P R I K A Z I Reviews O6oapenun Arh. hig, rad, 7 (3950) 51 OTROVANJE TRIKLORETILENOM M, FLeIscHHackeR iD. DuRIC Instat sa medina staticanja Jasslegnsteakademije snnost i umjenont fagrel (Primijeno 18. V. 1956.) Autor! prikazuju suvremene nagore 0 patologit i Klinict otrovania trikloretlenom, Pritom se detalino ianose najnovii rerultath proweava italiana te ulaivanje pojtinh metabolila. «narotitotrkloroctene Vetina profesionalnih olrovanja trikloretilenom nastaje inhulacijom ‘njegovih para. Ona mogu biti akutna ili kronitna. Izvan profesije otro- Vanja mogn nastati inhalacijom (terapeutska, samoubojstva), zatim inge- stijom, t. j. resorpcijom kroz probavne organe (zamjene, samoubojstva). Ta otrovanja su preteéno akutna. Resorpcija trikloretiiena preko koze nema za tovicka praktitne vadnosti (1. 2). Broj profesionalnih otrovanja je velik zbog ratirene upotrebe trikloretilena w razligitim granama pri- vrede. Terapeutska otrovanja su danas rijetka, jer se wpotreba triklor- clilena svela u medicini na markozu » ipraynom tehusikom rada i jer 9 danas upotrebljava Gista supstancija. Vrio se rijetko nailazi na otrovanja trikloretilenom putem ingestije (3). Samoubojstva trikloretilenom izvrSena su vetinom ingestijom; samvubujstva inhalatijom ueobitno su sijetka. Bock i Vyskotil (4) opisali su iedan takav sluta', Komijeha cinjetua i upotreba ‘Teiloreilen, CCICHCI, je besbojna, bistro, tefka tskudina kerskeristifne rie, nai atog, un Meteolgma ms cis enon) Oh “retake #12 Tb inn Tig), gustoea TAG, U vedi se gotovo uopée ne otapa. Triloretilon dobro otapa wok, eet Mlovoform, aja i mat, Trikloreilen ne gori mii sa erakom stvara cloplo Siu smjesu, Na vido} Aemperatusi a steorenom plamena iy dodiee + usijaniza ietalima respaa 3 (lunge, uli Kincing). Ma obi tempetatar ¢ polagano respada 2og vlage | sunéanog zratenja, dnevnog i ultaljubicastog svijet. Tehnigk tkloretilen Sadtzava kao onetiscenja nesta tetraklormetana, heksakloretana,diklorelena t perklor= ftilena, koji a svi mane i vile toksiét “Tikloeetilen je prvi opisao Fischer ¢. 1864. No tek 1905. ostvarena je niezova siotesa f sapotela industrjka proizvodoja klorranjem acetilena a. kemilski potpuno HutGahiven je 1088, Sto Je-cmoguéio tokskolotkaiepitvania, Trikloreilen sve vite52 Funtsommacker, M, Divaié D. istishuje ostala otapala w privredi abog ovih ozobina: nerapaljiy je i ncckaplorivan pri ‘normalnim uyjetima, ima relativao nisko vrebite, veliku moe otapanja, relativug je Sabo tokaitan, a moic se gotove neogranigeno regcuciiall ‘Kao otapalo za masti trkloreilen se upotrebljava. za tiftenie metala prije pov finske obrade, za kemiitko Eldenje odjevah predmeta | (lala zn tddenje epereth Jefa, plota i filmova, 2a ekstrakeiju mast i uja iz bijaih plodova, fivotinjskih tk fpadaka, Otapa j smole pa se upoteebljava za njihovu ckstrakctji ir drvetn. 