Professional Documents
Culture Documents
Izvodi Iz Gramatike Italijanskog PDF
Izvodi Iz Gramatike Italijanskog PDF
I nedjelja Italijanska abeceda, grafički znaci, izgovor. Glasovi italijanskog jezika: glasovi /č/ i /k/,
glasovi /đ/ i /g/, glas /š/, glas /lj/, glas /nj/.
Lične zamenice u službi subjekta.
Prezent indikativa glagola essere i avere.
Upitne zamenice chi?, che?, quanto? i upitni prilog dove?
II nedjelja Imenice muškog roda. Imenice ženskog roda
Rod i broj imenica. Imenice I, II i III vrste.
Uvodna lekcija Opisni pridevi I, II i III vrste.
Određeni član. Upotreba određenog člana
Glavni brojevi od 1 do 30.
Prezent glagola chiamarsi
III nedjelja Nepromenljive imenice i pridevi. Izuzeci u rodu i broju imenica (Imenice na –co i –go,
imenice sa završetkom –io, imenice na –cia i –gia ).
Prezent indikativa pravilnih glagola.
Neodređeni član.
IV nedjelja Prezent indikativa nepravilnih glagola (andare i venire).
Formalno obraćanje.
I lekcija Upitni prilog come?
V nedjelja Prezent indikativa nepravilnih glagola (dare, stare, uscire, bere, dire, fare, sedere,
rimanere, spegnere, glagoli na –care i –gare).
Modalni glagoli potere, volere, dovere, sapere.
Glavni brojevi do 100.
VI nedjelja Redni brojevi.
Predlozi di, a, da, in, con, su, per, tra, fra. Priloški izrazi za vreme.
II lekcija Dani u nedelji, sedmice, meseci.
VII nedjelja Predlozi spojeni s članom.
Množina neodređenog člana.
Prezent indikativa nepravilnih glagola (salire, tenere, scegliere, porre, tradurre, trarre).
VIII nedjelja Prostorne relacije (da...a, prima di, dopo, tra, attraverso).
Brojevi 1.000, 1.000.000 i 1.000.000.000.
III lekcija Rečca ci u adverbijalnoj funkciji.
Izrazi c’è i ci sono.
IX nedjelja Pravilni particip prošli. Složeni perfekat.
Selektovanje pomoćnog glagola. Posebni slučajevi.
Složeni perfekat modalnih glagola i selektovanje pomoćnog glagola.
X nedjelja Nepravilni particip prošli.
Rečca ci u pronominalnoj funkciji.
IV lekcija Vreme i datum.
Položaj priloga za vreme (sempre, già, appena, mai, ancora, più) uz složeni perfekat.
XI nedjelja Pravilni futur I.
Futur I glagola essere, avere, stare, dare, fare.
Futur I i njegove funkcije.
XII nedjelja Futur I sa sinkopom (dovere, potere, sapere, andare, vedere, vivere)
Futur I sa sinkopom i asimilacijom (volere, rimanere, bere, venire, tradurre, tenere).
V lekcija Futur II i njegove funkcije.
Italijanska abeceda ima 21 slovo; ona su prikazana u narednoj tabeli, zajedno s izgovorom:
SLOVO IZGOVOR SLOVO IZGOVOR
Glasovi č i k
Glas č prikazuje se kombinacijom c + i ili e; na taj način dobijaju se slogovi či i če. Slogovi ča, čo i
ču dobijaju se kombinacijom c + i + a, o ili u:
GLAS PRIMER IZGOVOR ZNAČENJE
č cena /čena/ večera
circo /čirko/ cirkus
1
Slovo h služi samo kao grafički znak i ne izgovara se.
ciao /čao/ ćao
calcio /kalčo/ fudbal
ciuco /čuko/ magare
Glas k prikazuje se kombinacijom c + a, o ili u ; na taj način dobijaju se slogovi ka, ko i ku. Slogovi ke i
ki dobijaju se kombinacijom c + h + e ili i:
GLAS PRIMER IZGOVOR ZNAČENJE
caro /karo/ drag
cosa /koza/ stvar
k culto /kult/ kult
che /ke/ šta
chi /ki/ ko
Glasovi đ i g
Glas đ dobija se kombinacijom g + e ili i; na taj način dobijaju se slogovi đe i đi. Slogovi đa, đo i đu
dobijaju se kombinacijom g + i + a, o ili u:
GLAS PRIMER IZGOVOR ZNAČENJE
genio /đenio/ genije
gita /đita/ izlet
đ già /đa/ već
giorno /đorno/ dan
giusto /đusto/ pravedan
Glas g dobija se kombinacijom g + a, o, u; na taj način dobijaju se slogovi ga, go i gu. Slogovi ge i gi
dobijaju se kombinacijom g + h + e ili i:
GLA PRIMER IZGOVOR ZNAČENJE
S
gara /gara/ takmičenje
lago /lago/ jezero
g gufo /gufo/ sova
ghetto /get–to/ geto
ghiro /giro/ puh
Glas š
Glas lj
Glas lj dobija se kombinacijom slova g, l + i:
JEDNINA MNOŽINA
MUŠKI ŽENSKI MUŠKI ŽENSKI
ROD ROD ROD ROD
1. LICE io noi
2. LICE tu voi
lui lei
loro loro
3. LICE egli essa
essi esse
esso ella
Quanto? – Koliko?
