npr.: Tahoma, Arial, Times New Roman, Verdana itd,
• veličinom; izraženom najčešće u point-ima (pt);
• stilom (Bold, Italic i Underline).
Kucanjem po tasterima tastature, na ekranu se ispisuju karakteri u fontu čiji je naziv dat u
prvougaoniku toolbar-a, veličine koja je data u pravougaoniku do njega.
Tri dugmeta na kojima piše B, I i U određuju stil fonta. Kada je uključeno B (Bold), slova koja se
ispisuju, su podebljana. Uključeno I (Italic) označava da su slova iskošena (štamparski naziv za ovo
je kurziv), a uključeno U (Underline) daje podvučena slova.
Izbor fonta može se realizovati klikom na strelicu pored njegovog naziva i

izborom novog iz menija (klik na ime fonta). Fontovi koji se već koriste u
dokumentu dati su na vrhu spiska, a ostali su dati po abecednom redu.
Veličina fonta može se mijenjati na analogan način.
Za detaljnije formatiranje karaktera služi opcija Font iz menija Format, kojim se otvara
dialog boks. Ovdje možete podesiti oblik, veličinu, stil, boju i specijalne efekte karaktera. Strelice
pored odgovarajućih pravougaonika će vam omogućiti promjenu opcija.
MS WORD 95
Pored slova i ostalih karaktera koji postoje na tastaturi, u tekst treba često uključivati i pojedine
druge karaktere. To se postiže pomoću naredbe Insert i njene opcije Symbol. Ovim se otvara
dijalog Symbol. Odabere se odgovarajući simbol i klikne na dugme Insert. Zatim se odabere
sljedeći simbol itd. Kada se završi unošenje simbola, treba klikuti na Close. Takođe, ponuđeni font
se može promijeniti biranjem sa liste. U tab-u Special Characters (specijalni karakteri) može se
odabrati ubacivanje nekog od specijalnih znakova.
Efekti formatiranja fontova
Često postoji potreba da se neke promjene odnose samo na dio teksta. Taj dio teksta
prethodno treba da se označi (selektuje ili markira). To je moguće postići na više načina. Najčešće
se tekst selektuje pomoću:
• tastature
od početka tekuće linije – Shift+Home
do kraja linije – Shift+End
jedan karakter ulijevo – Shift+
jedan karakter udesno – Shift+
jedna riječ ulijevo – Ctrl+Shift+
jedna riječ udesno – Ctrl+Shift+
do početka pasusa – Ctrl+Shift+
do kraja pasusa – Ctrl+Shift+
do početka dokumenta – Ctrl+Shift+Home
do kraja dokumenta – Ctrl+Shift+End
• miša – prevuče se lijevim tasterom miša od početka teksta, a taster otpusti tek
kada se pointer miša dovede na kraj teksta, koji se želi markirati
• opcije Select All iz komande Edit, koja selektuje čitav dokument.
MS WORD 96
Markirani tekst se razlikuje po boji od

ostalog teksta. Nakon selektovanja se izvrši
formatiranje i promjene će se odnositi na
selektovani tekst.
Ako se font formatira, a trenutno nijedan dio
teksta nije markiran, tada se formatiranje
odnosi na novi tekst koji će se ukucati od
tekuće pozicije kursora.
Rad sa pasusima
Pasus (paragraph) je dio teksta između dva znaka Enter (ovo je znak za Enter - ¶).
Klikom na dugme u obliku grčkog slova ¶ koje se nalazi u toolbar-u mogu se vidjeti znaci koji
predstavljaju krajeve pasusa (gdje je pritisnut Enter).
Jednostavno formatiranje pasusa obavlja se pritiskom na neko od četiri dugmeta koja se

nalaze desno od dugmadi B, I i U. Ova dugmad, redom, znače: poravnavanje lijeve ivice,
centriranje, poravnavanje desne i poravnavanje obje ivice pasusa . Dugme koje se razlikuje
od ostalih je aktivno. Pasus se može i detaljnije formatirati pomoću opcije Paragraph iz komande
Format.
MS WORD 97
Najčešće se praktikuju dva jednostavna pristupa kreiranju vizuelnog izgleda pasusa. Prvi pristup,
kod kojeg se primjećuje da je početak prve linije pomjeren za nekoliko praznih mjesta (praznina)
više u odnosu na ostale (obično za jedan Tab) linije pasusa. Drugi pristup, podrazumijeva
organizovanje pasusa u blokove, pri čemu je svaki pasus odvojen od susjednih za jednu liniju, a sve
linije pasusa imaju istu dužinu, osim, naravno, posljednje linije. Posljednja linija ima dužinu
zavisnu od toga gdje će se tekst pasusa završiti. Kada se formatira, pasus se prekida pritiskom na
Enter, a tada će i naredni pasus biti formatiran na isti način kao i prethodni, do trenutka kada se
format ponovo promijeni.
Rad sa odjeljcima ili sekcijama (Section)
Odjeljak (Section) je dio dokumenta koji se može formatirati na različiti način od ostatka
dokumenta. Novootvoreni dokument sadrži samo jedan odjeljak. Kraj odjeljka se u Word-u vidi
kao dvostruka isprekidana linija duž koje piše Section break (prekid odjeljka). Većina naredbi,
koje se odnose na cio ili selektovani dio teksta mogu da se odnose na trenutni odjeljak - sekciju.
Podešavanje odjeljka se vrši opcijom Break iz komande Insert.
U ovom dialog boksu, može se unijeti kraj stranice:

• Page Break - kraj stranice vidi se kao isprekidana linija u
kojoj je umetnut naziv Page break
• Column Break - kraj kolone vidi se kao isprekidana linija u

kojoj je umetnut naziv Column Break
• Text wrapping break - prelom tekuće linije dok naredna
počinje iza slike, tabele ili sličnog objekta.
Kraj odjeljka može se unijeti pomoću naredbe Break kada se u dijelu
Section break types odabere jedna od četiri mogućnosti:
• Next Page - ostatak stranice ostaje nepopunjen, a odjeljak
počinje na slijedećoj stranici,
• Continuous - kraj odjeljka i početak novog na istoj stranici,
• Even Page - kraj odjeljka na parnoj stranici,
• Odd Page - kraj odjeljka na neparnoj stranici.
Ako se želi prekinuti podjela jednog dijela dokumenta u odjeljke, znak za kraj odjeljka može se
izbrisati pomoću tastera Backspace ili Delete. U slučaju da se dio teksta formatira na bitno
drugačiji način (različiti broj kolona, različite margine ili orjentacija papira), automatski će se ta dva
dijela teksta dijeliti u dva različita odjeljka.
Odjeljak u kojem se kursor nalazi označen je u statusnoj liniji.
Page je redni broj tekuće stranice, a 79/171 znači da se nalazite na 79. stranici dokumenta koji ima
171 strana.
Zaglavlja (Header i Footer)
MS WORD 98
Header-i i Footer-i su tekstovi (a mogu biti i drugi objekti), koji se nalaze na vrhu,
odnosno na dnu svake strane vašeg dokumenta. U header i footer stavljaju se informacije kao što su:
imena autora, naslovi poglavlja, prigodne ilustracije, numeracija strana, itd.
Header i footer se podešava (u njih se ulazi) opcijom Header&Footer iz naredbe View. Na ekranu
se prikazuje header. Pored toga, na ekranu se pojavljuje dodatni toolbar. U header i footer se unosi i
formatira tekst na potpuno isti način kao ostali tekst. Isto se odnosi i na ostale elemente koji se
koriste u ovim površima.
Format broja strane
Pokazuje predhodni
Okvir “Page Setup”
Vidi/ne vidi se tekst
hesder-a I footer-a
Prekidač između
Pokazuje sledeći
Kao predhodni
Broj strana
Broj strane
Vrijeme
Datum
Da biste riječ ili rečenicu okrenuli vertikalno s

jedne ili druge strane selektujte je pa otvorite
meni Format i kliknite na naredbu Text
Direction i otvoriće se prozor Text Direction –
Text Box.
Ukoliko se u dokumentu definiše jedan header ili footer, on će važiti za sve stranice.
Moguće je kreirati različite kombinacije header-a i footer-a

za parne (even) i neparne (odd) strane. Ovo je moguće
postići ako je u File/PageSetup, u tab-u Layout, čekirano
Different odd and even.
U dokumentu se može kreirati veći broj header-a/footer-a, ako

je dokument podijeljen u odjeljke (npr. poglavlja knjige). Za
svaki odjeljak može se definisati poseban header/footer.
Toolbar header/footer raspolaže mogućnostima za unošenje i
polja sa drugim oznakama, što se postiže sa Insert AutoText.
Završetak rada sa Header/Footer-om realizuje se tasterom
Close. Sve izmjene u header-u i footer-u mogu se realizovati
ponovnim ulaskom u ova polja po istoj proceduri, koja je već
opisana.
MS WORD 99
Ako želite da umetnete broj stranice možete i da kliknete na Insert pa na Page Numbers. Otvoriće
se prozor Page Numbers i u njemu izaberete na kojem ćete mjestu staviti broj stranice.
Footnote i Endnote
Footnote i Endnote se koriste za komentare, objašnjenja ili upućuju na neku referencu u

dokumentu. Footnote se nalaze na istoj strani na kojoj se nalazi i njen marker, obično uz neku riječ,
a Endnote se nalaze na kraju određenog poglavlja. Za ubacivanje Footnote ili Endnote kliknite na
Insert a zatim Footnote.
Kreiranje okvira i sjenčenje (Borders and Shading)
Često puta treba neki dio teksta uokviriti ili naglasiti sjenčenjem podloge. Za ovo se koristi
opcija Borders and Shading iz menija Format. Klikom na ovu naredbu pojaviće se dijalog boks
sa 3 tab-a.
MS WORD 100
Okviri (Borders) služe za postavljanje okvira oko dijela teksta, odnosno cijele strane (i Page
Border). Word nudi nekoliko unaprijed definisanih okvira: Box, Shadow i 3-D. Ako vam ne
odgovaraju, možete napraviti sami svoj okvir korišćenjem opcija Style, Color i Width kojima
podešavate stil, boju i debljinu okvira. Okvir možete postaviti oko tekućeg pasusa ili oko označenog
dijela teksta (polje Apply to). Okvir se briše izborom opcije None u Borders tab-u.
Page border nudi iste opcije samo se okvir postavlja oko cijele strane.
Tab sjenčenja (Shading) omogućava da podesite boju ili stil pozadine teksta. Podešavanje pozadine
uključuje promjenu boje pozadine (Fill) ili promjenu stila pozadine (Patterns). Na raspolaganju su
vam gotovo sve boje za pozadinu, nekoliko nijansi sive kao i nekoliko različitih šara koje možete
iskoristiti za svoj dokument. Ako nijeste selektovali dio teksta Word će podešavanje pozadine
upotrijebiti za tekući pasus, a ukoliko jeste onda na selektovani dio teksta.
Vježba:
1. Kreirajte dokument pismo sa fontom Verdana 12pt. Naslov traba da je centriran i da ima
stil Bold. Ostatak teksta treba da bude poravnat po obje ivice istog fonta, veličine ali
normalnog stila. Par riječi u tektu podvucite da bi ih naglasili. Dokument snimiti u My
Documents.
2. U dokumentu kreiranom u 1. zadatku srednji pasus selektovati i promijeniti font u Arial
veličine 14 pt. Ovaj pasus poravnati po desnoj ivici. Ostali pasusi treba da ostanu kao u 1.
3. U dokumentu pismo kreirati još jednnu sekciju koja će početi na novoj strani.
4. Formirati header u dokumentu pismo za prvu sekciju tako da sadrži u desnom uglu broj
stranice napisan Italic stilom.
5. Uokvirite zadnji pasus u dokumentu pismo.
6. Pokušajte da ponovite neku od stranica ovog udžbenika.
7. Probajte opcije naredbi Format/Font i Format/Paragraph.
8. Probajte razne vrste fontova da bi uočili stilske i razlike u veličini.
9. Probajte razne mogućnosti Borders and Shadings naredbe.
Oblikovanje dokumenta (priprema za štampu)
Skoro sva tekst dokumenta urađena na računaru se štampaju. Zbog toga je važno, nakon ili
prije unosa teksta, podesiti neke parametre stranica. Takođe, je moguće nakon unosa teksta
presložiti neke djelove teksta ili ih razmijeniti između dokumenata. Predlažemo prije unosa teksta
da podesite određene parametre stranica teksta jer se kasnije tekst može ispreturati pa ga ponovo
morate podešavati.
Margine i orijentacija dokumenta (Margins i Orientation)
Margine (margins) predstavljaju rastojanja ivica koje ograničavaju radnu površinu papira
(pod radnom površinom papira podrazumijevamo površinu u okviru koje se nalaze elementi
dokumenta – tekst i ostalo) od ivica papira. Margine se mogu manuelno podešavati, ali je mnogo
preciznije pomoću opcije Page Setup iz naredbe File.
MS WORD 101
Ovo je izgled Margins tab-a Page Setup dijalog boksa. Promjena margina se vrši njihovim
unošenjem ili klikom na strelice desno od veličine margine. Postoje 4 margine izražene u
centimentrima: gornja (top), donja (bottom), lijeva (left) i desna (right).
Pod stavkom Orientation (orjentacija) možete se odlučiti za Portrait (uspravno) ili Landscape
(položeno) postavljenu stranu. Dovoljno je kliknuti na željenu orjentaciju.
Poslednja stavka Preview vam omogućava da vidite kako će vaša podešavanja izgledati na
dokumentu kao i da li želite da vaša nova podešavanja upotrijebite na cijeli dokument (Apply to:
Whole document) ili od položaja kursora na dole (This point forward).
Ako želite da dokument ukoričite ostavite dodatni prostor za koričenje tako što u polje Gutter
(margina za koričenje - dodatak na lijevu ili gornju marginu, ili pak na unutrašnju (inside)
marginu) upišete vrijednost, a njegovu poziciju u polje Gutter position. Gutter je Kod
višestraničnih dokumenata (multiple pages), vrlo je važno predvidjeti da je, sa strane koričenja
unutrašnja margina bude veća nego sa spoljašnje (outside) strane. Takođe, kod ovakvih
dokumenata, poželjno je obezbijediti da su naspramne strane kao lik u ogledalu (mirror margins).
MS WORD 102
Tab Paper (papir) služi za podešavanje formata (size) papira na koji

želite štampati dokument. Kako, odnosno odakle, će printer povlačiti
papir pri štampanju, zavisiće od samog printera, a i od podešavanja
ovdje (Paper Source). U ovom tab-u se podešava posebno za prvu
stranicu (First page), a posebno za ostale (Other pages). Postoje
mogućnosti (zavise i od raspoloživog printera) podešavanja:
automatski prema default-u (Default tray - Automatically Select),
automatski odabir (Automatically Select), iz kasete za papir (Paper
Cassette) i ručno (Manual Feed).
Layout (pregled, raspored) tab omogućava podešavanje starta novih

sekcija, vrste header-a i footer-a, njihovog položaja i vertikalnog poravnanja.
Header je rastojanje donje ivice teksta u zaglavlju od gornje ivice papira
(uvijek je manja vrijednost od vrijednosti gornje margine). Footer predstavlja
rastojanje između gornje ivice teksta i donje ivice papira. Takođe, footer je
manje vrijednosti od vrijednosti donje margine.
U ovom tab-u korisnik planira:
• da li će Header i Footer biti različiti za parne i neparne strane
(Different odd and even),
• da li će se Header i Footer razlikovati za prvu stranu u odnosu na
ostale (Different first page).
• kakvo će biti vertikalno poravnavanje (Vertical alignment): u
odnosu na gornju marginu, u odnosu na centar, lijevu i desnu marginu
(Justified) i u odnosu na donju marginu.
Nakon podešavanja korisnik se klikom na neko od dugmadi opredjeljuje da:

• odustane od promjena (Cancel);
MS WORD 103
• potvrdi promjene (OK);
• podešavanja postanu pravila i za naredne fajlove, odnosno dokumente (Default...).
Kopiranje i premještanje teksta (Copy, Cut i Paste)
Označeni tekst možete iskopirati ili premjestiti na neko drugo mjesto (ili u drugi
dokument) po istom principu kako smo to radili sa fajlovima i folderima i to se obavlja uz
pomoć Clipboard-a. Već smo rekli, Clipboard je mjesto u memoriji, koja je namijenjena
trenutnom čuvanju raznih sadržaja: teksta, slika, fajlova itd. Sadržaj se korišćenjem naredbe
Copy ili Cut smješta u ovu memoriju. Odaberite gdje želite da postavite sadržaj. Korišćenjem
naredbe Paste, sadržaj se postavlja na novo mjesto. Naredbe Cut, Copy i Paste se nalaze u okviru
menija Edit, ali i kao dugmad toolbar-a.
Prvo se selektuje tekst koji želimo da kopiramo ili premjestimo. Izborom komande Copy (Cut),
odgovarajućih dugmadi ili tastera Ctrl+C (Crtl + X) tekst se kopira (premješta) u Clipboard. Sada
možete kopirati taj dio teksta na neko drugo mjesto u tekstu, ili u drugi dokument. To se postiže
komandom Paste, odgovarajućim dugmetom ili kombinacijom tastera Ctrl+V. Ova komanda će
iskopirati sadržaj Clipboard-a na željeno mjesto u dokumentu.
Sve tri komande (Cut, Copy i Paste ) su dostupne i iz

kontekst menija koji se dobija pritiskom na desno
dugme miša na selektovani tekst.
Clipboard može da zapamti do 24 unosa. Ako pritisnete

Ctrl+C dva puta sa desne strane dokumenta će se pojaviti
Clipboard panel. Odavde možete upravljati Clipboard
unosima, birati koji ćete od prethodnih 24 unosa iskopirati
na vaš dokument ili ih trajno obrisati sa Clipboard-a.
Brisanje teksta (Delete i Backspace)
Kao što smo već vidjeli za brisanje jednog karaktera možete upotrebiti tastere Delete i
Backspace. Taster Delete će obrisati karakter koji se nalazi sa desne strane kursora, dok taster
Backspace briše slova sa lijeve strane kursora.
Ako želite da obrišete dio teksta jednostavno ga selektujte i upotrijebite taster Delete.
MS WORD 104
Pronalaženje i zamijena teksta (Find i Replace)
Pod pronalaženjem i zamjenom teksta se podrazumijeva automatska pretraga unijetog

teksta za određenim skupom karaktera (riječ, rečenica itd) i njihova, eventualna, zamjena drugim
sadržajem. Ova operacija je česta u procesu obrade teksta na računaru. Naredba kojom se pronalazi
tekst je Find i dio je Edit menija, a može se startovati i kombinacijom tastatura Ctrl+F.
Pored naslova Find what: se nalazi prostor u koji treba

unijeti tekst koji želite naći u svom dokumentu. Nakon
toga kliknite na Find Next ili pritisnite taster Enter.
Ukoliko takav tekst postoji, program će ga pronaći,
selektovati i pozicionirati kursor na njemu. Ako ponovo
pritisnete taster Enter program će pokušati da u vašem
dokumentu nađe isti takav tekst na nekom drugom
mjestu. Operaciju je moguće ponavljati sve dok
program pretražujući, ne dođe do kraja dokumenta.
Tada će se na ekranu pojaviti obavještenje o kraju pretraživanja.

