js

re
m
ac
@
ge
PROKARYOTA

ol
.p
m
PRVA ŽIVA BIĆA -

f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac
PROKARIOTI

r
f.h
m
• Jednostanični
organizmi koji

.p
nemaju formiranu

ol
staničnu jezgru.

ge
• Razmnožavaju se
staničnom diobom.
@
• Pojavili su se prije 4
milijarde godina.
ac
• Prve tri miljarde
godina bili su
m

dominantni na
re

Zemlji.
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

ARCHAEA

r
f.h
m
• Najstariji ostatci

.p
stari su 3.8 milijardi
godina.

ol
• U stijenama se

ge
mogu razlikovati od
bakterija samo po
molekularnim @
fosilima (ostatci
stanične membrane
ac
od lančastih
izoprenoida).
m
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

ARCHAEA

r
f.h
• Žive u ekstremnim uvjetima – u

m
dubokim i hladnim oceanima, tlu i
slatkoj vodi.

.p
• TERMOACIDOFILI žive u vrudim,

ol
kiselim vodama i oko vrudih
sumpornih izvora (iznad 55°C).

ge
• METANOGENI anaerobni –
oksidiraju CO2 i proizvode metan.
@
Žive u širokom rasponu okoliša od
oceanskih dubina do želuca
ac
sisavaca.
• HALOFILI žive u ekstremno slanim
sredinama (npr. Mrtvo more). Ako
m

su u velikom broju, mogu dati

re

ružičastu boju obalama slanih

jezera.
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA

r
f.h
• Pojavile su se prije

m
gotovo 4 milijarde
godina.

.p
• Žive u svim

ol
okolišima.
• Ishodišna skupina za

ge
razvoj Eukaryota
(endosimbioze
bakterija u pretcima
@
arhea).
• Prema reakciji na
ac
bojanje u praksi se
upotrebljava podjela
m

na gram-negativne i
gram-pozitivne
re

bakterije.
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA - CYANOBACTERIA

r
f.h
m
.p
• Cijanobakterije

ol
zaslužuju osobitu
pažnju zbog njihovog

ge
utjecaja na globalni
@
ciklus ugljika, kisika i
dušika, kao i zbog
ac
njihove uloge u evoluciji
m

bilja.
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA - CYANOBACTERIA

r
f.h
m
• Kuglaste ili nitaste
stanice bez formirane

.p
jezgre i kromatofora.

ol
• Danas je poznato više

ge
od 2 000 vrsta, od kojih
samo oko 200 živi kao
@
samostalni,
nesimbiotski organizmi.
ac
Često žive u simbiozi sa
m

crvenim algama i
mekušcima.
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA - CYANOBACTERIA

r
f.h
• Žive u različitim okolišima, ali su danas češde u slatkim nego u

m
slanim vodama.

.p
• U nepovoljnim okolišima, kao što su vrudi izvori, ili čak 5 m
ispod ledenog pokrova Antarktika one su jedini proizvođači

ol
kisika.

ge

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

• Po nekim ranijim procjenama pojavile su se prije 3,5 milijardi
godina. Međutim, prema molekularnim fosilima pojava
@
fotosinteze uz pomod kisika odgovara razdoblju od 2,920 do
2,592 milijarde godina (Battistuzzi and Hedges, 2009), pa bi u
ac
tom razdoblju trebala biti i prva pojava cijanobakterija.
• Prve biogene stijene gradile su prije 2,724 milijardi godina
m

• Maksimum razvoja imale su prije 2,2 milijarde godina (nagli

re

porast kisika u atmosferi prije 2,45.2,32 milijarde godina), a

uspješno su opstale do danas.
js
BACTERIA - CYANOBACTERIA

r
f.h
m
• Po izgledu se nisu

.p
bitno mijenjali kroz

ol
3,5 milijardi

ge
godina, pa rodovi
koji danas žive@
nalikuju
pretkambrijskim
ac
taksonima.
m
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA - CYANOBACTERIA

r
f.h
m
• Najstarije poznato

.p
fosilno gorivo -

ol
Estonijski
ordovicijski

ge
kukerzit – zapravo
@
je smjesa mulja i
organskih
ac
ostataka nastala
m

od
cijanobakterija.
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA - CYANOBACTERIA

r
f.h
m
• Prvi organogeni

.p
sedimenti –
stromatoliti

ol
potječu od

ge
cijanobakterija, a
@
stari su najmanje
2.7 milijarde
ac
godina. Neki novi
nalazi su stari do
m

3,45 milijardi
re

godina.
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

STROMATOLITI I ONKOIDI

r
f.h
m
• Danas često nastaju u

.p
hipersalinim plimnim
okolišima

ol
• Aktivno sudjeluju i u

ge
taloženju sedre.
@
ac
m
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA – CYANOBACTERIA

r
f.h
STROMATOLITI

m
.p
ol
ge
@
ac
m
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

 BACTERIA – CYANOBACTERIA

r
f.h
ONKOIDI

m
• Koncentrične tvorevine.

.p
• U Hrvatskoj su česti od

ol
perma, a osobito u

ge
sedimentnim stijenama
trijasa, kao npr. form-vrsta
@
Sphaerocodium
bornemanni.
ac
m
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

BACTERIA - BACTERIA

r
f.h
m
• Vedina bakterija živi heterotrofno, saprofitski ili parazitski, no

.p
ima i autotrofnih, koje proizvode hranu procesima fotosinteze
i kemosinteze.

ol
• Fosilne bakterije prvi put su otkrivene 1879.g., dok je van

ge
Tieghem studirao korijenje karbonskih biljaka.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

@
ac
m
re
js
LITOTROFNE BAKTERIJE

r
f.h
"stijenožderke"

m
• Litotrofija je oblik

.p
metabolizma koji koristi

ol
anorganske tvari kao izvor
energije. Pojavljuje se kod

ge
arhebakterija i bakterija
(endoliti), a može se
@
pojaviti u svim okolišima.
Češda je u ekstremnim
ac
uvjetima (otpadne vode,
vulkani, rudnici,
m

dubokooceanski ispusi).
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

 r
SUMPORNE I ŽELJEZNE BAKTERIJE

f.h
m
• Sumporne bakterije

.p
oksidiraju H2S u S i S

ol
u SO4.
• Željezne bakterije

ge
potiču taloženje@
željeznog hidroksida
iz otopine željeznog
ac
karbonata. Poznate
m

su od pretkambrija.
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

 BAKTERIJE NAFTE

r
f.h
m
• Bakterije nafte žive u

.p
vodi naftonosnog sloja,
ponekad i 2500 m

ol
ispod površine zemlje.

ge
• Pomažu pri razaranju
masnih kiselina, a @
konačni produkt tog
ac
procesa su
ugljikovodici.
m

• Mogu pomodi i u
razgradnji nafte.
re
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

FOSFATNE BAKTERIJE

r
f.h
m
• Nađu se u svim

.p
fosfatima, te se

ol
vjeruje da imaju
važnu ulogu u

ge
njihovoj sintezi. Iz
vode uzimaju i @
koncentriraju
ac
fosfornu kiselinu.
m

Uglavnom
pripadaju rodu
re

Micrococcus.
js

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac