Professional Documents
Culture Documents
Gajenje Maline PDF
Gajenje Maline PDF
GAJENJE MALINE
2015
GAJENJE MALINA
GAJENJE MALINE
2
GAJENJE MALINA
SADRŢAJ
UVOD ............................................................................................................. 4
1.ZNAČAJ GAJENJA MALINA .................................................................. 5
2. EKOLOŠKI USLOVI ................................................................................ 7
2.1. Ekološki uslovi za gajenje maline ................................................... 7
2.2. Šteta nanesena izdancima maline od uticaja mraza ........................ 8
3. BIOLOŠKA SVOJSTVA .......................................................................... 9
3.1. Biološka svojstva maline ................................................................. 9
3.1.1. Mnoţenje malina ........................................................................ 13
4.PRIPREME ZA PODIZANJE PLANTAŢE MALINA ............................ 14
4.1.Izbor lokacije za podizanje malinjaka ............................................ 15
4.2. Priprema zemljišta za sadnju malina ............................................. 17
4.2.1. Analiza zemljišta ........................................................................ 18
4.2.1.2. Slanost. .................................................................................... 20
4.2.1.3. Sadrţaj mineralnih elemenata ................................................. 22
4.2.1.4. Nematode. ............................................................................... 22
4.2.2.Regulisanje zemljišta i poboljšanje plodnosti .............................. 23
4.3.Izbor sadnica za podizanje plantaţe malina .................................... 26
4.4.Tehnika sadnje maline .................................................................... 27
4.5.1.Sistem gajenja malina .................................................................. 29
4.6.Mere upravljanja u voćnjacima maline ........................................... 32
4.6.1.Briga za nove voćnjake i orezivanje maline ................................ 32
4.6.2.Đubrenje maline ........................................................................... 36
4.6.2.1.Đubrenje sa Ďubrivom štale. ..................................................... 38
4.6.2.2.Đubrenje sa mineralnim Ďubrivom u obliku zrna ..................... 39
4.6.2.3.Fertilizacija – Ďubrenje preko navodnjavanja ........................... 41
4.6.2.4.Upotreba Ďubriva sa mikro-elementima preko listova .............. 43
4.6.2.5.Analiza listova .......................................................................... 43
4.6.2.6.Simptomi nedostatka hranljivih materija. ................................ 45
4.6.3.Navodnjavanje maline ................................................................ 49
6. TRENUTNE SORTE MALINE .............................................................. 52
3
GAJENJE MALINA
U V O D
4
GAJENJE MALINA
1. ZNAČAJ GAJENJAMALINA
5
GAJENJE MALINA
6
GAJENJE MALINA
2. EKOLOŠKI USLOVI
7
GAJENJE MALINA
Sorte maline u zimskom periodu su pod uticajem dejstva mraza, pre svega
po hladnom vremenu, i u odsustvu sloja snega. Simptomi rana izazvanih od
mraza u ovom periodu se pojavljuju kao sporadična oštećenja generativnih
pupoljaka izdanaka, koji su vidljivi u proleće druge godine
gajenja. Štete od mrazeva javljaju se u obliku sporadičnog
buĎenja plodnih pupoljaka, sa isprekidanim mrljama osušenog
tkiva, znacima u obliku tačaka u izdancima, itd.
8
GAJENJE MALINA
Štete od mraza kod dvogodišnjih sorti maline mogu da se izbegnu ako se izdanci
puste da leţu na površini zemljišta nakraju jeseni, tako da zimi budu prekriveni
sneţnim slojem, koji deluje kao njihova najbolja odbrana od mraza. Ne
preporučuje se da se izdanci sorte maline Vilamet i Miker tokom zime ostavljaju
u vertikalnoj poziciji odnosno da budu vezani za naslon.
Fig. 3 dhe 4. Zamrznuti izdanci maline sorte Vilamet, sa izdancima koji stoje u
vertikalnom položaju zimi (levo); sporadična zamrzavanja izazivaju smanjenje
buđenjaplodnih generativnih pupoljaka kod maline sorte Vilamet (desno).
