Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za matematiku
Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

Seminarski rad iz predmeta

UREDSKO POSLOVANJE

Naslov rada:
Mobilni ured

Studenti:
Ivona Markulov, broj indeksa:1008, Grupa B
Margareta Tvrdy, broj indeksa:962, Grupa C
 Osijek, prosinac 2012.
Sadržaj
1. Uvod 3

2. Razvoj komunikacija 4

3. 1. 2G širokopojasna mreža 5
3.2. 3G širokopojasna mreža 5
3.3. 4G LTE širokopojasna mreža 6
4. Digitalna razmjena i pohrana podataka u oblaku 7

4.1. Digitalna razmjena 7

4.1.1. Elektronička pošta (e – mail).....................................................................................7
4.1.2. SMS (Short Message Service)...................................................................................8
4.1.3. WAP (Wireless Application Protocol).......................................................................8
4.1.4. HTTP (HyperText Transfer Protocol)........................................................................8
4.2. Pohrana podataka u oblaku 8
5. Mobilni uređaji 9

5.1.Pametni telefon(smartphone) 9
5.2. Tablet 10
5.3.Prijenosno računalo 10
6. Zaključak 11

7. Literatura 12
1. Uvod

Vrijeme brzog razvoja tehnologije, globalizacija, informacijsko društvo utjecali su na način na

koji čovjek obavlja svoje svakodnevne poslove pa tako i na uredsko poslovanje. Vrijednost
informacija danas je neprocjenjiva. Tko ima pravu informaciju u pravo vrijeme ima znatnu
prednost pred konkurencijom. Razvoj interneta i komunikacijskih tehnologija omogućio nam
je lak pristup podatcima i više nije problem doći do informacija već doći do korisnih
informacija u moru podataka.
Nove tehnologije nas prisiljavaju na promjenu tradicionalnih načina obavljanja poslova. Samo
oni koji su dovoljno fleksibilni i prilagodljivi promjenama opstaju na tržištu. Danas je
mobilnost postala ključ informacijskog društva („ured je tamo gdje sam ja“). Prisiljeni smo
raditi gdje god se nalazimo i u bilo koje doba dana. Uvijek je potrebno proslijediti bitni e –
mail o kojem u konačnici može ovisiti i čitavo poslovanje. Svakodnevica elektroničkog
poslovanja prerasta u mobilno poslovanje. Upotreba mobilne komunikacijske tehnologije
postaje temelj uredskog poslovanja.
O mobilnom uredu govorimo kada zaposlenici koristeći razne mobilne uređaje (laptop,
smartphone, tablet…) pristupaju serveru poduzeća. Korištenje mobilne tehnologije koja se
koristi u poslovne svrhe, omogućuje korisnicima pregledavanje i slanje e – mailova, pristup
bazama podataka na serveru ili onima koje se nalaze u „oblaku“, prenositi podatke i
dokumente između udaljenih uređaja i servera.

Slika 1. Mobilni ured

3
2. Razvoj komunikacija

Pojava komunikacije datira još prije pojave jezika kad se komuniciralo klesanjem poruka u
kamen i oslikavanje pećina. Nakon toga dolazimo do neverbalne komunikacije, zatim pojave
pisama, pa sve do komunikacijskih tehnologija. Prve tehnologije bile su telegrafi i telefoni,
nakon kojih se pojavljuje i telefaks. Ulaskom interneta i računala u široku upotrebu govorimo
o suvremenim komunikacijskim tehnologijama koje više ne služe samo za komuniciranje,
nego i za prijenos podataka i dokumenata.

Slika 2. Razvoj komunikacija kroz povijest

Prva generacija mobitela koristila je analognu mrežu, a druga digitalnu. Analogni mobiteli
radili su po principu radio prijemnika, dok digitalni prijenos podrazumijeva kodiranje
informacija. Današnji mobiteli imaju operacijske sustave i gotovo su u potpunosti zamijenili
prijenosna računala. Prva prijenosna računala pojavljuju se početkom 80-tih godina
dvadesetog stoljeća. Njihov značaj raste razvojem tehnologije i pojavom wifi bežičnog
spajanja na Internet. Pojavom tableta, očekuje se pad korištenja prijenosnih računala.