Da quanto sei qui? – Od kada si ovde?
Dove? – Gde?
Di dove sei? – Odakle si?
Da dove arrivi? – Odakle si doputovao?
Izuzeci
jednosložne imenice:
gru (ž) gru ždral; kran
re (m) re kralj
tè (m) tè čaj, itd.
pozajmljenice:
bar (m) bar bar
computer (m) computer kompjuter
mouse (m) mouse kompjuterski miš
Izuzeci su moglie (ž) mogli (= žena, supruga) i superfịcie (ž) superfịci (= površina).
MUŠKI ROD
JEDNINA MNOŽINA
ragazzo visok ragazzi visoki
alto momak alti momci
monte visoka monti visoke
alto planina alti planine
ŽENSKI ROD
JEDNINA MNOŽINA
ragazza visoka ragazze visoke
alta devojka alte devojke
torre alta visoka torri alte visoke
kula kule
Ako akcent nije na glasu i završetka, oblik muškog roda gradi se na sledeći način:
astẹmio astẹmi trezveni
serio seri ozbiljni
Ako je akcent na glasu i završetka –io, oblik muškog roda prideva gradi se na sledeći način:
natịo natii rodni
pịo pii pobožni
rịo rii zli
MUŠKI ROD
JEDNINA MNOŽINA
ragazzo snažan ragazzi snažni
forte momak forti momci
signore snažan signori snažna
forte gospodin forti gospoda
ŽENSKI ROD
JEDNINA MNOŽINA
ragazza snažna ragazze snažne
forte devojka forti devojke
voce snažan voci snažni
forte glas forti glasovi
Upotreba clana
Ukoliko uz prezime muškarca stoji atribut ili kakva dopuna, član treba upotrebiti:
Il nostro bravo Rossi = Naš vredni Rosi
Non è più il Bianchi di una volta = To nije više nekadašnji Bjanki
Ispred prezimena poznatih književnika i umetnika koji su živeli do 19. veka, član se uglavnom
upotrebljava:
Uz prezimena poznatih ličnosti 20. veka član se uglavnom ne upotrebljava (sem ako uz prezime stoji
atribut):
Mussolini, Churchill, Roosvelt
Il geniale Einstein = Genijalni Ajnštajn
Ispred naziva planina, reka, jezera i uz druge geografske pojmove član se upotrebljava:
Salgo Saliamo
Sali Salite
Sale Salgono
Glagoli scendere i salire suprotnog su značenja. Salire i scendere koriste se i prilikom ulaska u vozilo i
izlaska iz vozila:
Tengo Teniamo
Tieni Tenete
Tiene Tengono
Tengo a mostrare agli studenti questa regola – Stalo mi je da pokažem studentima ovo pravilo
Prezent glagola SCEGLIERE (birati, odabrati)
Scelgo Scegliamo
Scegli Scegliete
Sceglie Scelgono
Glagoli TRARRE (vući, izvući), PORRE (staviti, stavljati) i glagoli izvedeni od osnove -DURRE
Traggo Traiamo
Trai Traete
Trai Traggono
Prezent glagola PORRE (staviti, postavljati; postoji puno izvedenih glagola putem prefiksa)
Pongo Poniamo
Poni Ponete
Pone Pongono
Comporre
Proporre
Traduco Traduciamo
Traduci Traducete
Traduce Traducono
Traduttore, traduttrice, traduzione (f.) – Prevodilac, prevoditeljka, prevod
NUMERI (brojevi)
Nazivi dana u sedmici muškog su roda; izuzetak je domenica. Nazivi dana pišu se malim početnim slovom
(vidi primere). Treba obratiti posebnu pažnju na upotrebu člana uz nazive dana (vidi primere):
Lunedì Ponedeljak
Martedì Utorak
Mercoledì Sreda
Giovedì Četvrtak
Venerdì Petak
Sabato Subota
Domenica Nedelja
Uporedi:
Vedo Marco domenica. – Videću Marka u nedelju (ove, prve naredne nedelje).
Još primera:
Gennaio Januar
Febbraio Februar
Marzo Mart
Aprile April
Maggio Maj
Giugno Jun
Luglio Jul
Agosto Avgust
Settembre Septembar
Ottobre Oktobar
Novembre Novembar
Dicembre Decembar
Datum
Questa settimana non lavoro da lunedì a giovedì. – Ove sedmice ne radim od ponedeljka do četvrtka.
