Descartes  sve se temelji na razumu; Racio

Metoda (módszer)  na kakav način se približavati stvari, svaki pristup nečemu mora imati neki
način, neku metodu, koji odgovara onome o čemu se radi, važno za

Mora se sumnjati u sve, ne smije se ništa uzimati zdravo za gotovo, mora se razmišljati

Sumnja  kételkedés

Blaise Pascal  mislio da je čovjek razumno stvorenje, ali taj razum bi trebao iskoristiti da brani
vjeru; kod njega je vjera ostala ključni pojam i ta vjera i racio nisu u suprotnosti  ne radi se o vjeri
per se, nego da netko vjeruje u nešto  hit

Pacalov pojam vjere i Descartesov razum nisu suprotne stvari

Čovjek bi trebao živjeti u skladu kao da postoji Bog, život i Bog povezani

Razum i vjera, nisu suprotni pojmovi – nem ellentétes fogalmakok egymással

Jako važno za prosvjetiteljstvo  John Locke  ideja, misao da će se svatko roditi kao Tabula Rasa
(čista stranica), svatko će krenuti u život apsolutno čisto, nema istočnog grijeha, postoji samo čovjek
bez ičega i s vremenom se gradi  Tiszta lappal indul  čovjek je nevin

Isaac Newton  Newton mechanika  pojave svijeta se temelje na mehanici, sve se može objasniti
mehanikom, sve što možemo vidjet, osjetiti u svijetu se temelji na mehanici

Čista filozofija:

Immanuel Kant  opsežna djela  jako važno, iz perspektive prosvjetiteljstva

Prvi koji je rekao da (pismeno)  usudi se misliti, slično kao što je Pascal rekao vezano za vjeru, usudi
se misliti/razmisliti  Merj gondolkodni

Prosvjetiteljstvo  sve se mora istražiti, o svemu treba razmišljati, ništa se ne smije prihvatiti onako
kako to trenutno vidimo

Posljedice tog načina razmišljanja se javljaju i na razini društva i tu se prije svega možemo pozivati na
toleranciju, što je jako važno, jer su bili i ratovi zbog vjere; tolerancija oko vjere, vjerska tolerancija

Sloboda je druga jako naglašena točka (pojam) u prosvjetiteljstvu; na društvenoj razini, ali prij svega
sloboda pojedinaca

Slijedeća stvar koja je u centru pažnje uz prethodne stvari  posjed, tko ima posjed itd...

Sve karakteristike dosad nabrojane vrijede općenito za prosvjetiteljstvo  ali u svim granama
umjetnosti i ostalome u srednjoj Europi će biti drugačije

Glavna točka u zapadnoj Europi  sve već navedeno; građani će se razvijati dosta brzo, a u srednjoj
će još ostati kmetstvo, apsolutizam će ostati, a u zapadnoj će biti puno slobodnija formacija
temeljena na građanstvu

Ostat će od baroka žanrovi koji imaju pouke, malo su didaktični, koji imaju etičke pouke, moralne
Za vrijeme prosvjetiteljstva odjednom su se pojavili časopisi i novine  jako puno u zap europi

Koji su se bavili književošću imali su prostora za objavljivanje

Na takav način mecenatura će nestati

Tko je mislio za sebe da je pisac će od toga živjeti  masovno za vrijeme prosvjet. Nisu svi mogli od
toga živjeti, ali su imali mogućnost

Nestat će novčana potpora piscima, pisac piše takve stvari koje će časopisi objaviti

Paralelno s časopisima se pojavljuju i kafići i saloni (književni)  skupljaju se pisci i publika i

razgovaraju o aktualnim stvarima; književnost dobiva društvenu funkciju  jedna od najvažnijih
karakteristika

Slijedeća stvar  tisak knjiga, paralelno s tim da se javljaju časopisi i novine

Isto tako i knjige  žanrovi  najvažnije da ima pouke, pouke obično imaju prozna djela

Proza je vodeći žanr

Novele, pripovijetke i javlja se i roman u to vrijeme

Uz to, ne radi se samo da pisci pisu te žanrove, javlja se i veliki broj prijevoda, osobito će biti važno za
srednju europu (za mađ knjiž)

Fordítás (irodalom) pripada svjetskoj književnosti

Prosvjetiteljstvo  djela na nacionalnom jeziku, postaje jezik književnosti, povijesti bilo kojeg žanra
pismenosti

Slijedeća stvar koja može konkretno uhvatiti u razdoblju prosvj, nije sadržajna pojava, nego formalna
pojava  klasicizam  klasszicismus

Leginkább a dráma  popularne drame

Nicolas Boileau  pravila kako treba izgledati struktura drame; klasicizam se vratio antici, ali se ne
radi o Grcima ili Rimljanima, nego antici

Jedna drama ne može trajati više od 24 sata, sve se mora dogoditi u tom periodu

Mora biti koncentrirana što se radnje tiče, ne samo sa perspektive trajanja, nego i mjesta, mora se
odvijati na istom mjestu, ako počinje u jednoj sobi, mora se do kraja odviti u toj jednoj sobi

Hely – idő egysége

Illendőség (pristojnost)  između formalnih i sadržajnih komponenata

Mértékletesség (umjerenost)  ne smije pretjerivat, ostati unutar nekih granica

Valoszerűség (zbilja)  moraju biti realne situacije, koje bi se stvarno mogle dogoditi

Autori klasicizma su bili Moliére, Racine, Corneille

Prosvjetiteljstvo u raznim državama

Najvažnije nacije vezane za prosvj  Francuska, Engleska,

D’Alambert  pokretač enciklopedija

Diderot  enciklopedist; paradigmatična figura čitavog prosvj; materijalist

Materialista

Deizmus

Montesqieu

Prezsa levelek
Goethe világirodalom
Rousseau, Voltaire
társadalmi szerződés
Vallomások, Új Heloise
Voltaire
Filozófiai levelek
L. Sterne, Defoe, Swift
Tristram Shandy
anglikán