Redni broj ~lanka: 770 ISSN 1331-2820

Zoonoze u Republici Hrvatskoj

Boris D@ELALIJA 1,2), prof. dr. sc., dr. med.,
spec. infektologije
Alan MEDI] 3), doc. dr. sc., dr. med., spec.
epidemiologije
Iva PEM NOVOSEL4), dr. med., spec.
epidemiologije
Sara SABLI] 2), student V. godine
1) Op}a bolnica Zadar, Zadar
2) Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Splitu,
Split, Hrvatska
3) Zavod za javno zdravstvo Zadar, Zadar,
Hrvatska
4) Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb,
Hrvatska
Stru~ni rad
Cilj. U ovom radu prikazujemo epidemiologiju i javnozdravstveno zna~enje
naju~estalijih i najzna~ajnijih zoonoza u Republici Hrvatskoj tijekom desetogo-
di{njeg razdoblja (2005. – 2014. godina).
Metode. U postavljanju dijagnoze bolesti osim klini~ke slike i epidemiolo{kih
podataka primijenjene su serolo{ke metode (neizravna imunofluorescencija –
IFA, imunoenzimni test – ELISA), molekularne (lan~ana reakcija polimerazom
– PCR), izdvajanje i izolacija uzro~nika u kulturi. U prikazu raspodjele poje-
dinih zoonoza kori{teni su podatci temeljem prijava zaraznih bolesti Slu`be za
epidemiologiju, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Rezultati. Tijekom promatranog desetogodi{njeg razdoblja (2005. – 2014. go-
dina) naj~e{}e zoonoze bile su salmoneloze (ukupno 29462; raspon od 1254 do
5619, median 2781), zatim Lyme borelioza (ukupno 4217; raspon od 220 do
661, median 437), leptospiroza (ukupno 506; raspon od 20 do 126, median 40)
trihineloza (ukupno 506; raspon od 20 do 126, median 40) i Q-vru}ica (ukupno
167; raspon od 1 do 45, median 9).
Rasprava i zaklju~ak. Dana{nja pojavnost i u~estalost zoonoza u Hrvatskoj,
kao i pojava novih ili reemergentnih bolesti u svijetu, od kojih su mnoge
zoonoze, od posebnog su javnozdravstvenog zna~aja i zahtijevaju usku surad-
nju razli~itih profila stru~njaka (iz podru~ja medicine, veterine, {umarstva,
biologije, zoologije, entomologije, ekologije) u poduzimanju u~inkovitih mjera
u nadzoru i suzbijanju, te prou~avanju i istra`ivanju tih bolesti.

Klju~ne rije~i Zoonoses in the Republic of Croatia

Professional paper
zoonoze
Republika Hrvatska Aim. The authors present epidemiologic data and public health implications of
the most common and most important zoonoses in the Republic of Croatia over
a ten-year period (2005 – 2014).
Methods. Apart from clinical presentation and epidemiological data, the diagno-
sis of disease was based on serological methods (indirect immunofluorescence
assay – IFA, immunoenzyme test – ELISA), molecular methods (polymerase
chain reaction – PCR), separation and isolation of causative agents in culture. To
represent the distribution of certain zoonoses, data based on reported infectious
Key words diseases from the Division of Epidemiology, Croatian National Institute of
Public Health was used.
zoonoses
Results. During the observed ten-year period (2005 – 2014) the most common
Republic of Croatia zoonotic diseases were salmonellosis (29 462 in total; range from 1 254 to 5 619,
median 2781), followed by Lyme disease (4217 in total; range from 220 to 661,
median 437), leptospirosis (506 in total; range from 20 to 126, median 40),
trichinellosis (506 in total; range from 20 to 126, median 40) and Q-fever (167 in
total; range from 1 to 45, median 9).
Discussion and Conclusion. Today the incidence and prevalence of zoonoses
in Croatia, as well as the emergence and re-emergence of infectious diseases
worldwide, many of which are zoonoses, is of particular significance for public
Primljeno: 2015–06–11 health and requires close cooperation between various experts (from the fields
Received: 2015–06–11 of medicine, veterinary medicine, forestry, biology, zoology, entomology, eco-
Prihva}eno: 2015–09–15 logy) in taking effective measures to control and prevent as well as to study and
Accepted: 2015–09–15 research these diseases.

Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015)

Croatian Journal of Infection 35:2-3, 45–51 (2015) 45
B. D@ELALIJA i sur. Zoonoze u Republici Hrvatskoj

Uvod (ukupno 4217; raspon od 220 do 661, median 437), lepto-

Prema definiciji stru~njaka Svjetske zdravstvene orga-
nizacije (SZO; 1979.) zoonoze su bolesti u doma}ih i div-
ljih `ivotinja, koje se u prirodnim uvjetima mogu prenijeti
i na ~ovjeka te izazvati bolest [1 – 4]. U dana{nje vrijeme
sve ve}u prijetnju predstavljaju emergentne ili nove bo-
lesti koje se po prvi put pojavljuju u ljudskoj populaciji,
kao i reemergentne bolesti, koje se nakon odre|enog raz-
doblja ponovno pojavljuju na odre|enim prostorima na
kojim su u pravilu prethodno bile eradicirane [5 – 7]. U
razdoblju od 1940. godine do danas zabilje`eno je 335 ili
vi{e novih emergentnih i reemergentnih bolesti, a ~ak vi{e
od 70 % tih bolesti su zoonoze [5].
U ovom radu prikazujemo epidemiologiju i javno-
zdravstveno zna~enje naju~estalijih i najzna~ajnijih zo-
onoza u Republici Hrvatskoj tijekom desetogodi{njeg raz-
doblja (2005. – 2014. godina).
Rezultati
Tijekom promatranog desetogodi{njeg razdoblja
(2005. – 2014. godina) naj~e{}e zoonoze u Hrvatskoj bile
su salmoneloze (ukupno 29462; raspon od 1254 do 5619,
median 2781), zatim Lyme borelioza ili Lyme-ska bolest
spiroza (ukupno 506; raspon od 20 do 126, median 40),
Q-vru}ica (ukupno 307; raspon od 20 do 43, median 30) i
trihineloza (ukupno 167; raspon od 1 do 45, median 9) (sli-
ka 1, tablica 1). Leptospiroze, trihineloza i Q-vru}ica ~e{}e
su zabilje`ene u mu{karaca, a salmoneloze i Lyme bore-
lioze u `ena (tablica 1).
Salmoneloze su zabilje`ene u stanovni{tva svih dob-
nih skupina, ~e{}e u odraslih osoba (starijih od 20 godina)
i u `ena, a naj~e{}a pojava bolesti je u stanovni{tva grada
Zagreba (tablice 2, 3).
Najve}i broj oboljelih od Lyme borelioze je u odrasloj
`ivotnoj dobi iznad 20 godina, a bolest je naju~estalija u
osoba starijih od 50 godina `ivota. Prema zemljopisnoj
rasprostranjenosti bolest se naj~e{}e pojavljuje u Krapin-
sko-zagorskoj, Me|imurskoj, Koprivni~ko-kri`eva~koj
`upaniji, a potom u Gradu Zagrebu i Zagreba~koj `upaniji.
Leptospiroza je bolest od koje naj~e{}e obolijevaju
odrasle osobe starije od 30 godina, a rijetko se javlja u dje-
ce {kolske dobi i u mlade`i. Naj~e{}e se pojavljuje u
stanovni{tva Karlova~ke i Sisa~ko-moslava~ke `upanije,
rje|e u stanovni{tva ostalih `upanija, a pojava ove bolesti
nije zabilje`ena u stanovni{tva Zadarske i [ibensko-knin-
ske `upanije (tablice 2, 3).

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Slu`ba za epidemiologiju

Source: Croatian National Institute of Public Health, Division of Epidemiology
Slika 1. Kretanje oboljelih od leptospiroze, Q-vru}ice, salmonelose, trihineloze i Lyme borelioze u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
2005. do 2014. godine
Figure 1.Distribution of leptospirosis, Q-fever, salmonellosis, trichinellosis and Lyme borreliosis cases in the Republic of Croatia in the
period 2005 – 2014

46 Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015)

Zoonoze u Republici Hrvatskoj B. D@ELALIJA i sur.

Tablica 1. Broj oboljelih od leptospiroze, Q-vru}ice, salmoneloze, trihineloze i Lyme borelioze po spolu u Republici Hrvatskoj za raz-
doblje 2005. – 2014. godina
Table 1. Number of patients with leptospirosis, Q-fever, salmonellosis, trichinellosis and Lyme borreliosis according to gender in the
Republic of Croatia in the period 2005 – 2014
Leptospiroza / Q-vru}ica / Salmoneloza / Trihineloza / Lyme borelioza /
Godina / Leptospirosis Q-fever Salmonellosis Trichinellosis Lyme borreliosis
Year
M/M @/F M/M @/F M/M @/F M/M @/F M/M @/F
2005. 87 39 34 6 778 4841 14 13 103 117
2006. 28 11 20 8 2036 2698 26 19 137 164
2007. 48 15 34 9 1533 1798 15 9 129 137
2008. 16 7 33 8 1711 1980 1 222 217
2009. 16 6 15 7 1536 1627 26 15 209 226
2010. 33 8 20 4 974 1124 4 3 253 239
2011. 35 6 17 3 1147 1252 8 230 269
2012. 22 4 33 10 796 883 4 6 202 232
2013. 17 3 18 7 592 662 1 319 342
2014. 80 25 14 7 702 792 2 1 238 232
Ukupno / 382 124 238 69 11805 17657 100 67 2042 2175
Total 506 307 29462 167 4217
U promatranom razdoblju umrlo je: oboljelih od leptospiroze – 9 (1,78 %) (6 mu{karaca i 3 `ene); oboljelih od salmoneloze – 9 (0,03 %)
(3 mu{karca i 6 `ena); / In the observed period, the following number of patients died: from leptospirosis 9 (1,78 %) (6 males and 3 fe-
males); from salmonellosis – 9 (0,03 %) (3 males and 6 females)
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Slu`ba za epidemiologiju
Source: Croatian National Institute of Public Health, Division of Epidemiology