3. Mobilne tehnologije – evolucija komunikacijskih standarda

Tehnologija mobilne širokopojasne mreže, koja se još naziva bežična mreža širokog područja
(Wireless Wide Area Network, WWAN), omogućuje brzi bežični pristup internetu putem
prijenosnih uređaja. Pomoću mobilne širokopojasne mreže možete se povezati s internetom s
bilo koje lokacije na kojoj je dostupna usluga mobilne telefonije putem GSM ili CDMA
tehnologije za mobilno povezivanje s internetom. Pomoću mobilne povezivosti možete
održavati internetsku vezu i kada idete s jednog mjesta na drugo.
Vrste mobilne širokopojasne mreže su: 2G, 2.5G, 3G, 3.5G i nova 4G širokopojasna mreža.

4
 3. 1. 2G širokopojasna mreža

Razvoj mobilnih tehnologija započeo je još 70 – tih godina prošlog stoljeća kad se pojavio
analogni mobilni sustav za prijenos govora. Najpoznatiji standard analognog sustava bio je
NMT (Nordic Mobile Telephone) kojeg su razvile nordijske zemlje.
Prijelaz na drugu generaciju označio je i prijelaz na digitalnu tehnologiju. 2G mreže imale su
veći kapacitet od sustava prve generacije. Glavni i najčešće korišteni standard je GSM.
Dizajniran prvenstveno kao paneuropski standard, ali je prihvaćen diljem svijeta jer
omogućuje pouzdan i jednostavan prijenos podataka. GSM je najkorišteniji standard za
mobilne telefone u svijetu i koristi ga preko 2 milijarde ljudi u više od 212 država i teritorija.
2.5G mreža označava nadogradnju 2G. Njome je ostvaren paketni prijenos podataka i naplata
prometa po količini. Iako je granica između 2G i 2.5G nejasna, kažemo da su mobilni servisi
u kombinaciji s GPRS – om 2.5G mreža.
GPRS je mogao pružiti brzine prijenosa od 56 kbit/s pa do 114 kbit/s. Mogao je biti korišten
za servise kao što su Wireless Application Protocol (WAP), Multimedia Messaging Service
(MMS), i za internet komunikacijske servise kao što su e - mail i WWW pristup. GPRS se
obično naplaćuje prema količini prenesenih podataka dok su se starije komunikacije
naplaćivale prema vremenu provedenom u vezi čak i kada je korisnik bio u stanju mirovanja.
(Wikipedija, 2012.)

3.2. 3G širokopojasna mreža

3G predstavlja treću generaciju širokopojasnih mreža. Ova generacija uključuje više

standarda: GSM, EDGE, UMTS i CDMA2000, kao i DECT i WiMAX. 3G omogućuje
prijenos zvuka, video pozive i bežični prijenos podataka (internet), i sve to u mobilnom
okruženju. Dozvoljava istovremeno telefoniranje i korištenje podatkovnih usluga, ali i veće
brzine prijenosa podataka. Razina sigurnosti je na znatno višoj razini od 2G. 3G i usluge
mobilnog Interneta su međusobno povezane. Usluge mobilnog Interneta postaju mnogo
savršenije primjenom 3G tehnologije zbog znatno veće brzine.
ITU (International Telecommunication Union) definira 3. generaciju (3G) kao standard
mobilne telefonije IMT-2000, kako bi izazvali rast, povećali brzine prijenosa podataka i
podržali veći broj različitih aplikacija.
3G omogućuje korisnicima korištenje aplikacija koje im prethodno nisu bile dostupne. Kao
npr.: mobilna TV, video konferencije, Tele – medicina…

