Do sada smo upoznali toplinski stroj koji kemijsku energiju goriva pretvara u

toplinsku energiju koja grije i isparava vodu i pregrijava paru. To je parni kotao
ili generator pare. Na izlazu iz parnog kotla dobivamo pregrijanu vodenu paru
koja ima određeni tlak i temperaturu koji određuju entalpiju pregrijane vodene
pare. Što sada sa pregrijanom vodenom parom? Možemo je koristi za grijanje i
u tehnološkim procesima, međutim, narednih petnaestak školskih sati posvetit
ćemo se pretvaranju toplinske energije vodene pare u mehanički rad, a za to
nam je neophodna parna turbina.
Kako je strujanje pare osnovni proces u radu parne turbine ponovit ćemo
termodinamičke osnove strujanja pare i primijeniti ih u radu parnih turbina. Učit
ćemo o vrstama i svojstvima parnih turbina, izvedbama za konvencionalne i
nuklearne elektrane, vrste i karakteristike regulacije, proračunavat ćemo
gubitke i stupnjeve djelovanja i govoriti o rukovanju, održavanju, nadzoru,
tehničkim i drugim propisima i mjerama sigurnosti.
Danas ćemo definirati parnu turbinu kao toplinski stroj, navesti područja
primjene parnih turbina, objasniti kako radi te imenovati njezine osnovne
dijelove.

1
Ono što možemo nazvati prvom parnom turbinom (sl. 2) napravio je Heron
Aleksandrijski 120. godina pr.n.e. i nije imala praktičnu primjenu.

2
Apotekar Giovani de Branca je 1629. godine napravio prvu parnu turbinu (sl.
3) čiji se mehanički rad koristio za pokretanje stupe.

3
1883. godine švedski inženjer Gustav de Laval patentirao je prvu industrijski
primjenjivu akcijsku parnu turbinu snage 5 kW i 40.000 min-1.
min Gotovo
istodobno, 1884. godine Charles Parsons u Engleskoj gradi prvu reakcijsku
parnu turbinu s više stupnjeva. Oko 1900. godine najveća instaliran snaga
parne turbine bila je 1,2 MW, deset godina kasnije 30 MW. Danas su parne
turbine velike snage oko 600 MW, dok parne turbine najveće instalirane snage
dosežu 1,5 GW. (sl. 4)

4
Iako parna turbina predstavlja, relativno, zastarjeli koncept toplinskog stroja,
ona neće biti tako brzo istisnuta iz energetike. Mnogi napredniji principi
dobivanja električne energije imaju niži stupanj djelovanja i veću cijenu. Čak
kada bude potisnuta i u drugi plan, parna turbina će se primjenjivati za
iskorištavanje otpadne topline budućih postrojenja. Ovo se prvenstveno odnosi
na gorive ćelije koje se smatraju izvorom energije budućnosti. (sl. 5)

5
Za sada, korištenjem boljih procesa i razvojem novih tipova nuklearnih
reaktora (sl. 6), parne turbine ostaju na vodećoj poziciji.

6
Također je sve češća njihova upotreba u kombiniranim postrojenjima parne i
plinske turbine (sl. 7), gdje se ispušni plinovi plinske turbine koriste za
stvaranje pare u generatoru pare koja pokreće parnu turbinu. Ovakva
postrojenja imaju stupanj djelovanja 0,6 i predstavljaju toplinski stroj s
najvećim stupnjem djelovanja.

7
Inženjeri BMW-a a su razvili sustav za povećanje iskoristivosti kod
automobilskog motora idejom o stvaranju nove vrste hibridnog automobila (sl.
8). Ovaj koncept koristi 80% otpadne topline ispušnih plinova i rashladne
tekućine, klasičnih motora s unutrašnjim izgaranjem, za pokretanje parne
turbine spojene direktno na radilicu motora. Rezultat je 15% smanjenja
potrošnje goriva uz 10% povećanu snagu i okretni moment. Turbosteamer će
se vrlo lako moći ugraditi u BMW-oveove motore kroz idućih desetak godina.

8
Nakon svega izrečenog, ne preostaje nam ništa drugo nego da se uhvatimo
posla i naučimo: Što je parna turbina? (sl. 9) Parna turbina je toplinski stoj koji
toplinsku energiju vodene pare pretvara u mehanički rad.

9
U shemama postrojenja parnu turbinu predstavljamo sljedećim simbolom:
(trapez u čiju užu stranicu dolazi svježa, a na široj stranici izlazi ekspandirana
para te na sredini šire stranice crtamo osovinu) .
(sl. 10)

10
Kako ne bi mislili da je parna turbina geometrijski lik na papiru, na sljedećoj
fotografiji vidimo parnu turbinu s generatorom električne energije. (sl. 11).

11
Shema sustava para-voda voda parno turbinskog postrojenja TE Plomin 2. Samo za
ilustraciju, a primjer koji ćemo nacrtati u bilježnicu će biti nešto jednostavniji.

12
Precrtati će u bilježnicu shemu sustava para-voda
para parno turbinskog
postrojenja koji se sastoji od: parnog kotla (zagrijač vode, isparivački dio,
pregrijač pare), parovoda, parne turbine, kondenzatora, cjevovoda
kondenzata, napojne pumpe.

13
Na sustav parno turbinskog postrojenje djelujemo dovođenjem topline
zagrijavanja vode, isparavanja, pregrijanja pare i ulažemo rad napojne pumpe.
Iz sustava oduzimamo toplinu iz kondenzatora i rad dobiven u parnoj turbini.

14
Označit ćemo 6 karakterističnih točaka i njima pridodati tlak, temperaturu i
entalpiju s indeksima pripadajuće točke.

15
U parnom kotlu se proizvodi para tlaka p1, temperature T1 i entalpije h1 koja
prilikom prolaska kroz parnu turbinu adijabatski ekspandira na stanje p2,T2,
h2, a toplinska se energija pretvara u mehanički rad W. Ispušna para stanja 2
dolazi u kondenzator gdje kondenzira pri stalnom tlaku do točke 3. Nakon toga
napojna pumpa tlači kondenzat u parni kotao. Pritom se povećava tlak uz
utrošak rada pumpe Wp pri stalnom volumenu vode, a uz neznatno povećanje
entalpije.

16
U p-vv dijagramu kružni proces počinje od točke 1 stanja pare istog kao i na
izlazu iz pregrijača pare parnog kotla. U PT para ekspandira do tlaka p2
adijabatski, u kondenzatoru kondenzira do stanja 3 nakon čega se napojnom
pumpom tlači na tlak p1 do stanja 4. Ulaskom u parni kotao, napojna voda se
prvo zagrijava do stanja 5, isparava do stanja 6 i pregrijava do stanja 1.

17
18
19
20
21
Parne turbine upotrebljavamo za:
pogon generatora za proizvodnju električne energije (u termoelektranama
na fosilna i nuklearna goriva),
u industriji za pogon radnih strojeva (pumpe , kompresori, ventilatori),
na brodovima
kao porivni pogonski stroj (za snage iznad 40.000 kW, veliki tankeri,
putnički brodovi, ratni brodovi zbog velike brzine broda i malih vibracija)
kao pomoćni uređaji (za pogon generatora električne struje te za pogon
pumpi tereta na tankerima). (sl. 22)

22
Parna turbina u svom najjednostavnijem obliku prikazana je na sljedećoj slici:
(de Lavalova turbina – akcijska)
(sl. 23)

23
24
Iz parnog kotla vodena para se parovodom dovodi do parne turbine i prolazi
kroz jednu ili više sapnica. Sapnice su otvori ili kanali kroz koje para protiče i u
njima ekspandira, pa joj tlak pada, a brzina raste tj. toplinska energija se
pretvara u kinetičku. Para na izlazu iz sapnice udara u lopatice rotora koji se
zbog toga okreće.

25
26
Kada para prođe kroz rotor i obavi rad izlazi iz turbine. (sl. 24) Brzina strujanja
pare kroz sapnicu može biti do 13 Ma (Mach).
(sl 25-27)

27
Na sljedećem prikazu je shematska izvedba prije opisane turbine. Sprovodni
dio, koji stoji na miru i koji se u ovom slučaju sastoji od jedne ili više sapnica,
zove se stator (lat.: onaj dio koji stoji). Na obodu kola ili diska 4 nalazi se
vijenac lopatica C. Taj se dio zove, pošto dobiva od pare okretno gibanje, rotor
(lat.: onaj koji se okreće). (sl.28)

28
Na slici je prikazana kondenzacijska parna turbina snage 13 MW za vrijeme
remonta.

29
U 3D modelu prikazan dio statorskih (crveno) i rotorskih (zeleno) lopatica.

30
Slika prikazuje stavljane lopatica na rotor.

31
Proračun oblika lopatica predstavlja vrhunac strojarskog proračuna.

32
Duljina lopatica u posljednjim stupnjevima ne prelazi 1200 mm.

33
34