Professional Documents
Culture Documents
LIJEČNIČKI VJESNIK
R E V U E M É D I C A L E C R O A T E C R O A T I A N M E D I C A L R E V I E W
K R O A T I S C H E M E D I Z I N I S C H E R U N D S C H A U
S A D R Ž A J
D oc. dr. D. S u č i ć : P rilo g pita n ju p e r n icio z n e a n em ije i D oc. dr. S. Z a n e l a : O p orod n ištvu u b a n ov in i H rva tsk oj 501
raka želu ca 483 Historija medicine.
M r. Ph. J. T a b o r s k y i doc. dr. S. Č a j k o v a c : O v r i
Prim . dr. B. P e r i č i ć : G ju r o B a g liv i 508
je d n o sti b u h a ča za lije č e n je u šljiv o s ti 486
D o c. dr. J. C u p a r : K lin ičk a o c je n a o d o n to g e n e žarišn e P rof. dr. VI. C e p u l i ć : P r v i p ok u ša j n aše m ed icin sk e ter
in fe k c ije 490 m in o lo g ije 510
Referati. Rad skupština i sekcija Hrv. liječničkog Zbora. — Književnost. — Iz Hrv. liječničkog Zbora. — Razne vijesti.
Građa za medicinsku terminologiju.
Spazmolitično sredstvo
sa brzim djelovanjem
Spazme želuca i crijeva, spastične
ostipacije, tenezmi i kolike.
Kao supozitorije za porodjaj:
pojačanje trudova i ublaženje bolova
pomoću
G L A S H O H R V A T S K O G L I J E Č N I Č K O G Z B O l t A I O S T A L IH L IJ E Č N IČ K IH D R U Š T A V A U Z A G R E B U ,
H R V . L IJ E Č N IČ K O G D R U Š T V A U K A R L O V C U , O S IJ E K U , S U ŠA K U , L IJ E Č N IČ K O G D R U Š T V A Z A S J E V E R N U D A L M A C IJ U U Š IB E N IK U
S L O B O D N E O R G A N IZ A C IJ E L IJ E Č N IK A U SP L IT U I D U B R O V A Č K O G L IJ E Č N IČ K O G D R U Š T V A .
R E D A K C l O N I O D B O R : P R O F . D r . I V A N B O T T E B I, P R O F . D r . V L A D IM IR Ć E P U L IĆ , P R O F . D r . B R A N K O D R A G IŠ IĆ ,
P R O F . D r . S T J E P A N V ID A K O V IĆ , D r . A N T E V U L E T IĆ .
G L A V N I I O D G O V O R N I U R E D N I K : D r . A N T E V U L E T IĆ . U R E D N IŠ T V O I U P R A V A : Z A G R E B , Š U B IĆ E V A U L IC A » . T E L . 8 5 7 9
ČLANARINA ZA GOD. 1040. DIN 1 8 0 ., ZA BOLNIČKE I ZAVODSKE LIJEČNIKE BEZ PRAKSE DIN lOO., PRETPLATA ZA NEČLANOVE DIN SOO,
Pa n k r e o n
jv a su p sta n ca j e o tp o rn a ,
p r o tiv ž e lu č a n e k is e lin e
LIJEČNIČKI VJESNIK
GOD. L X II. Z A G R E B , L ISTO PAD 1 9 4 0 ’ BROJ 10
Sveučilišna medicinska poliklinika Leipzig (Predstojnik Prof. dr. med. Max Hochrein). 1
O k l in i č k i m p r o b l e m i m a p l u ć n o g k r v o t o k a . *
Prof. Maxi H o c h r e i n
Sve do nedavna nije se klinika naročito bavila Cirkulacija u plućima odigrava se, kao što je po
poremećenjima plućnog krvotoka, nego ih je najčešće znaito, zbog diferencije tlaka između desnog ventri
smatrala komplikacijom različitih oboljenja srca ili kula i lijevog atrija. Taj mehanizam se znatno podu
krvnih žila. To kliničko naziranje izgrađeno je na pire, odnosno nadopunjuje mehaničkim, kemijskim i
fiziološkim pretpostavkama, da se cirkulacija krvi nervnim faktorima. Na prvom mjestu treba spome
u plućima odigrava pretežno zbog diferencije tlaka nuti disanje. Udisaj pospješuje priliv krvi u pluća, a
između desnog ventrikula i lijevog atrija. Uz to se dr izdisaj odliv njen iz pluća. I što je disanje dublje, to
žalo sigurnim, da radi kontinuiteta u općem krvotoku je veća mogućnost cirkulacije krvi u plućima. Mno
lijevi i desni ventrikul izbacuje jednaku količinu krvi. žina krvi u plućima djelomice ovisi i o veličini pri
Zbog toga se smatralo, da je priliv krvi u pluća pod liva, a djelomice o posebnim mehaničkim, nervnim i
fiziološkim uvjetima približno konstantan, Na osnovu kemijskim faktorima. Značenje intrapulmonalnog tla
te hipoteze, nastaju poremećaji u plućnom optoku ka lako se može uočiti. “Povišenje intra|)ülmonalnog
samo kod disharmonije rada obadviju srčanih polo tlaka sprečava priliv krvi u pluća, koja time postaju
vica ili kod povećanog otpora u plućnim žilama. malokrvna, a sniženje intrapulmonalnog tlaka pogo.;
Polazeći s tog stanovišta proučavali smo zastojni duje prilivu krvi u pluća. Značenje kemijskih i hor
bronhitis, plućni edem, astmu kardiale i t. d, kod in monalnih faktora u pogledu priliva krvi u pluća pre
suficijencije lijevog ventrikula i kod mitralne griješke. malo je još razjašnjeno, jer je njihova djelatnost u
Ako nastupe zapreke u pulmonalnom sistemu zbog velikoj mjeri ovisna o stanju općeg tjelesnog krvo
plućne embolije, emfizema, razgranjenih kaverna, toka i o tonusu vegetativnog nervnog sistema.
pulmonalne skleroze i t. d. tada se je moralo računati Pošebnu pažnju zaslužuju nervni regulatori pluć,
s insuficijencijom desnog srca. nog krvotoka. L u i s a d a je pokazao, da povećanje:
Međutim to jednostavno mehaničko tumačenje tlaka u arterijama mozga može izazvati zastoj u plu
poremećenja plućnog krvotoka dolazilo je često u ćima, pače i plućni edem. Mi smo našli reflektornu
kontradikciju s opažanjima iskusnih kliničara, osobito regulaciju u vagusu i nervusu depresoru. Podražaj
u pogledu patogeneze plućnog edema, astme kardi vagusa ili njegovih okrajaka izaziva preko simpati
ale, plućne embolije i t. d. kusa izdašnu punokrvnost pluća ( H o c h r e i n i K e l l
Ta klinička zapažanja nije bilo moguće razjasniti, er). Ako registriramo istodobno cirkulaciju krvi u
jer je veoma ukorijenjeno naziranje mehaničkog tu slezeni, tada vidimo, da se količina krvi u njoj sma
mačenja zatiralo put svakom istraživanju. Novi se put njuje za vrijeme jačeg priliva krvi u pluća.
otvorio tek kad je uspjelo dokazati, da ne postoji Iz interesantnih eksperimenata na životinjama i
hemodinamički osnovni zakon, po kojem se izbacuje kliničkih studija P a r o d i a saznajemo, da se koli
jednaka količina krvi iz lijeve i desne afčane polo čina krvi u plućima može mijenjati pomoću viscero
vice, Danas je poznato, da je mogućnost izbacivanja visceralnih i kutanovisceralnih refleksa. Podražaj
krvi iz obadvaju ventrikula, kao i cirkulacija u de kože, oka, sluznice nosa utječe reflektorno na plućni
snoj i lijevoj koronarnoj arteriji pod fiziološkim i far. krvotok, sad u smislu vazokonstrikcije, sad u smislu
makološkim utjecajima različita i da može biti čak vazodilatacije. . .
i divergentna. ( H o c h r e i n i M a t t h e s). Fiziološko značenje mehaničkih, kemijskih i nerv.
I najmanji.podražaj vagusa pokazuje, da količi nih faktora postaje razumljivo, ako. proučavamo njb
na izbačene krvi iz desnog ventrikula raste, dok ko hov sinergizam.
ličina lijevog ventrikula ostaje jednaka ili se smanjuje. A ko za praktičan primjer izaberemo dugotrajan
Ista zapažanja nastaju kod djelovanja adrenalina, rad, tada znamo, da se za potrebe krvotoka ispraž
acetilholina i t. d. njuju u prvom redu krvni depoti, kao slezena, jetra*
Uza sve to ostaje kontinuitet sveukupnog krvo subpapilarni plexus i t. d. Pluća u tom slučaju poka
toka djelovanjem regulatora u plućnom krvotoku. zuju, kako se vidi iz naših istraživanja, suprotan na
Nove spoznaje u području reguliranja krvnog op laz — ona postaju punokrvnija. Biološka funkcija toga
toka u plućima pokazuju, da se kliničko prosuđivanje procesa olakšana je povećanjem kapilarne mreže, t. j.
pulmonalnih cirkulatornih smetnja mora postaviti na površine za izmjenu plinova. Nakon završetka rada,
širu bazu. Tu poglavito treba skrenuti pažnju na živ pluća brzo otpuštaju krv, vjerojatno radi toga, da bi
čane faktore u patogenezi plućnih oboljenja. Taj po se manjak kisika u muskulaturi što prije nadoknadio.
stupak opravdava se na normalnom plućnom krvo Taj primjer dovoljno pokazuje, kako fiziološka
toku slijedećim faktorima: zadaća, koja se je dosada pripisivala malome krvo
* P r e d a v a n je od rža n o 19. III. 1940. u H rva tsk om in tern i toku, nipošto nije adekvatna mogućnosti njegovog
s tičk om društvu. S n je m a čk o g p r e v e o Dr. Vlad. D u a n č i ć . rada. Ona se prilagođuje ne samo dinamici desnog
472
i lijevog srca, već također, neovisno od toga, na po jedini klinički problemi plućnog krvotoka promatraju
seban način promjenama procesa mijene tvari, kao i uz jače isticanje živčanih komponenata.
promjenama tonusa vegetativnog nervnog sistema. Poznato je, da akutna insuficijencija lijevog ven
Hemodinamika nije sama glavni faktor u plućnom trikula izaziva plućni edem i onda kad je desno srce
krvotoku, nego i svaki proces mijene tvari, koji je intaktno. Ako pokušamo živčane faktore uključiti,
vezan na funkciju pluća, Dolazi li do anoksemije tada moramo napomenuti, da već povišenje cere
od disanja sa stenozom ili zbog nestašice kisika u bralnog tlaka u eksperimentu na životinjama izaziva
zraku i t. d, odmah se povećava kapilarna mreža plućni edem (L u i s a d a). Nadalje se može pokazati,
pluća, vjerojatno da se olakša primanje kisika po da akutna naduvenost želuca izaziva odmah pojača
moću povećanja plohe za izmjenu plinova. nje sveukupne cirkulacije, a uz to nastupa i jači pri
Plućni krvotok nije pak samo polje za reflek liv krvi u pluća. Nakon isključenja djelovanja nastupa
torne reakcije, već on može sa svoje strane pomoću na isti način i pojačanje cirkulacije, dok količina krvi
refleksa izdašno utjecati na cirkulaciju, kao i na u plućima ostaje ipak nepromijenjena.
funkcije ostalih organa. Vjerojatno je, da nokse, koje zahvaćaju plućni
Neobično je interesantna izmjena živčanih odno krvotok kod bronhitisa, pneumonije, otrovanja pli
sa između koronarnih arterija i plućnog krvotoka. novima i t. d., pogoduju razvitku pulmonalnih cirku
Reflektorna veza između tih dvaju područja odavno latornih smetnja. Ne samo eksperimentom na životi
njama, nego pače i kliničkim opažanjima može se
se je u praksi predmijevala zbog sve češćeg pojavlji
vanja angine pektoris i astme kardiale, kao i akutne dokazati, da abdominalna poremećenja izazivaju živ
čanim putem zastoj u plućima. Nekoliko primjera do
srčane smrti kod embolije pluća.
voljno je da razjasne djelovanje gastropulmonalnih,
Ta zapažanja nije mogla klinika iskoristiti, jer se
odnosno cholangopulmonalnih refleksa.
je oslanjala na mišljenje L i c h t h e i m o vo, koji
K o d v o jn ik a sa zd ra vim srcem nastupila je iznenada sm rt
je tvrdio, da se može preko polovica plućnog krvo
u slijed n ad u ven osti želu ca p o s lije p re k o m je rn o g užitka hrane.
toka isključiti, a da se ne promijeni ni minutni volu K od o b d u k cije uz in ače p otp u n o n orm a ln i n ala z n ađen je ja k o
men, ni tlak u aorti. Do toga mišljenja došlo je na izražen zastoj u plu ćim a ( D e n k h a h n ) .
osnovu istraživanja pluća, u kojima su živci bili od S ta riji p a cijen t, k o ji n ikad n ije b o lo v a o na srcu , d o b ije
stranjeni. U biološkim prilikama već začepljenje male iznenada teški napadaj žučn ih k olik a bez ikterusa s ja k im
m eteorizm om , a na to se n a d ov eza o p lu ćn i edem . E xitus. O b
plućne arterije izaziva 'reflektorno znatno povišenje d u k cija : n ik a k v i zn a k ovi srčan e in su ficije n cije .
tlaka u plućnoj arteriji. Ta pulmonalna hipertenzija, 54 g o d išn ji p a cije n t b o lu je ok o 4 g od in e od diabetesa m e l
koja nastupa i iza obostranog prekinuća vagosim litusa i h olecistop a tije, a na srcu , iako j e izd a šn o pretra žen o
patijkusa, masfaje vjerojatno zbog aksonrefleksa. n ek olik o puta, n ije se pron a ša o pa tološki nalaz. P o s lije je la im ad e
o s je ća j pu n oće i jaka sk lon ost n ad u ven osti izaziva k atk ad o s je ”
(Hochrein i Schneyer).