Non sono a Podgorica da marzo a maggio. – Nisam u Podgorici od marta do maja.
La Seconda Guerra Mondiale è durata dal 1939 al 1945 – Drugi svetski rat trajao je od 1939. do 1945. godine.
Saremo a Nikšić dal 5 al 15 giugno. – Bićemo u Nikšiću od 5. do 15. juna.
TRA…E (između…i)
PRIMA DI
DOPO
ENTRO
FINO A
PREDLOG A
MUŠKI ROD ŽENSKI ROD
JEDNIN MNOŽIN JEDNIN MNOŽIN
A A A A
al ai
alla
allo alle
agli (all’)
(all’)
PREDLOG DA
MUŠKI ROD ŽENSKI ROD
JEDNIN MNOŽIN JEDNIN MNOŽIN
A A A A
dal dai
dalla
dallo dalle
dagli (dall’)
(dall’)
PREDLOG SU
MUŠKI ROD ŽENSKI ROD
JEDNIN MNOŽIN JEDNIN MNOŽIN
A A A A
sul sui
sulla
sullo sulle
sugli (sull’)
(sull’)
Glagol DARE
Io do
Tu dai
Lei/Lui dà
Noi diamo
Voi date
Loro danno
Glagol STARE
Io sto
Tu stai
Lei/Lui sta
Noi stiamo
Voi state
Loro stanno
Glagol USCIRE
Io esco
Tu esci
Lei/Lui esce
Noi usciamo
Voi uscite
Loro escono
Glagol BERE
Io bevo
Tu bevi
Lei/Lui beve
Noi beviamo
Voi bevete
Loro bevono
Glagol DIRE
Io dico
Tu dici
Lei/Lui dice
Noi diciamo
Voi dite
Loro dicono
Glagol FARE
Io faccio
Tu fai
Lei/Lui fa
Noi facciamo
Voi fate
Loro fanno
Glagol SEDERE
Io siedo
Tu siedi
Lei/Lui siede
Noi sediamo
Voi sedete
Loro siedono
Glagol RIMANERE
Io rimango
Tu rimani
Lei/Lui rimane
Noi rimaniamo
Voi rimanete
Loro rimangono
Glagol SPEGNERE
Io spengo
Tu spegni
Lei/Lui spegne
Noi spegniamo
Voi spegnete
Loro spengono
Io manco
Tu manchi
Lei/Lui manca
Noi manchiamo
Voi mancate
Loro mancano
Io pago
Tu paghi
Lei/Lui paga
Noi paghiamo
Voi pagate
Loro pagano
Modalni glagoli
Glagol POTERE
Io posso
Tu puoi
Lei/Lui può
Noi possiamo
Voi potete
Loro possono
Glagol DOVERE
Io devo
Tu devi
Lei/Lui deve
Noi dobbiamo
Voi dovete
Loro devono
Glagol VOLERE
Io voglio
Tu vuoi
Lei/Lui vuole
Noi vogliamo
Voi volete
Loro vogliono
Glagol SAPERE
Io so
Tu sai
Lei/Lui sa
Noi sappiamo
Voi sapete
Loro sanno
Glagol ANDARE
Io vado
Tu vai
Lei/Lui va
Noi andiamo
Voi andate
Loro vanno
Glagol VENIRE
Io vengo
Tu vieni
Lei/Lui viene
Noi veniamo
Voi venite
Loro vengono
Glagol ESSERE
Io sono
Tu sei
Lei/Lui è
Noi siamo
Voi siete
Loro sono
Glagol AVERE
Io ho
Tu hai
Lei/Lui ha
Noi abbiamo
Voi avete
Loro hanno
Rečca ci koristi se i u adverbijalnoj funkciji, tj. kao zamena za navedenu ili podrazumevanu prilošku
odredbu za mesto:
Izrazi c’è i ci sono imaju značenje „ima“, „nalazi se“. Izraz c’è upotrebljava se ispred imenica u
jednini, izraz ci sono ispred imenica u množini:
Particip prošli je infinitivni oblik; pripada prošlim svršenim vremenima. Može da se koristi samostalno, u službi
vremenske rečenice (Tornate a casa, vanno a dormire = Vrativši se kući, one idu na spavanje), ali najčešće se
upotrebljava za tvorbu složenih vremena: ho dormito (= spavao/la sam), sono tornata (= vratila sam se) itd.
andare – andato
mangiare – mangiato
pagare – pagato
dormire – dormito
finite - finito
credere – creduto
ritenere – ritenuto
cedere – ceduto
Glagol MANGIARE
Io ho mangiato
Tu hai mangiato
Lei/Lui ha mangiato
Noi abbiamo mangiato
Voi avete mangiato
Loro hanno mangiato
Glagol TORNARE
Io sono tornato/a
Tu sei tornato/a
Lei/Lui è tornato/a
Noi siamo tornati/e
Voi siete tornati/e
Loro sono tornati/e
Pomoćni glagol AVERE zahtevaju PRELAZNI GLAGOLI (glagoli koji mogu da imaju objekat):
Io ho trovato un bell’albergo.
