Pedagoški fakultet akademska godina 2011/2012.

Matematika i informatika

Seminarski rad
iz računarskih mreža i operativnih sistema

Tema: Linux – operativni sistem

Profesor
Doc.dr. Samir Lemeš

Student
Terzić Jasmin
REZIME

U daljem tekstu prvo ću objasniti ključne riječi vezane za Linux. Teme koje ću obrađivati su
Linuxa, historija nastanka i današnja pozicija Linuxa u svijetu i distribucijama Linuxa.

Kao literaturu, koristio sam internet, koji sadrži bosanski i engleski jezik, koja je problematika
bila Linux – operativni sistem-

KLJUČNE RIJEČI

Linus Torvalds – rođen u Helsinkiju, 28. decembra. 1969 godine, finski znanstvenik i
kreator Linux jezgra ili kernela.

Jezgra ili kernel – je srž svakog operativnog sistema i najniži sloj koji je izveden
programski. Za jezgro ili krenel se može reći da je most koji povezuje progame koji se izvode
ili procesi i svega u njihovoj okolini, za međusobnu komunikaciju između procesora,ostatka
računara ili vanjskog svijeta.

Operativni sistem – je skup osnovnih sistemskih programa koji upravljaju računarom radi
izvršenja osnovnih funcija računara kao što su : ulaz, memorisanje, obrada i izlaz podataka.

Izvorni kod – je pojam koji označava simbolički program, za razliku od izvršnog koda.
Izvorni kod je dostupan svima.

Slobodan softver – je softver koji se može koristiti, proučavati i mijenjati bez ograničenja,
presnimavati i distribuirati bez ograničenja, odnosno da se i ostalim korisnicima osiguraju ista
prava.

GPL licence – ( General Public licence ) je najšira i najpoznatija korištena licenca za

slobodan softver, koju je kreirao Richard Stallaman za projekat GNU.

Gnu – je Unixu sličan računarski operativni sistem koji se potpuno sastoji od slobodnog
softbera i ne sadrži Unixov kod. GNU je rekuzivna kartica za „ GNU nije Unix „.

GNOME – je grafičko radno okruženje sačinjeno od slobodnog softvera, a koristi se na

operativnim sistemima sličnim Unixu ili Linuxu.

Linux – operatini sistem koji je kreirao švedski znansvenik Linus Torvalds.

Računarski program – je skup uputa računaru šta treba uraditi i kako treba uraditi.

Haker – su osobe koje odlično poznaju računare, softvere i hardvere.

UVOD

Linux je ime računarskog operativnog sistema koje je ime dobio po izvornom autoru Linusu
Torvaldsu. Linus Torvalds je napravio svoje jezgro operativnog sistema koristeći SunOS,
danas pod nazivom Solaris. Nakon izvjesnog vremena nakon što je Torvalds koristio jezgro
svog operativnog sistema, Torvalds je 1991. godine objavio svoj izvorni kod na internetu sa
jednim razlogom : da ljudi iz čitavog svijeta učestvuju u razvoju operativnog sistema. Razlika
Linuxa u odnosu na ostale računarske operatvne sisteme je to što je Linux slobodan softver, to
jest izvorni kod je dostupan svima. Za njegov brzi razvoj zaslužni su razvoj globalne
komunikacijske mreže i GPL licenca za njegovo korištenje.

Tux – maskota Linuxa [1] Linus Trovalds – kreator jezge Linuxa [2]

LINUX – HISTORIJA NASTANKA I POZICIJA U SVIJETU

Linux je nastao 05. oktobra. 1991 godine. U prvim danima Linux se koristio kao
eksperimentalni operativni sistem, a koristili su ga studenti, hakeri, programeri i ljudi koji su
orjentirani sa rad sa računarom. Nastankom Apache Web Server, Linux je u par godina
istisnuo druge operativne sisteme slične Unixu. Linux, operativni sistem, se slabo pojavljuje
na kućnim i uredskim računarima iz razloga što napredovanje desktopa na Linuxu slabo
napreduje. Još jedan razlog zbog čega se Linux ne pojavlju na kućim i uredskim računarima je
to što se igre ne prave za ovaj operativni sistem, a i nedostaje još programa za ovaj operativni
sistem. Još jedan problem Linuxa su programi ili drajveri koje tvrtke rijetko izdaju ili korsnici
odnijaju da ih koriste. Što se tiče sigurnosti Linuxa, danas postoje mnogo virusa, spayware-a i
adware-a koji rade na Linuxu.
LINUX – DISTRIBUCIJE
Linux je nastao 05. oktobra. 1991 godine. Linux distribucija je operativni sistem koji je
sastavljen od Linux jezgre ( sa pogonskim programima ), GNU sistemskih i aplikacijskih
programa, Xorg grafičkog servera i grafičkog okruženja. Različite distribucije Linuxa, pored
navedenih osnovnih dijelova, sadrže i veći ili manji broj korisničkih programa specifične
namjene. Distribucije se mogu podijeliti u tri osnovne grupe sa obzirom kako se dati softver
distributira uz distribuciju. Softver se može distribuirati :
 u izvornom kodu,
 u predviđenim paketima
 kao izvršni programi koji sami instaliraju softver.