ćaj tje s k o b e u prsim a. Iza p o r e m e će n ja p ro b a v e , k o je je tra
Istražujemo li djelovanje povišenog tlaka u pul. ja lo n ek olik o dana, d o b ije n ap adaj v r lo tešk og disa n ja bez
monalnoj arteriji na ostali krvotok, nalazimo prema b olov a , a s h lad n im z n o je n je m na čelu. Na plu ćim a z v ižd a n je
stepenu mogućnosti reakcije sveukupnog krvotoka i i b ru n d a n je s m n o g o b ro jn im fin im i gru b im v la žn im h ro p
cim a. K rv n i tlak za v rije m e n ap adaja p o p e o se od 130 na 220
tonusa vegetativnog nervnog sistema različite od
m m H g, puls o d 84 na 120. Z a v r ije m e n ap a da ja , a i s lije d e ć ih
nose aortalnog tlaka, ponajčešće dugotrajno jako sni dana n ije b ilo u E. K. G. n ik a k ov ih p rom jen a .
ženje, koje je praćeno bradikardijom.
Ako vegetativni nervni sistem igra odlučnu ulogu
Neovisno o visini aortalnog tlaka nalazimo go u mehanizmu pulmonalnih cirkulatornih poremećenja,
tovo pravilno pojačanu cirkulaciju u lijevoj koronar tada se nameće i pitanje mogućnosti tumačenja astme.
noj arteriji. Počnimo s astmom bronhialnom. U literaturi se tvrdi,
U desnoj koronarnoj arteriji naprotiv može se kako je poznato, da su osobe labilnog afekta sa izvje
često dokazati konstrikcija, koja je potpuno opreč snom konstitucijom s vegetativnom stigmatizacijom
na odnošaju, što smo ga postavili između srčanog rada disponirani za astmatične napadaje. Reakcije uslijed
i cirkulacije u žilama srca ( H o c h r e i n i K e l l e r ) . preosjetljivosti podražajem vagusa izazivaju spazam
Usprkos povećanom radu desnog ventrikula može bronha i tako nastaju astmatični napadaji. Klinička
doći do smanjene cirkulacije u desnoj koronarnoj ar opažanja i eksperimentalni studij na životinjama daju
teriji. Stoga držimo, da povišenje tlaka u pulmonalnoj pak utisak, da bi astma bronhiale bila poremećaj cir
arteriji može reflektorno izazvati konstrikciju desne kulacije u plućima, i da se zasad treba obazrijeti na
koronarne arterije. to, da li je izazvana spazmom bronha ili podražajem
Zapriječimo li sad tok, ne u arterijelnom dijelu vegetativnog nervnog sistema ( H o c h r e i n i D i n i
pulmonalnog sistema, nego u venoznom dijelu tako, s c h i o tu),
da se iznenada zatvori tri četvrtine svih plućnih vena, Razmotrimo li astmu bronhiale kao problem kr
tad bi se očekivalo smanjenje cirkulacije u aorti, a votoka, možemo po danas poznatim principima lako
time i sniženje tlaka u njoj. Ali kao paradoks vidi uvrstiti poznate etiološke faktore kao psihu, kon
mo, da ne dolazi u većini slučajeva usprkos jakom stituciju, alergiju, fokalnu infekciju, otrovanje, hormo
smanjenju minutnog volumena u aorti do padanja, nalne utjecaje i t. d. u okvir neurocirkularne distonije
nego prije do povišenja aortalnog tlaka. Usporedimo s locus minoris resistentiae u pulmonalnom siste
li pojave kod eksperimentalnog sniženja u plućnim mu. Isto vrijedi za reflekse s kože, iz nosa, želuca,
venama sa hemodinamikom kliničkih slučajeva, tada genitala i t. d, prema plućnom krvotoku. Veza astme
nam se nameće usporedba s visokim arterijelnim tla bronhiale s urtikarijom, Quinckeovim edemom, pe
kom kod Sahlijeve dekompenzacije ili kod mitralne ludnom hunjavicom i t. d., što je poznato iz prakse,
stenoze ( H o c h r e i n ) , postaje nam tim razumljivija. Pokušamo li sad kli
Osvrnemo li se nakon toga na različite kliničke ničku sliku astme bronhiale razmatrati sa stanovišta
slike, kod kojih predmjevamo živčane smetnje, mo nervnih smetnja, to nam uspijeva analizirati astma
ramo biti svijesni, da naše znanje nije dostatno, da tični napadaj kao rezultantu različitih patoloških fak
riješi sve zagonetke patogeneze pulmonalnih cirku tora kao zastoj u plućima, reflektornu preosjetljivost,
latornih smetnja. Ipak je danas zanimljivo, da se po neurocirkulatornu distoniju.
473
Za sve slučajeve astme važne su živčane cirku povećanje zastoja u plućima. Srce naime nema opo
latorne smetnje, što ne izlazi samo iz mehanizma ravka, jer u ležećem položaju zbog pojačanog venoz
astmatičnog napadaja, nego također iz veze astme nog priliva iz donje polovice tijela dolazi do preop
bronhiale s ostalim tzv. alergičnim bolestima, kao terećenja srca i tako nastaju pluća prekomjerno pu
što su urtikarija, peludna hunjavica, Quinckeov edem. njena krvlju. U snu, kako je poznato, teče tkivna te
kućina u krv i tako se povećava još više količina
Patogeneza bronchialne asthme venoznog odtoka. Ipak za postanak astmatičnih na
(po Hochreinu i Dinischiotu)
padaja nisu bitna poremećenja hemodinamičke regu
lacije, već također i tonus vegetativnog nervnog si
stema. Tu igra važnu ulogu također vagotonija. Dalje
možemo shvatiti, da postanku reflektornih smetnja
pogoduju oštećenja, koja zahvaćaju centralni nervni
sistem bilo cirkulatornim bilo kemijskim putem. M o
ramo se osvrnuti i etiološki i terapeutski na znače
nje centralne skleroze, bubrežne insuficijencije i t. d.
S obzirom na poremećenja cirkulacije u plućima i
razvitak kliničke slike idu ipak asthma cardiale,
asthma cerebrale, asthma renale i t. d. istim putem,
Sad je neobično interesantno razmatranje plućne
embolije. Znamo iz zapažanja Leipziške klinike, da
se mortalitet kod plućne embolije mora smatrati ne
obično visokim. Od 567 slučajeva umrlo je u kraćem
ili duljem vremenu 80% . Uzrok smrti ne smijemo
tražiti samo u plućnoj emboliji, već također kod tog
internističkog materijala i u sekundarnoj posljedici
primarnih oboljenja, kao što je na pr. slabost krvo
toka, bolest srca i žila, bronhopneumonija i t. d. Još
uvijek umrlo je 4 0 % naglom smrću, čija je klinička
slika bila karakterizirana s neobično žestokim bolo
vima u prsima, praćenih s osjećajem gušenja i straha
te simptomom vazomatornog šoka. Taj visoki morta
litet ne stoji ni u kakvom odnošaju s veličinom pluć
nog infarkta. Često vidimo kod obdukcije emboliju u
maloj ili srednjoj plućnoj arteriji, tako da mehanička
zapreka ne može biti uzrok smrti. Danas pak znamo,
da već i kod najmanjih embolija mogu reflektorni
spazmi izazvati povišenje tlaka u plućnom, a kolaps
u velikom krvotoku. Uz to nastupaju pulmokoronarni
refleksi, koji suprotno djeluju nutritivnom podražaju,
Kakvi su odnosi kod astme kardialne? Klasično
osobito na desnu koronarnu arteriju.
tumačenje kaže, da astma cardiale, koju nalazimo
Momentana opasnost plućne embolije nastane
vrlo često kod arterijelne hipertonije, nastaje uslijed
akutne slabosti lijevog ventrikula. Klinika pak ne kad zataji cirkulacija u periferiji i u koronarnim ži
lama. Ne samo eksperimenat na životinji, već i kli
može rastumačiti, zašto napadaji nastupaju pretežno
nika upućuje na tijesne veze između koronarnog si
noću, baš u vrijeme, kad su uvjeti za rad lijevog srca
zbog mirovanja u krevetu nedvojbeno povoljniji, ne stema i plućnog krvotoka kod plućne embolije. Često
zapažamo kod plućne embolije jednake elektrokar
goli po danu. To zapažanje postaje još značajnije, kad
diografske deformacije kao kod infarkta miokarda.
doživimo, da se često radi o bolesnicima, koji su
Znamo, da akutna koronarna insuficijencija može
preko dana posve sposobni za rad, te bez ikakve
imati trenutačnu smrt kao posljedicu ventrikularnog
tegobe obavljaju svoje zvanje, pače mogu vršiti lakše
treperenja, odnosno akutne slabosti srca. Tako razu
tjelesne radove.