Tablica 2. Broj oboljelih od leptospiroze, Q-vru}ice, salmoneloze, trihineloze i Lyme borelioze prema dobnim skupinama u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2005. – 2014. godina
Table 2. Number of patients with leptospirosis, Q-fever, salmonellosis, trichinellosis and Lyme borreliosis according to age in the
Republic of Croatia in the period 2005 – 2014
Dobne skupine (godina) / Leptospiroza / Q-vru}ica / Salmoneloza / Trihineloza / Lyme borelioza /
Age groups (years) Leptospirosis Q-fever Salmonellosis Trichinellosis Lyme borreliosis
0 0 0 1478 1 12
1 0 0 2269 0 56
2 0 1 1842 0 97
3 0 1 1610 0 102
4 0 1 1286 0 101
5 0 0 1107 0 105
6 0 0 965 2 68
7–9 2 1 1895 7 170
10 – 14 8 3 1967 12 159
15 – 19 18 11 1497 6 125
20 – 29 27 49 2973 30 416
30 – 39 76 64 2622 30 514
40 – 49 116 85 2598 32 657
50 – 59 113 50 2361 32 847
60 i vi{e 146 41 2992 15 788
Ukupno/Total 506 307 29462 167 4217
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Slu`ba za epidemiologiju
Source: Croatian National Institute of Public Health, Division of Epidemiology

Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015) 47

B. D@ELALIJA i sur. Zoonoze u Republici Hrvatskoj

Tablica 3. Broj oboljelih od leptospiroze, Q-vru}ice, salmoneloze i trihineloze po `upanijama u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2005.
– 2014. godina
Table 3. Number of patients with leptospirosis, Q-fever, salmonellosis, trichinellosis and Lyme borreliosis according to Counties in
the Republic of Croatia in the period 2005 – 2014

@upanija / Leptospiroza / Q-vru}ica / Salmoneloza / Trihineloza / Lyme borelioza /

County Leptospirosis Q-fever Salmonellosis Trichinellosis Lyme borreliosis
Bjelovarsko-bilogorska 20 0 412 12 77
Koprivni~ko-kri`eva~ka 30 5 1380 2 204
Viroviti~ko-podravska 15 0 640 5 88
Po`e{ko-slavonska 10 3 513 1 47
Brodsko-posavske 36 6 991 26 70
Osje~ko-baranjska 22 1 1997 44 137
Vukovarsko-srijemska 28 3 979 29 52
Sisa~ko-moslava~ko 86 4 843 3 106
Karlova~ka 102 11 981 0 155
Primorsko-goranska 2 41 2532 1 292
Li~ko-senjska 1 30 179 0 5
Istarska 3 36 1120 7 72
Zadarska 0 9 475 0 3
[ibensko-kninska 0 27 839 0 0
Splitsko-dalmatinska 12 104 1480 23 13
Dubrova~ko-neretvanska 29 19 885 3 7
Me|imurska 8 2 846 1 274
Vara`dinska 12 0 1863 6 207
Krapinsko zagorska 23 0 642 1 427
Zagreba~ka 41 1 2558 2 598
Grad Zagreb 26 5 7307 1 1383
Ukupno / Total 506 307 29462 167 4217
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Slu`ba za epidemiologiju
Source: Croatian National Institute of Public Health, Division of Epidemiology