Ako želite traženi tekst zamijeniti nekim drugim
sadržajem trebate odabrati stavku Replace pod Edit
menijem ili iskoristiti kombinaciju tastera Ctrl+H.
Isto se može postići i izborom tab-a Replace iz
prozora Find. Slično pretrazi, pored naslova Find
what: unesite tekst koji zamenjujete, dok pored
naslova Replace with: unesite novi tekst.
Nakon toga imate 5 mogućnosti:

 Cancel – otkazuje operaciju.
 Find Next – traži sledeće pojavljivanje traženog teksta u dokumentu i selektuje ga,
 Replace – mijenja pronađeni tekst sa novim,
 Replace All – automatski u cijelom tekstu vrši zamjenu teksta i
 More – lista dodatnih opcija.
Program će vas, kao i kod pretraživanja, obavijestiti kada bude došao do kraja dokumenta.
Promjena pogleda na tekst (View)
Promjena pogleda na tekst je moguće izvršiti odabirom neke od opcija iz menija View.
Postoji pet različitih pogleda na tekst koji unosite:
 Normal – pogled koji je najpodesniji za korišćenje prilikom unosa teksta,
 Web Layout – izgled teksta ako bi se koristio na Web strani (Internet),
 Print Layout – pogled koji pokazuje kako će izgledati tekst nakon
štampanja na na papiru,
MS WORD
 Outline – prikazuje organizaciju teksta (nabrajanja, poglavlja itd) 105
 Reading Layout – pogled koji je najpodesniji za čitanje teksta.
Pogled je moguće promjeniti i klikom na jedno od dugmadi u donjem lijevom uglu Word prozora.
Promjena veličine prikaza dokumenta (Zoom)
Veličinu dokumenta koji vidite na ekranu je moguće mijenjati Zoom opcijom. Uveličanjem
prikaza slova će postati veća (stvarna veličina slova ostaje ista samo je teks zumiran) pa će vam rad biti
prijatniji. Međutim, ovako ćete imati manji dio teksta na ekranu. Suprotno je ako umanjite prikaz. Svaki
korisnik treba da prilagodi prikaz sebi. Promjena veličine prikaza se može ostvariti naredbom Zoom
koja je dio View menija. Izborom procenta veličine prikaza se vrši uveličanje ili umanjenje. Veličinu
dokumenta je moguće mijenjati i korišćenjem Zoom box-a na toolbar-u. Takođe, uveličanje/umanjenje
prikaza slova možete postići držeći dugme Ctrl i pomjeranjem kuglice na mišu.
Vježba:
1. Podesiti vaš dokument tako da su vam margine: liijeva 2 cm, a desna, gornja i donja 1.5 cm.
Papir mora biti A4 veličine i uspravne orjentacije.
2. Postavite iste margine kao pod 1, ali sa horizontalnom orjentacijom papira..
3. Podesite opcije tako da vaš dokument ima header na svim stranicama osim na prvoj.
4. Premjestite prvi pasus dokumenta pismo tako da bude poslednji.Zatim ga kopirati dva puta
u novi dokument koji smo u međuvremenu otvorili.
5. Pronađite u vašem dokumentu slovo a i zamijenite ga sa A.
6. Podesite zumiranje tako da u radnoj površini imate dvije stranice dokumenta.
Objekti u Word-u (tabele i slike)
Kreiranje tabele (Insert Table)
Tabele vam omogućavaju da podatke koje predstavljate u dokumentu organizujete na jasan

i pregledan način. U tabele, sem teksta, možete smjestiti i različite grafičke prikaze.
MS WORD 106
Tabelu je najlakše kreiraju koristeći dugme na toolbar-u za umetanje (Insert Table). Klikom na
njega otvoriće se prozor koji nam omogućava da vizuelno odaberemo željene dimenzije tabele.
Tabelu možete napraviti i koristeći naredbu Insert/Table iz komandnog menija Table.
U otvorenom dijalog boksu unesite željeni broj kolona (Number of

coloumns) i redova (Number of rows) i time je određena dimenzija tabele.
Dimenzija tabele se naknadno može lako mijenjati. Podaci se u tabelu
unose tako što pokazivač pozicionirate na željenu ćeliju, nekon čega se
klikne i unosi tekst.
Ako želite da pređete u sledeću ćeliju tabele preko tastature kliknite na
dugme Tab a za vraćanje na predhodnu kliknite na Shift + Tab. Normalno
da se može prelaziti putem miša klikom na odgovarajuće polje.
Selektovanje djelova tabele (Select)
Ako želite da selektujete jednu ćeliju unutar tabele, pomjerite pokazivač do donjeg lijevog
ugla ćelije, sve dok kursor ne promjeniti izgled. Postaće mala crna strelica okrenuta nagore udesno.
Ako sada kliknete videćete da je ćelija koju pokazujete postala selektovana. Možete selektovati
čitav red ako kliknete sa lijeve strane tabele odmah pored željenog reda. Ako želite da selektujete
kolonu, kliknite odmah iznad nje.
Takođe, određene elemente tabele kao i samu tabelu

možete selektovati izborom opcija iz menija Select
podmenija komandnog menija Table. Selektovani
elementi tabele promijene boju pozadine.
Umetanje i brisanje redova i kolona u tabeli (Insert i Delete)
MS WORD 107
Da biste obrisali red ili kolonu u tabeli selektujte
ih, i u kontekst meniju od selektovanog dijela odaberite
odgovarajuću opciju Delete. Delete Coloumns je za
brisanje kolona, a Delete Rows za brisanje redova.
Da obrišete sadržaj reda ili kolone pritisnite taster Delete
na selektovana polja tabele pri čemu će se obrisati sadržaj
polja ali ne i polje.
Umetanje se vrši tako što izaberete opciju Insert iz menija

Table, a zatim klikom na:
 Columns to the Left - umetne se kolona s lijeve strane
 Columns to the Right - umetne se kolona s desne strane
 Rows Above - umetne se red s gornje strane pozicije
kursora
 Rows Below - umetne se red s donje strane.
Možete umetnuti red na kraj tabele tako što mišem stanete u donje desno polje tabele i kliknete
dugme Tab. Takođe pomoću Tab-a se možete kretati kroz susjedna polja u redovima tabele.
Promjena visine i širine redova i kolona se može uradi i manuelno. Dovoljno je da pokazivač
pozicionirate na liniju između dva reda (kolone) dok ne poprimi oblik (odnosno ). Zatim
kliknite i mijenjajte dimenzije povlačenjem.
Podešavanje je preciznije komandom Table Properties

iz komandnog menija Table. Ovaj dijalog boks ima 4
tab-a: za čitavu tabelu, za redove, za kolone i za
pojedinačne ćelije. Na slici je dat izgled tab-a za
promjenu veličine reda u kojem se nalazi kursor.
U stavci Size možete specificirati visinu redova i širinu
kolona i to za cijelu tabelu ili samo za određene redove i
kolone.
U stavci Options ako je čekirana opcija Repeat as
header row at the top of each page znači da kada
tabela staje na više strana da se određeno zaglavlje
ponavlja na vrhu svake strane.
U slučaju opcije Allow row to break across pages
znači da može taj red biti na sledećoj strani.
Mijenjanje stila, boje i sjenčenje ćelije
Da mijenjate stil, boju ili osjenčite ćelije tabele kao i ostale karakteristike tabele kliknite
desnim tasterom miša na toolbar-u i potvrdite opciju Tables and Borders.
Otvoriće se toolbar za tabele.
MS WORD 108
Draw Table – za crtanje tabela pomoću miša koji dobija oblik olovke.
Eraser – za brisanje tabele pomoću miša koji dobija oblik sunđera.
Line Styles – za stil linije za spoljašnju ivicu tabele.
Line Weight – za debljinu linije za spoljašnju ivicu tabele.
Borders Colors – za boju spoljašnjih ivica tabele.
Borders – za izgled okvira tabele.
Shading Color – za promjenu boje pozadine reda, kolone,

ćelije ili cijele tabele.
Insert Table – za dodavanje redova i kolona u
tabeli ili u okviru jedne ćelije tabele.
Merge Cells – za spajanje dvije ili više
ćelija prethodno selektovanih.
Split Cells – za podjelu (selektovanih)
ćelija u tabeli, zatim upišite broj kolona (Number of columns) i broj redova (Number of rows).
Osobine tabela možete mijenjati i kada selektujete dio

tabele (ili cijelu tabelu), a zatim odaberete naredbu Table
Properties iz komandnog menija Table. Pojaviće se
dijalog boks sa poznatim tab-ovima. Ovdje možete
potpuno definisati izgled okvira tabele, stil (Style) linija,
boju (Color), debljinu (Width) i sjenku (Shading).
Slike, crteži i grafikoni
U sastav dokumenata koji se kreiraju u MS Word-u, sem teksta i tabela, možete uključiti i
razne slike, crteže i grafikone. Sam Office paket posjeduje skup slika u Clip Art-u koje možete
uključiti u dokument. Naravno, možete uključiti i slike ostalih formata ili ih sami kreirati.
Clip Art je skup gotovih slika i crteža koji se instalira uz Office paket.
Umetanje slika se obavlja opcijom Picture iz

komandnog menija Insert. Zatim treba odabrati
odakle želite unijeti sliku: iz nekog fajla, iz Clip Art-
a, neki grafikon (Chart) ili crtež koji možete sami
nacrtati (New Drawing).
Takođe umetanje slika, crteža i grafika možete uraditi
tako što desnim klikom na objekat izaberete Copy a MS WORD 109
zatim sa Paste taj objekat prebacite na određeno
mjesto.
Jednom unijetu sliku možete selektovati tako što

ćete kliknuti na nju. Uočite okvir slike sa markerima
koji služe za promjenu njene veličine. Promjena
veličine slike se radi slično promjeni veličine
prozora. Važno je samo da se povlačenje radi na
markerima slike.
Sa slikom se manipuliše kao i sa dijelom teksta
(kopiranje, premještanje, brisanje, poravnanje, ...).
Podešavanje toolbar-a
U toolbar-u se nalaze dugmad za najkorišćenije naredbe u Word-u. Oni su grupisani u

smislene cjeline (Standard, Formatiranje itd). Svaki korisnik prilagođava sadržaj svog toolbar-a u
Word-u.
Izbor sadržaja toolbar-a se vrši pomoću opcije menija Toolbars koji je dio View komande.
Potrebno je čekirati željenu grupu toolbar dugmadi i one će se pojaviti.
Neke značajnije grupe su:

 Standard – osnovne operacije: otvaranje, snimanje, štampanje dokumenta,
 Formating – podešavanje fonta, ravnanje teksta,
 Drawing – crtanje osnovnih oblika,
 Picture – obrada slika,
 Tables and Borders – podešavanje okvira i sjenke,
 Customize – unos posebnih dugmadi u toolbar.
MS WORD 110
Pomjeranje djelova toolbar-a
Grupe toolbar-ova se mogu pomjerati i raspoređivati prema potrebi korisnika. Postavite

pokazivač miša na početak toolbar-a. Pokazivač miša će poprimiti ovakav oblik . Pritisnite lijevi
taster miša i pomjerite toolbar na željeno mjesto.
Komanda za poništavanje akcija
Ukoliko pogriješite, možete vratiti stanje dokumenta na stanje prije greške. Iz menija
odaberite opciju Edit pa Undo, ili kliknite na dugme sa toolbar-a (često se koristi). Klikom
na malu strelicu lijevo od znaka možete vratiti stanje dokumenta na niz prethodnih stanja (sve do
podlednjeg snimanja dokumenta). Ovo je vrlo korisna komanda i često će vam pomoći da poništite
neku grešku.
Komanda za izvršavanje poništene akcije
Ako želite da ponovo izvršite akciju koju ste predhodno poništili kliknite na dugme
na paleti Standard. Ako želite da više akcija izvršite koje ste predhodno poništili
kliknite nekoliko puta na Redo. Dugme Redo je moguće kliknuti jedino ako je zadnja komanda
koju ste izvršili bila Undo.
Štampanje dokumenta (Print)
Nakon provjere ispravnosti teksta treba proveriti konačan izgled dokumenta izborom
opcije Print Preview iz komandnog menija File. Vidjećete na ekranu kako izgleda dokument na
papiru. Ovo je poslednja provjera prije štampanja. Pregledajte detaljno sve strane dokumenta.
Iskoristite Magnifier (uvećanje) da bolje vidite sadržaj. .
MS WORD 111
Napokon, ako je sve u redu, dokument treba štampati. Izborom opcije Print iz naredbe File
pojaviće se dijalog boks za štampanje.
Prvo se izabere štampač (opcija: Name). Zatim odredite
koji dio dokumenta želite da štampate. To se podešava u
dijelu Page Range. Možete izabrati štampanje: cijelog
dokumenta (All), trenutne strane (Current Page) ili
određenih stranica (1, 3, 5-12). Pod stavkom Copies
(kopije) možete odrediti broj primjeraka dokumenta koji
će se odštampati na štampaču. Klikom na OK počeće
štampanje dokumenta.
Ukoliko ste već podesili sve ove stavke štampanje
dokumenta se možete obaviti i klikom na ikonicu Print
sa glavnog toolbar-a.
Ako želite da štampate više strana jednog dokumenta na jednom listu papira, u listi Pages per sheet
ukucajte broj strana koje želite da odštampate na jednom listu papira.
Ako je čekirana opcija Collate (upariti, složiti za koričenje) štampaće

se kompletno prva kopija, pa druga.
U suprotnom štampaće se prva zadata strana kopije pa prva zadata

strana druge kopije, zatim druga strana prve kopije pa druga strana druge kopije itd.
Menu Bar (traka menija)
Već smo rekli da Menu Bar (traka menija) sadrži menije sa naredbama za taj program.
Skoro svaki Windows program ima standardne menije: File, Edit, View, Tools i Help i klikom na
naziv menija otvori se padajući meni sa naredbama i podmenijima.
MS WORD 112
File – datoteka
New – otvaranje novog dokumenta.

Open – otvaranje postojećeg dokumenta.
Save – snimi (snimanje izvršenih promjena u dokumentu).
Save As... – snimi kao... ( snimanje novog dokumenta).
Page Setup... – podešavanje, definisanje stranice.
Print Preview - pregled pred štampu.
Print... – ispis, napraviti otisak, štampa.
Edit – uređivanje
Undo Recize Object – poništiti.

Can’t Repeat – ne mogu ponoviti.
Cut – izrezati.
Copy – kopirati.
Paste – lijepiti.
Paste Special... – posebno lijepljenje.
Select All – označi sve.
Find... – tražiti.
Replace... – zamijeniti.
GoTo... – idi na...
Links... – veze...
View – pogled
Normal – običan.
Web Layout – Web-izgled.
Print Layout – izgled štampe.
Task Pane – okno zadatka.
Toolbars – trake sa alatima.
Ruler – ako se ne vidi lenjir čekirajte ovu opciju.
Header and Footer – zaglavlje i podnožje.
Insert – umetanje
Break... – podešavanje sekcije (odjeljka).

U ovom podmeniju se izvršava insertovanje:
Page Numbers (brojevi stranica), Date and Time (datum i vrijeme),
Picture (slika) – može da se umetne isječak crteža, slika iz fajla, slika
iz skenera ili kamere, novi crtež, WordArt, grafikon, itd.
MS WORD 113
Format – oblikovanje
Font – podešavanje vrste i veličine fonta (skup znakova istog izgleda i stila)
Paragraph – uvlačenje i poravnanje pasusa, razmak između pasusa, razmak
između redova.
Bullets and Numbering – postavljanje grafičkih oznaka i numerisanje.
Text Direction – okretanje teksta vertikalno s jedne ili druge strane.
Styles and Formatting – podešavanje karakteristika stila i formatiranje
fonta.
Tools – alati
Spelling and Grammar – provjera pravopisa i gramatike.

Language – promjena rasporeda tastature za razne jezike, rastavljanje riječi.
Letters and Mailings – kreiranje cirkularnog pisma (Mail Merge), omotnica i
naljepnica (Envelopes and Labels).
AutoCorrect Options – automatsko formatiranje teksta.
Options – podešavanje zaštite dokumenta (Security), provjera

pravopisa i gramatike (Spelling and Grammar) u toku rada,
evidencija promjena (Track Changes) za pisane zadatke, podaci o
korisniku (User Information), kompatibilnost (Compatibility),
mjesta dadoteke (File Locations), podešavanje jedinica mjere u cm,
podešavanje broja poslednje korišćenih dokumenata itd. (General),
prikaz (View) koji sadrži šta prikazati, oznake oblikovanja,
mogućnosti prikaza web izgleda itd., opcije štampanja (Print),
mogućnosti čuvanja (Save) kao što je podešavanje Save
AutoRecover info every (upišite vremenski interval u kojem će se
dokument na kojem radite snimati na disk radi gubljenja teksta zbog
raznih nepravilnosti).
Table – tabela
Draw Table – crtanje tabele.

Insert – kreiranje tabele.
Delete – brisanje tabele, reda, kolone.
Select – selektovanje tabele, reda, kolone.
Table AutoFormat – automatsko oblikovanje tabele.
Table Properties – osobine tabele.
MS WORD 114
Help – pomoć
Ako želite da pronađete objašnjenje nekog pojma, u polju Search

for ukucajte taj pojam i kliknite na Start searching.
Show the Office Assistant (prikaži asistenta) - spajalica će
ponuditi više odgovora na vaše pitanje ako kliknete na nju i unesete
vaše pitanje u polje.
DODATAK
Automatsko kreiranju dokumenta-cirkularno pismo (Mail Megre)
Jedan od čestih zadataka u administrativnim i kancelarijskim poslovima je cirkularno

pismo tj. dokument koji treba proslijediti na više adresa.
MS WORD 115
Otvorite novi Word dokument koji je prazan i kliknite na

Tools zatim na Letters and Mailings i izaberite Mail
Merge... Otvoriće se prozor u kojem izaberete Letters i
kliknite na Starting document (polazni dokument).
Izaberete opciju Use the current document (koristi

trenutni dokument) i kliknete na Select recipients (izbor
primaoca). Otvoriće se prozor u kojem izaberete opciju
Type new list da biste unijeli spisak primaoca pisma i
kliknete na Create...
U prozoru New Address List unesite podatke o primaocu pa ako želite da dodate novog primaoca
kliknite na New Entry i na kraju pritisnite Close i otvoriće se prozor Save Address List i unesite
ime. Kliknite na Save i otvoriće se Mail Merge Recipients sa spiskom svih primaoca.
Kliknite na Write your letter. Napišite pismo koje želite da proslijedite i izaberite:
MS WORD 116
Address block – da otvorite prozor za izbor elemenata
adrese.
Greeting time – da otvorite prozor za uvodni dio pisma.
More items – da otvorite prozor za izbor ostalih podataka.
U istom prozoru kliknite na .
MS WORD 117
Ako želite da određena pisma

sva pisma koja su kreirana doradite kliknite na Edit individual
letters (uređivanje pojedinačnih
pisama), pa u prozoru Merge to New
Document kliknite All da bi sva
pisma bila u jednom dokumentu.
za mijenjanje liste primaoca
kliknite na Complete the merge
Ako već postoji gotov Word dokument jedina razlika je u tome da ćete cirkularno pismo napraviti
tako npr.da kada otvorite prazan dokument posle izbora Mail Merge i klika na Starting document
izaberete Start from existing document. Klikom na Open izaberite postojeći dokument i dalje je
sve isto kao u prethodnom slučaju.
Cirkularno pismo može da se poveže sa bilo kojim dokumentom koji sadrži listu primaoca
(Word tabela, Excel tabela, itd.).
MS WORD 118
Ako je definisana lista primaoca izaberite opciju

Use existing list (koristite postojeću listu) pa
kliknite na Browse, i u prozoru Select Data
Source nađete listu koju želite. Nastavak je isti
kao u prethodnim slučajevima.
Listu sa podacima primaoca možete uzeti iz vašeg Address Book-a koji se nalazi u MS Outlook-u
tako što ćete kliknuti na opciju Select from Outlook contacts.
Kreiranje naljepnica i omotnica
Na isti način otvorite naredbu Letters and Mailings i izaberete Mail Merge.
Ako želite da Kliknite na opciju Change

štampate document layout a zatim na
omotnice kliknite Envelope options. U ovoj
na Envelopes, a opciji možete podesitisve
za naljepnice karakteristike omotnice kao
kliknite Labels. što su veličina, font slova za
Pritisnite adresu kao i način
Starting postavljanja omotnice.
document.
Na kraju ponovite korake kao u cirkularnom pismu od biranja opcije Type new List.
Kreiranje sadržaja
Prilikom pisanja knjiga, udžbenika, diplomskih radova itd. često je neophodno da na

početku ili kraju napravite sadržaj. Sadržaj dokumenta (TOC – Table Of Contents) u Word-u je
skup naslova, podnaslova, pod-podnaslov itd. (Heading1, Heading2, Heading3 itd.)
Kreiranje sadržaja biće vam olakšano ako tokom rada koristite ugrađene stilove – Heading1,
Heading2, ...
MS WORD 119
Da biste odredili ili promijenili karakteristike stilove za svaki nivo naslova kliknite na Format a
zatim na .
Otvoriće se prozor Styles and Formatting i u njegovom donjem dijelu

Pick formatting to Apply (odaberite oblikovanje koje će se
promijeniti) nađite stil i na strelicu izaberite Modify.
U ovom prozoru možete odrediti
vrstu slova, veličinu, itd. Zatim
kliknete na dugme Format.
U komandi Numbering možete
numerisati stilove naslova i
podnaslova na različitim nivoima.
Kliknite OK i zatim modifikujte sve stilove naslova koje želite da budu u sadržaju. Zatim postavite
kursor na mjesto gdje želite da postavite sadržaj.
Kliknite na Insert pa na Reference i iz podmenija izaberite Index and Tables. U ovom prozoru
izaberite karticu Table of Contents.
Ako je čekirana opcija Show page numbers uz naziv naslova ili podnaslova prikazaće se i broj
stranice.
Ako je čekirana opcija Right align page numbers brojevi stranica biće poravnati duž desne ivice
stranice.
U polju Tab leader odaberite znak koji će biti u prostoru od naziva naslova ili podnaslova sadržaja
do broja te stranice.
U ovom prozoru možete odrediti i ostale dodatne parametre sadržaja. Kliknite OK.
MS WORD 120
Ako postavite pokazivač miša na naslov ili
podnaslov pojaviće se prozor
u kojem piše da pritisnete
Ctrl i kliknete na željeni naslov ili
podnaslov. Automatski se pozicionirate na
datu stranicu. Ovo je dobro kada dokument
ima veliki broj strana radi brzog
prebacivanja sa strane na stranu.
MS WORD 121
Tabelarni proračuni
Uvod u aplikacije za tabelarnu obradu podataka
Poslovni ljudi svakodnevno rade razne vrste proračuna, statistika, analiza itd. korišćenjem
raznih tabela. Upravo zbog toga postoje računarske aplikacije koje omogućavaju tabelarnu obradu
podataka.
Popularna aplikacija za tabelarne proračune, dio softverskog paketa Microsoft Office, je
Microsoft Excel (MS Excel). Postoje razne verzije Excel-a od kojih su aktuelne su: 2000, 2003,
XP i 2007. Pomoću Excel-a korisnik može primjenjivati standardne matematičke i logičke
operacije kao i ugrađene formule i funkcije. Default-ni tip Excel fajlova je .xls.
MS Excel
MS Excel predstavlja jedan od najčešće korišćenih programa koji služi za izradu tabela,
grafika, različitih proračuna i niza drugih poslova.
Windows aplikacije su slične jedna drugoj tako da mnoge stvari koje radite u MS Word-u možete
uraditi i u Excel-u. Ova logika ne važi samo za Windows aplikacije nego uopšte za korisničke
aplikacije i njen cilj je olakšavanje rada u mnogim aplikacijama.
Već na osnovu znanja o Word-u, Excel se čini poznatim jer na sličan način se vrši snimanje
fajlova, otvaranje fajlova, sličan je meni itd. Elementi radnog okruženja su skoro isti kao kod MS
Word-a. Sve razlike koje budete uočili svode se na dodatke za formatizovanje podataka i prečice ka
popularnim alatima. Upravo zbog toga ćemo dati samo bitnije detalje ove aplikacije.
MS Excel se startuje najčešće dvostrukim klikom na ikonicu,

prečice smještenu na desktop-u. Drugi način je iz Start menija,
podmenija Programs, pa zatim izbor Microsoft Excel (ponekad
postoji u Programs-u i podmeni Microsoft Office i u njemu
naredba).
Menu Bar je isti kao i u svim drugim programima.

Standard Toolbar sadrži mnogo alata koji se primjenjuju
kao i u drugim programima ali ima i niz specifičnih alata
kao što su:
AutoSum-automatsko sumiranje,
Sortiranje-opadajuće i rastuće,
Chart Wizard-za kreiranje grafika,
Drawing-rad sa grafičkim elementima.
Formatting Toolbar sadrži mnogo alata za formatiranje,
npr.:Font, Font Size, Bold, Italic, Underline, horizontalno
poravnanje sadržaja u ćeliji, centralno spajanje ćelija,
primjenu valutnog, procentualnog i decimalnog formata,
povećanje i smanjenje broja decimalnih mjesta...
Ovo je mogući izgled prozora Excel-a. Prozor

sadrži poznate elemente kao i ostale Windows
aplikacije. Radna površina je kao jedna ogromna
tabela. Pokazivač ima oblik bijelog krstića.
Na Formatting Toolbar-u se nalaze i neke palete za specijalne namjene, npr.:

Borders – za crtanje granica ćelija. Fill Color – za bojenje unutrašnjosti ćelija. Font Color – za
bojenje teksta u ćelijama.
MS WORD 122
Kada želite da uključite ili isključite vidljivost neke od paleta, kliknite desnim tasterom miša na
neko komandno dugme koje se nalazi na paleti i otvoriće se meni kao na slici.
Palete koje se vide su štrikirane a ako ne želite da se vide poništite

opciju. Ako želite da palete budu u jednom ili dva reda kliknite u
njenom lijevom kraju.
Worksheet (radna tabela)
Kada pokrenete Excel pojavljuje se Excel-ov dokument koji se zove Book ili Radna
sveska. U njemu se nalazi mreža horizontalnih i vertikalnih linija koje čine polja polja ili ćelija
(cells) koje su organizovane u redove (rows) i kolone (columns) i to se zove radni list (Sheet ili
Worksheet).
U ćelije se upisuju podaci. Kolone se obilježavaju velikim slovima abecede: A, B, C, ..., Z, AA,
AB, ... Redovi imaju brojčane oznake: 1,2,3... Radna tabela može imati 65536 redova i 256 kolona.
Ćelije imaju oznaku koja se dobija kombinacijom slova (oznake kolone) i brojeva (oznaka reda).
Tako npr. B5 je polje u koloni B i petom redu. Vidimo da jedna tabela ima ogroman broj ćelija
(preko 16,5 miliona).Radna tabela ima svoje ime i ono je vidljivo na „jezičku“ u lijevom donjem
uglu tabele.
Workbook (radna knjiga)
MS WORD 123
Radna knjiga (workbook) je skup radnih tabela i ujedno Excel-ov dokument. Po

pokretanju MS Excel, dokument (radne knjige) ima tri radna lista: Sheet1, Sheet2, Sheet3.
Excel fajlovi se snimaju i otvaraju na istovjetan način kao i kod ostalih Windows aplikacija. Dakle,
način otvaranja novog ili postojećeg fajla, snimanje fajlova je identično kao u Word-u.
Broj radnih listova u fajlu je moguće povećati ili

smanjiti, u zavisnosti od potrebe korisnika. Ime
radnog lista se veoma lako mijenja. Kliknete
desnim tasterom na „jezičak“ sa imenom i iz
kontekst menija izaberite naredbu Rename.
Zatim unesete novo ime (npr. Tabela1) i
pritisnete Enter. U kontekst meniju kao na slici
ćete naći još korisnih naredbi: Insert (umetanje
nove tabele), Delete (brisanje tabele) i Move or
Copy (premještanje ili kopiranje).
Selektovanje ćelija u tabeli
Selektovanje jedne ćelije je prosti klik na nju.
Kada želite da selektujete više susjednih ćelija, kliknite na prvu, držite lijevi taster miša i
povucite miša tako da se označi blok ćelija.To možete uraditi i na drugi način: kliknuti na prvo
polje, pritisnuti taster Shift i kliknuti na poslednje polje iz bloka. Označena polja će promjeniti
boju.
Nesusjedna polja se selektuju tako što se drži taster Ctrl i klikne se na svako redom.
Sva polja u tabeli se selektuju kombinacijom tastera Ctrl + A.
MS WORD 124
Selektovanje redova i kolona
Red se selektuje tako što se klikne na broj reda na lijevoj strani radne tabele. Pokazivač će
promjeniti izgled u sljedeći oblik .
Susjedni redovi se selektuju prevlačenjem lijevim tasterom

od prvog do zadnjeg reda.
Nesusjedni redovi se selektuju pomoću tastera Ctrl, on se drži

pritisnut i selektuju se redovi jedan po jedan. Kada označite sve
redove otpustite taster Ctrl.
Na isti se način selektuju i kolone. Radne tabele se selektuju klikom na ime („jezičak“) prvog
radnog lista i pritiskom na Ctrl kliknite na ostala imena tabela.
Podaci koje unosite u ćeliju mogu biti različitog tipa: tekst (komentar ili zaglavlje), broj (negativan
broj, decimalan broj, razlomak, datum, vrijeme itd), itd. Kasnije će biti detaljno objašnjen unos
podataka.
Formatiranje ćelija (Format cells)
Najvažniji postupak u upravljanju podacima je njihovo formatiranje tj. transformacija

podataka u format koji vi želite. Osim što će vam omogućiti da podatke vidite onako kako vam
najviše odgovara, uštedjećete mnogo vremena na unosu, jer nije potrebno unositi one djelove koji se
mogu urediti formatom podatka (oznaka valute, decimalni dio broja..).
U ćelije tabele se unose razni podaci (brojevi, tekst, datumi, procenti, novčani iznosi, ...).
Zbog toga je korisno podesiti format ćelija tako da odgovara podacima koji će se u njima nalaziti.
Prvo se selektuju ćelije kojima se podešava format. Zatim se desnim klikom na selektovane ćelije
otvori kontekst meni. Iz menija se izabere opcija Format cells. Prozor Format Cells se može
otvoriti i klikom na meni Format i izaberete Cells.
U kartici Number se izabere i podesi željeni format (Category).
MS WORD 125
General-ćelije su podešene za opšte unošenje i teksta i brojeva,
pri čemu Excel ne formatira podatke tj. ostavlja ih onakvim
kakve ste ih unijeli. Unijeti tekst se poravnava s lijeve strane
ćelije a brojevi s desne.
Ako želite to da promijenite otvorite Alignment i izaberite
odgovarajući načina poravnanja.
Number-služi za formatiranje brojeva. Ovdje se definiše broj
decimalnih mjesta, separator za hiljade (čekira se) i formati
izgleda negativnih brojeva.
Currency-podešavanje oznake valute u ćeliji i treba definisati
broj decimala, izbor valute i način prikaza valute sa negativnim
predznakom.
Accounting-formatira broj kao valutu i poravnava oznake
valuta s desna u ćeliji.
Date i Time-format datuma i vremena.
Percentage-prikaz brojeva u obliku procenta.
Fraction-prikaz brojeva u obliku razlomka.
Scientific-format za ispis vrlo velikih ili vrlo malih vrijednosti.
Text-omogućava da sve što se unese u ćeliju i tekst i brojevi
bude tretirano kao tekst.
Special-ovim formatom se obezbjeđuje formatiranje posebne
vrste podataka kao što su: matični broj, poštanski broj,...
Custom-omogućava definisanje sopstvenih formata brojeva i ponuđeni formati se mogu prilagoditi
sopstvenim potrebama.
U kartici Alignment se vrši poravnavanje i položaj podataka u ćelije.
Podešavanje u horizontalnoj i vertikalnoj ravni
 mogućnost automatskog vertikalnog širenja

ćelije u odnosu na unijeti tekst u više
redova
 skupiti tekst ako ne može da stane u ćeliju
 spajanje više ćelija u jednu
 podaci se mogu upisivati

pod određenim uglom
 odmicanje teksta od ivica  ugao teksta (npr. ako je 90°

ćelija onda je vertikalni ispis teksta)
Za spajanje ćelija (Merge) najprije selektujete ćelije koje želite da spojite u jednu a zatim kliknite
na dugme koje se nalazi na Formatting Toolbar-u
ili u Format Cells u kartici Alignment.
Kartica Font služi da bi se mijenjale opcije vezane za veličinu, boju, stil i druge karakteristike
teksta.
U kartici Border se zadaju ivice ćelija pomoću linija različitog stila, debljine i boje.
Kartica Patterns služi za šrafiranje i bojenje ćelija.
MS WORD 126
U Protection kartici je moguće definisati način zaštite

ćelije i to:
 Locked – zaključana ćelija (njen sadržaj se ne
može prepravljati)
 Hidden – sadržaj ćelije se sakriva (ne vidi se)
Zaključavanje ćelija ili sakrivanje formula nema efekta
osim ako je worksheet (radni list) zaštićen. Da bi zaštitili
radni list izaberite
Unos teksta
Tekst se unosi u ćelije tako što se klikne na odgovarajuću, u koju želite da unesete tekst, i
unosi se pomoću tastature. Ako pritisnete tastere za pomjeranje kursora (strelice lijevo, desno, gore
i dolje) napustićete trenutno polje i preći u susjedno u zavisnosti koju strelicu pritiskate (lijevo,
desno, gore ili dolje). Pritiskom tastera Tab prolazite kroz susjedne ćelije reda tabele tj. ćelija desno
postaje aktivna, a sa Shift+Tab vraćamo se u predhodnu ćeliju (ćelija lijevo je aktivna). Pritiskom
tastera Enter prelazite u sljedeći red. Taster Enter možete podesiti i da ima druge funkcije tako što
kliknete na Tools pa Options i u kartici Edit podesite.
Da biste ćeliju ostavili aktivnom posle unosa i pritiska na Enter, otvorite Tools pa Options i u
kartici Edit kliknite na opciju Move selection after Enter.
Da biste promijenili smjer sljedeće aktivne

ćelije u polju Direction kliknite na
odgovarajuću.
MS WORD 127
Ako želite da isti podatak upišete u više ćelije prvo
selektujte željene ćelije koje ne moraju biti
susjedne, zatim upišite podatak i kliknite na
Ctrl+Enter. U svim ostalim selektovanim ćelijama
biće upisan isti podatak.
Unos brojeva
U većini tabela ima najviše brojeva. Dakle, brojevi se unose prosto: kliknite na polje u koje
želite da unesete broj i unesite ga.
Ako želite da unesete negativan broj, unesite znak “-” ispred broja ili koristite zagrade ().
Da unesete razlomak ukucajte cijeli dio razlomka, zatim / pa razlomljeni dio.
Obratite pažnju kad unosite decimalne brojeve jer se decimalna tačka može predstaviti znakom “.”
i “,” (zavisi od regionalnog podešavanja Windows-a). Ako je izabran region sa našim
karakteristikama (Serbian, Slovenian, Croatian) decimalni simbol je zarez “,”. A u slučaju zapadnih
regiona u većini slučajeva je decimalni simbol tačka “.”. Znak decimalnog zareza nećete pogriješiti
ako koristite taster “,” na numeričkoj tastaturi.
Ukoliko želite da prikažete broj kao tekst (npr. Excel će broj “002” prikazati kao “2”) unesite znak ‘
(apostrof) ispred broja.
Unos ostalih podataka
U ćelije se mogu unijeti i druge vrste podataka: datum, vrijeme itd. Princip je isti. Klik na
polje, a potom unos podatka.
Da unesete dan, mjesec i godinu možete koristiti „/“ npr. 3/29/2007 ili „-„ npr. 29-Mart-2007. Za
današnji datum pritisnite Ctrl + Shift + ; .
Da unesete vrijeme kristite „:“ npr. 10:45:12. Za trenutno vrijeme kliknite na Ctrl + Shift + : .
Kada upišete podatke kliknite na Enter ili Tab.
Da naučite detalje koji nisu objašnjeni poslužite se Help-om (isto se koristi kao u Word-u).
Umetanje i brisanje redova i kolona (Insert i Delete)
Korisnik često ima potrebu da proširi tabelu za jedan ili više redova ili kolona. To se radi
umetanjem novih redova ili kolona.
Red se umeće na prost način: selektuje se red iznad koga treba dodati novi red, startuje se
kontekst meni desnim klikom i izabere naredba Insert.
MS WORD 128
Na isti način se umeće nova kolona: selektuje se kolona ispred koje želite da dodate novu i
iz kontekst menija izaberete Insert.
Ako želimo da umetnemo više redova (ili kolona) selektujemo onoliko redova (kolona)
iznad (ispred) kojih želite da dodate toliko novih redova. Iz kontekst menija izaberete opciju Insert.
Na isti se način brišu redovi i kolone, samo se koristi naredba Delete.
Umetanje komentara
U slučajevima kada u ćelijama nemate dovoljno

prostora, a želite da date dodatno objašnjenje selektujte željenu
ćeliju, zatim otvorite meni Insert pa opciju Comment. Pojaviće
se mali prozor u kojem možete upisati komentar. On se neće
vidjeti na radnom listu dok ne stanete kursorom miša na datu
ćeliju.
Kopiranje i premještanje ćelija
Jedan od načina kopiranja podataka unutar ćelije pomoću naredbi Copy i Paste u Excel-u
je isti kao i u Word-u. Na isti način se obavlja i premještanje podataka sa jednog mjesta na drugo tj.
pomoću naredbi Cut i Paste.
Kopiranje možete izvršiti pomoću tehnike prevlačenja. Selektujte ćeliju čiji sadržaj želite da
iskopirate i kada se pojavi crni krstić u donjem desnom uglu, držeći pritisnut lijevi taster miša
povući duž reda ili kolone u koje želite da bude kopirani podatak i otpustite taster miša.
Pojaviće se Auto Fill Options (Mogućnosti samoispunjavanja) i možete izabrati neku od

opcija
MS WORD 129
- kopiraj u ćelije
- ispuni samo s oblikovanjem
- ispuni bez oblikovanja
Premještanje jedne ili više ćelija s jednog mjesta na drugo možete izvršiti tako što najprije
selektujete ćelije a zatim postavite kursor miša na ivicu selektovanog dijela dok ne dobijete tanak
crni krstić.
Držeći pritisnut lijevi taster miša odvucite selektovani dio
do
mjesta na koji želite da ga premjestite i otpustite taster
miša.
Zamjena mjesta reda i kolone
Selektujte ćelije npr. reda koji želite da premjestite i pritisnite Copy na Standard meniju .
Zatim kliknite na ćeliju od koje bi trebala da počne kolona koja će da zamijeni dati red. Kliknite na
Paste na Standard meniju pa iz toga podmenija izaberite Paste Special. U prozoru Paste Special
kliknite na opciju Transpose. Kliknite na OK.
Promjena visine reda i širine kolone (Row Height i Column With)
MS WORD 130
Kada otvorite novi dokument svi redovi i kolone imaju iste dimenzije. Promjena dimenzije
reda i kolone osim razvlačenjem može se izvršiti podešavanjem iz menija tako što selektujete ćeliju
koja pripada npr. redu kojem želite da promjenite visinu. Odaberite komandu Format, zatim Row i
konačno Height (visina). U dijalog boksa unesite željenu visinu reda.
Na isti način se mijenja širina kolone: selektovanje, komande Format, Column i Width (širina).
Promjena visine i širuna redova i kolona se može uradi i manuelno (razvlačenjem). Dovoljno je da
pokazivač pozicionirate na liniju između dva reda (kolone) dok ne poprimi oblik (odnosno
). Zatim kliknite i mijenjajte dimenzije povlačenjem.
Ako želite da su susjedne kolone iste širine a susjedni redovi iste visine selektujte ih pa ivicu bilo
koje kolone ili reda povucite koliko želite da bude veličina.
Sortiranje podataka u tabeli sa jednom kolonom i sa više kolona
Selektujte jedno polje u koloni koju želite da sortirate i kliknite na dugme Sort Ascending
(za sortiranje kolone u rastućem redosledu) ili Sort Descending (za sortiranje kolone u
opadajućem redosledu) sa toolbar-a. Ukoliko želite da sortirate sadržaj samo nekih polja, selektujte
polja i kliknite na odgovarajuće ikonice tj. .
Recimo napravite tabelu kao na slici.
MS WORD 131
Želite da sortirate podatke u rastućem ili opadajućem redosledu u koloni C. Selektujte jednu od
ćelija u željenoj koloni U zavisnosti od toga kliknete na dugme Sort Ascending ili Sort
Descending na Standard meniju. Npr. sortirajmo podatke iz kolone Broj bodova u
opadajućem redosledu. Kliknete na i dobićete kolonu kao na slici.
Ako ne želite da sortirate čitavu tabelu nego samo podatke u jednoj koloni onda selektujte tu kolonu
i otvoriće se prozor Sort Warning u kojoj kliknete na opciju Continue with current selection.
Nakon toga tabela će izgledati kao na slici. U ovom slučaju ovo nije dobro jer će biti izmiješani svi
podaci tj. broj bodova neće odgovarati datom imenu i prezimenu.
Zato je potrbno da kliknete na opciju Expand the selection i sortiraće se čitava tabela po
selektovanoj koloni. Nakon toga tabela će izgledati kao na slici.
Sortiranje podataka u tabeli
Možete sortirati cijelu tabelu (ili dio tabele), po nekom kriterijumu (koloni) u rastućem
odnosno opadajućem redosledu.
Selektujte tabelu i izaberite opciju Sort iz naredbe Data. Otvoriće se dijalog boks u kome
ćete odrediti načine sortiranja. Ukoliko želite da sortirate dio tabele, selektujte ćelije koja želite da
sortirate.
Opcijom Sort by birate kolonu po kojoj ćete sortirati podatke i to u: rastućem (Ascending) ili
opadajućem (Descending) redosledu.
Ako su neki podaci isti sledeći kriterijum je Then by i opet izbor kolone i tipa redosleda. Na slici je
dat prikaz sortiranja tabele po Broj bodova koloni u opadajućem rasporedu (Descending - od
većeg ka manjem), a zatim po koloni Prezime u rastućem nizu (Ascending – od manjeg ka
većem).
MS WORD 132
Na slici možete vidjeti da je rezultat tabela koja ima sortiranu kolonu Broj bodova u opadajućem
nizu (100, 91, 91 i 90) a kolona Prezime je sortirana u rastućem rasporedu (slovo K(ostić) je prije
slova M(arković)).
Ako tabela ima red sa zaglavljem kolona kliknite na opciju Header row a u slučaju da nema
potvrdite opciju No header row.
Formule u Excelu
Excel omogućava korisnicima unos raznih računskih i logičkih formula. Formule uvijek
počinju znakom „=“ . Nakon jednakosti unesite formulu. Formula se sastoji od: promenjivih,
izraza, konstanti i operatora. Nakon unosa formule pritisnite taster Enter za potvrdu formule.
Ukoliko je formula ispravna, u polju će se prikazati rezultat formule. U polju Formula Bar vidite
sadržaj formule kada kliknete na polje sa formulom. Klikom na polje Formula Bar možete
izmjeniti formulu.
Formula Bar
Osnovni aritmetički operatori u formulama su:

 + sabiranje,
 - oduzimanje,
 * množenje i
 / dijeljenje.
Formula se može unijeti na više načina: direktnim upisom formule u rezultatsko polje, upisom
formule u polje Formula Bar ili aktiviranjem dugmeta za unos funkcije (Insert function –
koristi se za složenije formule).
Ako želite da u polju G3 izračunate razliku vrijednosti u poljima E3 i

F3, kliknite na polje G3, unesite formulu “=E3-F3” i pritisnite taster
Enter. Ne morate unositi oznake polja pomoću tastature, možete
koristiti miša: u polju u koje želite da unesete formulu unesite znak
“=”, zatim kliknite na polje E3 (oznaka polja E3 će se automatski
upisati u formulu), unesite znak “-”, pa opet kliknite na polje F3
MS WORD
(oznaka polja F3 će se automatski upisati u formulu) i pritisnite133
taster
Enter.
Na isti način se izračunava sabiranje,množenje i dijeljenje zadatih ćelija.