Postavimo li u središte našeg patogenetičnog mijemo visoku cifru mortaliteta, koju nalazimo pače
kod malih plućnih embolija pod posebnim uvjetima.
razmatranja mjesto hipotetične insuficijencije lijevog
ventrikula plućni krvotok, koji je prenapunjen krvlju Sad će nas upitati praksa, da li su naše radnje
često i u intervalu (S. W e i s s), dolazimo do slijedeće uočile kakve nove terapeutske spoznaje. Na tome
predodžbe. Plućni zastoj može izazvati insuficijenciju području nalazimo se još u potpunom mraku. Tu
lijevog srca uslijed hipertenzije, srčane griješke ili nas interesira u prvom redu uklanjanje reflektornih
uslijed koronarne skleroze s anginom pektoris ili bez smetnja.
nje. Taj plućni zastoj ne mora biti uvjetovan meha Mogli smo uočiti, da se simptomi šoka, koji na
nički, već može biti reflektorno izazvan ili pojačan staju reflektorno od plućnog krvotoka mogu često
gastropulmonalnim, cholangopulmonalnim, odnosno potisnuti preparatima barbiturne kiseline. Kod po
aortapulmonalnim refleksima ( H o c h r e i n ) . kusa na životinjama upalo nam je u oči, da šok krvo
P o s to ji li isto d o b n o h ip erten zija , tada on a n ije u v ijek ,
toka, kojeg se toliko bojimo, ponajviše ne nastupa u
o so b ito u n ap a da ju , u zrok, n e g o katkad p a če i reflek torn a p o narkozi s barbiturnom kiselinom. U ovom okviru in
s lje d ica pu lm on a ln og zastoja. teresantna su također istraživanja F. B r u n n a , koji
Slijedeći faktori bitni su za nastup napadaja je pokazao u eksperimentu, da luminal sprečava raz
noću: vitak plućnog edema. Zato mi preporučujemo kod
Kako mnogi bolesnici s asthmom cardiale imadu liječenja plućne embolije i plućnog edema također
već u miru izvjestan stepen dekompenzacije, to je intramuskularne injekcije luminalnatrija, a i pero
noćni mir u krevetu neobično povoljan, da se izazove ralno uzimanje preparata barbiturne kiseline. U na
474
stojanju da se potisne centralno djelovanje na vazo. monalne hipertenzije tlak u plućnim arterijama i mo
motore u plućima, napravljen je pokus, da se lum gu smanjiti priliv krvi u pluća.
balnom punkcijom snizi cerebralni tlak. U praksi se A ko želimo smanjiti količinu krvi u plućima, tada
vide katkad slučajevi astme kardiale a također i često dobro djeluje venepunkcija. U eksperimentu na
bronhiale, koji se padom tlaka likvora popravljaju životinjama može se pokazati, da puštanje krvi i do
čak i onda, kad su teško pristupačni kakvoj farmo 10% od sveukupne njene količine ne pravi nikakove
kološkoj terapiji. znatnije promjene u aortalnom tlaku, frekvenciji pulsa
Kod bolesnika s astmom bronhiale, i u slučaju, i minutnom volumenu, jer se manjak krvi nadoknadi
kad bolest traje već godinama a postoji status asthma iz krvnih depota, osobito pak iz pluća (R h e i n,
ticus, što bolesnicima oduzimlje dah i kod najmanjih H o c h r e i n i M a t t h e s ) . Taj nalaz tumači ono pri
tjelesnih napora, preporučuje se izvršiti lumbalnu vidno paradoksno opažanje iskusnih ftizeologa, koji
punkciju i ispustiti što je moguće više likvora. Kod preporučuju kod hemoptoe venepunkciju.
onih bolesnika, kod kojih je asitma bronhiale reflek Kod iscrpnog razmatranja treba istaknuti, koje
torne naravi, može se opaziti za nekoliko dana izvan terapeutsko značenje ima gimnastika disanja kod po
redno poboljšanje. Vitalni kapacitet može se popeti remećenja cirkulacije.
za 2— 300% , a bronhitični simptomi iščezavaju, Kod Po R o e m h e l d u kod vježbanja disanja aorta
astme bronhiale, koja je nastala pretežno na bazi se miče jače, cirkulacija u njoj je bolja, a to spre
primarnog oboljenja pluća, lumbalna punkcija nema čava njeno ovapnjenje. Svakom respiratornom kret
učinka. njom prelazi tonički val preko venoznog sistema, i
Kod bolesnika, kod kojih se ne može iz tehnič time pospješuje cirkulaciju krvi a srce potiče na iz
kih ili psihičkih razloga izvršiti lumbalna punkcija, dašniju djelatnost ( H o c h r e i n ) . Što je respiratorna
može se tlak likvora smanjiti intravenoznom injekci kretnja dublja, to je bolja izmjena plinova, a poslje
jom otopine šećera visokog procenta. Mi dajemo in dica toga je djelotvornija borba protiv acidoze, uz
travenozno 3 5 % otopinu šećera, a količinu postepeno roka umomosti i iscrpljenja. To vrijedi osobito onda,
povećavamo od 50— 100 ccm, te kombiniramo svaki ako se daje udisati čisti kisik.
4, dan s aplikacijom salyrgana, novurita ili kojeg dru Kod udisanja čistog kisika ne dolazi samo do po
gog diuretikuma. Razumljivo je, da taj preokret u re boljšanja u izmjeni plinova, nego također u mnogim
flektomoj podražljivosti centralnog nervnog sistema slučajevima i do djelovanja na hemodinamiku plućnog
ne može još ukloniti dispoziciju za astmu bronhiale. krvotoka.
Poslije poboljšanja smetnja može se aplicirati kau Namjerava li se vježbanjem disanja podići rad
zalno liječenje, tako da svi faktori, koji su prikazani srca, tad se preporučuje, da se zraku doda ugljične
u shemi patogeneze astme bronhiale, budu terapi kiseline, kako bi se podražio ne samo centar za di
jom zahvaćeni. sanje, već također i venomotorika i tako pospješio
oticaj venozne krvi prema srcu.
Kako znamo, da u mnogim slučajevima poveća
nje tlaka u pulmonalnoj arteriji izaziva reflektome Osobito je upadljiv utjecaj disanja na plućni
smetnje, zato ćemo u praksi posegnuti za sredstvima, krvotok. Svaka dublja respiratorna kretnja pospje
koja su u stanju utjecati na plućni krvotok u određe šuje cirkulaciju krvi u plućima i olakšava rad srcu,
nom pravcu. naročito desnom ventrikulu. Značenje gimnastike di
sanja kod distonije plućnih žila na toksičkoj ili nerv
Izaberemo li nekoliko poznatih lijekova za krvo noj bazi razumljivo je i razjašnjuje također dobre
tok, vidimo da Strophantin kod dobrog rada krvotoka rezultate, koje katkad opažamo kod vježaba uz mrm
ne pravi nikakove promjene u pulmonalnoj cirkula ljanje (H of b a u er), kod disanja sa sisanjem
ciji. Adrenalin u istim prilikama izaziva zastoj u plu (K u h n o v a maska za sisanje) i t. d. Uspije li odgo
ćima, dok ista doza adrenalina kod insuficijencije varajućom vježbom disanja ukloniti zastoj u plućima,
krvotoka pojačava otok krvi iz pluća, Veće serije tada se može također povoljno djelovati i na hiper
pokusa upozorile su nas, da nitriti smanjuju kod pul tenziju, ako je ona reflektorno. izazvana.
475
P r o d u b lje n o d isa n je p om oću u g ljič n e N eurocirkula,torn a diston ija, inaktivna P o s p je š e n je cirk u la cije , p otica j srča n o g rada
k ise lin e srčana g riješk a s rezerv n om snagom . (tren ing srca)
In sp iratorn a stenoza P u lm on alna sk leroza , plu ćn i em fizem , Z astoj u plu ćim a k a o tera p ija , s m a n je n je
k ro n ičn i bron h itis i t. d. otp ora u p lu ćn o m k rv otok u .
K o m b in ira n o .a b d om in a ln o d isa n je s N eu rocirk u la torn a diston ija sa ili bez G im nastika p lu ćn og i p orta ln og k rvotok a.
M ü lle ro v im p ok u som i ekspiratornom h ip er tenzije. O d stra n jen je spazm a tren in gom v a zom otora
sten ozom . u čita vom k rv otok u .
476
fu n k tion der Lunge. N a u n y n S ch m ie d e b e r g s A rch . 164, 529, 1932. Ma x u. I. S c h l e i c h e r : A sth m a b ron ch ia le u. L u m balp u n k tion ,
II. M itteilung. U ber die B eein flu ssu n g der m ittleren D u rch b lu K lin . W schr. 1939, Nr. 69, 665. — H o c h r e i n M a x u nd K laus
tung und der B lu tfü llu n g der L u n g e du rch ph a rm a k olog isch e S c h n e y e r : D er p u lm oeoron a re R e fle x . N a u n y n S c h m ie d e
M ittel. N a u n y n S ch m ie d e b e r g s A r c h 164, 552, 1932. — III. M ittei bergs A rch . 187, 265, 1937. — dies.: Z u r P athogen ese1 der L u n g en
lu n g: D ie n erv ö se R egu la tion der D u rch b lu tu n g und B lu tfü llu n g em bolie. M ünch, m ed. W schr. 1937, Nr. 49, S. 1929. — H o f
der Lunge. N a u n y n S ch m ie d e b e r g s A rch . 166, 229, 1932. — b a u e r , L .: A tm u n g sp a th olog ie u nd therapie. B erlin 1921. —
H o c h r e i n , Ma x und Ch. J. K e l l e r : D ie L u n g e ein B lu t L i c h t h e im ,: D ie Stärungen des L u n gen kreisla u fes. B erlin
depot. K lin . W schr. 1934, Nr. 39, S. 1383. — H o c h r e i n , M ax, 1876. — L u i s a d a : N a u n y n S ch m ie d e b e r g s A rch . 132, 313, 1928.
Ch. J. K e l l e r und K. M a t t h e s : Z u r F rag e der D ep otfu n k — d e r s.: E rgebn. inn. M ed. 47, 158, 1934. — P a r o d i : M in erva
tion der Lunge. A rch . exp . Path. u. P harm . 176, 429. 1934 — m ed. 1), 648, 1933. — R e i n , H .: V erch . dtsch, Ges. inn. Med.
H o c h r e i n M ax und K a rl M at t h e s : B eiträ ge zu r EJutzirku W iesbaden 1931. — R o e m h e l d : V erh . dtsch. Ges. inn. M ed.
lation in k lein en K reisla u f. IV. M itteilung. D er D ru ck im k lein en W iesbaden 1931. — W e i s s , Som a and G eorge P. R o b b : J.
K re is la u f.N a u n y n S ch m ie d e b e rg s A rch . 167, 687, 1932. Hochrein A m er. M ed. A ssoc. 100, 1841, 1933.
Između najtežih i za liječenje najneugodnijih i stanovište i sasvim zabaciti eksistenciju tzv. ge
najnezahvalnijh bolesti, koje sretamo u dnevnoj pra nuine epilepsije pored simptomatične kao nozološke
ksi, treba na prvom mjestu istaknuti epilepsiju. Što jedinice. Tome bi se i protivila dosadan ja ispitivanja
je zapravo epilepsija? Z a p p e r -to v a definicija te o nasljeđivanju epilepsije ( C o n r a d i C u r t i u s )
bolesti čini nam se najzgodnija i praktički najplau te ispitivanja blizanaca.
zibilnija. On naime drži, da je to »kronična bolest, Prema F r i s c h u , čija razdioba nam se čini
karakterizirana napadajima, pri kojima sačinjavaju najbolje znanstveno fundirana, razlikujemo dvije
smetnje svijesti izražene, grčevi mišića vrlo česte, grupe epilepsija ili epileptičnih sindroma:
a senzibilni, senzorični, sekretomi i psihični poreme I. K r o n i č n a r e s i d u a l n a e s e n c i j e l n a
ćaji rijetke simptome.« Z a p p e r t se je, kako se vidi, b o l e s t . U toj formi bolesti je epilepsija nozološka
ograničio u svojoj definiciji samo na deskriptivno pre jedinica, jedina bolest. Ona nastaje kao efekat jednog
ćiziranje, što je sa praktične i kliničke strane ispravno1, intrakrani jalnog ožiljka (kondicionalni podražajni
kako ćemo to kasnije i vidjeti. Ipak, da bismo nado faktor) i opće naslijeđene komvulzivne sklonosti. U
punili tu definiciju, mislim, da je sa znanstvenog gle smislu K r a e p e l i n a svaki je slučaj esencijelne
dišta potrebno spomenuti i definiciju F r i s c h o v u , epilepsije t. zv. »Restepilepsie«. Zato tu spadaju sve
koja imade patofiziološki karakter. Po njemu je epi forme čiji je podražajni faktor za sebe ograničeni
lepsija patofiziološka reakcija moždane kore, koja reziduum nepristupačan bilo kakovim promjenama,
tako nastaje, da nespecifični podražaj djeluje s tako napr. kod dječje uzetosti cerebralne. Nije važno, da
vim intenzitetom na podraživu živčanu supstanciju, li se anatomske promjene kliničkoneurološki mogu
da pređe tolerantnu stepenicu mjere, koja u kritič naći ili ne. Može se javiti u svako doba starosti, no
nom času postoji. Obje ove definicije zajedno prilično predilekciono doba su prva dva decenija. Kolebanja
nam jasno određuju pojam epilepsije, što je bilo vrlo u toku bolesti ovisna su od konstitucionalnih pro
potrebno, jer se s jedne strane zapada u krajnost i mjena, dakle od momenata koji imadu svoje hvatište
pretjeruje u shvatanju epilepsije cbuhvatajući amo i u labilnoj konvulzivnoj spremnosti.
bolesti koje imaju samo jednu ili više zajedničkih II. S e k u n d a r n a ili s i m p t o m a t i č n a
crta, a s druge strane se počela izbjegavati dijagnoza e p i l e p s i j a . Ta je epilepsija druga bolest, t. j. sim
epilepsije, a tražile se, pa i nalazile, druge bolesti. ptom druge bolesti ili sindrom u pravom smislu riječi.