5
 Slika 3. 3G na suvremenim smartphonovima

3.3. 4G LTE širokopojasna mreža

4G LTE (Long Term Evolution) u početku je bila zamišljena kao jedna od 3G tehnologija,
zajedno s UMTS i EV – DO mrežama. Kasnije je predstavljena naprednija verzija LTE
standarda pod nazivom „LTE Advanced“ koja je zajedno s Wi-Max2 tehnologijom prihvaćena
kao mreža četvrte generacije. U svijetu trenutno postoji više od 20 raznih LTE standarda i
frekvencijskih spektara, a najčešće se koriste 700, 800, 1800, 1900 i 2600 MHz. Kod nas su
2012. godine VIP i HT pustili u rad prvu LTE mrežu koja radi na 1800 MHz, a kasnije će u
upotrebu ući i spektar od 2600 MHz. Radio valovi na spomenutoj frekvenciji imaju manji
domet od onih na nižim frekvencijama pa će područna pokrivenost biti slaba. Međutim, kada i
susjedne zemlje ukinu analognu televiziju, što bi se moglo dogoditi kroz sljedećih godinu,
dvije, možemo očekivati da naši operateri pokrenu LTE mrežu u spektru od 800 MHz, čiji će
signal imati domet otprilike kao i onaj na GSM-u. Prema sada dostupnim informacijama LTE
mrežom su pokrivena uža područja četiri najveća grada: Zagreb Split, Rijeka i Osijek, što
znači da LTE mreža pokriva manje područje od 3G mreže. LTE će korisnicima mobilnih
uređaja omogućiti i do deset puta veće brzine za prijenos podataka. To znači da će se brže
surfati internetom, brže skidati aplikacije, moći igrati igre u realnom vremenu te koristiti
brojne aplikacije bazirane na novim Web 2.0 standardima.

Slika 4. 3G vs 4G

6
4. Digitalna razmjena i pohrana podataka u oblaku

4.1. Digitalna razmjena

Digitalnu razmjenu podataka možemo klasificirati na sljedeći način:

- e – mail
- SMS (Short Message Service)
- WAP
- HTTP

4.1.1. Elektronička pošta (e – mail)

Elektronička pošta predstavlja prijenos tekstualnih poruka, kao i dokumenata koji nisu
tekstualni, putem komunikacijskih mreža, najčešće interneta. E – mail koristi protokole za
prijenos podataka. POP3 (Post Office Protocol) je uobičajeni protokol za preuzimanje
elektroničke pošte s poslužitelja na mrežama koje koriste Internet protokol, za razliku od
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) koji je uobičajeni protokol za prijenos elektroničke
pošte na internetu.

Slika 5. Princip rada e – mail servisa

Elektronička pošta danas predstavlja izuzetno moćan alat u poslovnom svijetu. Gotovo je
nemoguće zamisliti modernog menadžera koji ne koristi Internet i e – mail. Samim time,
mobilni ured je nezamisliv bez e – maila.

7
 4.1.2. SMS (Short Message Service)

SMS je usluga slanja kratkih tekstualnih poruka unutar GSM standarda. Na putu od
pošiljatelja do primatelja SMS prolazi kroz SMS centar. Zbog takvog načina prijenosa poslana
poruka na privremeno nedostupan ili isključen mobilni telefon pohranjuje se u SMS centru i
prosljeđuje dalje kada mobilni telefon postane dostupan ili se uključi. Taj centar također
osigurava i potvrdu o dostavi poruke pošiljatelju.

4.1.3. WAP (Wireless Application Protocol)

WAP je tehnički standard za pristup informacijama putem mobilne bežične mreže. WAP
počiva na WML-u. WML (Wireless Markup Language) prevodi klasične Internet stranice u
format koji mobilni telefoni mogu prepoznati i prikazati na ekranu. Pomoću WAP – a i
mobilnog telefona moguće je primati i slati e – mail poštu, rezervirati avionske karte i sl.
Razvojem ove tehnologije, mobilni telefoni više ne služe samo za razgovaranje, već postaju
multifunkcionalni.

4.1.4. HTTP (HyperText Transfer Protocol)

HTTP predstavlja glavnu i najčešću metodu za prijenos informacija na webu. Glavna namjena
ovog protokola je omogućavanje objavljivanja i prezentiranje HTML dokumenta. To je
zapravo protokol za komunikaciju između poslužitelja i klijenta.