Prilikom izračunavanja procenta objasnićemo dvije mogućnosti:
 Izračunavanje procenta od nekog broja
Ako želite izračunati 10% od vrijednosti u ćeliji A1 a da rezultat bude u B1 onda ćete u polje B1
upisati formulu =A1*10%.
 Dodavanje procenta na neki broj
Ako želite povećati broj iz polja A1 za 10% a da rezultat bude u ćeliji B1 onda u polju B1 upišite
formulu =A1+A1*10%.
Kopiranje formula
Ako treba da pomnožite podatke recimo koje se nalaze u ćelijama A1 i A2 a da rezultat

bude u A3 u polje Formula Bar upišite formulu =A1*A2. U slučaju da treba pomnožiti brojeve iz
ćelija B1 i B2, zatim C1 i C2 itd a da rezultati budu u B3, zatim u C3 itd.
Postavite kursor miša u donji desni ugao ćelije A3 i kada se pojavi crni krstić držeći pritisnut lijevi
taster miša povući duž reda.
Kada pustite taster miša u ćelijama B3, C3 itd će biti rezultati množenja brojeva iz B1 i B2, C1 i C2
itd.
Kada kliknete na bilo koju od ćelija B3, C3, itd

vidjećete da su u Formula Baru automatski
kreirane odgovarajuće formule (=B1*B2,
=C1*C2, itd.).
Funkcije u Excelu
MS WORD 134
Excel sadrži veliki broj ugrađenih funkcija (matematičkih, logičkih, statističkih,
finansijskih itd).
Najčešće korišćene funkcije od kojih se neke mogu aktivirati i sa Toolbar-a:
 Sum - sabira vrijednost polja,
 Auto Sum - sabiranje većeg broja sabiraka,
 Average - prosečna vrijednost,
 Count - prebrojavanje svih brojeva u koloni ili redu,
 Max – max vrijednost u nekom nizu brojeva,
 Min – min vrijednost u nekom nizu brojeva,
 Day360 – broj dana između dva datuma.
Ostale funkcije možete pronaći na više načina:

- Otvorite meni Insert a zatim
Function
- Kliknite na dugme ispred Formule
Bar-a
- Kliknite na dugme a zatim na
opciju More function
U sva tri slučaja otvoriće se prozor na datoj slici.
Takođe prečica sa tastature Shift + F3 će otvoriti ovaj prozor.
Jedna od često koričćenih je funkcija sumiranja. Ako želite sabrati vrijednosti više polja u jednom
redu ili koloni selektujte ćeliju u koju želite da smjestite sumu i kliknite na ikonu na toolbar-u.
Excel će uneti oznake polja čije se vrijednosti

sabiraju u obliku npr. D2:D5. Ukoliko želite da
promijenite polja koja će se sabirati, označite
prvo polje, pritisnite lijevi taster miša, pomjerite
pokazivač miša tako da označite sva polja koja
želite i otpustite taster miša. Ako ste zadovoljni
selekcijom polja, pritisnite taster Enter.
Isti efekat ćete postići i ako unesete formulu
direktno u Formula Bar. Kliknite na polje u koje
želite da smjestite sumu, u pojle Formula Bar
unesite formulu: =SUM(početno polje:krajnje
polje). MS WORD 135
U slučaju da u polje Formula Bar unesete formulu: =SUM(D2:D5), rezultat će biti suma svih polja
od D2 do D5, tj. D2, D3, D4 i D5, a ako unesete formulu: =SUM(D2;D5) rezultat će biti suma
samo polja D2 i D5.
Ako recimo želite da izračunate prosječnu vrijednost

kolone D (Putni troškovi) kliknite na polje u koje
želite da bude rezultat pa zatim kliknite na dugme
ispred polja Formula Bar (ili otvorite meni Insert pa
zatim kliknite na Function). Otvoriće se prozor kao
na slici. U polju Or select a category se nalazi Most
Recently Used (najčešće korišćene f-je) i ako želite da
izaberete neku koja to nije kliknite na strelicu na kraju
polja. Zatim izaberite f-ju Average i kliknite na OK.
Otvoriće se prozor u kojem je već upisan niz brojeva

od kojih tražite prosječnu vrijednost. Takođe je već
naveden rezultat (u ovom slučaju je to 91,25).
Dovoljno je kliknuti OK i provjeriti da li se rezultat
nalazi u polju koje ste odabrali.
Rezultat će biti kao na slici.
Funkcija koja se često koristi je IF - f-ja uslovne dodjele koja ćeliji dodjeljuje jednu vrijednost pod
nekim uslovom koji zadajete a neku drugu vrijednost ako taj uslov nije ispunjen. Takođe ova f-ja
može imati i složeniji oblik.
Npr. ako u polje Formula Bar unesete formulu: =IF(SUM(D2;E2)<250;“NE“;“DA“), postavljate
pitanje „Da li je prekoračen limit za putne i ostale troškove?“.
Kliknite na ćeliju u kojoj želite da bude rezultat. Zatim kliknite na dugme ispred polja Formula
Bar. Otvoriće se prozor u kojem izaberemo f-ju IF. Kliknite na OK i u prozoru kao na slici unesite
potrebne vrijednosti.
MS WORD 136
U polju Logical_test (Logički test) unesite test koji može biti tačan ili netačan. U ovom primjeru je
test - da li je zbir putnih i ostalih troškova svakog radnika manji od 250€ tj. SUM(D2;E2)<250.
U polju Value_of_true (Vrijednost za tačno) unesite vrijednost koja se datoj ćeliji dodjeljuje u
slučaju kad je uslov tačan. Kod ovog primjera je ta vrijednost “NE“.
U polju Value_of_false (Vrijednost za netačno) unesite vrijednost koja se datoj ćeliji dodjeljuje u
slučaju kad je uslov netačan. U ovom primjeru je ta vrijednost “DA“.
Ako želite da u svim ćelijama kolone Limit bude izračunata ova formula kopirajte je kao što je
objašnjeno u poglavlju Kopiranje formula. Kliknite na OK. Dobijena tabela će izgledati kao na
slici.
Formiranje pravilnih nizova
Jedna od mogućnosti Excel-a je da automatski formira pravilne nizove. Ako želite da

napravite niz rednih brojeva od 1 do 10 prvo u dvije susjedne ćelije ukucajte bojeve 1 i 2. Zatim ih
selektujte.
Kada se pojavi krstić u donjem desnom uglu, treba pritisnuti lijevi taster
miša i povući duž reda ili kolone. Dok god držite lijevi taster miša
ispisivaće se redni brojevi u ćelijama reda i kada dobijete željeni krajnji
redni broj pustite taster miša.
Adresiranje polja (relativno i apsolutno)
MS WORD 137
Svaka ćelija ima svoju jedinstvenu adresu koja se sastoji od oznake kolone i broja reda i
adresa jedne ili više ćelija je označena referencom i pokazuje gdje da nađete podatak koji koristite
u formuli.
Kada kopirate formule u okviru tabele reference (oznaka reda i kolone) formule se
mijenjaju. Ako iskopirate formulu iz polja G3 koja glasi “E3-F3” u polje G8, formula će glasiti
“E8-F8”. Ova mogućnost je veoma korisna u tabličnim izračunavanjima. Na ovaj način ćete unijeti
formulu u jedno polje i iskopirati formulu u druga polja bez greške. Ovakvo automatsko mijenjanje
referenci formule naziva se relativno adresiranje.
Kada koristite vrijednost jednog polja za izračunavanje vrijednosti više polja koristi se apsolutno
adresiranje (pri kopiranju se ne mijenja adresa tog polja).
Recimo da u jednom polju imate podatak (npr. vrijednost popusta za porudžbinu) i više polja u
koloni u čijim formulama želite da koristite ovu vrijednost. U polju B1 se nalazi vrijednost popusta
(3%). U polju C4 se nalazi formula “B4-B4*B1”. Ukoliko iskopiramo ovu formulu u polje C5,
dobićemo formulu “B5-B5*B2”. Popust će se računati iz polja B2 koje je prazno. Još će biti veća
greška kada se uzima vrijednost polja B3 koje sadrži tekst. Potrebno nam je da se “Cijena sa
popustom” uvijek računa sa popustom koji se nalazi u polju B1.
Vratite se u formulu u ćeliji C4. Promijenite je i neka sada glasi “B4-B4*$B$1”. Znakom “$” je
označeno da se ove oznake reda i kolone (B1) ne mijenjaju pri kopiranju. Kada iskopirate formulu u
polje C5, dobićete ispravnu formulu “B5-B5*$B$1”. Sada će se vrijednost cijene sa popustom
računati ispravno.
Dakle, kada unosite formulu, ako želite da koristite neko polje sa apsolutnim adresiranjem unesite
znak $ prije oznake reda i kolone ( ).
Ako je u formuli upisano $B1 prilikom kopiranja formule promijeniće se vrste, dok će kolona ostati
nepromijenjena. U slučaju kada je upisana formula B$1 kopiranjem se mijenja kolona a vrste će
ostati fiksirane.
Grafikoni
Jedna od važnih oblasti u Excelu je izrada grafikona. Da biste napravili grafikon prvo
morate otvoriti radni list sa upisanim podacima. Izaberete ćelije koje sadrže podatke koje želite
pokazati na grafikonu. Selektujte najprije tabelu npr. kao na slici koja prikazuje prosječne
temperature u gradovima po određenim mjesecima.
Kliknite na dugme na Standard Toolbar-u ili otvorite meni Insert pa izaberite Chart.
MS WORD 138
Otvoriće se prozor Chart Wizard i izaberite

karticu Standard Types.
podešavanje podvrste grafikona, dvodimenzionalno

ili trodimenzionalno
podešavanje vrste grafikona, u obliku kolona, prstenova...
izgled grafikona prije kreiranja
Kliknite na Next i otvoriće vam se prozor sa drugim korakom u kreiranju grafikona.
Izaberite opciju Rows ako želite da na grafikonu budu

prikazani podaci iz redova a ako želite prikazati podatke
iz kolona potvrdite opciju Columns.
kliknite ako želite da promijenite izbor ćelija
Na kartici Series možete da promijenite ime svakom nizu tako što

izaberete ime tog niza i u polju Name ga promijenite.
Da promijenite skup vrijednosti u datom nizu kliknite u polju
Values
i tu napravite novi izbor.
Ako želite da dodate novi niz ili da izbrišete niz kliknite na Add
ili
Remove.
Kliknite na dugme Next.
U kartici Titles upišite naslov grafikona (Chart title),

naslov X ose (Category (X) axis) i naslov Y ose
(Value (Y) axis).
Na kartici Axes prikažite ose na grafikonu ili ih
obrišite sa grafikona.
Da pozadinu grafikona izšrafirate izaberite karticu
Gridlines.
MS WORD 139
Da dodate grafikonu tabelu sa legendom izaberite

karticu Legend i štrikirajte opciju Show legend. U
polju Placement izaberete mjesto na kojem će se
legenda nalaziti.
Da prikažete tabelu sa podacima uz grafikon

izaberete karticu Data Table i štrikirajte opciju
Show data table.
Kliknite na Next i otvoriće se prozor sa četvrtim

korakom u kreiranju grafikona.
U Chart Location-u izaberite na kojem

radnom listu će se grafikon nalaziti ili izaberite
novi list. Kliknite Finish.
Posle kreiranja grafikona ako želite da mijenjate njegov izgled kliknite desnim tasterom miša na
palete alatki i izaberite Chart.
MS WORD 140
podešavanje fontova, sjenčenje i

poravnanje
teksta
oznake u grafikonu pod određenim uglom
prikaz podataka organizovanih prema kolonama
tabele
prikaz podataka organizovanih prema redovima tabele
prikaz podataka iz tabele zajedno sa grafikonom
elementi grafikona
razne vrste grafikona uključivanje ili isključivanje legende na grafikonu
Poslije klika na dugme Finish na osnovu tabele s početka i izbora svih karakteristika grafikona će
izgledati kao na slici.
U slučaju da promijenite neke podatke u tabeli po kojoj ste kreirali grafikon, automatski se mijenja
i grafik.
Štampanje dokumenta
Da biste štampali dokument u Excelu predhodno morate podesiti karakteristike tog

dokumenta tj. podesiti stranice, margine, header i footer i radni list.
MS WORD 141
Stranicu podešavate tako što otvorite meni File i kliknete

na Page Setup i u kartici Page odredite orjentaciju
stranice: uspravnu (Portrait) ili položenu (Landscape).
regulisanje veličine dokumenta
sadržaj dokumenta ubaciti u određeni broj stranica
veličina papira
Da podesite margine izaberite karticu Margins. U

datim poljima upišite veličine margina kao zaglavlja i
podnožja.
Ako želite da dokument centrirate po širini ili visini

lista papira kliknite na opciju Horizontally ili
Vertically.
Dodavanje zaglavlja i podnožja izvršiti ćete u kartici Header/Footer.

Podešavanje radnog lista uraditi ćete u kartici Sheet.
Da vidite kako izgleda dokument prije štampanja kliknite na Print Preview i na kraju kliknite na
Print.
Vježba:
1. U dokumentu popis sortirajte sve podatke po abecedi.
2. U dokumentu popis sortirajte sve podatke po opadajućem redosledu abecedi.
3. Kreirajte sumu kolona stanje 2004 i stanje 2005 na kraju svake od njih.
4. Ako je cijena svakog elementa 10 eura nađite ukupnu cijenu za 2004
5. Ispitajte funkcionisanje average funkcije i njenu sintaksu.
6. Kreirajte tabelu kao na slici.
MS WORD 142
Izgled fajla Uspjeh2005_06, njegove tabele VI-1 koja pokazuje uspjeh učenika i odjeljenja
DODATAK
Sakrivanje, zamrzavanje i podjela prozora
Sakrivanje listova, redova ili kolona možete koristiti u slučaju da ne želite da se vide
pojedini djelovi ili da spriječite promjene na njima.
Da sakrijete listove, redove ili kolone otvorite meni Format pa Sheet, Row ili Column a
zatim iz podmenija izaberite naredbu Hide. Kada želite da otkrijete skrivene listove, redove ili
MS WORD 143
kolone otvorite meni Format pa Sheet, Row ili Column a zatim iz podmenija izaberite naredbu
Unhide.
Ako štampate dokument sakriveni djelovi se neće odštampati ali nisu obrisani, samo se ne vide.
Da zamrznete dio lista označite red iznad koga želite da zamrznete radni list (ili kolonu koja se
nalazi desno od dijela radnog lista koji želite da zamrznete), otvorite Window i kliknite na Freeze
Panes (Zamrzni prozore).
zamrznuti
dio
Zamrzavanjem djelova radnog lista (vertikalno i horizontalno) služi radi bolje preglednosti
dokumenta koji sadrži višestruki broj kolona i redova ili se proteže na nekoliko listova tako da
pomjeranjem klizača po dokumentu zamrznute ćelije ostaju stalno vidljive na ekranu.
Ako želite da uklonite zamrznute prozore otvorite Window i kliknite na Unfreeze Panes (Odmrzni
prozore).
Takođe postoji mogućnost da podijelite prozor na više djelova. Ako želite da na vrhu bude samo
zaglavlje liste treba da označite prvu ćeliju u redu ispod zaglavlja kliknuti na Window pa zatim na
Split.
Nakon ovoga prozor je podijeljen na dva dijela u čijem gornjem dijelu se nalazi zaglavlje a u
donjem podaci. Možete pomjerati klizač po donjem dijelu prozora a zaglavlje se nalazi uvijek na
vrhu.
MS WORD 144
Po podijeljenim djelovima prozora možete se slobodno kretati dok po zamrznutom prozoru ne

možete se kretati.
Filter
Filtriranjem podataka se prikazuju samo oni podaci koji ispunjavaju neki uslov dok se
ostali podaci ne vide.
Postavite filter na tabelu kao na slici. Kliknite na Data pa izaberite Filter, a iz tog podmenija
izaberite AutoFilter.
Zatim će se u naslovu kolona u svakoj

ćeliji pojaviti strelice (padajuće liste).
Kada kliknete na strelicu otvoriće se
lista kriterijuma: Sort Ascending
(sortiraj u rastućem nizu), Sort
Descending (sortiraj u opadajućem
nizu), All (da uklonite filter koji je
kreiran), Top 10, Custom (prilagođeni
kriterijum) i podaci iz date kolone.
Ako kliknete na Top 10 otvoriće se prozor u kojem određujete prvih ili poslednjih 10 (može i neki
drugi broj) stavki, kao i želite li brojeve ili procente.
Ako kliknete na Custom otvoriće se prozor u kojem definišete kriterijume.
MS WORD 145
U ovom primjeru možete vidjeti sortirane radnike koji nisu prešli limit ukupnih troškova, tj.
filltriraće se podaci u koloni Limit po „NE“. Dobijena je tabela kao na slici.
Možete filtrirati podatke i po ostalim kolonama.
Povezivanje sa Word-om
Ako želite da podatke iz Excel-ovog dokumenta prebacite u Word-ov dokument prvo ih

kopirajte (Copy). Zatim otvorite dati Word-ov dokument i pritisnite lijevi taster miša na željeno
mjesto.
Recimo, želite da iskopirate podatke iz tabele kao na slici.
Zatim u Word-ovom dokumentu otvorite meni Edit pa

Paste Special.
U tom prozoru kliknite na Paste Link, a u listu As izaberite
Microsoft Office Excel Worksheet Object i kliknite na
OK.
Da ažurirate podatke u Excel-ovom dokumentu kliknite

lijevim tasterom miša dva puta uzastopno. I sve promjene
će se automatski prikazati u Word-ovom dokumentu koji ne mora biti otvoren da biste ažurirali
podatke.
MS WORD 146
Na sličan način se kopira grafikon iz Excela u Word, samo što u listi As izaberete Microsoft Office
Excel Chart Object.
U slučaju da grafikon iskopirate kao običnu sliku u listi As u prozoru Paste Special kliknite na
Pictures. Lokacije dokumenata ne smiju se mijenjati da bi povezivanje između njih bilo uspješno.
Microsoft PowerPoint
U poslovnom savremenom svijetu prezentacije su postale uobičajen način za izvođenje

nastave, predstavljanja poslova, projekata, rješenja, ideja, itd. Način na koji se nešto prezentuje je
veoma važan. Upravo zbog toga postoje razne aplikacije za kreiranje prezentacije koje omogućavaju
efektno i dopadljivo prezentiranje raznih informacija. Popularna aplikacija za kreiranje računarskih
prezentacija je Microsoft PowerPoint (MS PowerPoint).
Microsoft PowerPoint je program koji omogućava korisniku da dizajnira
prezentaciju koja sadrži višestruke slajdove. Ovi slajdovi mogu da sadrže slike, tekst, video klipove
i slične vrste informacija. MSPowerPoint je koristan za održavanje nastave, držanje seminara,
konferencija i drugih javnih nastupa zato što korisnik može upotrijebiti tekst na ekranu da se
podsjeti o informacijama koje se prenose publici kao i da prenese i objasni grafike, dijagrame i sl.
podatke.
MS WORD 147
Default-ni tip PowerPoint fajlova je .ppt. PowerPoint omogućava da se prezentacija snimi i u
drugim formatima. Često se koristi “show” format koji omogućava pokretanje prezentacije bez
otvaranja radnog okruženja PowerPoint-a (.pps format).
Start MSPowerPoint
Aplikaciju za kreiranje računarskih prezentacija pokrećete klikom na Start, klikom na

Programs i izborom Microsoft PowerPoint. (Može se desiti da kada otvorite Programs morate
prvo otvoriti Microsoft Office a zatim kliknuti na Microsoft PowerPoint.
Standardni izgled PowerPoint prozora prikazan je na slici. Prezentacija se sastoji iz slajdova koji
sadrže podatke i informacije za predstavljanje.
Izbor
Slajdovi šablona
Prikazi
(View)
Osnovni djelovi prezentacije
Prezentacija je skup slajdova (Slide), bilješki (Notes Page- namijenjeno prezentatoru za

lakše prezentiranje) i ispisa slajdova u raznim formatima. Slajd je jedna stranica prezentacije koja
sadrži
informacije i podatke koje želite da prezentirate i oni se raspoređuju u slajdu prema šemi slajda
(Slide Layout). Na slajdu se mogu nalaziti kombinovani tekst, grafici, tabele, slike, crteži, audio
objekti, video i animirani efekti. Šabloni (Design Templates) su gotovi dizajni slajdova koji su
ugrađeni u PowerPoint-u. Osnovni element šablona je Glavni slajd (Slide Master) i on sadrži
informacije o šablonu (tip fonta, veličinu i poziciju elemente slajda, izgled pozadine i boje). Svaki
element slajda pojavljuje se u sopstvenom okviru. Okvir (Placeholder) je nevidljivi pravougaonik
koji definiše poziciju, veličinu i opšti format elemenata koji se nalaze u njemu.Prezentaciju u
PowerPoint-u možete raditi u nekoliko različitih prikaza.
MS WORD 148
PowerPoint Views
PowerPoint vam nudi mogućnost da pogledate Vašu prezentaciju u nekoliko različitih

prikaza. Da mijenjate različite prikaze koristite meni View ili kliknite na dugmad koja se nalaze u
donjem lijevom uglu ekrana.
Slide Show – prikaz koji koristite da prezentujete

Vašu prezentaciju i to je neizmjenjiv
način.(F5)
Slide Sorter – prikaz za pregled većeg broja slajdova ili svih
slajdova u prezentaciji. U ovom prikazu ne
može se raditi na tekstu ili vizuelnim elementima ali
se slajdovi u njemu mogu brisati, premještati, kopirati
i dodavati.
Da izbrišete slajd kliknite na njega i pritisnite dugme
Delete.
Da premjestite slajd kliknite na njega i vucite ga do
željenog mjesta i kada slajd bude u pravoj poziciji
pojaviće se vertikalna linija.
Da iskopirate slajd izaberite iz pomoćnog menija
naredbu Copy.
Da dodate slajd kliknite na dugme New Slide na
toolbar-u ili na naredbu New Slide u okviru Insert
komande. Na ovaj način se kreira novi slajd istog
dizajna ali mu se šema može promijeniti zavisno od
sadržaja.
Normal – glavni način prikaza u kome vršite kreiranje slajdova.
Slide View - prikaz u kojem možete uređivati

slajdove, dodavati grafike i druge
objekte, mijenjati tekst ili
primjenjivati razne efekte.
Outline View- možete organizovati i razvijati sadržaj u uokvirenom pregledu (outline

view). Samo glavni tekst i naslov svakog slajda su vidjivi.
Kreiranje prezentacije
Novu prezentaciju možete otvoriti klikom na meni File i izaberete naredbu New. Prezentaciju
možete kreirati na jedan od tri načina.
MS WORD 149
- Blank presentation (praznu prezentaciju). Ovaj

način nudi korisniku mogućnost da krene od
početka sa potpuno praznom prezentacijom koju
sam kreira.
- From design template (iz dizajna šablona).
Nudi standardizovanu grupu slajdova koji imaju
isti izgled pozadine i boju te šeme. Svaki slajd
uključuje placeholders za različite objekte koji se
mogu insertovati na slajd. Ovo je i najpopularniji
metod i često najlakši za korišćenje.
- AutoContent wizard (uz pomoć čarobnjaka).
Nudi korak po korak u kreiranju prezentacije
tako da na osnovu vaših odgovora kreira čitavu
prezentaciju. Korisnicima kojima može trebati
pomoć za počinjanje sa njihovom prezentacijom
ovo može biti korisno.
Ako izaberete opciju Blank presentation

nakon toga možete izabrati šemu slajdova
koje želite da prezentirate. Šeme su
slikovito prikazane i grupisane u
kategorije. Birate je prostim klikom na
izgled slajda.
Text Layouts – ako će na slajdu biti
samo tekst.
Content Layouts – ako će na slajdu biti
različiti sadržaju kao što su: slike, zvuk,
grafikoni, tablice.
Text and Content Layouts - ako će na
slajdu biti tekst i neki sadržaj.
Other Layouts – ako će na slajdu tekst
biti u obliku tablica, dijagrama, grafika...
Glavni slajdovi
Ako želite da koristite gotove dizajne slajdova izaberite opciju From design template. U
Slide Design pogledajte ponuđene šablone i izaberite odgovarajući. Slide Master (glavni slajd) tog
šablona će se dodati prezentaciji. Kliknite na dugme View i kad ga otvorite kliknite na Master i
izaberete Slide Master( ili Handout Master, Notes Master). A ako želite promijeniti šemu slajda
otvorite meni Format i izaberite Slide Layouts. Kliknite mišem na okvir sa uputstvom:
 Click to add title - upišite tekst naslova.

 Click to add subtitle - upišite tekst podnaslova.
 Click to add text - upišite tekst slajda.
 Click icon to add content - izaberite neki od ponuđenih sadržaja okvira
(tabela, grafik, slika, clip-art, dijagram ili video).
MS WORD 150
Kada popunite prvi slajd (obično je to samo naslov prezentacije i ime prezentatora) treba
uzeti novi. Detaljnije objašnjenje o Slide Master-u je dato u Dodatku.
Nakon kreiranja prezentacije

potrebno je snimiti. Otvoriti
meni File i izaberite Save As. U
Save In izaberite lokaciju na
kojoj želite da sačuvate
prezentaciju i u polju File
Name unesite naziv
prezentacije i kliknite na Save.
Pokretanje prezentacije
Prezentaciju možete pokrenuti iz PowerPoint-a. Otvorite fajl sa prezentacijom i kliknite na

naredbu View Show iz menija Slide Show. Prezentacija se može startovati i pritiskom na taster F5.
Ako ne želite da otvorite PowerPoint, iz kontekst menija fajla izaberite opciju Show.
Način prikazivanja prezentacije možete još prilagoditi zavisno od toga hoće li autor
prezentacije mijenjati slajdove ili će to raditi sami korisnici. Možete postaviti da se prezentacija
sama prikazuje tako da se poslije zadnjeg slajda ponovno pokaže prvi slajd. Sve ovo možete
namjestiti tako da iz Slide Show odaberete Set Up Show.
MS WORD 151
U polju Show type određujete način prikazivanja

prezentacije:
Presented by a speaker(full screen)-ako će se
prezentacija prikazivati preko čitavog ekrana ili
Browsed by an individual(window)- samo u
određenom prozoru, dok opcija Browsed at a kiosk
(full screen) prikazuje prezentaciju preko čitavog
ekrana i onemogućava promjene od strane gledaoca.
Ako želite da se prezentacija prikazuje neprestano u
petlji, onda odaberete Loop continuously until 'Esc',
odnosno do pritiska na dugme Esc. Prezentacija se može
prikazivati bez govornika (Show without narration) ili
bez animacije (Show without animation). U polju
Show slides određujete hoće li se prikazivati svi
slajdove (All) ili samo određeni (upišite broj slajda u
polje From .. to).
U polju Advance slides ako želite da se način izmjene slajda izvršava ručno kliknite Manually ili
na osnovu vremenskih razmaka kliknite Using timings, if present.
Kontrola slajdova
Tokom prezentacije treba kontrolisati prelazak sa slajda na sledeći i prethodni slajd. Za

prelazak na sledeći slajd se koristi: lijevi klik, razmaknica, Enter ili tasteri za pomjeranje kursora
(dolje ili desno). Za prelazak na prethodni slajd se koristi: Backspace ili tasteri za pomjeranje
kursora (gore ili lijevo).
Vježba:
1. Identifikujte poznate naredbe u PowerPoint-u (koje su iste i u Word-u i Excel-u).
2. Kreirajte prezentaciju (npr. uvoda u PowerPoint) od 5 slajdova izborom odgovarajuće
šeme.
3. Kreirajte tu istu prezentaciju koristeći neki od ugrađenih šablona.
4. Probajte razne prikaze prezentacije (posebno Slide show).
5. Kopirajte djelove slajda u novi, a zatim kopirajte čitav slajd u okviru prezentacije.
6. Izbrišite kopirani slajd.
7. Ubacite neku sliku iz ClipArt-a u slajd.
Promjene šeme i šablona prezentacije
Promjena šeme slajda
Često prezentaciju treba mijenjati ili joj nešto dodavati nakon unosa sadržaja u okvire
(Placeholder). Prvo se selektuju svi slajdovi kojima želite promijeniti šemu (klik na njih + Ctrl). Iz
menija Format izaberite Slide Layout .U okviru Slide Layout, kliknite na željenu šemu, a zatim na
strelicu za padajući meni desno od te šeme i izaberete.
MS WORD 152
 Apply to Selected Slides-ako želite da

primijenite šemu na izabrane slajdove.
 Insert New Slide-ako želite da dodate novi
slajd sa izabranom šemom.
 Reapply Layout-ako želite da izabranim
slajdovima vratite karakteristike originalne
šeme, ako su promijenjene.
Promjena dizajna slajda
Selektujte sve slajdove kojima želite promijeniti dizajn. Iz menija Format izaberite Slide
Design. Klikom odaberete željeni šablon i zatim kliknete na strelicu na sličici šablona i izaberete
način primjene.
 Apply to Selected Slides-ako želite

da šablon primijenite na
selektovane slajdove.
 Apply to All Slides-ako želite da
šablon primijenite na sve slajdove.
 Apply to Master-ako želite da
šablon primijenite na slajdove koji
koriste šablon selektovanog slajda.
Unos bilješki
Prostor za
bilješke
Notes Page su stranice bilješki koje autor prezentacije može upisati ispod svakog slajda.
Dobra prezentacija nema previše teksta po slajdu. Preporučuje se par riječi po slajdu sa po nekom
slikom, dijagramom ili tabelom. Potrebno je prikazati prezentaciju u Normal pogledu. Prostor gdje
se unose bilješke možemo proširiti povlačenjem gornje ivice okna ispod slajda. Tekst unosimo
klikom na polje za bilješke. Bilješke se ne vide tokom prikazivanja prezentacije. Ako želite da
vidite kako će izgledati odštampane bilješke otvorite File, zatim Print Preview pa iz Print View
izaberete Notes Pages.
Promjena šeme boja (Color Schemes)
MS WORD 153
Šeme boja su set koordiniranih boja koje možete koristiti u Vašoj prezentaciji i sastoji se
od osam boja i to za: pozadinu, tekst i linije, sjenke, tekst naslova, popunjavanje površina, akcente i
veze. Svaki dizajn šablona dolazi sa setom šema boja.
Kliknemo na prekidač Design na toolbar-u ili na naredbu Slide Design iz

menija Format. U desnom dijelu prozora pojaviće se prozor Slide Design. U vrhu prozora je
komanda Color Schemes na koju treba kliknuti. Selektujte slajdove da bi novu šemu boja
primijenili na njih. Nakon klika na izabranu šemu boja, kliknite na strelicu u desnom dijelu šeme. Iz
menija možete izabrati sledeće opcije:
 Apply to Selected Slides –

ako želite da šemu primijenite
samo na selektovane slajdove.
 Apply to All Slides – ako
želite da izabranu šemu
primijenite na sve slajdove.
 Apply to Master – ako želite
da promijenite šemu svih
slajdova baziranih na istom
šablonu, kao i izabrani
slajdovi.
Ako Vam se ne sviđaju predhodno programirane boje određenih elemenata u šemi boja,
kliknite na Edit Color Schemes, pri dnu radnog okna.
Pritisnite dugme Custom i izaberite element čiju boju želite da promijenite. Kliknite na Change
Color (promijeni boju). Željenu boju selektujete iz prozora i kliknite na OK. Ponovite prethodne
korake za svaki element šeme. Na kraju kliknite na dugme Apply. Ovo, u stvari može postati
neophodno zbog korišćenja opreme i osvijetljenja u prostoriji gdje prikazujete svoju prezentaciju.
MS WORD 154
Promjena boje pozadine slajda
Pozadinsku boja slajda možete promijeniti tako što otvorite meni Format i izaberete
naredbu Background ili jednostavno desnim klikom izvan okvira (placeholder).
Ako kliknete na strelicu desno od polja u
prostoru Background fill (ispuniti pozadinu) možete
izabrati neku od ponuđenih boja ili izabrati naredbu
More Colors i potvrditi sa OK. Da primijenite boju
samo na aktivan slajd klinite Apply a na sve slajdove na
Apply to All. Opcija Fill Effects sadrži četiri
mogućnosti Gradient, Texture, Pattern, and Picture.
To su efekti za pozadinu: prelivanje boja, teksture, razne
šare i slike.
Rad sa tekstom
Skica teksta prezentacije (Outline)
Tekst se u PowerPoint-u unosi isto kao i u Word-u. Možete koristiti gotove stilove ili
mijenjati elemente teksta posebno. Sav tekst unosite u okvire predviđene za unos teksta. U toku
unosa teksta možete da radite i na njegovom formatiranju. Prije i prilikom uređivanja teksta oko
okvira se pojavljuje rub koji nestaje završetkom uređivanja teksta i ne vidi se prilikom prikaza
slajdova na ekranu. Skica teksta prezentacije (Outline) omogućava korisniku da unese sadržaj i ne
brine o njegovom formatu.
Otvorite meni View i kliknite na prikaz Normal a zatim izaberite Outline. U njemu su
numerisani slajdovi sa naslovom i tekstom koji sadrže. Prvo se unese naslov. Sadržaj slajda se
uglavnom unosi u obliku listi (Bullets) ili nabrajanja (Numbering).
Nakon toga se pritisne Ctrl +Enter i počne unos teksta. Može i klikom na okvir (Click to
add text) i počne unos liste. Ako želite da započnete sljedeći nivo kliknite na Tab, a ako hoćete da
se vratite na predhodni nivo liste pritisnite digmad Shift+Tab.
MS WORD 155
U tekstu možete uređivati razmak između redova tako što kliknete na meni Format i
izaberete Line Spacing i u okviru za dijalog Line Spacing podesite parametre.
upišite vrijednost razmaka između

dvije linije teksta.
upišite veličinu praznog prostora
prije početka svakog paragrafa.
upišite veličinu praznog prostora
nakon završetka svakog paragrafa.
Da u tekstu promijenite parametre fonta otvorite meni Format i kliknite na Font.
Možete mijenjati:
- sami font u neki drugi(Font).

- veličinu (Font size).
- boju ( Font color).
Ako želite da poravnate tekst označite ga i otvorite Format a zatim naredbu Alignment i izaberite
jednu od četiri opcije:
1. poravnati lijevo ( Align Left )

2. sredina ( Center )
3. poravnati desno ( Align Right )
4. poravnati s obje strane ( Justify )
Ako želite da kopirate i premještate tekst naredbom Copy iskopirajte tekst pa ga ubacite na drugo
mjesto naredbom Paste. Ako tekst ima drugaciji format od objekta slajda na koji ste izvršili
kopiranje pojaviće se Paste Options.
da zadržite originalni format teksta koji kopirate.

opcija koja se podrazumijeva, da tekst koji kopirate bude
formata šablona.
da zadržite format elementa na koji kopirate.
Iz menija Window izaberite naredbu Arrange All ako želite da kopirate tekst iz neke druge
prezentacije.Da uključite ili isključite opciju Paste Options otvorite Tools zatim Options i na
kartici Edit potvrdite ili poništite opciju Show Paste Options buttons.
MS WORD 156
Ako želite da automatski formatirate tekst otvorite meni Tools zatim AutoCorrect Options i
izaberite karticu AutoCorrect As You Type.
Ako želite da znake navoda “ “ zamijenite

usmjerenim << >>.
Ako želite da se simbol koji ste započeli

automatski primijeni format liste.
Ako želite da se veličina naslova prilagodi
okviru.
Ako želite da se veličina teksta prilagodi
okviru.
Ako želite da se nakon stavljanja novog
elementa raspored na slajdu prilagodi jednoj od
ugrađenih šema.
Vježba:
1. U prethodno kreiranoj prezentaciji promijenite šablon na pola slajdova.
2. Na zadnjem slajdu promijeniti šemu za isti šablon.
3. Unesite bilješke za slajdove u prezentaciji.
4. Da li pri prikazivanju prezentacije možete da čitate bilješke (Slide show)?
5. Kreirajte zbirni slajd i stavite ga na kraj prezentacije.
6. Promijenite šemu boja tako da se tekst ispisuje uvijek žutom bojom, a da je pozadina
tamno plava.
7. Kreirajte novu prezentaciju tako što ćete prvo uraditi skicu prezentacije.
8. Zamijeniti u prezentaciju slovo a sa podvučenim slovom a.
Uređivanje slajdova
Unos novih okvira i manipulisanje njima
Iako koristi šablone, korisnik često ima potrebu za određenim promjenama. Promjene
broja, pozicije i veličine okvira značajno mijenja izgled slajda. Novi okvir se unosi naredbom Text
Box iz menija Insert. Zatim se povlačenjem lijevim klikom na slajdu
MS WORD 157
obilježi okvir za tekst . Nakon puštanja tastera kursor će blinkati u okviru. Dakle, samo treba unijeti
tekst. Sva pravila za unos teksta važe i ovdje.
Da biste podesili veličinu okvira prvo ga selektujete a to radite tako što kliknete na ivicu
okvira i kad pokazivač dobije oblik dvosmjerne strelice, povucite ga na novu poziciju.
Da bi premjestili okvir, selektujte ga i postavite pokazivač na njegovu ivicu. Kad

pokazivač dobije oblik četvorosmjerne strelice, povucite ga na novu poziciju.
Desnim klikom na ivicu okvira otvorićete njegov kontekst meni. Prepoznaćete naredbe za
manipulisanje okvirom (Cut, Copy, Paste itd). Kad je okvir selektovan dovoljno je pritisnuti taster
Delete i on će nestati. Naredba Undo može povratiti izgubljeno kao i u Word-u.
Dodavanje raznih objekata
1. Linije
Na traci sa alatima Drawing kliknete na dugme linije koju želite nacrtati.