11 in lijekova trikloretilen se upotrebljava 2a ckstrakeij 4 izolactju nekth alkaloid i'drugih spojeva. Mnogo se upotiehijava i kan olspatn +2 compor, fosfor, Eaubu, lak ena a ie te haram nia se al Daralin sliéno. Teikloretilen se dvdaje | kao punilo pri protvodaji Hjpila, mase 2a rregracij, rlstifnth i wmjstath mara, paste aa potove | eliae, Busett da fete Koretilen nezapaijiv, upotrebljava_se pri: proiavodaji sredstava, ta. gaenje-pokara ‘Taikloretten se upotrcbljava Kao tirovina 2x pripravn pronokloroctene hiscing, koja dae Hata nen teelibatta india, Zt sa ko act alogeniranih ugljikovodika i njihovih desvata, U medicint se upotrebljava kao anc cE. U poslfoda}th 18 godine hjcgova wc poteinje uecdmestiula Metabolizem trikloretilena u organisinu Prije nego Sto prikatomo tobsitno djclovanje triklretilena na organizam, treba smnijed!detaljaije nfegov metabolizam w organiinu. Teuéavanjem metabolizma trikloretlena prvi su se pofeli baviti Brining i Schnetka 2) Ont su pomoks Paiiwara, reakife dolar praia tioretslena n nian jerovim parama, ali su zakijuti date vee! dio resorbiranog trklorelena Worganizmu metaboicca, Baret{ auradsici (6.7) a4 peal (latvanje metaallta kod Fass gabon pee anexerte ator da mats pajavluj tovciena Hla well Hlabgood (8, 9) dokasali su trkloroctenu kiselinn turinn | Keel Hud pod: ‘rgnatih nackte tekiretlenn 0) je sak juin, da tesoafonacijn tor slena u trikloroctenu Keelinwukljutoje skstdacije, zsiéenje dvostrubon vera te pre- bictvanle toma kiora s Jednog welikavo stoma nia dmst Rutile sata se om priikom sivara kao interinedijat kloralidrat, Koj se potom dijelom oksidra v triklor- SctenKisclinn, a djelom rediira n trikloreanol, Navtal tkloretaool spaja se © hi Yuronskom kiselinom 11 glokiconid. Butter pretpostavlja, da je ta konversia w fast sietranin Movahidat Wel paagana px da studn masaje + polgano intranet ng Fab | Pras {2 aia oll nga se edgera Uikloretilena u metabolite Oni smatraje, da pluea i jetraimaju najveee Sporobnost metaboisianja tiklortlene, Po uadctiar halts aecalwia oa poredalt organe ovim redom: nadbubreine Hijerde, bubren, slczena: plata, soz Jetra, ana potjednjemn injstu su mil: Gang (12, mcdtin, poster drop redone Istrafivanja 0 metaboliamy trikloretilena. sa narotito unaprijedilt etki autor ‘Soutek, Tassinger: Pavelkova (18) prvi su provelt detaljnw bilansa metabolitatriklo. lena alr, dg Se nakon pein inhlacye of cisekupnog rabang tle. ilena prosjeéno 19% iauti preko pluca, svera 0.01-0.06¥% preko rina, oko 1644 se ‘Snetabole i izluti kao trikloroctena kiselina. Ostalih 64*/o se izluéuje u obliku dotad et nepoenatih mptabolta, Astoria analicu rina primijenil Fujiwara re Medutin se ksclom hidrolizom urina pr 100" Cpovelava kolitina tvark, koje daju poritivay Fujiwara teakcij, 22 oko 60M, ali nije raxjainjeno, dal xe teal onloe Sodena} trkoroctenn) kislii ita trikloretann, Haji en eeonhaaton bi weran kas slakuronidi. Souéek Y Viachovd (14) x4 kromatografski iedvofil i urina’ kao’ dal ‘hetahalit mandlloractos, Lelio. Oni wu stvedile da ta kelina nantaj hideeliehin Fusradom trikloretilena, i to u kolifni od $-6,Mls od resorbirane Koliine. Bardo] Ektienenvd (14) ru pretpstavi da je Moreform metabolttritloretlenay ali da se oh Bing. main kolitine"Hpainag i bidvoftinost teke mote dekarats uw urine, Soules Vinchovs’ (16) dokazali su Klovoform u daha. osoba eksponiranih triklortileny, 3 to najranije 5 ta nakon prestasks sleponiije, Kelidina nastlog