1 587 709 ljudi je u ovom trenutku oboljelo od virusa COVID-19, poznatijeg kao korona virus.

Do sada se od ovog virusa izliječilo 353 075 ljudi, a 94 888 je nažalost preminulo od posljedica
ovog virusa. Svi smo upoznati sa simptomima koje ovaj virus izaziva. Svi znamo da je Kina prva
zemlja koja je pogođena ovim virusom. Svi znamo da je COVID-19 potekao od šišmiša. Ali da
je jedan šišmiš kriv za trenutnu pandemiju koja vlada? Ne. Krivi smo mi. Ljudi – neljudi.

Ova pandemija će osim velikog broja umrlih, donijeti i mnoge druge negativne stvari. Ekonomija
će oslabiti, čak i mnogo razvijenim zemljama. Mnogi koji već žive na ivici siromaštva, neće
moći da prehrane svoju djecu. Oslabiće turizam, privreda i mnoge druge sfere života, potrebne
da bi ljudi normalno funkcionisali. Toga smo svi svjesni. Ali da li pored toliko negativnih
posljedica, može se zvući i nešto lijepo? Da li je ova pošast opomena za čovječanstvo?

Svaka država je preuzela mjere koje su potrebne kako bi se što prije stalo na kraj ovom opakom
virusu. Oni koji imaju tu mogućnost, sada rade od kuće. Vrtići, škole I fakulteti su zatvoreni.
Nemamo gdje napraviti frizuru ili srediti nokte, ali to nije ni bitno jel da? Nemamo gdje kupiti
novu majicu ili patike, ali ni to sada nije važno, da li sam u pravu? Jedino što je važno je ostati
zdrav.

Doktori, medicinski radnici, apotekari i radnici u supermarketima nemaju jednu mogućnost, koju
mi ostali imamo. To je – slobodno vrijeme. Slodno vrijeme da razmislimo kako možemo
doprinijeti ovoj planeti, kako joj možemo pomoći, kao što oni pomažu nama.

Zapitajmo se, da li smo do sada dovoljno obraćali pažnju na našu dragu domovinu – Zemlju. Da
li smo je pazili i mazili? Da li smo vodili o njoj računa, onako kako nekad sebično očekujemo da
ona vodi o nama. Odgovor je NE.

Satelitski snimci koje je objavila američka svemirska agencija NASA, pokazuju da je nivo
zagađenosti vazduha iznad Kine drastično opao, što je izazvano smanjenjem privredne aktivnosti
zbog korona virusa. U mnogim zemljama je saobraćaj ograničen i zahvaljujući svemu tome, mi
trenutno dišemo čistiji vazduh. Čist vazduh je preduslov za zdravlje svih stanovnika naše
planete. Možda se na industriju, kao dio privrede koja nam je potrebna za život, ne može mnogo
uticati, ali nisu samo fabrike krive za zagađenje, krivi su i automobili. Svaki čovjek može da
napravi pomak, makar u svom mikrosvijetu. Ono što bi svako od nas mogao da uradi, jeste da
reducira upotrebu automobila I da pronađe neke zdravije alternative. Na primjer, biciklo. Vožnja
bicikla ima velike benefite za naše zdravlje. Mnoge studije su pokazale da redovna vožnja
bicikla štiti ljude od srčanih oboljenja. Takođe, dokazano je da su osobe koje na posao idu
biciklom manje izložene zagađenju vazduha od onih koji se voze automobilom. Sada je pravo
vijeme za uvođenje novih navika u naš život ili makar za razmišljanje o njima. Ukoliko želimo
da udišemo svjež vazduh, moramo promijeniti način na koji se krećemo. Šta bi se desilo kada bi
svi do posla išli bicikom? Smanjila bi se upotreba automobila, samim tim, osim što bi doprinijeli
lično svom zdravlju, smanjili bi zagađenost vazduha I na taj način pozitivno uticali I na zdravlje
drugih. Jer ovo nisu vremena kada čovjek mora da misli samo o sebi.

Primjera radi, u Holandiji se oko 27% ukupnog prevoza na godišnjem nivou obavi biciklom. Od
toga 25% se ostvari za vrijeme odlazka na posao. Opšte je poznato da je Holandija zemlja koja
nema velikih saobraćajnih gužvi I oni se nalaze u samom vrhu zemalja kada je u pitanju zdravlje.
Zato ugledajmo se na njih.

Fizička distanca, kao jedna od najvažnijih mjera za suzbijanje ovog virusa, udaljila nas je od
naših prijatelja. Izgleda da ljudi sada više nego ikada imaju potrebu I želju da budu u društvu.
Možda zato jer je to zabranjeno. Ali da li smo ranije, dok nas ovo stanje nije zateklo, uzimali
prijateljstva I druženja zdravo za gotovo? Često za prijatelje “nismo imali vremena”, nalazili bi
kojekakve izgovore, a sada bi rado sa nekim pili kafu u obližnjem kafiću, baš sada nam treba
terapijski razgovor sa najboljim prijateljem. Nadam se da ćemo se svi zapitati, šta nam naša
prijateljstva zapravo znače, da li ih dovoljno cijenimo? Ovo je šansa da razmislimo o
međuljudskim odnosima. Jer sada smo dokazali da smo svi isti. Svi imamo iste strahove, svi se
suočavamo sa istim problemom. Neće onaj koji je bogat ili lijep biti pošteđen. Sada smo svi
jednaki i tako treba da ostane.

Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je najmanje 400 godine, ali razgrađene hemikalije I
dugo nakon toga imaju loš uticaj na životnu sredinu. Svjedoci smo da veliki broj plastičnih kesa
završi u rijekama I jezerima. Zamislite kako to utiče na ribe I ostala živa bića u vodi. Osim što je
štetna sama upotreba, štetna je I njena proizvodnja. Korona virus se najduže može zadržati na
plastici, zbog toga se preporučuje upotreba platennih kesa, koje se kasnije mogu oprati i na taj
način dezinfikovati. Da li bi ovo mogao postati trend u svijetu? Možemo li izbaciti plastične kese
iz upotrebe? U Crnoj Gori se plastične kese i dalje masovno upotrebljavaju, ali ukoliko bi
razmislili o svim negativnim aspektima njene upotrebe, shvatili bi da je veoma važno da svi
damo svoj doprinos, tako što ćemo izbjegavati da ih korisitmo.

Kako je u mnogim zemljama, zbog zatvaranja granica, izvoz i uvoz robe umnogome smanjen ili
u potpunosti iskorijenjen, većina država tek sada daje šansu svojim poljoprivrednicima i
preduzetnicima. Smatram da je ovo jedna velika šansa za svaku državu, a posebno za malu kao
što smo mi, da se ukase na važnost kupovine domaćih proizvoda. Ukoliko bi se osnažila
poljoprivreda I domaća proizvodnja, osim što bi se pomoglo ljudima koji se time bave,
umnogome bi se pomoglo I ekonomiji države. Kasnije bi proizvodi koji se pokažu kao najbolji,
mogli dalje izvoziti. Jedan od benefita bi takođe bilo masovno vraćanje ljudi na selo.

Sve ovo će proći. Ali sada imamo vremena da razmišljamo I shvatimo da mi krojimo naše
sudbine. Mi smo odgovorni za ovu planetu. Podarila nam je život, najmanje što možemo da
uradimo je da da joj uzvratimo istom mjerom. Okrenimo se prirodi. Čuvajmo je, kako I ona I
dalje čuvala nas.