T.Bexsnie AKIITNO OTROVANJE PARAMA ZAGRIJANOGA TRIKLORETILENA ‘Trikloretilen ima sva svojstva dobrog otapala, pa kako je uz to neza- paljiv, u smjesi sa zrakom neeskplozivan i prema metalima potpuno in- diferentan, io nije Eudo, da je njegova primjena w industiji danas to- Tiko liroka 1 razmovrsna.(Géenje. ekstrakelja, olapanje, dezinsekcia, produkeija sepuna i td). Terdi se, da je medu Kloriranim ugljikovodicima trikloretilen naj- manje toksiéan (1). Pa ipak su industrijska otrovanja trikloretilenom i Becta j vel dobro pomata, Dok je postajanje kronitlng prafesianalnag, otrovanja jo uvijek spomo i dvojbeno, dotle se za akutna otrovanja mote reli da su redovno posljediea nesretnih slutajeva, nastaju, dakle sho nagle cksporicije visokim koncentracijama trikloretilena w araku. ‘Ambrosio (2) Fazlikuje 1 subakutno otrovaane. Kay srelsve 1a tienje uiklurellen se hathadla upoucbljava iw produkeiji optitkih leéa. (3, 4). Stakla se 2a fino brusenje 1 poliranje aime, prethodne prireduju taio, da oc na njih nancze sloj katrancke smole pomijeSane milovkom. Kasnije, nakon brusenja, treba_odstraniti ostatke te sinjese, a to $e abitno vr otapanjem u_ trikloretilem kror 12 do 24 sata Zboy novog natina rada w lakvon jednom nagem pogonu produkcije optitkih leéa doilo je nedavno do akutnog otrovanja parama zagrijanoz triklorctilena, Umjesto rclativno dugotrajnog (12 24 sata) mogenja leéa 1 kupkama hladnog tnkloretilena, uvedeno e, kako bi se ubrzala pro- ukeija, iskuhavanje izbrusenih slakala u trikloretilem: zagrijanom na temperaturu njegove locke vieja (87°C). Takvo éiséenje leéa traje najvike 2 sata, Za tu svrhu konstruirane su posebne kade. koje se pune trikloretilenom, a zatim, dobro zatvorene, elektridhi zagrijavaju, U-ajih se urone statci'slecama. Kod samog iskuhavanja ne dolazi do zmatnijex {sparivanja trikloretilena, ali kod alvaranja kade, pri vadenju leéa do- lai do jahog i opasnog iabijanja pare zagrijanog trikloretilenaVol 5 (1954) -TILENOM 399, ‘Vadenie iskuhanih stakala trebao je obavljati radnik C. P., prethodna pouten i upuéen od fefa od jeljenja u opasnosti buduéeg rada i o potrebi nosenja »provizorne plinske maske od gazee, kako ye naziva poduzete 1 slutbenom zapisniku, No unatoé tim uputama, veé drugi dan od po- etka radia sa zagri jamin otapalom, nakon jednog otvaranja kade, P. C. je donio iskuhana stakla n Hetionien na daljn obradu, a vodima radniea is Gstonice ~na lieu nije imao maske. Tek Sto je predav iskuhana stakla, naslonio se na orozor. Na upite radnica, da Iv se ne esjeéa dobro, alje odgovorio, vee se najednom srutio bez svijesti. Tene- eu je vdmah na svjeat zrak, no kako ni nakon umjetnog disanya nye dolazio k sebi, prevezen jeu Stanien za hitnn pomoé. Za vrijeme trans- porta bio je kongestiran i cijenotitan, U Staniei je priuijeujeua teraplja inhalacijama kisika i Kardiovaskularnim analepticima pa je unesreéeni vet nakon 20 minuta do’ao k svijesti. Nesvjestica je trajala svega oko 40 minuta, Ubizo nakon Sto je vragen k svijesti, P. €. je prevezen na Klinigki odjel Instituta Kd dulaska ina Oujel wel se na omamljenost, all se toéno sjeca do- sgadaja, koji su prethodili nesvjestic, pa kaze, da mn se kod posljednjeg otvaranja kade utinilo, kao da mu je netilens Hteenuo w lice toliky je Jako bilo izbijanje pare vrelog trikloretilena. Velo breo ie onjetio klo- inulost u Eitavom tijeln, poten je tetko disati, aapekle su ga of nom oblio ga je znoj, oxjetio je glavobolju, telurao je »kav da je pijanc, za” ‘myaéilo mu se pred ofima i — dalje se viSe niega ne sjeéa do povratka cvijesti wu Stanied 2a hitow pomot. T sada ga joS uvijck boli glavay a osjela i neko stezanje u prsima, podrhtavanje i zimicu, Tuii se i na la- ane gréeve u crijevima i na muehinu, udva navrata povraéa. Jos nvijek je slab i klonuo, ne mode stajati na nogama, subfebrilan je (37,3 C), nate w teno} anamnezi doznajemo, da bolesmk prje 1-2 litre vina dnevno. Medi ahjektivnim nalarima tlak krvi je kod dolaska 120/50, a keasnije, u toku boravka sialny 100/80. Elektrokardiogram je, medutim, normalan. izuzevsi sinus tahikardijn od 120 na mienty Sedimentacija critrocita, krvna slika, pregled urina, jetrene probe, urea u krvi, neuro- Joiki status kao i rentgenski pregledi pluéa ostaju za vrijeme boravka tna Klinici u granicama normale. Terapeutski se daje dvaput dnevno po 40 cam 10%/-haltijeva hlurida, kako ly preporutuje Mocschtin (3) kod otrovanja kloriranim ugljikovodicima, Uz 0 per os jaka cma kava, U prvo vrijeme boravka na Odjelu pacijent se sve bolje osjefa. Samo je prvi dan prilikom ponovljene injekcije Kaletjeva Klorida bio kratko 1 sinkopi U toku daljeg boravka simptomi otrovanja nestaju, bolesmk se bez incidenta oporavija, jedino zaostaje hipotenzija (100/80). Sedmog dana znakon primitka oipusta se u kuéndnjegu.400 Bearnté, T. Arh, hig, rada Sa stajalilta higijone rada ovaj je slufaj poukan, jer mode poclusiti kao primjer nepredvidene, nedovoljno pripremljene i nesvrsishodne za- ite radnika, Taj je manjak doveo do posljedica veé pri samom potetlat novog nagina rada, Sve da je, naime, ugrofeni radnik pri svakoim otva- ranju Kade i nosio »masku od gazes, ta za penetrantne pare trikloretilena ne bi bila nikakva brana, Stavite, takve maske ou ne samo beskoriane nego i opasne, jer mogu djelovati upravo obrnuto: »filter« se natopi ‘otapalom, pa raititha maska postaje sekundami, novi iavor para, tj. postaje ~ maska za narkozu! Tako nastaja »éudna« otrovanja sckisn otapalima ~uprkos maskamas (3). Ako je vee prijeko potrebno da se pribjegne nekom sredstvu ligne zaitite, onda je, u takvim prilikama, jedina ispravna zaitita ~ tzolaciona maska, cijevna Mls kisikom. ies, dakle, dovoljno volo ratuna o tnjenc) da ee bole | brée tchnitko djelovanje zagrijanog.trikloretilena, koji vee i kod obitne tem- perature obilne isparuje, neminovno 3a sobom douijeti i umogostiuko veéu opasnost niegova fizioloskor djelovania na organizam eksponira- nog radnika, Fiziolotko je, naime, djelovanje organskih otapala, Kako kale Stiberova (3), neodjeljivo od njihovih tehnitkih sposubnustt ota- anja, jer oba ta djelovanja podivaju na istim fizikalno-kemijskim zbi yanjima u priowotvu molckula maoti i mastima aliénih supotancija, Zato ite Zangger (6): »Gute Lésungsmittel, deren Aufnahme in den Organismus unschidlich ist, gibt es nicht aus Kklaren naturwissen- schaftlichen, physikalisch-chemischen, biologisch ganz cindeutigen Griin- dene Orrovanja parama zagrijanog trikloretilena najéeséa su u metaino} inuatriji (fdéenje uw »Tri-aparatiman). U optitko} industriji kod &8ée- aja lea nedavu je (1954) piso Me Binney (7) nekoliky slutajeva ‘neuronoza od trikloretilena nakon vivemjeseénor rutnor €iléenja leéa (nezagrijanim) otapalom, No akutna otrovanja zagrijanim trikloretile- rnom u optigkoj industrifi meni iz literature nisu poznata. Sa siajalita kink tokskoloije treba ovo orovanje smatradt pr mjerom opasnog djelovanja trikloretilena. Newwjestiea je dodute na obignija, ali i najopasnija manifestacija akutnog otrovanja trikloreti- Jenom. Gotovo u svim smrtnim sluéajevima u hiteraturi nesvyestica je prethodila smrti (4). U 202 sluéaja akutnog otrovanja, ito ih je sabrala Stiberova, 117 (57%) se manifestiralo kao nesvjestica, a od 224 slu- faja, prijavljena m vrijeme od 1939-1948. Glavnom twornitkom in- spektoru Velike Britanije, u duZoj ili kiacoj uesy jestici bilo je 87 (38%) otrovanih (4), Ako se radi o djelovanju éistog trikloretilena, do smrti dolazi uglavnom ili zbog paralize centra 2a disanje ili abog primamog zatajivanja srca (3). Vrlo je vaina tinjenica, da do izenadne smrtiVol 5 (1954) mote doéi i nakon perioda latencije (4). Konafno treha istakmnti, daw nekim sluéajevima moze doéi do stvaranja forgena iz trikloretilena (ako trikloretilen dode w dodir s otvorenim plamenom ili s jako zagrijanim ‘metalnim povrsinama), pa bi fozgen sa svoje strane mogao izazvati edem luca, lakoder ako perio latencije. Zbog svil tik razloga je prijeko potrebno svaki sluéaj akutnog otrovanja trikloretilenom smjestti u bol- Kod nater je bolesnika, nakon viekratnih udisavania para triklor- ctilena kroz dva radna dana, doslo do kratkog prenarkotitkog stanja prilikom posljednje. ckspozicije, a odmah zasim naglo do. nesyjestice. Gastrointestinalni simptomi i 'tahikardija nakon povratka k svijesti vjuojaluo vkasuju ua uemotohsituo, aluvsuo hardiotoksitne djelovanje oirova, Ambrosio (2) istiée zaostalu hipotenaiju kao maknadni. simptom subakutnog otrovanja. Brzo i svrsishodno pruiena prva pomoé prido- nijela je, da se na8 bolesnik oporavio i izlijetio. Pri Kontrolnim pregle- dima nist nadene nikakve promjene, koje bi se mogle smatrati naknad- im pesjedicama otrovanjas Da i je iuoliko je navika redovneg Udivanja alkohola odigrala meku ulogu kod tog otrovanja, nije moguée btvedidy jer Je Kod pukazanog rads titlorellenom PC. bio jelni radnik, ‘Nakon ovog slutaja poduzete je smjesta obustavilo rad na novoosnu- ‘yanom postrojenju iskuhavanja u triklorctilenu. Staviée, kasnije je na- puiteno i éiéenje bladnim otapalom, pa se sada stakia prije nanosa smole za%tiéuju papirom, koji se lijepi na povrsinu stakla Skrobnim Tje- pilom. Nakon brufenja vedi dio se'skida mehaniék, a manji dio, Ma- Knadnim pranjem toplo} vodi, u kojo} 2¢ Skrob otopi galobodi poviSina stakla ud papira, u hoje su eventualny zastali ostaci sinole. ‘ako Je potouno uklonjena svaka opasnost ot dalih otrovania trikior- cetilenom, Odjet 20 higijeme rade Readnja primtjena Institute 20 medicinska itratioania 24. XI. 1954 Jugosleventhe shademije, Zagreb Literatura 1. Fortsman, $+ Occupational poisoning by tichloethylene, Arh, Hig. Rada, 1 a1 Ths Genundheituchadigungen bei der gewerblichen Verwendung des Tsi- ‘hlordthyiene und die. Moglchkerten ihrer” Verhitung, “Arch. Gewerbepath. Ge Serbehyes ® (1081), 808402 Ail hig, vada 4 Browning. f+ Toc of industrial organic solvents, H, M. Stationery Ofte Moetebiin. § Klinik. and ‘Therapie der Vergifrmern, Thieme, Stuttgari, 1952 6, Zangger, Hit. Staber. 1. Me Bimey, Re: Trichlorethylene and dichlorethylene poisoning, A. M. A. Arch SInguste Hyg. Ke Uceup. Med. 70 (1954), 10, 8. Kleinfeld, M. i Toherschow, Jo Ts Hyg. k Occup. Med 10 (i954), 188 ethylene tonicity, A. M.A. Arch, Tndate