Trihineloza je rijetka pojava u djece {kolske dobi i u Rasprava

mlade`i, ~e{}a u odraslih osoba starijih od 20 godina,
mu{kog spola, naj~e{}a u stanovni{tva Osje~ko-baranjske,
Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Splitsko-dal-
matinske `upanije, rje|a pojava u stanovni{tva ostalih
`upanija, a pojava ove bolesti nije zabilje`ena u stanov-
ni{tva Zadarske, [ibensko-kninske, Karlova~ke i Li~ko-
-senjske `upanije (tablice 2, 3).
Q-vru}ica je bolest koja se rijetko javlja u djece
pred{kolske i {kolske dobi te u mlade`i, a ~e{}e u odraslih
osoba starijih od 20 godina. Naj~e{}e je zabilje`ena u sta-
novni{tva Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske,
Istarske i [ibensko-kninske `upanije, a rje|e u stanov-
ni{tva ostalih `upanija, dok ova bolest nije zabilje`ena u
stanovni{tva Krapinsko-zagorske, Vara`dinske, Viroviti-
~ko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske `upanije (tablice
2, 3).
Na pojavu zoonoza utje~u razli~iti ~imbenici kao {to su
klimatske promjene, razvoj turizma i sve u~estalija me|u-
narodna putovanja, kretanje `ivotinja, porast i ve}a gus-
to}a humane i `ivotinjske populacije, {irenje i bolja pri-
lagodba razli~itih vektora i mikroorganizama na novostale
uvjete, prirodne katastrofe, ratovi kao i neadekvatna pri-
mjena javnozdravstvenih mjera u tim okolnostima [2, 5].
Svi ovi ~imbenici utje~u i na pojavu emergentnih bolesti u
svijetu, a koje se javljaju ili se mogu javiti i u nas kao im-
portirane ili autohtone bolesti uzrokovane virusima kao
{to su: virus gripe H5N1 (pti~ja gripa), virus nove (pan-
demijske) gripe A(H1N1)pdm09, novi virusi gripe (kao
npr. H7N9), corona virusi (SARS – te{ki akutni respira-
torni sindrom i MERS-CoV), virus Zapadnog Nila (WNV
meningoencefalitis), virus dengue (DENV), chikungunya
virus (CHIKV), kao i na pojavu reemergentinih bolesti kao

48 Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015)