Postavite pokazivač miša na mjesto početne tačke i držeći pritisnuti taster miša povucite pokazivač
do završne tačke do koje želite staviti kraj linije i kada otpustite taster miša pojaviće se linija.
2. Figure
Kliknite dugme AutoShapes na paleti Drawing.
Odaberete vrstu objekta kojoj pripada odgovarajuća

figura i kliknuti na nju. Postavite pokazivač miša na
mjesto na kojem želite da bude ugao ili središte figure.
Držeći pritisnuti taster miša i povucite do mjesta na koje
želite staviti suprotni ugao figure. Otpustite taster miša i
pojavit će se figura. U figuri možete upisti tekst tako što
ćete kliknuti desnim tasterom miša i odabrati naredbu
Add Text. Da osjenčite figuru kliknite na nju i pritisnite
Shadow Style pa izaberite neki od gotovih
osjenčenja ili naredbu Shadow Settings i sami
definišete sjenku.
Da dodate treću dimenziju figure kliknite
na nju i pritisnite 3-D Style pa izaberite neki od
gotovih efekata ili naredbu 3-D Settings i sami
definišite osobine.
3. Dijagrami
MS WORD 158
Pored teksta, prezentacije često sadrže razne dijagrame. Unosimo tekst u slajd i
kad nam je potreban dijagram kliknemo na naredbu Diagram iz menija Insert. Zatim izaberemo
odgovarajući tip dijagrama i kliknemo na OK. Ako želite da dodate ili promijenite tekst u elementu
dijagrama kliknite u unutrašnjost elementa i upišite tekst
Pri radu sa organizacionim dijagramom

otvoriće se Organization Chart.
U slučaju rada sa drugim dijagramima

otvoriće se Diagram.
U okviru ovih toolbar-a se nalaze prekidači:

 Insert Shape – ako želite da dodate nove elemente dijagramu.
Svakom polju u organizacionom dijagramu možete dodavati jedan od ponuđenih
oblika:Subordinate (podređeni), Coworker (saradnik) ili Assistent (pomoćnik).
 Layout – za izbor šeme dijagrama kroz ponuđene opcije.
 Select – za selektovanje djelova dijagrama.
 Fit text – za popunjavanje dijagrama unesenim tekstom.
 AutoFormat – za izbor stila dijagrama iz skupa Diagram Style Gallery.
 Move shape backward ili Move shape forward – ako želite da izabrani element
dijagrama pomjerite unazad ili unaprijed.
 Reverse Diagram – ako želite da ispremještate pozicije elemenata dijagrama.
Kad završite kreiranje dijagrama kliknite bilo gdje van okvira dijagrama
4. Tabele
Dodavanje tabela je potpuno isto kao i u Word-u.Koristi se naredba Table iz

menija Insert ili klikom na odgovarajući prekidač na toolbar-u( sličica kao i u Word-u ). Ako
želite da nacrtate tabelu pririsnite dugme Tables and Borders na paleti

Standard.Pritisnite dugme Draw table.Pritisnuti lijevi taster miša i povucite miša dijagonalno da
biste odredili ivice tabele pa nacrtajte redove i kolone.Mada umjesto crtanja tabele možete
upotrijebiti šemu slajda koja ima okvir za tabelu.
5. Funkcionalna dugmad
MS WORD 159
Kliknite na meni Slide Show, izaberite naredbu Action Buttons i kliknite na određeno
funkcionalno dugme, odredite mjesto i kliknite lijevi taster miša. Otvoriće se Action Settings i
izaberite Mouse Click u kojoj se nalaze sledeće opcije:
 None – ako želite da se ne pokrene ni jedna radnja kada pritisnete mišem na

dugme.
 Hyperlink to – izaberite određenju radnju.
 Run program – ako želite da pokrenete određeni program klikom na
dugme.To možete uraditi klikom na Browse i izaberite program koji želite.
 Play sound – ako želite da klik na dugme bude propraćen nekim zvukom.
6. Video i audio zapisi
Efektna prezentacija treba da sadrži i multimedijalne elemente. Uključivanje

fotografija, audio i video zapisa je neophodan dio PowerPoint funkcija. Za ovaj dio je zadužen
komandni meni Insert. Dodavanje slika je isto kao i u Word-u (opcija Picture).
Dodavanje audio-video zapisa na slajd se ostvaruje izborom opcije Movies and Sounds. Ovaj
podmeni nudi unos sledećih vrsta multimedijalnog sadržaja:
 Movies From File – video zapis

iz postojećeg fajla,
 Sounds From File – audio zapis
iz postojećeg fajla,
 Play CD Audio Track – audio
zapis sa muzičkog CD-a i
 Record Sound – snimljeni audio
zapis.
Nakon izbora željene vrste zapisa i fajla u kojem se

nalazi treba odrediti način na koji će taj faj startovati.
Pojavljuje se dijalog boks koji nudi dva načina starta;
automatski (automatically) i nakon klika na ikonicu
(when clicked). Audio zapis se prikaže kao ikonica, a
video kao slika prve pokretne slike. Video zapis,
uglavnom sadrži i zvuk.
MS WORD 160
7. Zaglavlje i podnožje
Izaberite slajdove na koje želite da stavite zaglavlje i podnožje. Kliknite na meni

View i izaberite Header and Footer.
Ako želite da dodate datum i vrijeme

kliknite na Date and time i potvrdite
opciju Update automatically, a ako želite
da budu fiksirani kliknite na Fixed. Za
dodavanje broja slajda kliknite na Slide
number a za dodavanje teksta podnožja
kliknite na Footer i upišite. I da biste sve
ovo dodali slajdu ili na svaki slajd kliknite
Apply ili Apply to All. Da uklonite
zaglavlje i podnožje poništite ove opcije i
kliknite na Don’t show on title slide.
Vježba:
1. U postojeći slajd unesite novi okvir ispod postojećeg.
2. Podesite uneseni okvir tako da ima crvene okvire, a sivu pozadinu.
3. U novi slajd unesite dijagram koji prikazuje podjelu vačih predmeta na lake i teške.
4. Unesite u slajd tabelu sa vašim rasporedom časova.
5. Unesite u vašu prezentaciju jedan audio zapis iz nekog fajla u vašem disku C: koji će se
automatski startovati.
6. Ptomijenitie pozadinu jednog od slajdova koristeći teksturu.
7. Da li se može birati posebna pozadina za sve slajdove u prezentaciji?
Animacija slajdova
Kreiranje sopstvene animacije
Jedna od velikih prednosti koje PowerPoint prezentacija nudi je mogućnost dodavanja

prelaza i animacija koje doprinose vizualnom izgledu stranice i dodatno privlače pažnju. U tome ne
treba pretjerivati, jer previše animacija i efekata može i dosaditi i skrenuti publici pažnju od
sadržaja Pravilo je da se jedan isti skup animacija koristi za sve slajdove prezentacije. Ako vam
nijesu dovoljne gotove animacije, možete ih kreirati za svaki slajd
Ako želite da dodate animacijski efekat nekom elementu kliknite na Slide Show zatim
Custom Animation. Izaberite element slajda koji želite da animirate. U prozoru Custom
Animation, kliknite na Add Effect.
MS WORD 161
Izaberete jednu od stavki:

 Entrance – ako želite da se izabrani element pojavi uz animaciju.
 Emphasis – ako želite da animacijom naglasite izabrani element.
 Exit – ako želite da element nestane sa slajda.
 Motion Path – ako želite da se izabrani element kreće po slajdu za vrijeme
prezentacije, po unaprijed definisanoj ili proizvoljnoj putanji.
Iz liste ponuđenih, izaberite željeni efekat ili kliknite na More Effects, da biste otvorili
dijalog sa proširenim skupom mogućih efekata. Zatim kliknite na Play da
biste pokrenuli animaciju.
Animaciji koju postavite možete odrediti kako će ona započeti i brzinu izvođenja.
Prelaz između slajdova
Posebno je važan prelaz između slajdova. Prelazi su efekti koji funkcionišu između
pojedinih slajdova prezentacije tj. načini na koje će se slajdovi smjenjivati tokom prezentacije i
kojom brzinom. Svakom prelazu možete dodati i zvuk. Kada pravite novu prezentaciju za prelaz
između dva slajda ne koristi se nijedan efekat, slajdovi se jednostavno zamijene jedan sa drugim.
U prikazu Normal, kliknite na meni Slide Show i izaberite Slide Transition. Selektujte
slajd na koji želite da primijenite efekte prelaska (transition).
U gornjem dijelu prozora Slide Transition ( Apply to

selected slides ) pobrojani su svi prelazni efekti koje
Power Point poznaje. Kliknite na efekat koji želite
primijeniti na odabrane slajdove. Kad kliknete prikazaće
vam se efekat tog prelaza (ako je uključena opcija
AutoPreview).
Modify transition omogućava promjenu brzine izvođenja
tranzicije i eventualno dodavanje zvukova.
Iz liste Speed, izaberite odgovarajuću brzinu tranzicije:
sporo, umjereno i brzo (Slow, Medium i Fast).
Iz liste Sound, izaberite zvuk koji će pratiti otvaranje
slajda. Ako želite da se zvuk ponavlja do pojave sledećeg
zvučnog efekta, potvrdite polje Loop until next sound
(ponavljaj do novog zvuka).
U dnu prozora se nalazi Advance slide koji omogućava da
se odredi način prelaska na novi slajd.
Ako je uključena opcija On mouse click, klikom na lijevi
taster miša moći ćete preći na sladeći slajd.
Ako je uključena opcija Automatically after, sljedeći
slajd će se pojaviti automatski nakon isteka zadatog
vremena (upišete vrijeme trajanja slajda). MS WORD 162
Obje opcije mogu biti uključene i tada će PowerPoint prije

automatskog prelaza na sljedeći slajd čekati navedenu količinu vremena, ali u toku tog vremena
možete i sami inicirati prelaženje klikom na taster miša.
Kliknite na prekidač Play, da biste vidjeli kompletnu animaciju slajda. Ovo možete
ponoviti za svaki slajd posebno ili za sve klikom na Apply to All Slides (primijeniti na sve
slajdove).
Dodavanje gotove animacije
PowerPoint ima svoje ugrađene šeme animacije.

Selektujemo slajd koji želimo da animiramo. Kliknite na meni
Slide Show, i izaberite stavku Animation Schemes. U
prozoru Slide Design, izaberite željenu animacionu šemu.
Kliknite na Play, da biste pokrenuli animaciju.Tako ponovite
za svaki slajd posebno ili za sve ukupno klikom na Apply to
All Slides.
MS WORD 163
Redosljed animacijskih efekata
Redosljed izvođenja animacija na slajdu možete provjeriti na samom slajdu, osim

izvođenja prezentacije.Primijetićete da se uz pojedine objekte nalaze brojčane oznake 0,1,2,3 i po
njima vidite kojim će se redom pojedini objekti pojavljivati na slajdu tj. kako će biti izvedeni
animacijski efekti.
Da biste promijenili redoslijed animacijskih efekata kliknite na slajd i otvorite prozor
Custom Animation.
promjena efekta
uklanjanje efekta
naziv efekta
trenutak pokretanja efekta
brzina izvođenja efekta
redoslijed efekta na slajdu

pokretanje nakon klika mišem
Da biste neki efekat pomjerili na gore ili na dolje kliknite na njega. Kliknite na dugme
Re-Order . Pritisnite dugme sa strelicom na gore da biste pomjerili efekat prema
vrhu tj. strelicu prema dolje za pomjeranje efekta prema dnu. Pomjeranjem efekta na slajdu
automatski su se promijenile brojčane oznake redoslijeda.
Izbor efekata je veoma veliki ali ne treba pretjerivati u samoj prezentaciji sa efektima jer često
odvlače pažnju od same suštine prezentacije.
Upravljanje prezentacijom
PowerPoint podrazumijeva da je prezentacija koju ste napravili namijenjena prikazivanju na

ekranu ili platnu. Audio-vizuelnom prikazu možete dodati štampani materijal i podijeliti ga publici
radi lakšeg praćenja prezentacije.
Štampanje propratnog materijala
Da biste vidjeli kako će izgledati štampani materijal otvorite File pa kliknite na Print
Preview.
Da izaberete uspravnu (Portrait) ili položenu (Landscape) orjentaciju stranice za štampu
slajdova i bilješki otvorite meni File a zatim Page Setup.
MS WORD 164
Štampanje prezentacije je slično štampanju dokumenta urađenog u Word-u. Jedina je
razlika u opciji Print What:
 Slides – ako štampate slajdove,

 Outline View – ako štampate skicu prezentacije,
 Handouts – ako štampate priručnik sa više slajdova po
stranici,
 Notes Pages – ako štampate bilješke.
Iz liste Options izaberite:

 Header and Footer – ako želite da se prilikom
štampanja pojave zaglavlje i podnožje i definišite ih,
 Frame Slide – ako želite da slajdovi na štampi budu
uokvireni,
 Scale to Fit – ako želite da se veličina prikaza prilagodi
veličini stranice za štampu.
Kad završite sva podešavanja kliknite na Print a da biste se vratili u prikaz Normal
kliknite na Close.
Postavljanje veza u prezentaciji
U ovom poglavlju možete naučiti kako će se ako kliknete na određenu riječ na slajdu u
PowerPoint prezentaciji, recimo naziv nekog mjesta, pojaviti slajd koji govori o tom mjestu. Takvo
postavljanje veza unutar nekog teksta zovemo hiperveze (hyperlink). Hiperlink je veza postavljena
na dio teksta koja nas vodi na drugo mjesto u istoj prezentaciji ili otvara novi dokument ili
aplikaciju. Kada prilikom izvođenja prezentacije kliknete na tekst na kojem je postavljena veza
preći ćete na slajd na kojem je postavljena veza ili će se otvoriti novi dokument ili aplikacija.
Postavljanje hiperveza unutar PowerPoint prezentacije
Prvo označimo tekst koji želimo povezati s drugim slajdom. Iz menija Insert odaberemo
Hyperlink. Otvoriće se prozor Insert Hiperlink.
U polju Link to odaberimo Place in This

Document (mjesto u ovom dokumentu) što znači
da ćemo vezu postaviti na neki slajd unutar
dokumenta, a zatim u polju Select a place in this
document (odaberi mjesto u ovom dokumentu)
odaberimo slajd i kliknimo OK.
Tekst na koji ste postavili vezu je podcrtan i druge
boje, a kada kliknemo na link i ponovo se vratimo
na taj slajd linkovi koje smo ranije posjetili
promijenili su boju. Boja linka i posjećenog linka
sastavni su dio standardne šeme boja i tamo ih
možemo mijenjati.
MS WORD 165
Veze možete postavljati unutar slajda, ili na neki drugi dokument ili možete postaviti vezu
na neku stranicu na Internetu. U zavisnosti od toga u lijevom polju Link to možemo odabrati jednu
od 4 mogućnosti:
 Existing File or Web Page – ako želite da postavite veze na neki dokumet koji imate na
svojem računaru ili na nekoj web stranici kojoj znate adresu. Ime dokumenta ili adresu
stranice morate upisati u polje Address. Ako ne znate tačno ime (ili nijeste sigurni kako
tačno opisati put do željene datoteke možete ga birate između mogućnosti: Recent Files
(daje popis datoteka koje ste u posljednje vrijeme koristili), Browsed Pages (daje popis
html datoteka koje ste posjetili ranije), i Current Folder (tekući folder).
 Place in This Document – ako želite da postavite veze unutar dokumenta koji upravo
stvarate, s time da u desnom polju morate odabrati na koji slajd želite preći.
 Create New Document - omogućava da kreirate novi dokument s kojim će se tada

postaviti veza na tom mjestu u prezentaciji.
MS WORD 166
 E-mail Address – možete upisati adresu elektronske pošte i ako prilikom prezentacije
kliknete na tu vezu odmah će se otvoriti alat za elektronsku poštu, a adresa koju ste
upisali biti će upisana u polju primaoca E-mail-a.
Prilagođeni prikazi prezentacije
Ako Vaša prezentacija ima veliki broj slajdova i ne želite da prikažete sve slajdove prilikom
prikazivanja prezentacije, PowerPoint vam omogućava da iz čitave prezentacije odaberete samo
jedan dio koji želite prikazati.
Iz menija Slide Show izaberemo Custom Shows pa kliknete na New i pojaviće se prozor Define
Custom Show.
U polju Slide show name upišite ime prezentacije

a u Slides in presentation odaberete slajd i
klikom na dugme Add slajd dodajete u polje
Slides in custom show. A ako želite izbrisati neki
slajd iz desnog polja klikom na dugme Remove ta
će se radnja izvršiti. I kada sve postavite kliknite
na OK.
Prilagođeni prikaz prezentacije pokrećete tako što iz menija Slide Show izaberete Custom
Shows i otvoriće se prozor:
Klikom na dugme Show pokreće se

korisnički prikaz prezentacije.
MS WORD 167
Vježba:
1. Podesite prelaze između slajdova prezentacije.
2. Podesite animaciju svakog slajda korišćenjem gotovih animacja.
3. Zadnji slajd animirajte posebno bez gotovih animacija..
4. Pripremite i odštampajte priručnik vaše prezentacije sa po 6 slajdova po stranici.
5. Prezentirajte svoju prezentaciju.
6. Podijelite odjeljenje u više grupa. Neka svaka grupa kreira prezentaciju odjeljenja, škole,
sekcija, ... Na kraju se vrši izabor najbolje.
Dodatak
Slide Master
Koristite li slajd ili šablon koji ste sami dizajnirali, izmjene će te uglavnom vršiti na
glavnom slajdu (Slide Master) prezentacije. Izabraćete ga tako što otvorite meni View zatim
Master i izaberete Slide Master.
MS WORD 168
Otvara se paleta Slide Master View koja sadrži sledeće opcije:
Ako želite da se vratite u pogled Normal.
Insert New Slide Master – ako želite da umetnete glavni slajd šablona dizajna.
Insert New Title Master – ako želite da glavnom slajdu dodate glavni
naslovni slajd koji je vezan za njega.
Delete Master – ako želite da izbrišete šablon koji je baziran na glavnom
slajdu.
Preserve Master–ako želite da spriječite automatsko brisanje glavnog

slajda ako se desi da izbrišete sve slajdove istog
šablona.
Rename Master – ako želite da promijenite ime šablona.
Master Layout – ako želite da ponovo umetnete elemente

glavnog slajda koje ste obrisali.
Ako ne želite da prezentacija ima više glavnih

slajdova kliknite na Tools, zatim izaberite Options
i na kartici Edit kliknite na opciju Multiple
Masters.
Kreiranje zbirnog slajda (Summary slide)
U prikazu Slide Sorter možete dodavati slajdove, premještati ih ili brisati. Još jedna
mogućnost u ovom prikazu je da na jednom slajdu imate zbirni pregled (naslove) selektovanih
slajdova.
Zatim pritisnite dugme Summary Slide na

toolbar-u i sadržaj je kreiran. Zbirni slajd je
obično na početku prezentacije kako bi
publika znala sadržaj prezentacije.
MS WORD 169
Na slici je dat jedan primjer u prikazu Slide Sorter.
Selektujte slajdove čije naslove želite na sumarnom slajdu i kliknete na Summary Slide. Dobićete
slajd kao na slici.
Podešavanje izgleda okvira
Izgled svakog okvira na slajdovima se može promijeniti (boja pozadine, debljina i boja
linija, tačne dimenzije itd). Otvorite meni Format i izaberete naredbu Placeholder. Otvoriće se
prozor Format Placeholder koji ima više tabova.
Tab Colors and Lines (boje i linije) omogućava podešavanje boja i linija okvira. Okvir
može da ima: boju pozadine (Fill) koja može biti “providna” (Transparency - transparentno) u
određenom procentu, boju okvirne linije, njenu debljinu i izgled.
Tab Size omogućava precizno podešavanje veličine okvira.
Tab Text Box sadrži sljedeće elemente za manipulisanje okvirom. Iz Text anchor point
izaberite poziciju teksta u okviru a zatim potvrdite polja:
MS WORD 170
 Internal margin su veličine internih margina teksta u okviru,
 Word wrap text in Autoshape – omogućava prelamanje teksta unutar okvira,
 Resize Autoshape to fit text – omogućava automatsko podešavanje veličine teksta
unutar okvira prema veličini okvira
 Rotate text within Autoshape by 90º – daje mogućnost okretanja teksta za 90º.
Klikom na Preview možet vidjeti efekat unesenih promjena, a klikom na OK ih primijeniti. Kao i
uvijek klik na Cancel znači da odustajete od promjena na okviru.
MS WORD 171
Internet servisi
Uvod
Razmjena informacija je jedna od osnovnih funkcija računara. Ostvaruje se na razne načine od