Imadem utisak, da se s epilepsijama u praksi Primarni je neki progređijentni moždani proces vrlo
sve više srećemo. Možda je to samo na oko točno, različite prirode, koji pored drugih simptoma produ
jer bolesnici 'traže savjet specijalista više nego prije, cira ili uzrokuje epileptični sindrom, no ipak uz pred
kad se je na liječenje epilepsija gledalo sasvim nihi postavku, da, kod bolesnika postoji predispozicija.
listično, kad je praktični liječnik odpremao bolesnika Daljnji razvoj i tok bolesti zavisi samo od primarnog
s nekoliko utješnih riječi ili ga u težem slučaju poslao oboljenja mozga, napr. tumor, lues itd.
u bolnicu. Danas ne vlada više tako beznadno tera S c h r e c k je tim dvjema formama na osnovu
peutsko mišljenje već i zato, što ne trpamo više sve svog dječjeg materijala dodao i treću formu, t. j. simp
ono pod jednu kapu, što nazivamo epilepsijama. Čak tomatičnu formu epilepsije kod hereditamo optere
iz tih razloga mnogi autori ni ne igovore o epilepsi ćenih familija, predpostavljajući na neki način mo
jama, nego o epilepitičnom sindromu, o epilepticima, gućnost kombinacije prve i druge forme. B u m k e i
jer drže, da ne postoji epilepsija kao nozološka jedi S t a u d e r s u u svojoj razdiobi nedavno publiciranoj
nica, kao1 zasebna bolest, nego je epileptički napadaj mnogo radikalniji i smatraju genuinom epilepsijom
samo sindrom, doduše vrlo krakterističan. j osebujan, samo onu, gdje se napadaji javljaju samo pod utica
nekog sasvim individualnog i najrazličitijeg obolje jem konstitucionalne sklonosti bez ikakovih izvanjskih
nja. Za te autore je (napr. L a i g n e l L a v a s t i n e podražaja, zabacujući bilo kakav izvanjski podra
etc.) svaka epilepsija simptomatična, samo kod jedne žajni faktor. Simptomatične su epilepsije pak za njih
znamo za razlog i uzrok takovog napadaja (simpto takove, gdje su izvanjski štetni podražaji gotovo je
matska epilepsija), a kod druge ne znamo (genuina dini uzroci. Kao treću formu izuzimaju provocirane
ili esencijalna), ali je naslućujemo i nadamo se naći. epilepsije, gdje postoji bezuvjetno epileptična dispo
Iako mislim da na osnovu studija patogenetskog i zicija, ali su izvanjski štetni podražaji isto toliko
etiološkoig ne smijemo danas govoriti o epilepsiji nego potrebni za razvitak epilepsije kao i epileptična dis
o epilepsijama ili o epileptičnom sindromu, ne mislim pozicija. Ta treća forma se samo donekle pokriva sa
da je danas potrebno postaviti se na takovo ekstremno S c h r e c k o v o m formom. Koliko god je B u m k e
477
sklad sa djelovanjem vazomotora, dolazeći do zaklju ražaja od izvora prema okolini. Na taj način nastaje
čka , da vazokonstrikci ja dakle i grčna spremnost opće smanjenje nervnog tonusa.
ovisi o povećanju bjelančevine — albumina — u krvi. Na pokusima na životinjama i čovjeku pokazalo
Već iz ovdje izloženih mišljenja o postanku epi se da je antikonvulzivno djelovanje bromovih soli
leptičkog grča, možemo precizirati neke glavne smjer vezano za određeni stupanj zasićenja krvi i tkivnih
nice u svrhu terapije epileptičkog grča tj. zapravo sokova bromom, osobito tkiva moždanog. Progredi
možda ispravnije u svrhu profilaktičkog smanjivanja jentno zasićenje nastaje tako, što bromove soli is
mogućnosti postanka epileptičkog grča. Te glavne tiskuju kloride. Kako je povezanost klorida na krv
smjernice su ove: i sokove različito jaka, to se taj supstitueioni proces
1. potrebno je smanjiti općenitu spastičnu vazo obavlja vrlo polagano i elektivno. No smanjimo li
konstriktomu komponentu; hranom kvantum klorida u organizmu, požurit ćemo
2 . potrebno je smanjiti spazmodičnu podražljivost to istiskivanje djelovanje broma. ( T o u l o u s e R i c
moždanih stanica; h e t ) . No pri tom davanju broma i smanjivanju klo
3. potrebno je smanjiti mogućnost povećanja krv rida moramo paziti, da ne pređemo granicu, koja je
nog tlaka bilo koje prirode; vrlo individualna i različita, jer bi s time mogli omo
gućiti razvitak intoksikacije bromom (bromizam). Taj
4,potrebno je održati ravnotežu vegetativnog je karkaterističan pojavom akne na koži, apatijom,
nervnog sistema;
tupavošću, slabljenjem pamćenja i sporošću mišljenja.
.5 potrebno je povećati smanjivanje vode u or Te pojave nisu, čini se, samo posljedica intoksikacije
ganizmu, tj. difurezu (dehidratizacija). bromom nego posljedica osiromašenja organizma klo
6 . potrebno je sprečavati povećanje bjelančevina ridima, jer davanje klorida u formi soli brzo poprav
u organizmu u smislu albumina. lja to bolesno stanje, a nastaje i pri potpunom oduzi
Kako da te smjernice provodimo u praksi? U tu manju klorida iz hrane. Mora se dakle u svrhu us
svrhu služi nam na prvom mjestu terapija medika pješne terapije, kako kaže F r i s c h , naći zgodan
mentozna, zatim terapija dijetna, terapija opća, te polaritet između oba halogena klora i broma, tj. op
terapija socijalna. Tek suradnjom svih tih terapeut tilmalna doza broma (optimalna razina broma, Brorn
skih komponenta može se očekivati željeni uspjeh. spiegel). Za utvrđivanje ove služe danas razne ke
Sve te četiri komponente sačinjavaju biološku cjelinu mičke metode, koje se u praksi ne mogu uvijek izvo
i za to se može od njih očekivati i uspješno djelovanje. diti, pa nam individualno iskustvo služi kao najbolja
M e d i k a m e n t o z n a t e r a p i j a : Kao naj smjernica. Istiskivanje klora provodi se polaganim
bolje sredstvo za smanjenje općenite spazmatične dozama brama i potrebnom dijetom unutar 4— 16
komponente, vazokonstrikci je moždanih žila, kao i dana. Kako se brom zadržava u organizmu i ne izlu
podražajne spremnosti moždanih stanica, služe nam čuje brzo to iza izostavljanja broma izlučivanje nje
spojevi barbiturne kiseline, uvedenih godine 1912. u govo traje duže vremena, čak i do 20 dana. U praksi
liječenje epileptičkog sindroma. Hvatište djelovanja treba povećavati dozu broma zato polagano, a kao
tih spojeva je zapravo i kora i supkorteks, no u prvom važni simptom približavanja se granici potrebne bro
redu moždano stablo u supkorteksu sa svojim hipota move razine služi nestajanje ždrijelnog refleksa. I
lamičnim centrima. Na taj način snizuju barbiturni kod barbiturnih spojeva i kod bromovih soli ne smije
spojevi podražljivost motornih centara u korteksu i se nikada naglo prestati s medikaćijom, jer to može
supkorteksu, ekvilibriraju vegetativna centra, reguli izazvati razvitak naglog statusa epileptičkog, tj. se
raju izmjenu tvari i djeluju na periferni vegetativni rije epileptičkih napadaja, koji mogu za bolesnika biti
sistem dilatirajući žilje u periferiji smanjujući krvni katastrofalni. Kod izostavljanja bromovih soli je ta
tlak. Barbiturni spojevi djeluju odmah, nije im po opasnot daleko manja zato, jer se ove polagano izlu
trebna kumulacija kao kod broma, brzo se izlučuju iz čuju. Prema izloženom podupiru bromove soli svojim
organizma, to znači, da naglim izostavljanjem tog djelovanjem djelovanje barbiturnih spojeva u sma
lijeka nestaje brzo i njegovo djelovanje. Toksičko njenju podražaja moždanih stanica osobito kore mož
djelovanje barbiturnog spoja moguće je samo kod dane, a s druge strane imadu vrlo povoljno djelova
prevelikog doziranja. Postoji katkad i neka idiosin nje na izmjenu tvari, što istiskuju klor, koji povećava
krazija prema barbitumim spojevima, no ta je vrlo spremnost za sakupljanje vode u organizmu i time
rijetka. Zapaža se tada i kod najmanjih doza lijeka. povećava spremnost za grčeve.
S aplikacijom barbiturnih spojeva postizavamo do Nešto različito mišljenje o djelovanju bromovih
sada poznato optimalno djelovanje, tj. smanjujemo soli na centralni živčani sistem osobito u kombinaciji
opće povećanu centralnu nervnu i neuromuskularnu sa barbiturnim spojem (lubrokal) imadu, N. A c h i
podražljivost, reguliramo neurovegetativni aparat, H. F ü r s t e n b e r g . Naročito se razilazi to mišljenje
korigiramo vazomotorni i kardijalni sistem i harmoni od P i č k o v e škole, kako smo je gore izložili uz
ziramo izmjenu tvari. našu korekturu. Prema njihovom svatanju nema brom
Možda bismo pogriješili kad bismo rekli, da bro svoje hvatište djelovanja na kori, nego kao i barbi
move soli stoje niže u vrijednosti pri liječenju epilep turni spojevi u supkorteksu. To zaključuju radi toga,
tičkih grčeva od barbiturnih spojeva. Mišljenja što pri eksperimentu ne trpi pri davanju broma shva
smo, da se djelovanja tih dvaju spojeva na teremi tanje, voljna sfera, apercepcija, pažnja, prosuđivanje
liječenja epileptičkog sindroma svrsishodno nadopu duševnih impresija, duševni rad, nego se djelovanje
njuju. Bromove soli spadaju svakako među najstarija pokazuje u emocionalnoj sferi odstranjujući afektivna
sredstva antiepileptična (1853 god.). Imadu hvatište uzbuđenja i uzrokujući smirenje. Te afektivne du
također i u kori i u supkorteksu, ali u prvom redu na ševne pojave pak imaju svoj centar u supkorteksu.
motornim stanicama moždane kore na koje djeluju Naše mišljenje, koje se donekle razilazi od ovoga,
sedativno, smanjujući njihovu podražljivost. H e b e r slaže se sa rezultatima eksperimenata gore navede
je to djelovanje bromovih soli zgodno označio: »Sie nim, da je hvatište obaju spojeva i u kori i u supkor
setzen eine Narkotikumbarriere um die gereizte Gang teksu, samo brom preferira koru, a barbiturni spoj
linienzelle.« Bromove soli sprječavaju raširenje pod supkorteks. ,
480
kom ili manjem napadju, a onda opet više u svršetku padaj ili samo apsans. Kod ostalih slučajeva postali
napadaja u postparoksizmialnim pojavama ili eventu su napadaji nešto rjeđi ili blaži, no ne može se reći
alnim ekvivalentima. No razlikovanje nije bilo samo ništa definitivnije budući d je baš većina između tih
u kliničkoj slici nego i u reakciji na terapiju. Treba koji su se iz evidencije izgubili. Moram reći, da je
istaknuti da su na medikaciju lubrokalom prodro mnoge od tih priječilo ekonomsko pitanje, da uzimaju
malni simptomi uvijek gotovo bez iznimke dobro rea lijek, jer su bili vrlo siromašni. No bezuvjetno se mo
girali. Jednako tako dobro reagirali su pri postparo ra kazati i ustvrditi, da nije bilo nijednog slučaja koji
ksismalnim psihot.ičnim stanjima te ekvivalentima. Od bi bio na lubrokal refrakteran i gdje nebi taj bar do
samih napadaja bolje je reagirao veliki napadaj nego nekle dobro djelovao, u najkraće vrijeme.