Zoonoze u Republici Hrvatskoj
{to su malarija, li{menijaza, antraks, bruceloza, tularemija
[1, 5 – 19].
U kontinentalnom dijelu Hrvatske, naro~ito u sjevero-
zapadnom, pored salmoneloza naj~e{}e zabilje`ene zo-
onoze su razli~iti klini~ki oblici Lyme borelioze, epidemi-
je hemoragijske vru}ice s bubre`nim sindromom, osobito
tijekom tzv. mi{ijih godina, u priobalnom podru~ju i na
otocima razli~ite rikecijske bolesti, posvuda i ~esto razli-
~iti klini~ki oblici bolesti ma~jeg ogreba, sve ~e{}a pojava
listerioze s te{kim klini~kim oblicima kao {to su meningi-
tis, meningoencefalitis, rabdomioliza i akutna renalna in-
suficijencija [20 – 30].
^injenica da je ve}ina ovih opasnih bolesti uzrokovana
visoko patogenim i kontagioznim mikroorganizmima, naj-
~e{}e rezistentnim na lijekove, dodatno uve}ava njihovo
javnozdravstveno zna~enje i u~inak na globalno gospodar-
stvo. Tako|er, zna~enje zoonoza o~ituje se i u opasnosti
njihovog kori{tenja kao bioteroristi~ko oru`je (B. anthra-
cis, F. tularensis, Y. pestis, Brucella spp., C. burnetii) zbog
~ega prestavljaju ozbiljnu javnozdravstvenu prijetnju [1,
5].
Prema podatcima Slu`be za epidemiologiju Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo u promatranom razdoblju od
2005. – 2014. godine naj~e{}e zoonoze u Republici Hrvat-
skoj su salmoneloze, Lyme borelioza, leptospiroza, Q-vru-
}ica i trihineloza [31].
U Hrvatskoj su salmoneloze va`no podru~je humane
i veterinarske medicine i predstavljaju zna~ajan javno-
zdravstveni i gospodarski problem. Ova zoonoza je u nas
vode}i uzrok bakterijskih bolesti prenesenih hranom, a
naj~e{}e se javlja epidemijski unutar obitelji, ~e{}e u `ena
nego u mu{karaca, {to pokazuju i na{i rezultati (Slu`ba za
epidemiologiju, HZJZ) [3, 4, 31 – 34]. Te{ki klini~ki oblici
bolesti, osobito u djece, starih i imunokompromitiranih
osoba, zahtijevaju preventivne mjere, a najbolji i naju~in-
kovitiji na~in sprje~avanja {irenja ove infekcije hranom je
smanjenje salmonela u `ivotinjskoj populaciji, {to se po-
sti`e temeljitim veterinarskim nadzorom nad `ivotinjskom
hranom, klaonicama i mesnim proizvodima. Nadalje, sal-
monele ostaju dobro osjetljive na antibiotike. Najvi{a
rezistencija, 9 %, zabilje`ena je na ampicilin, rezistencija
na kotrimoksazol oko 1 %, a samo rijetki izolati rezistentni
na ciprofloksacin zabilje`eni su u Splitu [35]. Tako|er,
va`no je znati da su salmonele poglavito paraziti razli~itih
`ivotinja, a ~esto me|u njima i brojnih ku}nih ljubimaca
(zamoraca, reptila).
Lyme borelioza je zoonoza uzrokovana spirohetom
Borrelia burgdorferi, naju~estalija bolest koju prenose kr-
pelji na sjevernoj polutki, a u Hrvatskoj je naj~e{}a vek-
torima prenosiva bolest. Vektori su krpelji Ixodes ricinus
complex, koji tijekom svog `ivotnog ciklusa imaju ~etiri
razvojne faze: jaja{ce, li~inka, nimfa i odrasli krpelj, a za
razvoj svakog stadija je nephodan krvni obrok. Doma}ini
krpelja su mali i veliki sisavci te ptice. Lyme borelioza
Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015)
B. D@ELALIJA i sur.
podlije`e obveznom prijavljivanju od 1991. godine u
Hrvatskoj. Bolest pokazuje jasan sezonski karakter oboli-
jevanja, s najvi{e oboljelih tijekom ljeta u lipnju i srpnju,
{to se mo`e povezati s hranjenjem vektora, ali i s poja-
~anom aktivno{}u ljudi na otvorenom, bilo radi poslova na
otvorenom bilo radi rekreativnih aktivnosti u prirodi [20,
21].
Trihineloza je jedna od najrasprostranjenijih parazi-
tarnih bolesti koja ugro`ava ljude i druge sisavce diljem
svijeta, bez obzira na geografski polo`aj mjesta pojavnosti
i bez obzira na klimatske prilike u kojima se pojavljuje.
Uzro~nik ove parazitolo{ke zoonoze, koja se me|u ljudi-
ma prenosi alimentarnim putem, je nematoda koji pripada
rodu Trichinella [34 – 36]. U Republici Hrvatskoj tri-
hineloza ostaje i dalje posebno zna~ajan javnozdravstveni
problem, pojavljuje se svake godine, a najvi{e prijava
oboljelih registrirano je 2006. godine [3, 34 – 36]. Prije
dvadesetak godina trihineloza svinja u Hrvatskoj pojavlji-
vala se samo na nekim podru~jima oko Vukovara i Osi-
jeka. Me|utim, za vrijeme Domovinskog obrambenog rata
i u poslijeratnom razdoblju trihineloza se s navedenih po-
dru~ja {irila na ostala podru~ja Vukovarsko-srijemske,
Osje~ko-baranjske, Brodsko-posavske i Viroviti~ko-po-
dravske `upanije [34 – 36]. Sukladno ovim nalazima tri-