Klorform‘TarxvoneriLex 53 sanom 2raku iznosi 415% od ukupno resorbiranog trikloretilena, U wrinu iz navedenih razloga (13) nije dokazan Kloroform. ‘Premda su éeiki autori vjerajaton odredili eve metabolite trkloretiena, ipak mecha, sinam gv metaalimn nije jo potpune rasjalnjen, Tako Sous | Viachove (11) aavoe deje hipotere. Po prvoj hipetest manji se dio tiMoretlenaolsidira u mono Hloroctenu Hicelinu, a woti dio pralaei ws Moral (tiklorctilaldchid) ywchy uestabilut, neposnatth popratnih produkata. Iz Horala redukeljom nastaje trikloretanol, oksidas cijom ttioroctena kigelina, « hidrolitickim raspadom Muvoforan. Po divgoj poled Kloroform nastaje iz klovala preko.trikloroctene kiseline. Dacdodej i suradniet (17) avode sign hipotex. Tors i Eivanjas a (rikloretilen + tikloretanol > Moral > trikloroctena kisclina. Smatrama, data shema ne daje dovoljan uvid w mehanizam metabolizma trikloretilena. Netilisn areena prontven jos lad mah ols Enema pF vols 0), Hakora G0), teen tsomorca (2), (2) 1 pan (0) Urns pnd aby xe Wetec acta hed ler ot ieday> ote I fi : wjegriga thle Bod abr he ‘Mf od cjelokupno resorbiranog triklorctilena. Zedevi i zamorci izluéuju malo tiklor- oetene Kiseline Klinicka slika otrovan ja trikloretilenom Glayno djclovanje tirklorctilena na organizam je narkoza i drugi spe- cifitni uding na fivéani sustav. Trikloretilen, nadalje, djeluje iritativno na kof kao i na sluznice respiratornih organa i ofiju. i ‘Mehanizam otrovanja trikloretil enom nije do danas potpuno razjainjen. Jo§ nije jasno, djeluje li trikloretilen toksitno sam ili svojim metabolitima 125). Prema misljenju Ahimarka i Forssmana (24) trikloroctena kiselina je slabo toksitna. Trikloretanol ima znatno hipnotitko. djelovanje (25). 'a monokloroctena kiselina (26) blokira sulfhidrilne skupine i tkivno di- sanje i potiskuje ncke encimatske reaikcije. Bardodé} + suradnici (27) su dokazali visoku toksiénost monokloroctenog iona. Otrovanja trikloretilenom mogu biti akutna ili kronitna. Ambrosio (28) smatra, da postoji i subakutno otrovanje. On ubraja u akutna otrovanja samo siuéajeve $ perakutnim tokom, a u subakutna otrovanja samo sli- Eajeve, koji se inaée u literaturi smatraju kao akutna otrovanja. Akutna otrovanja. Prvi utinci trikloretilena kod osoba, koje su bile jeduokratno ili vigekratno izlodene relativno niskim koncentracijama u zraku, of:tuyu se u obliku prenarkoti¢nog sindroma (2). Simptomi su ovi: mutnina (event, povraéanje), vrtoglavica, nesvjestica, Sum u ubima (23), zatim jo8 napadi jakox zojenja, kongestije krvi i palpitacije (2). Pre~ stankom ekspozicije simptomi nestaju, Prenarkoza moze kod eksponiranih osoba izazvati oxjeraj enforije (veselost, pjevanje), a to moze pogedavati raavitka narlkomanije. Prenatkotini sindrom mote postepeno, alt naglo, dovesti do gubitka svijesti (2, 23). Prva tri simptoma prenarkoze alarmni su simptomt, koji ukazuju na opasnost brzog nastupa gubitka svijesti (2, 23). Ne prekine Ii se ekspozicija pravovremeno, ili ako je koncentracija Yisoka, razvija se klinitka slika naikoze s posuatios fazaina sazvoja. Stadij ekscitacijevrlo je stiéan onome, Koji nasta je djelovanjem alkohola. Poslije