mali barem u početku terapije, kasnije i pri dobro re Iako je nemoguće izložiti ili odrediti neku shema
guliranoj terapiji reagirao je i mali napadaj iako vrlo tičnu terapiju epileptičnih napadaja u praksi, jer ako
sporo i teško, pokazujući veliku refrakternost. Opće je igdje na mjestu individualna terapija to je ovdje,
nito se ne može reći ,da su psihične pojave a osobito ipak možemo prikazati nekoliko forma terapije koje
vegetativne reakcije bolje reagirale nego grčevi. Neki su nam se u praksi pokazale praktične i uspješne. U
put moglo se je zapaziti neko pravilo ili sistem pri po svakom slučaju počinjemo terapiju lubrokalom sa 3
pravljanju bolesnog stanja to jest nestajali su pro tablete dnevno, prije jela, preko dana za doručak i
dromi, aura je postajala sve više blijeda, nesvijest sve ručak, a večernju prije spavanja. Sveukupna početna
plića i kraća, osobito je bivala kraća tonična faza, a doza dnevna iznosi dakle 0,12 barbiturovog spoja i
klonična rudimetarna. Postparoksismalni umor sma 1,5 gr. broma. Pri uzimanju lijeka dajemo slijedeće
njivao bi se minimalno, ali bi pestparoksismalna psi upute: tabletu je potrebno rastopiti odnosno razmu
hotična stanja izostajala. Na žalost se ne može reći, titi u pola čaše vode, popiti a iza toga još zapiti sa
da je to bilo uvijek pravilo. Osim promjene kvaliteta barem pola čaše čiste vode, ili nekog toplog domaćeg
napadaj mijenjao se i kvantitet, napadaji su postali — lipovog ili sljezovog — čaja. Voda ne smije biti
sve rijeđi i ako ispočetka ne sliaibilji. Kasnije su se mije hladna, nego ustajala ili mlaka. Kod takove aplikacije
njali i kvantitativno. Sve te promjene nisu nastajale nijesmo zapazili nikakovih gastričnih smetnja. Iza 3
u nekom pravilnom vremenu no svakako se može re do 4 tjedna uzimanja — ne nastane li bitnih pobolj
ći, da su intenzivnije i na neki način definitivnije šanja — dodajemo još jednu tabletu u različito vri
primjene nastajale tek nakon više mjesečnog liječenja. jeme. Jesu li napadaji većinom ili samo noću, doda
Utjecaj terapije bio je bolji, ako je trajanje napadaja jemo tabletu i u večer, a jesu li danju dodajemo u
bilo kraće. Kod mladih individua kao i kod starih. jutro rjeđe u podne. S jednom dodatom tabletom
Kod starijh smo doduše bili uvijek skeptični obzirom produžujemo liječenje najmanje 2— 3 tjedna. Ne na
na eventualnu simptomatičnu patogenezu, no kad se je stanu li ni sada bitne promjene, što je zapravo rijetko
s nekom vjerojatnosti utvrdilo da se radi o primarno dodamo još pola ili jednu tabletu. Pri noćnim napada
epileptičnom sindromu produžavali smo običajnu tera jima dodamo između podneva i večernje, a pri da
piju. Bilo je slučajeva gdje je terapija s najmanjim njim napadajima između doručka i ručka ili za do
dozama i kod starijih slučajeva dala neobično dobre ručak ili ručak. Vrlo smo rijetko trebali tri puta po
rezultate. Najteži su bili bezuvjetno slučajevi s obzi 2 tablete. To je bilo osobito u jakim i velikim napada
rom na terapiju kad je bolest trajala više godina, te jima sa psihičnim postparoksizmalnim promjenama.
ako su duševne promjene karaktera a osobito intelek Jesmo li postigli izostajanje napadaja na 3— 4 tjedna
ta bile već jako izražene i na neki način stabilne, ire
ne smanjujemo još nikako dozu nego ju dajemo da
verzibilne. No pojedini slučajevi gdje smo stalno da
lje barem 6 mjeseci. Napominjem već ovdje, da se u
vali lijek i godinu dana bez obzira na rezultat dao
nam je na kraju i nenadan lijepi uspjeh. Izdržljivost praksi baš u tom izostavljan ju čine najveće pogreške.
u terapiji pokazala se je opravdana. Postignemo li ,da napadaji izostanu barem 6 mjeseci
Bolesnici su svi podnosili lubrokal vrlo dobro. U započinjemo dozu smanjivati oprezno po pola do jed
svega dva slučaja javio se bromizam sa aknom, koja ne tablete. Svaki put čekamo barem 1— 2 mjeseca pri
se malenim dodatkom soli u hrani brzo izgubila. Smet novoj dozi. Pojave li se i najmanje promjene u smislu
nja od barbitumih spojeva pri liječenju lubrokalom apsansa ili kakovih vegetativnih alteraci ja, što je če
nismo zapazili ni nakon više godišnje terapije. Neki sto prvi signal pogoršavan ja, samo bolesnik o njima
bolesnici su se u početku terapije tužili na pritisak u vrlo malo govori i nedaje im važnost, to se smjesta
želucu, no taj neugodan osjećaj izgubio se je pri pra treba vratiti na predjašnju dozu i ostati opet kod te
vilnom uzimanju lijeka. To se događalo osobito u po duže vremena. Pri kontrolnom ispitivanju bolesnika
četku moje primjene lubrokala dok nisam upozorio treba najtočnije ispitivati bolesnika baš obzirom na
bolesnike kako će uzimati lijek. Psihičnih smetnja u male promjene poremećaja svijesti ili vrtoglavice ili
smislu smanjenja intelektualne sposobnosti, slabosti male vegetativne smetnje, na primjer: tahikardija,
inicijative, pritiska u glavi ili kakovih već gastrointes
glavobolja, navala krvi u glavu, znojenje itd. Pri opti
tinalnih smetnja nije bilo niti u jednom slučaju. Neku
malnoj dozi ostajemo po potrebi i g o d i n e , i uvijek
naviku ili pohlepu također nisam mogao utvrditi ni u
nakon dužeg termina pokušavamo oprezno snižavanje.
jednom slučaju. Naprotiv bolesnici su vrlo rado sma
njivali dozu nakon potrebnog vremena i s teškom mu Treba uvijek i uvijek isticati, da ni više godišnje uzi
kom iščekivali dan kad bi mogli lijek sasvim izostaviti. manje lijeka ne izaziva nikakove važnije poremeća
Na žalost nje to u većini slučajeva bilo moguće. Ko je a najmanje kakove smetnje sa strane srca, ako na
načni naši rezultati koje smo mogli utvrditi kod bo ravski ne postoje teške srčane promjene. To podvla
lesnika a koje smo vodili duže vremena u evidenciji čim zato, jer bolesnici dolaze često s takovim prim
iil ih sada još vodimo bili su slijedeći: Od 8 CTslučajeva jedbama, ne konzekventnim smetnjama, a na koje da
velikih napadaja prestali su napadaji za cijelo vrije su ih upozorili drugi ljudi, a osobito apotekari i liječ
me što smo ih vodili u evidenciji u 18 slučajeva. Kod nici. Takove tvrdnje nemaju nikakovog medicinskog
22 slučaja su napadaji postali mnogo rjeđi, a često i obrazloženja. Najgore je pak ito što se bolesnici dadu
mnogo blaži, neki put bi preostajao ili samo mali na nagovoriti, da i nakon više mjesečnog liječenja naglo
482
prekinu uzimanje lijeka. Posljedica toga je status epi opće svaku tešku hranu. Tako se i osobito dobro poka
lepticus, koji može u prvom redu da ugrozi život bo zalo zabraniti čokoladu i jaja osobito tvrda.
lesnika a u svakom slučaju uzrokuje naglo pogoršanje Treći dio terapije bio bi zapravo opći dio tera
cjelokupnog stanja i upropaštavan je svega dugotraj pije, koji ne smijemo nikako da propustimo. Bolesnik
nog nastojanja i liječnika i bolesnika. Na žalost je treba da izbjegava svako uzbuđenje, a osobito da iz
uvijek onda u očima bolesnika odgovoran i kriv za to bjegava svaki jaki podražaj vegetativnog živčanog si
liječnik, koji je odredio terapiju, a ne onaj koji je stema. Jednako tako i velike i nagle promjene atmo
savjetovao prekidanje. Osnovni je dakle princip anti sferskih prilika ,kao uzdušnog tlaka i topline. Sredo
epileptične terapije lubrokalom izdržati u uzimanju gorska klima sa svojim uravnoteženim atmosferskim
lijeka i ne prekidati i ne smanjivati dozu dok liječ elementima najpogodnija je za epileptičare. Morska
nik ne odredi. klima je dobra1 samo u proljeće i jesen kad nema
Navedena forma aplikacije lijeka vrijedi općenito jakog sunca. Pri malo jačem suncu, treba da epilepti
za sve kliničke slike epileptičnog sindroma u našoj čar nosi šešir najbolje slamnati, da se spriječi direk
praksi. Postoje li tvrdokorno napadaji i dalje to pu tni uticaj sunčanih toplinskih zraka na centralni živ
kušavamo kombinirati s lubrokalom i neke druge lije čani sistem.
kove, tako: atropin. sulph. (0,0005 p. do.) tct, belladon. Prije svake terapije epileptičkog sindroma treba
(3 x po 10 do 20 kapi) cofein, acetylcholin, strihnin, prije svega točno ili barem toliko točno koliko je to
danas moguće utvrditi da li se radi o esencijalnom ili
kalcij itd. U rjeđim slučajevima bili su indiciram
simptomatičnom epileptičnom sindromu. Klinička sli
hormoni i vitamini, S tom kombnacjom nam je nekad
ka ne daje nam nažalost nikada ili gotovo nikada u
uspjevalo bolesno stanje bitno poboljšati. Kod napa
daja bilo velikih bilo malih, koji dolaze najčešće pre tom pogledu jasnu sliku i podatke za dijagnozu. Nije
menstrualno, primjenjujemo s uspjehom slijedeću for se rijetko dogodilo da se kod bolesnika, koji su patili
mu terapije: u kritičnom tjednu dajemo 3 tablete lu više godina od epileptičkih napadaja, bez lokalnih ža
rišnih simptoma, našao na kraju tumor mozga. Zato je
brokala, rjeđe više, u tjednu iza toga 2 tablete, u tre
najbolje stati na principijelno g l e d i š t e , koje se
ćem tjednu 1, pa opet 2 tablete u tjednu pred kritič
na mojoj klinici striktno vodi, da je potrebno svaki
nim tjednom. Na taj način ne samo da djelujemo us
pješno nego doziramo i ekonomično. Poslije 6 mjeseci slučaj epileptičnog sindroma najtočnije neurološki i
bez napadaja moramo ostati pri optimalnoj dozi koja psihijatrijski pregledati. To znači, potrebno je uz neu
nije obično velika, samo nam vrijeme promatranja tra raloški i psihijatrijski status izvršiti sve važne preg
je često godinu dana, već prema učestalosti napadaja. lede mokraće, krvi i likvora (osobito je važno ispitati
omjer bjelančevina albuminiglobulini prema prijaš
Doza je tu nekad i 1— 2 tablete dnevno vrlo često u
večer ili razdjeljena na polovine u različito doba dana. njim izlaganjima F r i s c h a ), najtočniji očni nalaz,
Odvikavanje je isto tako kao kod prije opisanih for te načiniti kraniogram i encefalografiju ili ventrikulo
ma. Neki put su apsans ili mali rudimetarni napadaji grafiju ,a po potrebi i arteriografiju. Razumije se da
za čudo vrlo otporni svakoj antiepileptičkoj terapiji, je to moguće samo na za to uređenom neurološkopsi
pa i s lubrokalom. No pri toj treba u svakom slučaju bijatrijskom odjeljenju klinike ili bolnice. To uzro
strpljivo izdržati, jer popravljanje i nestajanje tih kuje mnogo i ekonomskih žrtava, ali je i sigurno, da
malib napadaja može nastati i tek nakon više mjeseč je to jedini način u većini slučajeva kojim se može
nog liječenja. , postaviti dobra dijagnoza i prema tome odrediti lije
čenje.
Na jednu činjenicu ili komplikaciju treba svakako Praktični liječnik nastojat će, da tom zahtjevu
praktičara upozoriti. Neki put naime smo mogli opa izađe u susret koliko je god moguće i koliko to obi
ziti kod bolesnika nakon veće doze tj. od 1 tablete klo telj bolesnikova dozvoli. Nije li to moguće, nastojati
nulost i malaksalost koja je ev. prelazila u sanenost. će da načini sve u smislu smjernica koje sam dao za
To je razumije se znak predoziranja narkoticima., Te terapiju.
pojave brzo nestaju i vjerojatno su najčešće kompli
Prije nego završim svoja izlaganja o terapiji, mis
kacije. U većini slučajeva treba ih ipak izbjegavati,
lim da mi je dužnost reći nekoliko riječi o osnivanju
što se postizava smanjenjem doze neki puta u vrlo
tako zvanih epileptičkih ambulanata, koji su pred više
malom kvantitetu, jer je kod nekih bolesnika doza te
godinu dana bile uređene naredbom M. S. P. i N. Z.
rapeutska na granici ili već unutar doze narkotične. u istočnom dijelu naše države, a koje su prouzroko
Na prehranu tj. dijetni dio terapije potrebno je vale mnogo nezgodnih situacija i konflikt koji je rje
svratiti osobitu pažnju i inzistirati na taj dio terapije šavao savez komora. Te ambulante su prema novin
je prema izvodima gore iznesenima gotovo toliko va skim izvještajima navodno djelovale s velikim uspje
žan kao i medikamentozni dio. Postavili smo u tome hom u liječenju epilepsija. Prema tim izvještajima
slijedeći generalni princip: Što manje tekućine (dehi je procenat potpuno »izliječenih«, prelazio čak i
dratizacija), što manje soli (kloridi!), i što manje me 6 0 % (!), već nakon liječenja od 2— 3 mjeseca. Ako li
sa (bjelančevine). Sa takovom dijetom, lako izvedi uočimo svu kompliciranost postanka epileptičnog sin
vom, postizavamo najbolje. Razumije se, da zabranju droma kako smo ga to iznijeli u gornjim izlaganjima,
jemo najstrože alkohol i nikotin, jer su to otrovi, koji ako uočimo još nedovoljno poznavanje prave suštine
osobito ugrožavaju ravnotežu vegetativnog tonusa; cijeloga toga problema, ako pogledamo onaj razmjer
tako važnog pri sprečavanju epileptičnog napadaja. no mali procenat uspješnog liječenja, kako smo ga
Vrlo se praktično pokazalo i umetanje posnih dana imali sa našim kombinovanim liječenjem nakon što
po jedan ili dva u tjednu, a za početak terapije se po smo izlučili detaljnim ispitivanjem simptomatične
kazalo čak vrlo dobro uvesti cijeli posni tjedan sa slučajeve, te ako i znamo, da su te ambulante nakon
dosta šećera i biljnih sokova i maslaca. Ketogena di kratkog ambulantnog pregleda liječile samo sa prepa
jeta, kako je preporučuju amerikanski autori, nije se ratom kombinovanim od barbiturnog spoja i strihnina
pokazala bar kod odraslih najuspješnija a ni potrebna. sve epileptičare od reda, to moramo ustvrditi da je
Jednako je dobro preporučiti bolesnicima, da izbjega ovakovo liječenje po tim ambulantama bilo na vrlo sla
vaju hranu, koja povećava plinove u crijevima, kao i u bim medicinskim nogama, Epileptični sindrom je i su
483
P r i l o g p i t a n j u p e r n i c i o z n e a n e m i j e i r a ka ž e l u c a .
Sveuč. doc. dr. Dinko S u č i ć
Anemija je kod raka želuca vrlo česta pojava i min ne resorbira u crijevu. Kod prave kriptogene
mi smo ] e opažali u 8 2 % slučajeva. Anemija je kao perniciozne anemije gotovo uvijek nedostaje endo
rani simptom želuca rijetka, pa to dokazuje, da se geni faktor, a rijetko se događa da se ta razvije i
ona razvija kod bolesnika u uzročnoj vezi s neopla kad je resorpcija anhemina nedostatna. Promjene
zmom. Hipokromna anemija kod bolesnika s rakom krvne slike kod sprue nastaju radi otsutnosti vanj
želuca nastaje bilo kao posljedica akutnog ili kro skoga prehrambenog faktora.
ničnog krvarenja tumora, bilo djelovanjem raspadnih S rakom želuca često* je udružena anacidna ga
toksičnih produkata neoplazme ma koštanu moždi stritida. U našem se materijalu našla ta pojava u
nu, što je razumljivo, kad se ima na umu, da rak 72,9% slučajeva. Anacidna gastritida može dovesti
želuca goitovo uvijek krvari, a leukocitoza ili neutro do ahilije, a može i spriječiti izlučivanje C a s t l e
filija i sedimentacija eritrocita su kao znakovi ova endogenog principa. Bolesnici s rakom želuca
toksemije organizma često izraženi. Stanovit dio trpe i od intestinalnih smetnja; gastrogene dijareje
anemije treba dovesti i u vezu s nedostatnom re ili sekundarne enterokolitide su izražene u 3,4%
sorcpijom željeza u hrani, poradi anacidne gastri naših slučajeva. Kod tih bolesnika postoji mogućnost
tide. smetane resorpcije anhemina. Prema tome B i e r
Anemija je kod karcinoma želuca gotovo uvijek m e r o v a anemija može da se razvije kod bolesnika
hipokromnog karaktera, rijetko kad hiperkromnog, u s karcinomom želuca radi nedostatne produkcije
našem materijalu l,4% bolesnika. C a s t l e ova principa ili radi defektne resorpcije
U tim slučajevima, iako je indeks boje prelazio ne anhemina, slično kao što se pemiciozna anemija
znatno normalnu visinu, nije se ipak radilo o klasičnoj može razviti poslije resekcije želuca ili u toku pri
slici perniciozne anemije, jer su u razmazu krvi ne marne kronične gastritide. Mnogo češće su opažam
dostajali megatloblasti i megalociti. Te su se hiper slučajevi perniciozne anemije, u kojih se toku razvio
kromne anemije razvijale u toku bolesti, pa su bile rak želuca. U tim slučajevima nije problematična
u uzročnoj vezi s karcinomom. Pernicioznu anemiju pojava perniciozne anemije, nego nastaje pitanje
istodobno s karcinomom prikazali su već i drugi patogeneze neoplazme u želucu.
autori među ostalima i G o l d h a m e r 1 slučaj, a Takav jedan slučaj imali smo prilike i mi opa
W a s h b u r n 4 slučaja. H o e s s l i n misli, da ne žali kroz dugi niz godina te ga radi zanimljivosti
ma pouzdana dokaza, da rak želuca može uzroko opširnije priopćujemo.
vati B i er m e r o v u anemiju, a u slučajevima, kad P. J. 58 god., stroja r. B olesn ik s e n ala zio o d 20. IV . 1931.
se pojave obadvije bolesti istodobno, on misli, da d o 18. IV. 1940., da k le tek om 9 godina, 4 puta na n a šoj klin ici.
P rv i b o ra v a k 1931.:
pemiciozna anemija prethodi neoplazmi želuca. A n a m n e z a : G od. 1912. p re b o lio m a la riju . O d tada im ao
Prema C a s t i eovoj teoriji, pomoću koje je o s je t ljiv želu dac, je r n ije p od n osio svin jetin u , a grah ga je n a
dino možemo objasniti antipemdciozno djelovanje dim ao. K o n c e m 1930. *osjetio je b o lo v e u ep ig a striju , p o č e o je
p ov ra ća ti i d o b io j e žu ticu, m o k ra ća m u je postala tam na, s to
jetre, antdperniciozni jetreni faktor sastoji se iz unu
lica sv ijetla , izg u b io je p otp u n o apetit za je lo . R a d i tih sm etn ja
tarnjeg želučanog termolabilnog faktora, koji se po lije č io s e p o če tk o m 193*1. god. u b a n ja lu čk o j b oln ici. K a k o m u
M e u l e n g r a c h t u izlučuje poglavito u prepilorič tam o n ije b ilo b o lje , u p u tio s e na našu k lin ik u . K o d dolaska
nim i B r u n n e rovim žlijezdama u duodenumu, te iz ža lio se d a n em a apetita za je lo , p o d rig iv a o je, d o b iv a o je n e
vanjskog prehrambenog faktora, koji stoji blizu vita s v jestice, b olila ga j e glava, o s je ć a o se ja k o slab. P ije i puši
u m jeren o.
minsikom kompleksu B2, iako nije s tim identičan. Spa S t a t u s p r a e s e n s : je tra n e što p ov eća n a , glatka, slezena
janje unutarnjeg i vanjskog faktora zbiva se u gastro se n e pipa. — N alazi: u rin : u ro b ilin o g e n 1:4, W asserm ann, K ahn,
initestinalnom traktu, M ein ick e n egativn i. Ž elu ča n i so k anaciđan. K rv n a slika k o d d o
laska: E = 1,400 000, hb 28% , i. b. 1; L = 2,500; d iferen cija ln a
Pemiciozna krvna slika se može razviti, ako k rvn a slika: n esegm ent. 3 % , segm ent. 63% , eozin o 2 % , lim fo
nema unutarnjeg faktora, ako nedostaje vanjski 30% , m on o 1% . B o ja d ls a n i razm az: p oik ilocitoza , p o lik rom a zija ,
faktor, ili se antiperniciozni faktor odnosno anhe n orm ob la sti, m eg a lociti i m eg a loblasti.
484
Na osn ov i a h ilije, m eg a locitoze, m eg a loblastoze za k lju čili n alaze se i u desn om režn ju . S lezena: ra h lo prirasla, ja k o velika
smo, đa se k o d bolesnika radi o p e m ic io z n o j a n em iji. B olesn ik 16,5X 11X 3,5 cm , čahura n eznatno d ifu zn o od eb lja n a , pu lpa dosta
je 12 dana d o b iv a o V en tra em on i krvn a slika se p op ra vila tako, čvrsta, trab ek u li zn atn o od eb lja n i, lju b iča sti, fo lik li v id ljiv i.
da je pri odlasku k rv n i status glasio: E : 3,010.000, hb 68% i. b. O ko stra žn jeg ruba b lije d o sm eđe, oštro ogra n ičen o žarište u
1,13; L : 5.100. D iferen cija ln a k rv n a slik a : n esegm en t. 9 % , ob lik u k lin a. Desna, n ad b u b režn a žlijezd a : u v e ć e m opsegu
segm ent. 65% , eozin o 7 % , lim fo 13% , m on o 6 % . P rem a tom e je p ostm orta ln o om ekšana, sadrži kao zrn o graška v e lik o š tro o g ra
i terap ija dokazala ispra vn u našu dijagnozu. n ičen čv o r naran časte b o je . K oštan a m oždin a d ia fize desne b e
D rugi b o ra v a k 1932. drene kosti m ekana, tam no crven a. K ra lje š ci na p re sje k u tam no
P o odlasku s k lin ik e b olesn ik se d o v e lja če 1932. dob ro crv en e b o je bez stranih u k lju če n ja , isto tako i rebra.
o sjeća o. Tada su m u se p o ja v ili h em oroid i, k o ji su i krvarili. M ik rosk op sk a p r eg led b a : k a rcin om želu ca je gra đ en iz os
V en traem on m u se zg ad io te ga n ek o v rije m e n ije uzim ao. R adi ku dne strom e i v elik ih a lveola uglatih, v e ćin o m gusto pored a n ih
toga je p o n o v n o osla b io i n e što požu tio. P ov ra ća o je , d ob iv a o epiteln ih stanica, k o je sam o m jestim ice p ra v e žljezd an e tvorb e.
v rtogla vice, pa je ra d i tih teg ob a p o n o v n o p r im lje n u klin iku . C v orići je tr e p ok a z u ju sličn u građ u k a o i tu m or želuca.
S t a t u s p r a e s e n s : b lije d , su bikteričan, slezena p o v e P a to lo š k o a n a to m s k a d ija gn oza : ca rcin om a v e n tricu li partis
ćana, p o s to je n o d u li h a em orrh oiđ a les ex tern i. K o d dolaska k rvn a p ra ep y lorica e m ed u llaris solidu m u lcera tim i, ca rcin om a m eta
slika: E : 1,260.000 hb 38% , i. b. 1,5; L : 2.400; d iferen cija ln a staticum om en ti m a ioris, cirrh osis a trop h ica et ca rcin om a m e
k rvn a slik a : m e ta m ijelocita 2 % , nesegm ent. 18% , segm ent. 52% , tastaticum hepatis, h y p ern ep h rom a p a rv u m glan du lae su p ra re
lim fo 30% . U b o ja d isa n om razm azu anizocitoza, n e k o lik o n o r m o nalis dextrae, h yperp la sia m ed u lla e osseae, anaem ia pern iciosa.
blasta i m ega locita . S u b je k tiv n e teg ob e, ob je k tiv n i n alazi kao Kod našeg slučaja je krvna slika za vrijeme sva
i k rv n a slika b ili su više ili m a n je jed n a k i onim a k o d p rv og
boravk a. B olesn ik je d o b iv a o 46 dana V en tra em on i je tru p e r os. četiri boravka imala karakter hiperkromne anemije
N je g o v o se stan je v rlo d ob ro p o p ra v ilo i crven a krvn a slika k od s megalooitozom i megaloblastozom. Želučani sok
odlaska glasila je : E : 4,1000.000, hb 76% , i b. 0,92. je bio ainacidam, a izgled bolesnika subikteričan.