hineloza u ljudi, prema na{im rezultatima (podatci Hrvat-
skog zavoda za javno zdravstvo, HZJZ), naj~e{}a je u
stanovni{tva Osje~ko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i
Brodsko-posavske `upanije [31]. ^esta pojava ove zoono-
ze u stanovni{tva Splitsko-dalmatinske `upanije i rje|a
pojava u stanovni{tva ostalih `upanija, ne svih, posljedica
je distribucije infestiranih mesnih prera|evina. U isto~nim
dijelovima Hrvatske trihinela je dokazana u 0,5 – 1,5 %
svinja 1999. godine, {to je potencijalno veliki rezervoar i
izvor zaraze zbog kojeg trihineloza ostaje javnozdrav-
stveni problem, a trihineloskopski pregled mesa svake za-
klane svinje je zakonska obveza [3, 34 – 36]. Temeljit pri-
stup eradikaciji trihineloze ne samo {to promovira ideju o
registraciji i evidentiranju farmi s dobrom proizvo|a~kom
praksom u kojima je rizik od trihineloze gotovo zane-
mariv, nego je doveo i do zamisli Europske Komisije o
progla{avanju podru~ja slobodnih od trihineloze (Tri-
chinella-free area). Me|utim, ta zamisao je opovrgnuta
nakon {to su u posljednje vrijeme dokazane nemogu}nosti
potpune kontrole u divljih `ivotinja. Ta spoznaja kao i po-
datci da su se najve}e epidemije doga|ale pri propustu tije-
kom prerade mesa i mesnih proizvoda u mesnoj industriji i
distribuciji mesnih prera|evina upozorenje su lije~nicima
da moraju znati da se trihineloza mo`e pojaviti i u pod-
ru~jima gdje ova zoonoza uobi~ajeno nije udoma}ena [3,
36].
Leptospiroza, zoonoza uzrokovana patogenim spiro-
hetama, je ubikvitarna bolest, koja se javlja kod nas u ma-
njim ili ve}im epidemijama tipi~no sezonski u ljeto i ranu
jesen, a ~e{}e tijekom ki{nih razdoblja. Leptospiroza je
naj~e{}e profesionalna bolest ljudi koji rade sa `ivotinja-
49
B. D@ELALIJA i sur.
ma (veterinara, mesara, svinjara i ljudi koji rade po kanali-
ma). Bolest se tako|er stje~e i prigodno tijekom kupanja
po {ljun~arama i drugim vodama staja}icama u razdoblju
ljetnih dana. Mu{karci ~e{}e oblijevaju nego `ene, ve}i-
nom osobe srednje ili starije dobi, rijetko djeca {kolske do-
bi, a bolest se u dje~joj dobi uglavnom ne pojavljuje ili se
bilje`i tek sporadi~no [1, 4, 38 – 39]. Sukladno spomenu-
tom, prema podatcima iz prijava zaraznih bolesti lep-
tospiroza u Hrvatskoj nije zabilje`ena u dje~ijoj dobi, ri-
jetko je zabilje`ena u {kolskoj dobi, ~e{}e u mu{karaca i
osoba srednje i starije dobi. Tako|er, prema na{im podatci-
ma bolest se javlja u podru~jima s klimatskim i geograf-
skim obilje`jima koja odgovaraju njihovoj pojavnosti.
Tako se bolest naj~e{}e javlja u stanovni{tva Karlova~ke i
Sisa~ko-moslava~ke `upanije, ~esto i u stanovni{tva dru-
gih `upanija u unutra{njosti Hrvatske, a samo sporadi~no u
stanovni{tva Primorsko-goranske, Li~ko-senjske i Istar-
ske `upaniji, a na podru~ju Zadarske i [ibensko-kninske
`upanije tijekom promatranog razdoblja bolest nije zabi-
lje`ena [31]. Da bi se sprije~ila pojava te{kih klini~kih ob-
lika bolesti, u prevenciji se preporu~a smanjiti izravni
dodir sa `ivotinjama (kori{tenjem rukavica), neizravni
dodir s vodom koja je kontaminirana mokra}om zara`enih
`ivotinja kao i provo|enje mjera redovite deratizacije na
seoskim doma}instvima i farmama [4].
Q-vru}ica je akutna, u rijetkim slu~ajevima kroni~na,
bolest, uzrokovana gram-negativnom bakterijom Coxiella
burnetii, jedna od naj~e{}ih antropozoonoza, ra{irena di-
ljem svijeta [1, 39 – 42]. Iako je primarno prirodno `ari{na
zoonoza, ova se bolest otisnula iz svojih prirodnih `ari{ta,
adaptirala na doma}e `ivotinje, ovce i krave, u novije vri-
jeme i koze, u kojima pre`ivljava i koje su glavni izvor in-
fekcije za ljude. U nas su ovce naj~e{}i izvor infekcije za
ljude. Sukladno tome najvi{e oboljelih se javlja tijekom
prolje}a, u razoblju nakon janjenja, iako su zabilje`ene i
manje epidemije i sporadi~ni slu~ajevi bolesti u ljetnim i
ostalim mjesecima (zbog otpornisti C. burnetii na nepo-
voljne vanjske uvjete) [1]. Sli~no kao i svugdje u svijetu
bolest se i u nas naj~e{}e javlja u mu{karaca, rijetko u
djece, ~esto u mla|ih osoba, a naj~e{}e u osoba srednje i
starije dobi [1, 31, 40 – 42]. Bolest je zabilje`ena u sta-
novni{tva ve}ine hrvatskih `upanija, najvi{e bolesnika
prijavljeno je u Splitsko-dalmatinskoj `upaniji, a u Bjelo-
varsko-bilogorskoj, Viroviti~ko-podravskoj, Vara`dinskoj