3. BIOLOŠKA SVOJSTVA
9
GAJENJE MALINA
10
GAJENJE MALINA
11
GAJENJE MALINA
12
GAJENJE MALINA
13
GAJENJE MALINA
izbor lokacije,
14
GAJENJE MALINA
15
GAJENJE MALINA
16
GAJENJE MALINA
17
GAJENJE MALINA
4.2.1.1 . pH zemljišta
18
GAJENJE MALINA
6.0 0.23
5.5 0.50
5.0 0.90
4.5 1.25
19
GAJENJE MALINA
4.2.1.2. Slanost
20
GAJENJE MALINA
21
GAJENJE MALINA
4.2.1.4. Nematode
22
GAJENJE MALINA
23
GAJENJE MALINA
24
GAJENJE MALINA
25
GAJENJE MALINA
26
GAJENJE MALINA
27
GAJENJE MALINA
28
GAJENJE MALINA
zemlja zemlja
Skraćenje
Oktobar Februar-Mart
29
GAJENJE MALINA
stubovi su od drveta ili betona u duţini od 2- 2,5 m, debljine 8-12 cm, izmeĎu
njih se postavljaju pocinkovane ţice prečnika 3 mm. Pre postavljanja drvenih
stubova kao naslona, u cilju zaštite od truljenja, do polovine njihove duţine
treba ih spaliti u plamenu, potapajuse u preraĎenomotorno ulje, i u soluciji
plavog kamena ili se farbaju sa uljanom bojom.
sever
jug
30
GAJENJE MALINA
31
GAJENJE MALINA
Kod dvogodišnje sorte maline Miker broj izdanaka u jedan metar duţine je
5, a udaljenost izmeĎu redova treba da bude 2,5-3m.
Ako stari deo sadnice nije eliminisan , onda tokom vegetacije će se
razvijati i formirati voće, dvogodišnje je, ali takav razvoj biće štetan za
mlade izdanke koji se formiraju u toj godini, i kojidaju plodove naredne
godine, a u ovom slučaju one će se deformisati, i nedovoljno razvijati.
Na kraju vegetacije javlja se sušenje dela stare mladice.
32
GAJENJE MALINA
U slučaju kada mladi izdanci koji daju plodove nisu razvijeni, naredne
godine proizvodnja maline u ovom slučaju moţe biti ugroţena.
33
GAJENJE MALINA
Svaki ostavljeni izdanak se skraćuje kosim rezom iznad pupoljka u visini od 1,8
– 2,0 m od zemlje ili praktično iznad poslednje ţice gde se nalaze četiri
pupoljka, odnosno u celoj duţini izdanka treba imati 24 pupoljka. Ova operacija
se izvodi u proleće. Nakon orezivanja uradi se plitko kopanje u redovima oko
maline.
34
GAJENJE MALINA
Fig. 34. U vreme berbe sa starijih izdanaka, novi izdanci treba da su dugi do
prvog sprata žice.
35
GAJENJE MALINA
U praksi, ovo vreme treba da bude 15. maj. Ali najbolje je preduzeti
sledeće radnje: svi izdanci koji se pojavljuju do 15. maja se uklanjaju, i
posle tog vremena se ostavljaju da stoje. Ako mladi izdanci u vreme berbe
nisu postigli nivo prvog sprata ţice, onda treba ih odstranitii to dva dana
ranije, 13. maja. Nakon berbe dvogodišnji rezani izdanci počinju da
presušuju od vrha do baze, zato se potpuno uklone. Takvi izdanci posle
seče ostaju u voćnjaku nekoliko desetina dana, sluţe kao sklonište za
mlade izdankekoji ako se direktno izloţe zracima sunca njihovo lišće
moţe dobiti fleke paljenja. Nakon ovog perioda ponovo se uklanjaju
mladi izdanci zajedno sa starim ispale se kako ne bi bili izvor zaraza.
Da bi uspešno obezbedili radni prostor novi izdanci, kao što je već rečeno,
korišćenjem kanapa se veţu u paraleli sa ţicom da ostanu u vertikalnom pravcu,
do kasne jeseni, a zatim se puštaju da leţu slobodno u pravcu zemljišta.
36
GAJENJE MALINA
37
GAJENJE MALINA
38
GAJENJE MALINA
razbacuje u jesen posle skidanja izdanaka koji su dali voće. Takvo Ďubrivo
utiče na povećanje hranljivih materija u zemlji i na ugrejavanje biljke
tokom zimskog perioda. Organsko Ďubrivo se moţe upotrebiti na taj način
da se na obe strane reda otvaraju plitke brazde u razdaljini od 45 cm od
izdanaka.