Ubunti Linux – desktop [3]

LINUX – ISTAKNUTE DISTRIBUCIJE

Najpoznatije istaknute Linux distribucije su :

- Slackware,
- Debian,
- Ubuntu,
- Linux Mint,
- Fedora Core,
- Open SuSE,
- Gentoo,
- Knoppix,
- Red Hat.

Ostale Linux distribucije su :

- Arch Linux,
- Puppy Linux.
Slackware

Slackware je najstarija Lunux disribucija, a ujedno je i najpopularnija distribucija Linuxa.

Slackware je osnovana krajem 1992. godine. Osnovao ju je Patrick Volkerding. Namjenjena
je naprednijim korisnicima i korisnicima koji žele naučiti puno o Linuxu. Po čemu je
Slackware toliko poseban je jednostavnost. Slacware koristi konzervativan razvojni model s
naglaskom na stabilnost paketa, naspram novih paketa. Karakteristično za distribuciju
Slackware je što ima jednostavan paketni mehanizam koji pruža samo neke najosnovnije
mogućnosti: instalacija, nadogradnja i brisanje.

Slackware distrbucija – desktop [4]

Debian

Debian je ime dobrovoljne organizacija posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog

softvera, te naziv njihovog GNU-baziranog operativnog sistema. Debian je započet 1993.
godine, gdje je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim programerima da doprinesu
kompletnoj distribuciji baziranoj na Linux jezgri i GNU sistemskim programima.Danas, osim
Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operativnih sistema i HURDa
orginalne GNU jezgre koja je razvijala sofversku fondaciju.

Debian distrbucija – desktop [5]

Ubuntu

Ubuntu je jedan od računarskih operativnih sistema koji je nastao od operativnog sistema

Debian Gnu i Linux, koji temeljne podatke i programe preuzima iz projekta GNU i koristi
Linux kao jezgro ili kernel operativnog sistema. Ubuntu je građen iz mnogo djelova koji se
nazivaju softverski paketi. Ubuntu, operativni sistem, najviše pažnje posvećuje lakoći
instaliranja i korištenja operativnog sitema.

Ubuntu distrbucija – desktop [6]

Linux Mint

Linux Mint je računarski operativni sistem koji se bazira na Ubuntu Linux distribuciji, koji je
ipak bazira na Debianu. Linux Mint nudi stabilan operativni sistem za prosječnog korisnika.
Linux Mint je se sastoji od mnogo programskih paketa, koja se većina distribuira kao softver
sa slobodnom distribucijom. Glavna karakteristika ovog operativnog sistema je ta što
korisnici mogu: slobodno pokretati programe, kopirati, distribuirati, mijenjati, razvijati i
poboljšavati softver.

Linux Mint distrbucija – desktop [7]

Fedora Core

Fedora Core je jedna od najpopularnijih Linux distribucija Linuxa. Fedora Core je novi
proizvod, ništa manje stabilan od predhodnika, sa vrlo velikom korisničkom bazom, pa je
savršeno namijenjen za kućne korisnike i poslužitelje. Fedora Core ima tri razloga za naglu
promjenu poslovnog modela, a to su :

1. povećanje kvalitete usluge velikim poslovnim korisnicima,

2. dinamičniji razvoj i kvalitetnija testiranja svojih tehnologija kroz distribuciju Fedora,
3. ovde mjeru zaštitu od sudskih tužbi ( zakoni o softberskim pravima ).

Fedora Core distrbucija

– desktop [8]

Red Hat

Red Hat je Linux distribucija koju je lagano instalirati. Ova Linux distribucija se za sve
korisnike koji žele da se upoznaju sa Linux operativnim sistemom na što jednostavniji način.
Red Hat je bio dugo vremena bila jedna od najpopularnijih Linux distribucija u svijetu. Iz ove
Linux distribucije je nastala još jedna distribucija, a to je Fedora Core. Red Hat distribucija je
nastala 1994. godine.

Red Hat distrbucija – desktop [9]

LITERATURA :

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Linux
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Slackware
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Debian
4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ubuntu
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Linux_Mint
6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Fedora
7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Red_Hat

Slike :

[1] – Tux maskota Linuxa

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/35/Tux.svg/220px-Tux.svg.png
[2] – Linus Trovalds
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/69/Linus_Torvalds.jpeg/220px-
Linus_Torvalds.jpeg
[3] – Ubunti Linux – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f5/Ubuntu_9.04_Jaunty_Jackalope.
png/220px-Ubuntu_9.04_Jaunty_Jackalope.png
[4] - Slackware distrbucija – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Slackware.png/250px-
Slackware.png
[5] - Debian distrbucija – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b2/DebianLenny.png/300px-
DebianLenny.png
[6] - Ubuntu distrbucija – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e1/Ubuntu_11.10_Final.png/300px-
Ubuntu_11.10_Final.png
[7] – Linux Mint distrbucija – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/62/Linux_Mint_Katya.png/300px-
Linux_Mint_Katya.png
[8] – Fedora Core distrbucija – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bb/Fedora_15_Gnome_Shell.png/3
00px-Fedora_15_Gnome_Shell.png
[9] – Red Hat distrbucija – desktop
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/Red_hat.png/220px-
Red_hat.png