T reći b ora va k 1936.
Anemija je promptno reagirala na terapiju jetrom.
T ri m jeseca p r ije prim itka u k lin ik u opet je n ap ustio V en
Sve to dokazuje, da se kod našeg bolesnika radilo
traem on. Na to se p o č e o osjeća ti slab, i k rv n a slika k o d dolaska
b ila je k a k o s lije d i: E : 2,340.000, hb 50% , i b. 1,1; L : 5.300; 0 pravoj A d i s o n B ier m e r - ovoj anemiji. Ane
d ife re n cija ln a : eozin o 8 % , b a zo 1 % , n esegm ent. 1% , segm ent. mija je nesumnjivo ustanovljena 1931., ali je više
61% , lim fo 24 % , m o n o 5 % . U razm azu na eritrocitim a iste p r o nego vjerojatno, dia se ona manifestirala već 193G.,
m je n e k a o i k o d p r ija š n jih boravaka. B olesn ik je m je s e c dana
d ob iv a o sva k og dana 2 ccm C am polona in tram uskularn o te je
kad je bolesnik požutio i osjetio dispeptične tegobe,
u zim ao je tru p e r os. K o d odlaska crven a krvn a slika: E : pa je prema tome perniciozna anemija kod našeg bo
4,800.000, hb 7 8 % , i b. 0,8. lesnika prethodila raku želuca barem za 10 godina,
Č etvrti b o ra v a k 1940. što je rijetkost i u svjetskoj literaturi. Tako na pr.
O d 1936. god in e u zim a o je re d o v ito preparate je t r e i osjeća o
se d o b ro sve d o je sen i 1939. Tada je p o č e o da osje ća b o lo v e u
rak želuca se pojavio poslije perniciozne anemije u
epigastriju, i to više lije v o od m ed ija n e lin ije . B o lo v i su v r e slučajevima: C a t t i nakon 6 i 7 godina, M e u t h a
m en om posta ja li sve ja č i i b ili g o to v o n ezavisn i od jela . Izgubio l e r P e t r i c h 3 godine, T h i e l e 5 godina,
je apetit za je lo , je d v a je p o d n o s io m liječn a jela, p o č e o je naglo V e l d e 6 godina, H u r s t 2 slučaja sa 5 godina a
m ršaviti, više puta je p o v ra tio k rv, a stolica j e b ita tada crna.
S t a t u s p r a e s e n s : n ešto m ršav, anem ičan, su b ik teri 1 sa 9 godina. U ovim slučajevima, kao i u našem,
čan. U sredin i epigastrija v iše na desno pipa se rezisten cija v e ne dolazi carcinoma ventriculi u obzir kao prvotna
ličin e k o k o šje g ja jeta , resp iratorn o je pom ičn a, na pritisak bolest, jer rak želuca nije dugogodišnja bolest.
nešto bolna. Prosječno žive bolesnici s rakom želuca oko 1 go
K rvn a slika k o d dolaska: E. : 2,660.000, h b 53% , i. b. 1,11% ;
I, : 4 100; u razm azu a n iz o m a k ro e ito z a , p o k o ji m eg a loblast dinu (Sučić, Kalk). Klinička Intencija; karcinoma že
retik ulocita 8 p ro m ille; sedim en taci ja eritrocita 19 i 41 m m . luca traje više ili manje po nekoliko mjeseci. Zbog
v rije m e k rva ren ja 1,5 m inute, zgru ša va n je 5 m inuta; stolica: toga je zaključak ispravan, da su oni slučajevi raka
benzidin i piram idon p ozitivni.
želuca, kod kojih se godinama ranije opažala per
N agli gubitak apetita za je lo , m r ša v ljen je, h em atem eza i
m elena. sim ptom i k o ji su se n e d a v n o p o ja v ili, te lok a ln i tu m or niciozma anemija, nastali sigurno tek poslije ove. Do
u epigastriju, u putili su nas da k o d n ašeg b olesn ik a posta vim o, 1930. su bila opažanja kombinacije pernicioze i
uz pern iciozn u anem iju , i d ija gn ozu raka želuca. karcinoma želuca dosta rijetka. Tek od o. g. mno
R en tgen ološk a pretraga želuca (dr. T u rčić, C entralni ren t že se izvještaji o učestalosti pojave raka želuca kod bo
gen ološk i institut) p otv rd ila je našu dija gn ozu , kako se v id i iz
slije d e će g nalaza: želu dac je ob ičn e veličin e. N atašte je prazan. lesnika s B i e r m e r o v o m anemijom ( Hur s t ,
U n je g o v o j a b ora ln oj p o lo v in i v id i se jed a n v e lik č v o r ili b o lje Cat t i , W a h s b u r n , MeyrthalerPetrich,
re ći kao jed n a v e lik a okru gla p loča, p ro m je ra o k o 6 cm . U Velde, Thiele, L i e c h t i, G r e p p i L e o
sredin i n je v id i se pop u t đ v od in a rk e v elik a m r lja kontrasta.
Na tom m jestu želučana stijen k a izgu bila je m otilitet i tu se
n a r d o , J e n n e r ) , Ovako kombiniranih slučajeva
pipa tvrda, na pritisak dosta o s je tljiv a rezisen cija. M išljen ja sabrao je W a h s b u r n , do 1938. 76, a C a t t i 107,
smo, da se radi o m a lign om p rocesu s je d n im o v e ćim k raterom . što svojih, što objavljenih u literaturi. Iz svega toga
N ešto o p o ra v lje n je trn jim preparatim a, b olesn ik je b io p r e proizlazi, da bolesnici s pernicioznom anemijom sada
m ješten na k iru ršk u klin iku, radi o p era cije, s d ija g n ozom : ca r češće obolijevaju od raka želuca nego prije jednog
cinom a p ra e p y lo ricu m in in d iv id u o cum anaem ia pern iciosa.
D ne 8. III. o. g. pod vrgn u t je op era ciji, ali se k od la p a ra tom ije decenija, dok se prije mislilo, da je istodobna pojava
u tvrd ilo, da je tu m or in operabilan, je r p en etrira u pan kreas i obiju bolesti slučajna.
m etastazira u jetru. P rem ješten je p on ov n o u našu k lin ik u te C a t t i i T h i e l e objašnjuju sklonost bolesni
je 18. IV . 1940. egziitirao. N je g o v je leš u pu ćen n a o b d u k ciju sia
ka s pernicioznom anemijom da oboljevaju od raka
d ija gn ozom : carcin om a p ra ep y loricu m cu m m etastasibus in he
pate in in d ivid u o cu m anaem ia p ern iciosa abservata p e r annos želuca time, da pod utjecajem jetrnje terapije paci
I X e tc. O b d u k ciju je izvršio p ro f. S a lty k ow te n je g o v n alaz jenti dulje žive. Nema sumnje, perniciozna anemija
glasi u izvatku: je i prije nego su M i n o t i M u r p h y uveli tera
L ješin a sred n je v isok og m rša vog m uškarca. K oža b lije d o
piju jetrom bila izrazito kronično oboljenje, ali ipak
smeđa. U trbu šnoj se Šupljini v id i želu čana m aram ica k o ja sa
drži n e k o lik o čvrstih čv orov a d o v e ličin e zrna graha. Ž elu d ac ta terapija je bitno produljila život bolesnika. Radi
sre d n je širok, prazan, u stra žn joj stijen ci 4,5 cm d o fundusa toga je razumljivo, ako perniciozna anemija stvara
plosn at čv o r od 7 cm p rom jera s op rečn om cen tra ln om u d u b i dispoziciju u želucu za razvitak neoplazme, da je
n om i uzdignutim rubovitma. Ostala sluznica glatka, m jestim ičn o
kombinacija obiju bolesti sada češća. No objašnjenje
sivkaste p jege. Sluznica đuodenum a žu čn o pigm en tiran a, sjajn a
i glatka. P ankreas sitan, sred n je čvrst, b lije d o crven k a sto siv te dispozicije nije time riješeno. Pod utjecajem K o
kast, re ž n jići sredn je v elik i. Jetra sitna: 2 0 ,5X 1 2 X 5 cm , p o v r n j e t z n y e v a shvatanja o lokalnim prekanceroz
šina g ru b o zrnata. Na p resjek u paren him čvrst, b lije d o smeđ. nim promjenama želučane sluznice kao bitnog fak
A cin o zn i crtež n ije v id ljiv , na p resjek u se v id e žu ćk a sto smeđa
žarišta u v e lič in i zrna graha i b jelk a ste pruge. O ko lije v o g ruba
tora patogeneze raka želuca kao i C a s t l e-ove
kao k o k o š je ja je v e lik o žarište, k o je se sa stoji iz gu sto poredan ih teorije o postanku perniciozne anemije, po kojoj
b jelk a stih čv o ro v a v e ličin e zrna graška. P o je d in i sitn i čv o rići nedostatak antipemicioznog faktora; u želucu uzro
485
O v r i j e d n o s t i b u h a č a za l i j e č e n j e u š l j i v o s t i .
(Prijedlog za promjenu u našoj farmakopeji)
Ph. Mr. Josip T a b o r s k y i priv. doc. dr. Šime Č a jk o v a c
Uzroci, kojima najčešće pripisujemo etiološko loze dovode do lokalnih promjena na koži pod sli
značenje za nastajanje ekcema, egzogene su naravi. kom folikulitida (teren bogat dlakama i žlijezdama),
Dovode li oni kod svakog čovjeka do upalnih mani eritema i lokalnih denmatitida, koje se postepeno
festacija na koži, nazivljemo ih primarno toksičkima senzibilizacijom kože proširuju u ekcematiformne,
(toluol, ksilol, B l o c h o v primin, W e d r o f f o v gdjekad hemoragične ili bulozne egzanteme, a one
dinitrochlorbenzol), dok u veliku grupu fakultativno opet mogu da dovedu do proširenih alergijskih
toksičkih uzroka ubrajamo one, koji samo kod ne eksfolijativnih dermatida s jakim lameloznim ljušte
kih ljudi s »osjetljivom kožom« (latentni ekcemati njem. Iako je prognoza kod većine od ovakvih slu
čari) izazivlju upalne reakcije u formi ekcema (odol, čajeva dobra, jer takva koža već uz posve indife
eterička ulja, amika, terpentin, kinin, živini prepa rentnu terapiju puderima i pastama za koju nedjelju
rati, atropin). primla izgled posvemašnje kliničke sanacije, ipak je
Kod procjenjivanja vrijednosti nekog medika daljnje tliječenje živinim prepaijatima kontrajindici
menta za liječenje ušljivosti u vezi s podraživanjem rano. Uzmemo li još u obzir kontraiindikacije za lo
kože posve nam je svejedno, da li se radi o priro kalnu aplikaciju sive masti kod iole proširenijih,
đeno osjetljivoj koži, ili se osjetljivost kože — naročito upalnih afekcija kože (ekcemi, generalizi
pod utjecajem koje nokse — istom kasnije razvila. rana psorijaza sklona eritrodermiji, iihen ruber u
Kako već u običnom životu svaki pojedinac nailazi vrijeme nastajanja — izomorfni podražajni efekat),
u svome zvanju ili bilo gdje drugdje na mnogobrojne nepraktičnu farmaceutsku formu, koja je često od
fizikalnotermijske ili kemijske ekcematogene nokse, govorna i za senzibilizaciju prema živi, pa mazanje
koje zbog specifične reakcije kože preko monova rublja i donekle potreban oprez kod liječenja tuber
lentne senzibilizacije dovode do polivalentnih ekce kuloznih bolesnika, vidimo, da imamo dosta razloga
ma, moramo nastojati, da terapijom čestoga ektopa potražiti koji drugi lijek eventualno i s drugom far
razita — uši, ako nam je ikako moguće, ne senzi maceutskom formom, negoli što nam ga za liječenje
biliziramo kožu i ne stvaramo ekcematičare. Sve pedikuloze pruža današnja naša farmakopeja. Dru
dotle, dok još ne poznamo one karike u koži, koja gim riječima, smetnje kod pedikuloze i njeno izlje
je za njeno alergiziranje najvažnija (promjena struk čenje ne pružaju dovoljan ekvivalent za objektivnu
ture u epitelijalnim stanicama, kako su to iznijeli i subjektivnu simptomatologiju teških ekcema i eri
Br. B l o c h i J. J a d a s s o h n , podražaj epite trodermije, koje se mogu kod liječenja živom razviti.