Lui ha indovinato la risposta.
Loro hanno preparato la cena.
NEPRELAZNI GLAGOLI mogu da imaju ili pomoćni glagol AVERE ili pomoćni glagol ESSERE.
Glagoli kretanja zahtevaju ESSERE ukoliko kretanje ima kulminaciju (odredište, ishodište):
Io sono tornata ieri, lui è uscito, voi siete arrivate presto, loro sono andati via, tu sei venuta da sola.
Glagoli kretanja zahtevaju AVERE ukoliko kretanje nema kulminaciju već predstavlja čist proces:
Ukoliko posle modalnih glagola stoji prelazan glagol, složeno vreme gradi se sa avere:
Ukoliko posle modalnih glagola stoji povratni glagol, složeno vreme modalnog glagola
gradi se sa:
Ci sono dovuta andare sụbito = Morala sam odmah da odem (na pomenuto
Ho dovuto andarci sụbito mesto)
LITIGARE (Ci ho litigato ieri sera = Con chi?), GIOCARE (Ci ho giocato tutto il
giorno = Con chi? Con che cosa?), SCHERZARE (Io non ci scherzo = Io non scherzo con
le armi... con questa cosa... con lei... con lui... con loro...), DISCUTERE, LAVORARE (Io
non ci lavoro da anni).
Pravilni futur I.
amare = amer +
creder + lični nastavci za
OSNOVA: crẹdere = futur
dormire = dormir +
LIČNI NASTAVCI
1. 2. 3. KONJUGACIJA
KONJUGACIJA KONJUGACIJA
JEDNINA
1. lice –ò –ò –ò
2. lice – ại – ại – ại
3. lice –à –à –à
MNOŽINA
1. lice – ẹmo – ẹmo – ẹmo
2. lice – ẹte – ẹte – ẹte
3. lice – ạnno – ạnno – ạnno
2. KONJUGACIJA
io crederò ja ću poverovati
tu crederại ti ćeš poverovati
lui crederà on će poverovati
noi crederẹmo mi ćemo poverovati
voi crederẹte vi ćete poverovati
loro crederạnno oni će poverovati
3. KONJUGACIJA
io finirò ja ću završiti
tu finirại ti ćeš završiti
lui finirà on će završiti
noi finirẹmo mi ćemo završiti
voi finirẹte vi ćete završiti
loro finirạnno oni će završiti
Druga konjugacija
U drugoj konjugaciji nepravilne osnove grade se na dva načina:
odbacivanjem tematskog vokala e koji prethodi infinitivnom nastavku –re:
Treća konjugacija
1. KONJUGACIJA
io avrò lavorato ja budem radio
tu avrại lavorato ti budeš radio
lui avrà lavorato on bude radio
noi avremo lavorato mi budemo radili
voi avrete lavorato vi budete radili
loro avrạnno lavorato oni budu radili
2. KONJUGACIJA
3. KONJUGACIJA
2. KONJUGACIJA
io sarò cresciuto/ ja budem odrastao/la
tu sarại a ti budeš odrastao/la
lui/lei sarà cresciuto/ on/ona bude odrastao/la
noi sarẹmo a mi budemo odrasli/e
voi sarẹte cresciuto/ vi budete odrasli/e
a
loro sarạnno oni/one budu odrasli/e
cresciuti/e
cresciuti/e
cresciuti/e
3. KONJUGACIJA
io sarò partito/a ja budem otputovao/la
tu sarại partito/a ti budeš otputovao/la
lui/lei sarà partito/a on/ona bude otputovao/la
noi sarẹmo partiti/e mi budemo otputovali/e
voi sarẹte partiti/e vi budete otputovali/e
loro sarạnno partiti/e oni/one budu otputovali/e
Sledeći glagoli mogu da imaju pomoćni glagol avere ili essere, u zavisnosti od toga
da li imaju objekat (scendere, salire, correre) ili od toga da li je vršilac radnje biće ili nije
(predmet, pojava i sl.; takvi glagoli su finire, cominciare, cambiare).
Glagol vivere selektuje pomoćni glagol u zavisnosti od toga da li je osoba na koju
se glagol odnosi živa (avere) ili mrtva (essere).
CORRERE
Ako je vršilac radnje biće, složena vremena grade se pomoćnim glagolom avere:
Ako vršilac radnje nije biće, složena vremena grade se pomoćnim glagolom essere:
Još primera:
CAMBIARE
VIVERE