Za malinu su najbitnija tri elementa: azot (N), kalijum (K), i fosfor (P). Za
gajenje ovih kultura, bez obzira od vrste gajenja, u prvoj godini se treba
upotrebiti otprilike 3.5 kg azota za 0.10 ha. Ali upotreba mineralnih Ďubriva
u prvoj godini se treba izbegnuti do trenutka kad se pojave izdanci, jer
mlade biljke maline su veoma osetljive i mogu se oštetiti od dodatne
koncentracije soli na zemlji. U narednim godinama za dvo-rodne sorte
malina, treba se koristiti azot (N) u količini 7.5 kg/0.10 ha, dok za jedno-
rodne sorte ovih kultura se koristi azot 11 kg/0.10 ha. Fosfor se treba
39
GAJENJE MALINA
40
GAJENJE MALINA
Pre sadnje maline, mogu se upotrebiti za Ďubrenje blizu 25% opšte količine
azotnog, fosfornog, kalijumskog i mikro-elementskog Ďubriva. Ostala
količina Ďubriva sa N, P, K se mogu koristiti tokom perioda vegetacije preko
sistema navodnjavanja. Sa ovim sistemom se mogu uraditi popravke kao i
upotreba ostavljene količine N, P, K, ako se ovi nisu upotrebili u obliku zrna
(granula) ili pomešane sa Ďubrivom
iz štale.
U vecini zemljišta se moţe upotrebiti čisti azot u količini 3-5 kg/0.10 ha,
čisti fosfor 1.5 – 2.0 kg/0.10 ha i čisti kalijum u količini 3 – 4 kg/0.10 ha.
Ova Ďubriva se trebaju koristiti u sred faze rasta izdanaka, u prolećue i u fazi
berbe.
41
GAJENJE MALINA
42
GAJENJE MALINA
43
GAJENJE MALINA
Makro-elementi %
Mikro-elementi (ppm)
44
GAJENJE MALINA
HRANLJIVA SIMPTOMI
MATERIJA
45
GAJENJE MALINA
HRANLJIVA SIMPTOMI
MATERIJA
46
GAJENJE MALINA
HRANLJIVA SIMPTOMI
MATERIJA
HRANLJIVA SIMPTOMI
MATERIJA
47
GAJENJE MALINA
48
GAJENJE MALINA
49
GAJENJE MALINA
50
GAJENJE MALINA
Ovo moţe prouzrokovati nova veoma osetljiva rastenja, meka voća, koja su
veoma osetljiva na dodir, što oteţava manipulisanje sa njima. Navodnjavanje
sa preteranom količinom vode utiče na ispiranje hranljivih materija, posebno
rastvorljivog azota od zone korenskog sistema biljke, smeta dovoljno
provetravanje, normalni rast korena kao i omogućava nastanak patogena koji
prouzrokuju trulosti korena.
51
GAJENJE MALINA
52
GAJENJE MALINA
Polka
Polka se smatra kao najbolja sorta maline
u poslednjim godinama. Stvorena je u
istom istraţnom centru kao i sorta
'Polana'. Njen autor je jedan od
najpoznatijih današnjih selektora Dr. Jan
Danek iz Poljske. Plod ima prosečnu
teţinu iznad 6g! Polka ima veliki plod i
ima odličan ukus. Polka daje veliki i
kvalitetni učinak. Voće zri u mesecu julu i nastavlja berbu do kasne jeseni
kada počinje rani jesenji mraz. Najveći učinak dolazi tokom avgusta meseca.
53
GAJENJE MALINA
Tokom berbe treba obratiti paţnju da se plodovi ovog voća ne gnječe, dok se
beru bez cvetne loţe i bez njihove peteljke. Berba ovog voća, u zavisnosti od
klimatskih uslova, se radi svaki drugi dan, dok tehnike berbe podrazumevaju
skidanje voća, a da ne doĎe do oštećenja upotrebljavajući palac, kaţiprst i
srednji prst. Za berbu jednog hektara sa malinom i kupinom su potrebni 15
berača koji su angaţovani svakog dana u vremensko trajanju od jednog
meseca. Od ovog podatka se vidi da opšti troškovi gajenja ovih kultura
samo za berbu stiţu 70 – 80%. Najbolji termin za berbu voća maline su
jutarnji sati i kasni posle podnevni sati.
54
GAJENJE MALINA
Voća koja se beru pri velikim temperaturama vazduha ili tokom vremena sa
kišom, zbog neţeljenih hemijskih procesa, se kvare veoma brzo i gube
vrednosti korišćenja. Podela ubranog voća u ranim jutarnjim satima se treba
uraditi tokom dana, dok ubrano voće tokom kasnih popodnevnih sati se radi
sutra.
Voće maline koje se iznose na trţište treba da pripadaju ovim kategorijama:
Voće maline tokom berbe se pakuje u ambalaţi koja ne treba biti teška, ni
skupa, ali da je prikladna za manipulisanje. Vrste ambalaţe zavise od finalne
upotrebe obranog voća. Ako se plodovi ovog voća beru za sveţu upotrebu
pakuju se u kutiji od 0.5 – 1.0 kg, proizvedenu od oljuštenog drveta, karton sa
parafinom ili plastična kutija.
55
GAJENJE MALINA
56
GAJENJE MALINA