И.

А Крылов

„Ворона и Курица“
Glavni motiv basne „Vrana i kokoška“ jeste da glupi ljudi ponekad donose nerazumne odluke ne
slušajući okolinu i zanemarujući sva upozorenja i predviđanja. Kao rezultat, takve osobe se
nalaze u najneugodnijim situacijama.

Prema zapletu imamo u basni vranu koja mirno posmatra kako njeni kako njeni stanovnici
napuštaju Moskvu. Pile koje sjedi na kolicima i pita vranu da li putuje sa svima. Ali vrana je
svojeglava i odlučna u tome da će Moskva biti puna Francuza i smatra da nije u opsanosti.
Takođe oan je ubijeđena da će imati koristi i da će od nečega profitirati kada francuska vojska
dođe u Moskvu. Ali vrana koju Krilovlj naziva „smeće“ bila je greška.

Naime, Francuzi jedu sve pa i ptice, uključujući i vrane, takođe kao rezultat, Krilovlj je izrazio
radost u basni, zato što trpi zasluženo. Smatra da bahatost i pogrešni proračuni mogu dovesti do
ovakvih posljedica. Upravo se to dogodilo vrani koja je uavršila u supi. Samim tim imamo
poređenje na osnovu koje je napisana cijela basna. Napoleona je dočekala sudbina koji je
arogantno želio da napadne Rusiju i ako rezultat toga je protjeran i izgubio sve titule.

„Волк на псарне“

Basna se odnosi na neuspješno pregovaralački proces između dva velika komandanta Kutrzova i
Napoelona. Krilovlj ustvari piše o podmuklosti, licemjerju i zlobnosti neprijatelja koji ne preziru
ni jendu metodu u borbi. Radnja se odvija u odgajivačnici gdje je vuk greškom spremao da
ukrade ovce. Psi su odmah naslutili zločinca, međutim bez obzira koliko su okolnosti povoljne,
onaj koji živi kao vuk u basni susreće se sa jačim sa druge strane.

Pisac poziva da je radnja u svom žanru dizajnirana da ne podučava visoke ideale, već smao u
obliku živopisnih izmišljenih situacija, da bi se prisjetili zajedničkih starih istina. I na taj način
na kojii vuk na kraju strada, znak je neuspjeha, podmuklosti i laži.
„Кот и павор“

Motiv basne „Mačka i kuvar“ je da zahtijevi i ubjeđenjane pomažu uvijek da se nađe savjet za
negativca. Ponekad jedini način da se utiče na lošiju osobu, jeste upotreba moći. Pisac osuđuje
pretjerano blag odnos, vlasti prema Napoleonu i poziva na drastične mjere protiv njega. Ovdje je
kuvar predstavljen na smiješan način koji želi da svojim ubjeđenjima djeluje prema mački. Ali
primjećuje se da je upotreba moći karakteristična.

Kuvar treba da odnese ukardeni komad, a ne od pobožnosti odlazi u kafanu i da ne vjeruje

nikom. U svim tim okolnostima, njegove riječi imale su moć. Kuvar želi da se stidi skitnice i da
postupa po njenom javnom nahođenju, a ne sovjom voljom.

„Рыбья пяска“

Motiv basne „ Riblji ples“ je da ljudi na visokim pozicijama ponekad ne znaju za stvarnu
situaciju za svakodnevne probleme koje muče obične ljude. Komunicirajući samo sa svojim
pomoćnicima, vođa ne dobija istinite informacije o tome kako žive obični ljudi. Iako vođa
iskreno želi dobro običnim ljudima, on en emože promijeniti, ako ne zna pravo stanje.

U ovoj basni Kriljov ima na umu kmetove i plemiće koji ih ponižavaju kao i cara koji ne zna
uvijek šta se dešava u zaleđu. Seljaci su se često žalili na svoje okrutne i bezobzirne
zemljoradnike, ali se ove neprijatne informacije rijetko dostavljane caru. Kao rezltat toga, seljaci
su patili zbog samovolje zemljoposljednika. Ovo se poredi sa incidentom Aleksandra I i
nepodnošljivi režim vojnih naselja koje je stvorio Arakčejv.

„Пушки и паруса“

Motiv basne „Topovi i jedra“ je da jaka zemlja u kojoj su sve jedinice organizovane na
racionalan i uravnotežen način kada postoji oružje za zaštitu od nepriajtelja i efikasna civilna
snaga za razvoj unutar zemlje. Sam Krilovlj objašnjava moral fabule u svojim posljednim
riječima:
„Svaka snaga je jaka kada su svi djelovi mudro raspoređeni u njemu“

Oružje – neprijateljima znači prijetnja, a jedra civilna vlast u njemu.

Dolazimo do zaključka, da je svaka snaga jaka i da moral mora da nam bude na prvom mjestu,
kako za nas tako i sjutra za našu djecu.