4.2. Pohrana podataka u oblaku

Razvojem tehnologije realni svijet se gotovo u potpunosti preselio u virtualni svijet. Gotovo
su nezamislive stvari koje radimo u virtualnom svijetu u realnom vremenu. Ulaskom interneta
u svakodnevni život i njegova pristupačnost svima, omogućila je pojavu pohrane podataka u
virtualnu memoriju, tzv. pohranu u „oblaku“.
Svi podatci bi trebali biti pohranjeni tako da nam budu pristupačni s bilo kojeg mjesta. Zato je
ovo vrlo bitno za mobilni ured. Pohrana podataka u registratore i slične arhive uskoro bi
mogla postati prošlost. Pojava pohrane u virtualnu memoriju sve je popularnija i pitanje je
trenutka kad će u potpunosti ući u poslovnu upotrebu. Najpoznatiji servisi koji nude ovakve
usluge su Box.net, ZumoDrive, Sugarsync, Dropbox i nova Googleova usluga Google Drive.
Na vrlo jednostavan način omogućuju pohranu veće količine podataka u virtualnoj memoriji.

8
5. Mobilni uređaji

Mobilni uređaji su prijenosni elektronički uređaji za komuniciranje i prijenos podataka na

velike udaljenosti. Jedna od prvih ideja uvođenja prijenosnih uređaja u poslovanje je bila
smanjivanje papirologije i prebacivanje papirnatih procesa u elektroničke. Dobiva se brži i
učinkovitiji sustav.
Postoji puno klasifikacija mobilnih uređaja, a za potrebe ovog rada mi ćemo se ograničiti na:
prijenosnim računalima, smartphonovima i tabletima.

5.1.Pametni telefon(smartphone)

Prijelaz s običnih GSM mobilnih uređaja na razvijenije pametne telefone označila je pojava
operativnih sustava za mobilne telefone. Google Android je prvi otvoreni operacijski sustav za
mobilne uređaje pokrenut od strane Google Inc. Pojavio se 2003. kako bi se razvijali programi
i aplikacije za pametne telefone. Danas Android koriste veliki proizvođači mobitela kao što su
Sonny, Samsung, HTC, Motorola itd. 2007. Apple na tržište plasira prvi Iphone s operativnim
sustavom iOS te označava rat operativnih sustava za mobilne uređaje. 2012. godine i
Microsoft se uključuje u ovu borbu s Windows 8. Najveći hrvatski proizvođač računala M San
grupa razvija prvi hrvatski pametni telefon koji će raditi na Androidu, a na tržištu bi se mogao
pojaviti sredinom 2013. godine. Očekuje se da će prvi hrvatski smartphone, kao i prvi hrvatski
tablet, biti plasiran pod brendom Vivax.
Iako se smartphonovi vise ne koriste samo za razgovor i približili su se računalima oni nikako
ne mogu biti zamjena za računalo. Oni su i po dimenziji i po funkcionalnosti samo podskup
svega što nudi stolno ili prijenosno računali. Dugotrajnost baterije prednost je nad prijenosnim
računalima.

Slika 6. iOS vs Android

9
 5.2. Tablet

Tablet je sličan uređaj pametnom telefonu, većih je dimenzija. Iako pripada skupini
prijenosnih računala sa zaslonom osjetljivim na dodir koji se koristi za upravljanje računalom
umjesto tipkovnice i miša, on je zapravo sredina između smartphonova i prijenosnih računala.
Tableti koriste iste operacijske sustave kao i smartphonovi. Najčešće se koristi za surfanje
internetom i internetskim uslugama. Omogućuje jednostavno slanje i primanje e – mailova.
Danas postoji bezbroj aplikacija koje pokrivaju gotovo sva područja ljudskog društva. On nije
namijenjen razgovaranju, upravo iz tog razloga spada u pločasto prijenosno računalo.