najprostije razmjene fajlova (npr. pomoću diskete, CD-a ili USB memorije) pa do Interneta. Upravo je
potreba za razmjenom podataka uzrokovala pojavu računarskih mreža. Računarska mreža je skup
najmanje dva računara koji su povezani nekim komunikacionim medijumom. Bilo koji poznati
komunikacioni medijum se može koristiti za povezivanje računara: posebni kablovi, telefonske žice,
optički kablovi, energetski kablovi, satelitske veze, itd. Od vrste medijuma najčešće zavisi brzina
prenosa informacija, udaljenost na koju se prenose i cijena prenosa.
Računarske mreže se dijele na:
 lokalne računarske ili LAN mreže (Local Area Networtk) i
 regionalne računarske ili WAN mreže (Wide Area Network).
LAN mreža obuhvata računare u jednoj prostoriji, spratu, zgradi ili više susjednih zgrada.
Računari u LAN mrežama su, najčešće povezani komunikacionim kanalima kao što su kablovi, ili tzv.
bežični prenosni sistemi. Brzina prenosa podataka u ovim mrežama je veoma velika (od 10 Mbps do 10
Gbps).
WAN mreža povezuje računare u okviru gradova, oblasti, države, više država ili čitave planete. U
WAN mrežama računari su povezani svim raspoloživim telekomunikacionim vezama. Brzina prenosa u
ovim mrežema je obično manja nego kod LAN-a.
Najpoznatija globalna WAN mreža je Internet. Internet je javna mreža. To znači da niko nije vlasnik
ove mreže (za razliku od privatnih mreža). Ne zna se ni približan broj računara koji su sada povezani na
Internet (stotine miliona). Svakim danom ovaj broj se povećava. Danas je nezamislivo poslovanje, a
skoro i svakodnevni život, bez Interneta. Računari mogu biti stalno ili povremeno vezani na Internet.
Kao i ostale mreže, Internet služi za razmjenu informacija. Programi na Internetu funkcionišu na
klijent-server principu. Server nudi neke informacije ili usluge (servise) a klijent traži informacije
(servise ili usluge) od servera. Servis ili usluga je forma razmjene informacija između klijent i servera.
Postoji veliki broj Internet servisa, a najpoznatiji su Web (WWW- Word Wide Web), e-mail
(elektronska pošta), chat (interaktivni razgovor), ftp (prenos fajlova), telnet (rad na udaljenom
računaru) itd. Ako želite da koristite neki Internet servis treba da imate na računaru klijentski program
za taj servis. Sa druge strane, ako želite da nudite neke Internet servise morate da imate odgovarajući
serverski program.
Postoje kompanije koje omogućavaju korisnicima povezivanje na Internet. Ove kompanije se
zovu Internet Service Provider-i (pružaoci Internet usluga). Od internet provajdera vi kao korisnik
kupujete vrijeme koje ćete provoditi na Internetu. Kod Internet provajdera otvarate nalog koji će biti
zaštićen korisničkim imenom (user name) i lozinkom (password), tako da, kada pristupate serveru,
on na osnovu vašeg korisničkog imena i lozinke provjerava da li ste uplatili internet sate.
Jedan od najstarijih i najkorisnijih Internet servisa je e-mail. Služi za razmjenu poruka između
korisnika koji imaju email adrese. Veoma je sličan običnoj pošti. Skoro svi korisnici koji imaju
računare i vezu na Internet imaju i e-mail adresu.
Prostijim riječima, ako imate računar povezan na Internet možete poslati i primiti razne informacije na i
sa bilo kojeg računara na svijetu.
MS WORD 172
Najveći problem Web-a, a i Interneta su računarski virusi. To su programi koji destruktivno

utiču na računare (krađa podataka, uništenje podataka, onemogućenje rada, smetnje u radu itd).
Postoje programi koji sprečavaju unos takvih programa u računar. To su antivirus programi i neki
od najpoznatijih su: Symantec, Kaspersky, Norton, NOD32 itd. Zbog toga je značajno, prije
konektovanja na Internet, da računar posjeduje takav program. Često ni prisustvo antivirus
programa nije sigurna zaštita, jer se virusi stalno mijenjaju. Zbog toga treba imati antivirus
programe sa najnovijim podacima o virusima (definicije virusa).
Računarske mreže od virusa štite firewall-ovi („vatreni zidovi“). Postoje klijentski firewall i
hardverski firewall. Klijentski firewall štiti obično samo računar na koji je instaliran, a
hardverski firewall (dio hardvera) može da spriječi prenos virusa putem mreže (ali ne i da ukloni
viruse). Firewall je osnovna stavka koja čini sigurnu računarsku mrežu da bi se u njoj normalno
radilo bilo da se radi o Internetu ili lokalnoj mreži. Ipak, apsolutna zaštita računara, koji su povezani
na Internet, ne postoji.
World Wide Web ili Web (WWW)
Da bi internet bio pristupačniji većem broju korisnika, napravljen je WWW (World Wide
Web). Web je najkorišćeniji Internet servis i zamišljen je kao servis koji korisnicima računara
omogućuje pristup različitim sadržajima. Pomoću Web-a se može pristupati web stranama tj.
portalima, sajtovima sa kojih se mogu gledati slike, čitati tekst, slušati muzika, gledati audio-video
sekvence itd. Ne može se procijeniti broj Web servera na Internetu. To je beskrajno polje
informacija. Nekad korisnicima treba dosta vremena da bi našli željenu informaciju pomoću Web-a.
WWW je mreža sastavljena od grupa servera koji podržavaju HTTP protokol (Hyper Text
Transfer Protocol). Protokol je standard za prenošenje podataka među računarima. HTTP protokol
obezbjeđuje prenošenje ne samo teksta već i slika, muzike, animacija, video formata, tj. svega onog
što može činiti jednu web stranu. Na WWW-u svi podaci se nalaze grupisani na web sajtovima.
Web site (sajt) skup povezanih Web stranica koje se nalaze na nekom Web serveru. Opšti izgled
adrese (Uniform Resource Locator ili URL) web sajta se sastoji od prefiksa protokola http:// i
(bez razmaka) adrese (npr. http://www.google.com).
Najčešći domeni Internet sajtova su:
com - komercijalne organizacije
edu - obrazovne ustanove
org - neprofitne organizacije
net - provajderi
gov - vladine institucije
Postoji i naš nacionalni domen - „me“, ali je još uvijek u primjeni domen „yu“:
co.yu - komercijalne firme
ac.yu - akademske institucije, fakulteti, škole
org.yu - neprofitne organizacije
cg.yu, eunet.yu - domeni Internet provajdera
MS WORD 173
Da bi korisnik mogao pristupiti Web sajtovima tj. dokumentima mora da posjeduje na svom
računaru web klijent program. Web klijent se naziva browser (čitač ili listač stranica).
Najpoznatiji browser-i su: Internet Explorer, Opera, Mozilla i Netscape Comunicator. Neki
browser-i se instaliraju uz pojedine operativne sisteme (npr. Internet Explorer uz operativni
sistem Microsoft Windows), a mogu se i naknadno instalirati.
Internet Explorer (Internet pretraživač)
Jedan od popularnijih browser-a je Internet Explorer (IE). Ima prepoznatljivu ikonicu koja je
dostupna korisnicima odmah nakon instalacije Windows-a. Kao i ostale Windows aplikacije, IE se
može startovati iz Start menija: (Start/Programs/Internet Explorer) ili duplim klikom na njegovu
ikonicu na desktop-u. Default-ni prozor IE-a je sličan ostalim Windows aplikacijama.
Osim standardnih elemenatat (meni bar, toolbar i status bar) tu je polje za unos adresa (address
bar).
meni bar
toolbar
polje za unos adrese
status bar
Naravno, korisnik mora nekako saznati adresu web sajta. U to polje se unosi puna adresa web sajta
(npr: http://www.cg.yu). Nije potrebno unijeti punu URL adresu (http://www.cg.yu) već je dovoljno
unijeti samo adresu web sajta (www.cg.yu). IE automatski dodaje prefiks (http://). Nakon unosa
adrese dovoljno je kliknuti na Enter i prenos podataka sa web sajta počinje. Na ovaj način će se
učitati u radni prostor početna stranica web sajta čiju ste adresu unijeli. Do ostalih stranica dolazite
pomoću hiperveza. Kretanje ili navigacija kroz web sajt pomoću hiperveza se naziva surfovanje
(surfing).
MS WORD 174
Ovo je početna stranica jednog web

sajta. U polju za adresu se može
vidjeti adresa sajta. Koristeći trake za
skrolovanje (klizače) sa lijeve i donje
strane prozora možete pregledati
cijelu web stranicu.
Prelazak na novu stranicu se vrši putem hiperveze.

Hiperveza je veza između objekata poput web stranice,
fajla, dokumenta, teksta... Hiperveza može biti
pridružena tekstu ili slici na dokumentu. Obično se
takav tekst razlikuje od ostatka teksta: bojom, fontom ili
je podvučen. Kada kliknete na hipervezu nova stranica
će, obično, zamijeniti sadržaj stare web stranice. Često
puta želite da novu stranicu otvorite u posebnom
prozoru, a da i stara stranica ostane otvorena. Onda
postavite pokazivač na hipervezu, pritisnite desni taster i
iz kontekst menija izaberite opciju Open in New
Window (otvori u novom prozoru). Drugi način je klik
na naredbu File, a zatim na opciju New. Time će se
otvoriti novi prozor IE sa istom web stranicom. Sada je
dovoljno kliknuti na željeni hiperlink i nova stranica će
biti u novom prozoru.
Kada se pokazivač miša pozicionira na hipervezu promijeniće oblik u, najčešće, kažiprst desne ruke
. Klikom na hipervezu browser učita novu web stranicu na koju ona ukazuje. Dat je prikaz
stranice koja se pojavljuje kada se klikne na hipervezu “Zavod za zapošljavanje” na početnoj
stranici sajta www.podgorica.cg.yu. Takođe, postoji sajt sa adresom www.zzzcg.org, na kojem se
nalaze slobodna radna mjesta u Crnoj Gori.
Dalji ulazak u “dubinu” sajta se vrši na isti način. Naziv ili sličica hiperveze će ukazati na
sadržaj nove strane. Ako želite da se vratite na stranicu unazad potrebno je kliknuti na dugme Back
(nazad) sa ikonicom na toolbar-u.
Ako želite da se vratite na sljedeću posjećenu stranicu možete koristiti dugme Forward
(naprijed) sa ikonicom na toolbar-u. U prozoru IE-a će se učitati sljedeća posjećena stranica.
Ove informacije (stranice) dolaze u vaš računar sa neke udaljene lokacije u svijetu. U toku
prenosa podataka može doći do zastoja. Ako se stranica ne uspijeva učitati ili ste kliknuli na
pogrešan hiperlink možete zaustaviti unos podataka. To se radi klikom na dugme Stop sa ikonicom
.
Vježba:
1. Nabrojte bar 3 načina kako se mogu razmijeniti fajlovi između dva računara?
MS WORD 175
2. Kako se dijele računarske mreže?
3. Nabrojte osnovne razlike između LAN i WAN mreža.
4. Nabrojte bar 5 medijuma za povezivanje računara.
5. Šta je to Internet?.
6. Kojoj vrsti mreža pripada Internet?
7. Ko je vlasnik Interneta?
8. Šta je to server, a šta klijent?
9. Nabrojte bar 3 Internet servisa i objasnite ih?
10. Posjetite stranicu sajt www.ossutjeska.cg.yu pa stranicu aktivnosti, a zatim pregledajte i
ostatak sajta.
Favoriti (Favorites)
U polju Address možete da vidite adrese web stranica koje ste ranije upisali ali je korisno i
da ih negdje zapamtite. Favorites (favoriti) služe za snimanje adresa posjećenih web stranica ili
sajtova.
Veoma lako se određena stranica snimi kao favorit. Kada je željena web stranica učitana u IE
kliknete na meni Favorites pa na naredbu Add to Favorites (dodaj u favorite). Na sledećem
dijalog boksu unesite naziv pod kojim želite da snimite adresu ili prihvatite ponuđeno. Klikom na
OK adresa je zapamćena.
Kada sljedeći put želite da posjetite web stranicu, čija je adresa zapamćena kao favorit, kliknite na
Favorites iz menija i odaberite naziv željene adrese. Favorite možete učitati i pomoću dugmeta ,
koji se nalazi na toolbar-u.
Podešavanje Internet Explorer-a
1. Podešavanje polazne stranice (Home Page)
Pri pokretanju IE, ukoliko je ostvarena Internet konekcija, otvoriće se početna web
stranica (Home Page). Korisnik može postaviti stranicu koju najviše koristi kao početnu.
MS WORD 176
To se radi klikom na komandu Tools pa zatim klikom

na Internet Options.
Otvoriće se dijalog boks sa više tabova. Prva

opcija u tabu General je adresa polazne stranice.
Dovoljno je unijeti adresu te stranice ili kliknuti na
dugme Use Current ako je ta stranica trenutno
učitana u IE. Klikom na Use Default vratićete
deafult-no podešavanje početne strane
(www.microsoft.com). Klikom na Use Blank, IE
će se startovati bez početne stranice.
2. Podešavanje mjera bezbjednosti
U prozoru Internet Options izaberite karticu Security.
U zonu Local intranet postavite lokacije u

vašoj lokalnoj mreži, u zonu Trusted sites postavljate
web sajtove za koje znate da neće oštetiti kompjuter ili
podatke, a u zonu Restricted sites postavite web sajtove
koji potencijalno mogu da oštete podatke ili računar.
Da izaberete nivo bezbjednosti (High, Medium ili Low)
pomjerajte klizač Security level.
Kliknite na dugme OK.
3. Podešavanje Proxy servera
U prozoru Internet Options kliknite na karticu Connections.
MS WORD 177
Potrebno je podesiti proxy server da se ubrza pristup sajtovima koji su udaljeni i spori. Proxy
server čuva najčešće tražene stranice, što doprinosi smanjenju internet saobraćaja i povećanju
brzine pristupa tim stranicama.
Potvdite opciju Use a proxy server for your LAN da bi Internet Explorer (vaš Web browser)
koristio proxy server. U polju Address upišite adresu vašeg proxy servera (u ovom slučaju je to
proxy.mn.yu) a u polju Port upišite 8080. Zatim pritisnite dugme Advanced. Otvoriće se prozor
kao na slici.
U polje HTTP upišite adresu (proxy.mn.yu), a u polje

Port upišite 8080. Zatim uključite opciju Use the same
proxy server for all protocols. Kliknite na OK.
Ponovno učitavanje web stranice (Refresh)
Ukoliko se učitavanje web stranice prekine ili se stranica ne učita u potpunosti, možete
ponovo pokrenuti učitavanje. Takođe, ako mislite da se sadržaj stranice, u međuvremenu,
promijenio možete je ponovo učitati ili “osvježiti”. To se radi klikom na dugme Refresh sa
ikonicom na toolbar-u.
Prikaz posjećenih web stranica (History)
Klikom na dugme History sa ikonicom na toolbar-u, otvoriće se History prozor u

Explorer bar-u. Tu se nalazi spisak web strana koje ste skorije posjećivali. Spisak je grupisan po
datumima posjete web stranica.
MS WORD 178
Snimanje web stranice i njenih djelova
Ako želite da sačuvate dio ili čitav tekst sa web stranice, selektujte željeni tekst i odaberite
opciju Copy iz Edit menija (ili iz kontekst menija). Podaci su smješteni u Clipboard-u. Zatim
otvorite program za obradu teksta (npr. Word ili neku drugi program) i odaberite poznatu
komandu Paste. Na kraju snimite dokument.
Na sličan način se prenose i slike. Desnim klikom na sliku se otvori kontekst meni.
Izaberete naredbu Copy, a zatim u drugoj aplikaciju u kojoj želite da snimite podatke(npr. Word)
opet naredbu Paste.
Slike se mogu snimiti i kao posebni fajlovi. Iz kontekst menija treba izabrati naredbu Save
Picture As, a zatim imenovati fajl i izabrati njegov tip.
Ako želite da zapamtite čitavu stranicu izaberite naredbu Save iz menija File As. U
poznatom dijalog boksu treba odabrati mjesto za snimanje i unijeti odgovarajući naziv fajla
Štampanje web stranica iz IE je kao kod ostalih Windows aplikacija (Word, Excel, ...).
Preuzimanje fajlova sa web stranice (download)
Sa web stranica se mogu preuzeti razni fajlovi. Treba biti oprezan i preuzimati poznate
fajlove sa pouzdanih sajtova. Razlog su, naravno, virusi koji mogu biti skrivenu u nekim
dopadljivim fajlovima. Pored fajlova, koji se mogu preuzeti sa web stranice, se obično nalazi tekst
download.
Dovoljan je desni klik na ime fajla (ili download) i pojaviće se

kontekst meni iz kojeg se bira naredba Save Target As (snimi
cilj kao). Zatim će se pojaviti poznati Save As dijalog boks da bi
se fajl snimio na željeno mjesto. Na kraju se može pratiti proces
preuzimanja, a može se i prekinuti (Cancel).
MS WORD 179
Na kraju se pojavljuje obavještenje o završetku preuzimanja i

boks sa informacijama o preuzetom fajlu, veličini i vremenu
prenosa Fajl se može odmah otvoriti klikom na dugme Open.
Pretraživanje web sajtova
Često će vam se desiti da prilikom pretraživanja Interneta znate šta tražite,ali ne znate gdje
to da nađete tj. ne znate adrese informacije na web sajtovima. Zbog toga postoje internet
pretraživači (search engines). Pretraživači su web sajtovi koji bilježe (indeksiraju) druge web
sajtove i imaju informacije o sadržaju tih sajtova. Postoje mnogi sajtovi ove namjene, a najpoznatiji
su Google (www.google.com), Yahoo (www.yahoo.com), Alta Vista (www.altavista.com),
Krstarica (www.krstarica.co.yu) itd.
Pretraživači su stranice i one imaju polje za unos riječi za pretraživanje. Ta se riječ šalje
pretraživaču koji je traži po Internetu i vraća vam stranicu na kojoj se nalaze linkovi za stranice na
kojima se pominje ta riječ.
Kod Googla-a (a i većine ostalih pretraživača) je

moguće odabrati pretragu za stranice koje su
pisane na mnogim jezicima. Unesite adresu
Google-a (www.google.com) u IE i pojaviće se
početna stranica ovog sajta.
U polje na sredini prozora unesite ključne riječi

informacija koje su vam potrebne, (npr grad
podgorica) i kliknite na Google Search. Nakon
par sekundi će se pojaviti spisak web stranica
koje sadrže unijete riječi. Klikom na ponuđene
hiperveze posjetićete nađene sajtove u nadi da su
tamo željene informacije.
MS WORD 180
Ako želite da pretraživač pronađe stranice koje sadrže neku rečenicu (frazu) onda tu
rečenicu stavite pod navodnike. Na primjer, želite da nađete stranicu sa nekim podacima ili slikama
Crna Gora. U tom slučaju unesite: “Crna Gora” jer tako izbjegavate sajtove sa kombinacijom
riječi Crna i Gora.
Ako želite da pretraživač prikaže stranice koje sadrže riječi Crna i Gora, ali ne i riječ
Podgorica, unesite sljedeći tekst u polje pretraživača: Crna + Gora (obavezno obje riječi) –
Podgorica. Znak – (minus) označava da se riječ, koja slijedi iza minusa, ne treba naći na sajtovima
koji su na listi.
Ako želite da pretraživač pronađe stranice koje sadrže sve riječi koje počinju sa Cr, unesite
Cr*.
Ako želite da pretraživač pronađe stranice koje sadrže sve riječi nezavisno od položaja da
budu na istoj stranici, ukucajte recimo Crna&Gora.
Ukoliko želite naprednije pretraživanje, odaberite opciju Advanced Search. Na sljedećoj
stranici možete odabrati da li želite da tražena stranica sadrži ili ne određene riječi, tip fajla (.doc,
.rtf, .pdf, ...), jezik na kome je stranica napisana, datum izmjene stranice itd.
Možete posjećivati neku stranicu bilo da znate njenu url adresu ili ako ne znate adresu
koristite neki od pretraživača kojim ćete posredno doći do url adresa koje vas interesuju.
Vježba:
1. Snimite u favorite adresu Google-a.
2. Postavite da je Google polazna stranica za vaš IE?
3. Vidite adrese web stranica koje ste posjetili prošle nedjelje.
4. Posjetite sajt www.durmitorcg.com i snimite par zanimljivih fotografija u My Pictures.
5. Pronađite web sajt koji ima informacije o hotelima u Kotoru.
6. Kreirajte kratku turističku brošuru o vašem gradu pomoću web sajtova.
7. Pronađite, pomoću pretraživača, datum rođenja Nikole Tesle.
MS WORD 181
Elektronska pošta (e-mail)
E-mail (electronic mail) je najstariji i najrasprostranjeniji Internet servis. Koristi se za slanje

elektronskih poruka između korisnika ili grupa korisnika. To je vrlo brz i jeftin način za prenošenje
poruka. Kao i kada se radi o običnoj pošti, i u elektronskoj se mogu dodavati dokumenta kreirana u
drugim programima (tekst, crteži, slike, audio i video zapisi, programi itd). Pored klasične pisane
poruke, savremeni programi za elektronsku poštu imaju mogućnost dodavanja i govorne poruke
(voice mail).
Da bi koristili ovaj servis morate posjedovati e-mail adresu i klijentski program. E-mail
adresa se registruje na nekom e-mail serveru. To je obično e-mail server vašeg provajdera. Na
Internetu postoji i veliki broj javnih e-mail servera na kojima se može besplatno otvoriti e-mail
adresa. Ipak, mnogo je sigurnije koristiti e-mail server svog Internet provajdera. E-mail adresa se
sastoji od korisničkog imena (username) i adrese e-mail servera. Njih razdvaja znak @ (et), tj.
username@adresa_email_servera. Dakle, ako korisnik otvori e-mail adresu pod korisničkim
imenom ivan.r na serveru cg.yu email adresa će mu biti ivan.r@cg.yu. Adresa elektronske pošte je
jedinstvena. Da bi email poruke ostale privatna stvar vlasnika postoji i šifra (password) kojom
korisnik pristupa svojim porukama.
Elektronske poruke se šalju i primaju preko e-mail servera. Svaka e-mail adresa ima posebno
“sanduče” na nekom serveru i tu su smještene poruke. Korisnik čita prispjelu poštu pomoću nekog
klijentskog programa ili putem weba. Najčešće korišćeni programi za pregled elektronske pošte su
Microsoft Outlook, Outlook Express, Eudora itd. Ako se koristi web mail, korisnik može čitati i
slati poštu sa bilo kog računara koji ima Internet konekciju i browser (od kuće, sa posla, od kolege,
iz Internet caffe-a itd). Dakle, nije vam potreban poseban program, samo web browser.
Format elektronske poruke
Elektronska poruka se sastoji od zaglavlja i same poruke. Autor, pored teksta poruke,
popunjava sljedeće podatke u njenom zaglavlju:
To: - e-mail adresa korisnika kojima se šalje poruka (može biti više adresa razdvojenih zarezima),
Cc: (Carbon Copy) - e-mail adrese korisnika kojima se šalje kopija poruke (ostali primaoci poruke
to vide),
Bcc: (Blind Carbon Copy) - e-mail adrese korisnika kojima se šalje kopija (ostali primaoci poruke
to ne vide),
Subject: - tema poruke (nije obavezno polje ali se preporučuje unošenjem ovog polja).
MS WORD 182
MS WORD 183
Outlook Express
Outlook Express je jedan od najkorišćenijih e-mail klijenata koji se automatski instalira sa