i Krapinsko-zagorskoj `upaniji bolest nije zabilje`ena u
promatranom razdoblju. Preciznost ovih podataka mo`e
biti upitna, sli~no kao i za druge zoonoze, zbog neredovi-
tog prijavljivanja ili neprepoznavanja klini~kih simptoma
bolesti. Aerogeni na~in prijenosa infekcije inficiranim
aerosolom, mogu}nost prijenosa artropodima (~lanko-
no{cima), niska infektivna doza i veoma izra`ena rezisten-
cija ~ine C. burnetii prikladnom za epidemijsko javljanje
ove bolesti, kao i potencijalnim agensom za biolo{ko rato-
vanje [1, 6].
Dana{nja pojavnost i u~estalost zoonoza u Hrvatskoj,
kao i pojava emergentnih i reemergentnih bolesti u svijetu,
50
Zoonoze u Republici Hrvatskoj
od kojih su mnoge zoonoze, od posebnog su javnoz-
dravstvenog zna~aja i zahtijevaju blisku interdisciplinarnu
suradnju razli~itih profila stru~njaka (iz podru~ja medi-
cine, veterine, {umarstva, biologije, zoologije, ekologije,
entomologije) u poduzimanju u~inkovitih mjera u nadzoru
i suzbijanju, te prou~avanju i znanstvenom istra`ivanju tih
bolesti.
Literatura
[1] Kotton CM, Weinberg AN. Zoonoses. In: Mandell GL, Bennett JE,
Dolin R, eds. Principles and Practice of Infectious Diseases. 7th ed.
New York: Churchill Livingstone 2010: 3 999–4007.
[2] Cvetni} @. Bakterijske i gljivi~ne zoonoze. Zagreb: Medicinska
naklada Zagreb i Hrvatski veterinarski institut Zagreb, 2013:
X–XI.
[3] Ropac D. Epidemiologija zaraznih bolesti. Zagreb: Medicinska
naklada, 2003: 117–32.
[4] Begovac J, Bo`inovi} D, Lisi} M. Infektologija. Zagreb: Profil,
2008: 613–16.
[5] Markoti} A, Krajinovi} LC, Margaleti} J, Turk N, Mileti}-Medved
M, Zmak L, Jankovi} M, Kurolt IC, Soprek S, Dakovi} Rode O,
Milas Z, Puljiz I, Ledina D, Huki} M, Kuzman I. Zoonoses and
vector-borne diseases in Croatia – a multidisciplinary approach.
Vet Ital. 2009; 45(1): 55–66.
[6] Hubalek Z. Emerging Human Infectious Diseases: Anthroponoses,
Zoonoses, and Sapronoses. Emerg Infect Dis 2003; 9(3) :403–4.
[7] Jones KE, Patel NG, Levy MA, Storeygard A, Balk D, Gittleman
JL, Daszak P. 2008. Global trends in emerging infectious diseases.
Nature 2008; 451: 990–993.
[8] Markoti} A, Betica Radi} Lj, Mareti} T. Viral tourism: dengue
virus. Croat J Infect 2007; 27, 181–4.
[9] Delgado MJ, Gutierrez JM, Betica Radi} Lj, Mareti} T, Zekan [,
Av{i~-@upanc T, Aymar ES, Trilla A, Brustenga JG. Imported
dengue hemorrhagic fever, Europe. Emerg Infect Dis 2008; 14:
1329–30.
[10] Klobu~ar A, Merdi} E, Beni} N, Baklai} @, Kr~mar S. First record
of Aedes albopictus in Croatia. J Am Mosq Control Assoc 2006;
22: 147–8.
[11] Pem-Novosel I, Vilibic-Cavlek T, Gjenero-Margan I, Pandak N,
Peric L, Barbic L, Listes E, Cvitkovic A, Stevanovic V, Savini G.
First outbreak of West Nile virus neuroinvasive disease in humans,
Croatia, 2012. Vector Borne Zoonotic Dis 2014; Jan;14(1): 82–4.
[12] Greguri}-Gra~ner G, Vu~evac-Bajt V. History of eradication of
malaria in Croatia. Orvostort Kozl 2002; 47: 145–55.
[13] Muli} R, Aljinovi} L, Gizdi} Z, Petri NM. Malaria in Croatia: in
the past, today and tomorrow. Lijec Vjesn 2000; 122: 51–5.
[14] Beck A, Beck R, Kusak J, Gudan A, Martinkovi} F, Artukovi} B,
Hohsteter M, Huber D, Marinculi} A, Grabarevi} Z. A case of vis-
ceral leishmaniosis in a gray wolf (Canis lupus) from Croatia. J
Wildl Dis 2008; 44:451–6.
[15] Bosni} S, Gradoni L, Khoury C, Maroli M. A review of leishmani-
asis in Dalmatia (Croatia) and results from recent surveys on phle-
botomine sandflies in three southern counties. Acta Trop 2006; 99:
42–9.
Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015)
Zoonoze u Republici Hrvatskoj
[16] Bradari} N, Vili} N. Epidemiologic and clinical characteristics of
anthrax in patients at the University Hospital in Split 1956–1987.
Lijec Vjesn 1992; 114: 122–6.
[17] Cvetni} Z, Mitak M, Ocepek M, Lojki} M, Terzi} S, Jemer{i} L,
Humski A, Habrun B, [o{tari} B, Brstilo M, Krt B, Garin-Bastuji
B. Wild boars (Sus scrofa) as reservoirs of Brucella suis biovar 2 in
Croatia. Acta Vet Hung 2003; 51:465-73.
[18] Taleski V, Zerva L, Kantardjiev T, Cvetni} Z, Erski-Bilji} M,
Nikolovski B, Bo{njakovski J, Katalini}-Jankovi} V, Panteliadou
A, Stojkoski S, Kirand`iski T. An overview of the epidemiology
and epizootology of brucellosis in selected countries of central and
southeast Europe. Vet Microbiol 2002; 90: 147–55.