Slika 7. Tablet Sonny Xperia S

5.3.Prijenosno računalo

Prijenosno računalo (laptop) je osobno računalo relativno malih dimenzija koje čovjek može
lako prenositi. Prijenosno računalo u istom kućištu objedinjuje tipične komponente osobnog
računala, uključujući zaslon, tipkovnicu, pokazivački uređaj i zvučnike, a za napajanje koristi
punjivu bateriju koja omogućava da računalo radi više sati bez napajanja iz električne mreže.

Slika 8. Dell prijenosno računalo

10
Svi ovi uređaji omogućuju lakše obavljanje poslova s udaljenih mjesta i omogućuju mobilni
ured koji zahtjeva da se posao obavlja s bilo kojeg dijela svijeta.

6. Zaključak

Brz i velik razvoj tehnologije ušao je u sve dijelove društva i utjecao na načine na koje
obavljamo dosadašnje poslove. Klasični uredski poslovi su prošlost, menadžersko radno
vrijeme je 24 sata dnevno i u svakom trenutku, neovisno o mjestu i vremenu gdje se nalazimo,
mora biti u mogućnosti pristupiti svim bitnim podatcima. Takve potrebe traže tehnologije i
uređaje koji će omogućiti slanje i primanje dokumenata i podataka, pristup bazama podataka,
usmjeravanje zaposlenika. Današnji brz i stresan način poslovanja brza odluka u ključnom
trenutku od presudne je važnosti. Bitno je imati pravu informaciju u pravo vrijeme. Ukoliko
ne pratimo i ne primjenjujemo najnovije tehnologije, teško možemo opstati na tržištu. Velika
konkurencija, dinamičnost poslovnog okruženja traži da naš ured bude tamo gdje smo mi u
bilo kojem dijelu svijeta. Samo one tvrtke koje prate razvoj tehnologije mogu opstati na
tržištu i zadržati konkurentnost pred konkurencijom koja je svakog dana sve jača. . U odnosu
na stolna računala,mobilni uređaji imaju još uvijek znatno slabije mogućnosti kao što su:
nedovoljno pristupačna korisnička sučelja, manja veličina i rezolucija zaslona, veliki utrošak
energije, manje memorije za pokretanje i pohranu programa i podataka, visoka cijena pristupa
mobilnim mrežama, male brzine prijenosa podataka. Iako su vidljivo slabiji što se
performansi tiče, mobilni uređaji imaju i svoje prednosti nad stolnim računalima,a najvažnija
karakteristika takvih uređaja jest da su prijenosni,što omogućava veću dostupnost, zatim
smanjenje vremena koje je potrebno za obavljanje određenog posla, bolja informiranost o
poslovnom procesu i dostupnost informacija u svakom trenutku.

11
7. Literatura

1. B. Dukić, Elektroničko i mobilno poslovanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010.

2. http://www.mobiteli.biz/kratka-povijest-mobitela_2_132.aspx, 27.12.2012.
3. http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-06-303.pdf, 27.12.2012.
4. http://idesh.net/tech-i-web/mobiteli/najvazniji-mobiteli/, 27.12.2012.
5. http://www.wikiknow.info/index.php?lang=hr&id=8029, 27.12.2012.
6. http://e.foi.hr/wiki/mediaWiki/index.php/3G , 28.12.2012.
7. http://www.bug.hr/mreza/tekst/lte-sirokopojasne-mobilne-tehnologije/95308.aspx,
28.12.2012.
8. http://bs.wikipedia.org/wiki/GSM, 28.12.2012.
9. http://mob.hr/sve-sto-trebate-znati-o-4g-lte-mrezama-u-hrvatskoj/, 29.12.2012.
10. http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektroni%C4%8Dka_po%C5%A1ta, 29.12.2012.
11. http://hr.wikipedia.org/wiki/HTTP, 29.12.2012.
12. http://www.infotrend.hr/clanak/2008/4/mobilna-rjesenja-u-poslovnom-
okruzenju,13,446.html 6.1.2013
13. http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/234787/M-San-razvija-prvi-hrvatski-
smartphone.html#.UOoKfnfC3zq 6.1.2013

12