Windows-om i služi za slanje i primanje elektronske pošte.
Startuje se duplim klikom na ikonicu na desktop-u ili klikom na naredbu Outlok Express u
Programs podmeniju Start menija.
Ako prvi put koristite ovaj program treba unijeti podatke o vašoj e-mail adresi. Zbog toga vas
program “vodi” kroz dijalog boksove za podešavanje e-maila.
Unesite svoje ime i prezime. Unesite svoju e-mail adresu
Incoming - unos adrese servera gdje dolaze poruke
Outgoing - unos adrese servera gdje odlaze poruke
Potom unesite šifru ako ne želite da je unosite svaki

put kad želite da čitate poruke.
MS OUTLOOK EXPRESS 184

šifra se ne prikazuje na ekranu, samo kružići ili zvjezdice
Ove informacije vam daje vlasnik e-mail servera i obično je jedan server za odlazne i za dolazne
poruke.
Outlook je konfigurisan i spreman za rad.
pozdravna poruka
Prozor u donjem lijevom uglu je za pamćenje adresa (Contacts) za kontakte. Prozor sa gornje desne
strane prikazuje spisak poruka selektovanog poštanskog sandučeta. Prozor sa donje desne strane
sadrži detalje selektovane poruke.
Radna površina Outlook-a je podijeljena u četiri prozora. U gornjem lijevom uglu je prozor Folders
koji prikazuje spisak foldera (poštankih sandučića) sa porukama, i to:
 Inbox – sanduče za dolaznu poštu,
 Outbox – sanduče za odlaznu poštu,
 Sent Items – sanduče za poslatu poštu,
 Deleted Items – obrisana pošta, sličan sa Resecly Bin-om.
 Drafts – nedovršene i snimljene poruke za kasniju slanje.
Slanje e-mail poruka
Da biste poslali poruku na neku e-mail adresu kliknite na dugme Create Mail na toolbar-u.
Isto se postižem klikom na naredbu File, pa na New i konačno Mail Message.
Otvoriće se prozor kao na slici. Unesite sve potrebne podatke u zaglavlje (adrese i temu) i tekst
poruke.

U prozor za izgled aktivne poruke unesite glavni tekst.

U polje To: upišite e-mail adresu primaoca.
U polju Cc: upišite e-mail adresu na koju želite da ode kopija pisma. Ako ovo polje ostane prazno,
pismo će otići samo na adresu koja je upisana u polje To. U polje Subject upišite naziv pisma.
Uz poruku možete poslati i neki dodatak, obično fajl. Ako želite

poslati neki fajl kliknite na dugme Attach (dodati), tj. na ikonicu
, na toolbar-u. Otvoriće se dijalog boks koji vam omogućava
da izaberete željeni fajl sa željene lokacije.
U padajućem meniju Look in izaberite folder na računaru gdje se
željeni dokument nalazi. Iz prostora za prikazivanje sadržaja
fodera izaberite željeni dokument i u polju File name biće upisan
naziv dokumenta. Može se poslati i više dokumenata pomoću
Attach-a.
Kada je poruka završena potrebno je kliknuti na dugme Send (ikonica ) na toolbar-u i poruka se
smješta u Outbox. Nakon toga se poruka prosledjuje e-mail serveru i, istovremeno, se premješta u
Sent Items.
Primanje poruka
Prilikom uključenja Outlook Express-a automatski se učitavaju sve poruke koje ste dobili
na vaš računar. Možete da kliknite na dugme Send/Recv na toolbar-u ( ) ili na naredbu Tools,
zatim na Send and Receive te Receive All. Ako ste unijeli šifru pri konfigurisanju program će se
konektovati na server i provjeriti da li ima novih poruka ili ima poruka za slanje tako da
preporučujemo da koristite i kada šaljete mail posle opcije Sent Items.
Ukoliko ima poruka, sanduče Inbox će

promeniti stil u bold, a broj novih poruka će
biti u zagradama pored. Klikom na sanduče u
drugom prozoru će se vidjeti spisak poruka.
Uočite nove i kliknite na njih. U donjem dijelu
prozora dobićete sadržaj poruke.

Poruke u Inbox-u imaju najčešće, sljedeće oznake:
 - pročitana poruka,
 - nepročitana poruka,
 - obiljeležena poruka,
 - ima dodatak (attachment),
 - poruka niskog prioriteta,
 - poruka visokog prioriteta.
Ako poruka sadrži prilog (attachment) treba ga otvoriti ili
snimiti. Kada selektujete takvu poruku, u panelu za
pregled poruka pojaviće se spajalica u zaglavlju poruke.
Klikom na ikonicu spajalice, otvoriće se meni sa spiskom

dokumenata u prilogu. Ukoliko želite da snimite sve fajlove,
kliknite na Save Attachments.
U dijalog boksu izaberite fajlove koje želite da snimite i

gdje. Ukoliko želite da snimite dokumenta kliknite ime fajla
sa liste i odaberite opcije Save.
Pravila kojih se treba pridržavati i tako spriječiti upad virusa u sistem:

 ne otvarajte poruke od nepoznatog pošiljaoca,
 ne otvarati poruke od poznatog pošiljaoca bez ili sa čudnom temom (Subject),
 ne otvarati ili snimati dodatke (fajlove) ako nijeste sasvim sigurni ko vam ih je poslao i
 uvijek unesite temu(subject) u poruke koje šaljete.
Vježba:
1. Da li imate email adresu?
2. Ako je email adresa anaradenovic@hotmail.com, šta je adresa servera?
3. Korisnik je otvorio nalog ivan86 na e-mail serveru mail.pg.cg.yu. Kako glasi njegova e-mail
adresa?
4. Konfigurišite Outlook Express za rad sa vašom e-mail adresom.
5. Pošaljite sami sebi poruku i primite je.
6. Prikačite neki fajl iz My Documents-a i pošaljite ga nekom iz razreda.

Odgovaranje pošiljaocu (Reply)
Kada korisnik primi poruku i pročita, u većini slučajeva, ima potrebu da odmah odgovori
pošiljaocu. Dovoljno je, dok je poruka selektovana, kliknuti na dugme Reply na toolbar-u, tj. na
ikonicu .
Outlook će automatski unijeti adresu pošiljaoca

(Sender) u polje To. Kao predmet poruke
(Subject) će biti unešeno: „Re: predmet
pošiljaoca“. Ovaj prefiks Re je skraćenica od
Reply. Nadalje, poruka će sadržati i tijelo poruke
na koju odgovaramo sa detaljima iz zaglavlja
(Original Message). Na ovaj način je sve
spremno, samo da korisnik unese tekst poruke i
klikne na Send.
Odgovaranje svim pošiljaocima (Reply All)
Već smo rekli da se kopije poruke mogu poslati na više adresa. Korisnik može da odgovori
pošiljaocu i svima koji su dobili kopiju poruke. Dok je poruka selektovana ili otvorena treba
kliknuti na dugme Reply All sa ikonicom .
Automatski će se otvoriti nova poruka u kojoj će biti

popunjena potrebna polja. U polju To: će biti
upisana adresa pošiljaoca poruke, a u polju Cc:
spisak adresa na koje je upućena originalna poruka.
U polju Subject: će biti upisana tema dobijene
poruke sa prefiksom Re: (skraćeno od Reply). Tekst
dobijene poruke će biti unešen u novoj poruci, kao
podsjetnik primaocu poruke o temi dopisivanja.
Tekst nove poruke se unosi iznad teksta prispjele.
Prosleđivanje poruke (Forward)
Ako korisnik želi da proslijedi drugima poruku koju je primio, potrebno je da selektuje
poruku i klikne na dugme Forward sa ikonicom na toolbar-u.

Otvoriće se nova poruka u kojoj će polja To: i Cc:

ostati nepopunjena. U polju Subject će stojati isti
naziv teme kao na originalnoj poruci sa prefiksom
Fw: (Forward). Tekst i prilozi originalne poruke
biće takođe uključeni u novu poruku. Naravno,
korisnik može dodati svoj tekst iznad teksta
proslijeđene poruke i mora unijeti adresu primaoca
poruke.
Štampanje poruke (Print)
Kao i kod ostalih Windows aplikacija i Outlook koristi naredbu Print za štampanje
poruka. Dovoljno je otvoriti ili selektovati poruku i kliknuti na dugme Print sa ikonicom na
toolbar-u. U dijalog boksu koji će se pojaviti mogu se podesiti neki parametri štampe (broj kopija,
stranice koje će se štampati, izbor štampača itd).
Brisanje poruke (Delete)
Poruke koje više nijesu potrebne treba brisati. Princip je isti kao kod Windows-a.
Dovoljno je selektovati poruku i kliknuti na taster ili dugme Delete sa toolbar-a, i poruka će biti
obrisana. Obrisana poruka ostaje u sandučetu Deleted Items (kao Recycle Bin). Brisanjem poruke
iz Deleted Items, ona je trajno izgubljena.
Empty “Delete Items” Folder opcija služi da se obrišu sve poruke odjednom a ne jedna po jedna
poruka i to je konačno brisanje poruka.
Ako želite da poruke koje izbrišete ne idu u folder Deleted

Items kliknite na Tools pa zatim na Options i izaberite karticu
Maintenance. Kliknite na opciju Empty messages from the
‘Deleted Items’ folder on exit.
Adresar (Addresses, Address book, Contact)
Korišćenje adresara olakšava rad sa elektronskom poštom. Na taj način ne morate da

pamtite dugačke i komplikovane adrese. Pored unošenja podataka o imenu, prezimenu i e-mail

adresi, možete unijeti i neke druge podatke (kućnu adresu, brojeve telefona, nadimak itd). Adresar
se otvara klikom na dugme Addresses sa ikonicom na toolbar-u. Otvoriće se prozor adresara.
Na lijevom panelu se nalazi spisak foldera i

grupa kontakata. Na desnom panelu se
nalazi spisak kontakata odabranog foldera.
Spisak kontakata sadrži e-mail adresu i ime
osobe..
Unos novog kontakata u adresar se vrši

klikom na dugme New ( ) i iz menija
izabrati naredbu New Contact. U
dijalog boksu, koji ima više tabova,
unesite bar ime, prezime i email adresu
u tabu Name. Nakon toga kliknite na
Add, ako želite da unosite još
kontakata. Klikom na OK zatvorićete
boks za unos.
Podešavanje e-mail naloga
Može se javiti potreba da promijenite postojeći nalog, da ga izbrišete ili dodate novi e-mail
nalog. Jedan klijent (Outlook) može čitati i slati poruke na više mail servera tj. koristiti više e-mail
adresa.
Podešavanja naloga se obavljaju preko Tools (alati) menija.

Iz Tools menija se bira opcija Accounts (nalozi). Ovim se
otvara dijalog boks Internet Accounts.

Tab Mail sadrži trenutni e-mail nalog. Ako želimo da ga
modifikujemo, selektujemo ga i kliknemo na dugme
Properties.
Ako želimo da obrišemo selektovani nalog izabraćemo
dugme Remove. Za dodavanje novog naloga potrebno je
kliknuti na Add dugme i izabrati opciju Mail. Dalja
procedura je kao kod prvog kreiranja naloga.
U polju Display name ukucajte ime i prezime vlasnika

naloga. Kliknite na dugme Next.
U polju E-mail address ukucajte adresu i kliknite na

Next.
U polju Incoming mail (Dolazna pošta) ukucajte ime

servera. (npr. pop3.mn.yu – standardni port je 110)
U polju Outgoing mail (Odlazna pošta) upišite ime

servera. (npr. smtp.mn.yu- standardni port je 25)

U polju Account name ukucajte korisničko ime

(npr. ana.radenovic), a u polju Password upišite
lozinku koju izaberete i ako želite da je Outlook
Express zapamti (tj. ako je vi zaboravite)
kliknite na Remember password.
Promjene karakteristika naloga kao što su naziv, adresa itd. kao i portove za slanje i za prijem pošte
možete modifikovati ili pogledati kada kliknete na taj nalog, a zatim na dugme Properties u
prozoru Internet Accounts. Otvarajući kartice u ovom prozoru možete vidjeti i promijeniti
karakteristike naloga koje vas interesuju.
Vježba:
1. Odgovorite na tek prispjelu e-mail poruku pomoću opcije reply.
2. Da li se opcijom Reply All šalje poruka na adrese koje je pošiljalac unio u Bcc polje?
3. Obrišite zadnju poruku iz Inbox-a, a zatim je vratite u Inbox.
4. Kreirajte novi folder 2007 i u njega premjestite sve poruke iz Inbox-a koje su primljene
2007 godine.
5. Unesite u adresar adrese i imena bar dva vaša prijatelja.
6. Kreirajte još jedan e-mail nalog u Outlook-u (npr. druga ili drugarice iz škole).
7. Modifikujte postojeći e-mail nalog tako što ćete promijeniti šifru.
DODATAK
Dodavanje poštanskih sandučića (foldera)
Veoma je važno, kao i fajlove u foldere, poruke organizovati u sandučiće. Pored default-
nih, korisnik može kreirati nove sandučiće. Desnim klikom na Local folders aktiviraće se kontekst
meni iz kojeg treba izabrati naredbu New Folder. Nakon toga treba samo unijeti ime foldera i
pritisnuti Enter.

Manipulisanje porukama i djelovima poruke (Cut, Copy i Paste) se obavlja na istovjetan
način kao i kod svih Windows aplikacija i OS uopšte.
Podešavanje Webmail account-a na Yahoo
Webmail account se može besplatno kreirati na adresama yahoo-a, hotmail-a, google-a itd.
Kod kreiranja besplatnog korisničkog naloga morate upisati lične podatake. Prostor za smještaj
poruka je ograničen (Yahoo mail - 1 GB).
Otvorite adresu www.yahoo.com i za kreiranje novog mail-a kliknite na Sign Up.
Otvoriće se prozor u kojem unesete lične podatke kao što su ime, prezime, mail, lozinka, datum
rođenja, itd.

Kada popunite sva obavezna polja (označena *) kliknite dugme I Agree (Slažem se). Otvoriće se
prozor u kojem vam Yahoo želi dobrodošlicu.
Kada ste kreirali svoj mail, prilikom provjere pristigle pošte u prozoru koji vam Yahoo nudi treba
da ukucate svoj Yahoo ID i Password.


ICT Kurs Komplet

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ICT Kurs Komplet

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo prosvjete i nauke

Informaciono-komunikacione tehnologije – ICT

Vjekovima su ljudi pokušavali da olakšaju i ubrzaju proces računanja. Pojavom računara

Da bi razmjenjivali informacije ljudi moraju da komuniciraju. Pronalaskom telefona (1876.

Informaciono - komunikacione tehnologije (Information Communication Tehnologies) ili

Računar ili kompjuter je mašina (uređaj) za automatsku obradu podataka. Računar je

Personal Computer-PC je trenutno najčešći tip računara.

Laptop ili notebook (sveska) je mali prenosni (mobilni)

Pocket PC računari su mali računari (pocket-džep) i

Mainframe računari su najvećih dimenzija, najskuplji, i

Takozvani superkompjuteri dobili su novi zamah od kada su

Centralna jedinica (CU)

slotovi(kartice) za RAM memoriju

Procesor (CPU) je jedna jedinica u kojoj su obično povezani ALU (Arithmetic/Logic

CPU Procesorski hladnjak

RAM memorija služi za privremeno smještanje podataka čijem sadržaju se može

Kontroleri upravljaju raznim elektronskim sklopovima i nalaze se zajedno sa CPU i RAM

tower desktop kombinovano kućište

Ulazni, izlazni i ulazno-izlazni uređaji (I/O)

Ulazno-izlazni uređaji (I/O)

Tastatura (keyboard) je najzastupljeniji ulazni uređaj pomoću kojeg upravljamo

windows tipke numeričke tipke ostale tipke

Iz liste Macro in izaberite Word Commands a u

Otvoriće se prozor List Commands i u njemu

Kliknite OK i otvoriće se prozor sa tabelom

Tipka Alt (Alternate) se koristi u kombinaciji sa drugim tipkama koji zavisno od

Windows tipke sa sličicom su rezervisane za Windows (grafički operativni sistem).

Funkcijske tipke su tipke Esc i 12 funkcijskih tipki (od F1 do F12).

Tipke za pomjeranje kursora (četiri strelice) se koriste pri unosu podataka za

Digitalna i web kamera

Džojstik (Joystick) je ulazni uređaj koji služi za pomjeranje

Laserski štampač je veoma precizni printer koji radi na

Svi matrični štampači daju crno-bijeli otisak i koriste se gdje je

Ink-jet štampači su novija vrsta štampača koja pruža kolor

Štampači se povezuju na USB ili paralelni (printer) konektor (port) koji

Projektor je izlazni uređaj koji prikazuje sliku sa računara

Ploter je izlazni uređaj koji pomoću specijalizovanih pera

Računarski ili multimedijalni zvučnici su zvučnici sa priključkom

Naravno, modem se povezuje na telefonsku utičnicu kao i telefon.

Mrežna kartica (Network Interface Card - NIC) je ulazno-

Zvučna kartica (sound card) je

Flash memorija je poseban uređaj koji se najčešće priključuje na

Od njenih osobina zavisi kvalitet slike. Osim toga, od performansi

TV kartica (TV card) je elektronski sklop koja omogućava

ZIP drive (uređaj) je uređaj za smještanje i čitanje podataka sa

UPS (Uninterruptible Power Suply) je uređaj za neprekidno

Operativni sistem (Operating system)

Operativni sistem (sistemski softver) je skup programa odgovoran za kontrolu i

Aplikativni softver (application)

Aplikativni softver ili prosto aplikacije se koriste za izvršavanje određenih poslova na

Aplikacije specijalne namjene su prilagođene konkretnim poslovnim procesima u bankarstvu,

Otvoriti će se prozor Add Printer Wizard.

unesite ime printera i podesite da on nije

Uključivanje i isključivanje PC računara

izgled ekrana pri izvršavanju BIOS-a

Prilikom uključivanja računara na kome je instaliran

Nakon učitavanja pronađenog OS-a na ekranu se pojavi

Pravilno isključivanje računara započinjemo zatvaranjem svih pokrenutih programa i ne

Kad se klikne na neku od ponuđenih opcija (“dugmadi”) dešava se sledeće:

start meni taskbar

Dugme otvorenog prozora

Osnovni elementi svakog prozora u Windows OS su:

Ako želite da vam računar sam rasporedi otvorene prozore onda