[19] Bor~i} B, Hrabar A, Duli} B, Tvrtkovi} N, Bili} V, Mika~i} D.
Ecological features of the tularemia natural focus in central Posa-
vina (Croatia). Folia Parasitol (Praha) 1976; 23: 257–65.
[20] Muli} R, Antonijevi} S, Klismani} Z, Ropac D, Lu~ev O. Epidemi-
ological characteristics and clinical manifestations of Lyme borre-
liosis in Croatia. Mil Med 2006; 171: 1105–9.
[21] Golubi} D, Rijpkema S, Tkalec-Makovec N, Ru`i} E. Epidemi-
ologic, ecologic and clinical characteristics of Lyme borrelliosis in
northwest Croatia. Acta Med Croatica 1998; 52: 7–13.
[22] Ledina D, Bradari} N, Bor~i} B, Turkovi} B, Ivi} I, Baki} J, Erceg
M, Tvrtkovi} N. Dinara – new natural focus of hemorrhagic fever
with renal syndrome in Croatia. Croat Med J 2002; 43: 576–80.
[23] Radulovi} S, Feng HM, Morovi} M, D`elalija B, Popov V,
Crocquet-Valdes P, Walker DH. Isolation of Rickettsia akari from a
patient in a region where Mediterranean spotted fever is endemic.
Clin Infect Dis 1996; 22: 216–20.
[24] D`elalija B, Medi} A, Lozan~i} T. Mediteranska pjegava groznica
u sjevernoj Dalmaciji: postoji li problem? Acta Med Croatica
2007; 61: 429–32.
[25] Radulovi} S, Walker DH, Weiss K, D`elalija B, Morovi} M. Pre-
valence of Antibodies to Spotted Fever Group Rickettsiae along
the Eastern Coast of the Adriatic Sea. J Clin Microbiol 1993; 31(8):
2225–7.
[26] Punda-Poli} V, Luksi} B, Capkun V. Epidemiological features of
Mediterranean spotted fever, murine typhus, and Q fever in Split-
Dalmatia County (Croatia), 1982–2002. Epidemiol Infect 2008;
136: 972–9.
[27] D`elalija B, Petrovec M, Av{i~-@upanc T. Probable atypicalcat
scratch disease presenting as isolated pancreatic duodenal lym-
phadenitis and abdominal pain. Clin Infect Dis 2001; 33(6): 912–4.
[28] D`elalija B, Medi} A, \akovi} Rode O, Mazzi A. Osip i purulentni
limfadenitis u bolesti ma~jeg ogreba. Acta Med Croatica 2006; 60:
483–6.
Infektolo{ki glasnik 35:2-3, 45–51 (2015)
B. D@ELALIJA i sur.
[29] Vukeli} D, Beni} B, Bo`inovi} D, Vukovi} B, \akovi} Rode O,
^ulig Z, Vukovi} J, Batinica S, Vi{nji} S, Puljiz I. An unusual out-
come in a child with hepatosplenic cat-scratch disease. Wien Klin
Wochenschr 2006; 118: 615–8.
[30] Kutle{a M, Lepur D, Bukovski S, Lepur NK, Bar{i} B. Listeria
monocytogenes meningitis associated with rhabdomyolysis and
acute renal failure. Neurocrit Care 2009; 10(1): 70–2.
[31] Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Slu`ba za epidemiologiju,
2015.
[32] Ban B, Vodopija R, Petrovi} MZ, Matica B. Acta Med Croatica
2011 Mar; 65(1): 41–7.
[33] Maja Lukac I, Karl Pedersen D, Prukner-Radovcic E. Prevalence
of salmonella in captive reptiles from Croatia. J Zoo and Wildl Med
2015; 46(2): 234–40.
[34] Cvitkovi} A, Mileti}-Medved M, Gjenero-Margan I. An epidemic
of trichinellosis in autumn 2004 in Slavonski Brod. Acta Med
Croatica 2007; 61: 215–8.
[35] Tambi} Andra{evi} A, Tambi} T, Katalini}-Jankovi} V, Payerl Pal
M, Bukovski S, Buti} I, [oprek S. Osjetljivost i rezistencija bakte-
rija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2008. godini. Zagreb:
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Kolegij javnog zdrav-
stva, Odbor za pra}enje rezistencije bakterija na antibiotike u
Republici Hrvatskoj; 2008.
[36] Marinculi} A, Legen S. Trihineloza – zoonoza svjetskog glasa.
Meso 2004; 6(2): 48–54.
[37] Peri} L, [ima{ek D, Barbi} J, Peri} N, Prus V, [i{ljagi} V, Zibar L.
Human leptospirosis in eastern Croatia, 1969–2003: epidemiolog-
ical, clinical, and serological features. Scand J Infect Dis 2005; 37:
738–41.
[38] D`elalija B, Ru`i~ E, Kasun D. The first case of leptospirosis in the
Zadar area. Acta Med Croatica 2000; 53: 193–4.
[39] Medi} A, D`elalija, Punda Poli} V, Gjenero Margan I, Turkovi} B,
Gili} V. Q fever: Epidemic among Employeers in a Factory in the
Suburb of Zadar, Croatia. Cro Med J 2005; 46(2): 315–9.
[40] Luk{i} B, Punda-Poli} V, Ivi} I, Bradari} I, Bradari} N. Clinical
and epidemiological features of hospitalized acute Q fever cases
from Split-Dalmatia County (Croatia), 1985–2002. Med Sci Monit
2006; 12: 126–31.
[41] D`elalija B. Q-groznica: klini~ka, laboratorijska, epidemiolo{ka i
terapiska obilje`ja. Medicus 2008; 17(2): 63–69.
[42] Puljiz I, Kuzman I, \akovi}-Rode O. Clinical and epidemiological
characteristics of Q fever in hospitalized patients. Croat J Infect
2005; 25: 75–80.
51