lijalnih živaca ili kakvo prethodno oštećenje živča Nije zato čudo, da se protiv ušljivosti preporučuje
nih ogranaka krvnih žila — po K r e i b i c h u i čitav niz drugih magistralnih preskripcija sa sumpo
P i č k u , — idiosinkrazija simpatikusa po tumačenju rom, ksilolom, sabadilom, peruvijanskim balzamom
A l m q u i s t a, epitelijalna preosjetljivost s isto i si., a i gotovi tvornički preparati (mom, cuprex,
vremenim imunobiološkim poremećenjima u endo mitigai, aulin, ristiin, peruol), koji imadu prednost
telijalnim stanicama, kako senzibilizaciju shvaćaju bilo zbog svoje farmaceutske forme (prašci ili teku
L e h n e r i R a j k a itd.), naša je zadaća, da iz ćine) bilo zbog zgodnijeg antipärazitarnög remedija,
među većeg broja medikamenata s jednakim kura jer pokazuju manju sklonost senzibilizaciji kože. Siva
tivnim efektom za neko. oboljenje odaberemo ono živina mast se zato u svrhe liječenja pedikuloze —
sredstvo, koje kod funkcionalnog ispitivanja kože barem u privatnoj praksi — iz prije navedenih raz
pokazuje najmanju sposobnost senzibilizacije. loga, u najvećoj mjeri opravdano, već posve na
Od fakultativno toksičkih medikamenata kao pustila.
etioloških uzroka za nastajanje i razvitak ekcema U velikoj grupi insekticidnih, farmakodinamički
treba u prvom redu spomenuti živine preparate. Neki različitih preparata s obzirom na toksičnost kod
živini spojevi dovode češće, drugi pak rjeđe do čovjeka i insekata zasebno mjesto zauzimlje buhač.
promjena u imiunobiološkom stanju kože. Među Dok su stariji autori ( F r i e d m a n n i K i s s k a l t ,
živine preparate, koji vrlo često dovode do podra N u 1 1 a 11) ispitujući farmakodinamičko djelovanje
žaja i senzibilizacije kože, spada i siva živina mast, buhača tvrdili, da on ne djeluje toksički na uši ili
koju za liječenje pedikuloze preporučuje naša naj komarce, već samo na buke (inde nomen buhač),
novija farmakopeja (Jugosl. I.). Kako je kod nas to već A . J u i l l e t i H. D i a c o n o (1925. god.)
ušljivost vrlo česta pojava, naročito kod siromašni iznose, da ekstrakt, dobiven od cvjetova buhača, već
jih slojeva stanovništva, to bismo — držeći se far1 u malim količinama djeluje letalno na sve insekte,
makopeje — vrlo često došli u priliku, da propisu dok je za čovjeka i za sve druge homojotermne
jemo jednu od ekcematogenih noksa, koja se redo životinje netoksičan.
vito nalazila u svim serijiaima kod ispitivanja ekce Buhač, flois pyrethri, oficinalna droga naše far
matogeoih uzroka u Breslau (J. J a d a s s o h n ) , u makopeje, dobiva se od nerascvjetalih i polurascvje
Beču (L. A r z t i M. O p p e n h e i m ) i u Zürichu talih (B. G n a d i n g e r i C. S. C o r i 1930.) glavica
(B r. B l o c h). višegodišnje biljke chrysanthemum cinerariae foli
Apstrahiramo li od općenitih oštećenja orga um. U južnim dijelovima naše banovine uspijevaju
nizma, koja se mogu manifestirati u obliku merku kulture buhača vrlo dobro, a i samonikla ga nala
rijalnih stomatitida, enteritida, pa čestih albuminu zimo na pećinama i kamenitim obroncima Like, jugo
rija i toksičkih nefritida, vidimo, da obične inunkci zapadne Hrvatske, Hercegovine, Crne Gore i Dal
one kure sivom živinom masti kod liječenja pediku macije. Prašak te naše najvažnije izvozne biljke
487
(godišnje se izvozi oko 40 vagona) dolazi na domaće cirane kemijske spojeve u pojedinim dijelovima
i strano tržište u karakterističnim trouglastim cvijeta, lista ili stabljike konačno razjasni, prisiljeni
kutijama. smo i dalje zadržati En g l er P r a n t l o v sistem
Radix pyreithri (Bertraimswurzel) dobiva se iz podjele toksikodermijia. i alergodermija s obzirom na
anacyclusa pyrethruma i s našim buhačem nema pojedine botaničke familije, tako da još uvijek u istoj
ništa zajedničko osim imena, pa bi zbog moguće grupi P r i n c e M o r r o v l j e v i h »drug eruptions«
zabune trebalo za buhač prihvatiti ime flos chry nailazimo na preosjetljivosti prema najrazličitijim
santhemi umjesto flos pyrethri. Tinktura toga korje kemijskim spojevima.
na dodaje se zbog laganog adstrinktivnog djelovanja Promjene na koži lica u obliku eritematozne i
nekim vodama za ispiranje usta (tct. pyrethri com mokre vezikulozne dermatitide kao posljedice pre
pos. — »Hamburger Mundwasseressenz«). osjetljivosti za chrysanthemum leucantheum spo
Čistoćul b u h a čeva praška d ok a zu jem o n a v iše načina. N a j minju O. K r e n i M, O p p e n h e i m , a za anthe
je d n o sta v n ija i n a js ig u rn ija je direktn a m ik roskop sk a pretraga
mis cotiola, također jednu kompozitu, J. H. Seq u
n je g o v ih sastavnih d ije lo v a , k o d čega s e la k o u v je rim o , d a li se
u n je m u n ala ze i d ije lo v i s ta b ljik e (u k o jim a n em a in sek ticid n og e i r a . O sličnim opažanjima javljaju E. D. O s b o r
to k s ičk o g p rin cip a ), a p o pelu d u u tv rd ju je m o , o d k o je se vrste n e i E. D. P u t n a m (J. am. m. Ass. 1932. p. 972)
Pjyrethruma pretežn o sa stoji (p yreth ru m cin era ria e foliu m , pyr. i H. M c C o r m a c (ref. Zbl. Hautkrankh. Bd. 41.
roseum , py r. m arsh a lii s. carn eum ). iv ožu ti prašak našega dalm a
p. 479 g. 1932.).
tin sk o g b u h a ča im a dlak e u ob lik u v e lik o g slova T, sk leren h im
sk e stan ice o d m e zo fila o v o jn o g lista, pa p ilozn u epid erm u , žli Buhač se nije do najnovijega vremena — ba
je z d e tipa fa m ilije k om p ozita , sitne tr a h e je i n ešto kristala k a l rem ne u većoj mjeri — upotrebljavao u humanoj
c ije v a oksalata. B io lo šk i poku s po W a s i c k o m d ok a zu je ja k ost
medicini, pa smo zato upućeni na literaturu o opa
to k s ičk o g d je lo v a n ja buhača. P o vrem en u , p o tre b n o m da m uha
za tvoren a s nešto p rašk a od1bu h ača u E r l m e y e r o v u tik v icu žanjima na vrtlarima ili radnicima, koji su izvrgnuti
u gine, z a k lju ču je m o na k v a litetu buh ača. K o d k e m ijs k o g d ok a prašini kod tehničke preradbe buhačeva cvijeta.
ziv an ja ne s m ije etersk i ekstrakt p ok a ziva ti zelen e b o je ; zla tn o Amerikanski su autori (J. H. S e q u e i r a 1936.,
žu ta b o ja ekstrakta u p u ć u je na to, da se u n je m u n e n alaze d i M c C o r d , P. Car e y, C. H. Kil k e r i D o r o t h .
je l o v i sta b iljk e s k lo ro filo m .
V rije d n o s t b u h a ča p r o c je n ju je se i p o p r ocen tu a ln om sadr
K. M i n s t e r 1921.) opažali na radnicima, koji su
ža ju ete rsk o g ek strak ta; o d d o b ro g se b u h a ča traži, da p o s lije zaposleni prerađivanjem buhačeva cvijeta, najprije
isp a re n ja etera ostane b a rem 7,5—8,5% gu stoga ekstrakta. eritematozne, a kasnije papulozne i vezikulozne
Za upotrebu buhača u medicinske svrhe od os egzanteme, lokalizirane na nepokrivenim dijelovima
novne je važnosti pitanje, da li baš insekticidni, tijela (lice, vrat, šija, ruke i podlaktica). Taj osip,
farmakodinamski princip buhača podražuje kožu ili kojega obično prati jak svrbež kože, a gdjekad la
se te nezgodne pojave moraju pripisati nekim dru kriminacija ili akutna rinitida, brzo prolazi i bez
gim tvarima, koje nemaju toksikološkog principa ikakve terapije, ako bolesnika uklonimo iz toga
važnog za terapeutske svrhe. Mnogi autori (M c. miljea. Neki su radnici prvi put dobili tu fitogenu
C o r d , P. C a r e y , C. H. K i l k e r i D. M. M i n toksikodermiju tek poslije dvije do tri godine, drugi
s t e r 1921., A . M. R i a m i r e z 1930.) smatraju to za mnogo kraće vrijieme. J. H. S e q u e i r a (1936.)
važno pitanje već riješenim i tvrde, da se tvari, koje je kod mnogih bolesnika s tom profesionalnom
podražuju i koje mogu dovesti do senzibilizacije alergodermatitidom (po A . P e r u t z u 1938. i K.
kože, odnose na terapeutski nedjelotvorne sastavine To u t o n u 1932.) mogao buhačem izvesti pozitivne
buhača, na neku kao jantar svijetložutu smolu (pel kutane reakcije, ako se istovremeno radilo i o rini
letorin), eterička ulja i neki alkaloid — chrysanthe tidi. S. M. Fe i n b e r g '(1934.) iznosi dapače 46,2%
min ili inulin. Fitokemijskim ispitivanjima čitavog pozitivnih kutireakcija od svojih 225 ispitivanih slu
niza autora (F u j i t a n i, M c D o n n e l l , S. S a t o, čajeva, nastalih zbog nekog praška protiv stjenica,
R o a r k , B. G n a d i n g e r i C. S. C o r i 1930., kojega je glavni dio također neka kompozita (»Rag
R e e b , La F o r g e i K e e n a n , S c h l a g d e n wurz«, »ragveed« ili T o u t o n o v »Lumpenkraut«).
h a u f f e n , A. G e r s d o r f i W. M, D a v i d s o n Recidivi egzantema mogu se spriječiti jedno
(1929.), H. S t a u d i n g e r i L. R u ž i č k a s a s u stavnim premazivanjem kože kojom indiferentnom
r a d n i c i m a (1930.) traže se i analiziraju različiti masti, a poslije rada treba kožu oprati vrlo razbla
ekstrakti i toksikološki principi buhača i određuju ženom otopinom natrdjeva bikarbonata, koja treba
im se fizikalna i kemijska svojstva (pyretin, pyre da neutralizira tvari dz buhača s kiselim karakterom.
tron, ac. pyretrotoxicum, pyrethrol, pyrethrolon, Ti su autori kod nekih radnika primijetili i naročiti
pyrethrin I i II). »anafilaktički tip« oboljenja s erizipelatoznim crve
Želimo li na bazi naših ispitivanja preporučiti nilom i oteklinom lica; S a m. M. F e i n b e r g (1934.)
širu upotrebu domaćega buhačevog praška u bilo dapače smatra neke nerazjašnjene astme i peludne
kojoj formi za liječenje ušljivosti, moramo prije ko groznice, koje se javljaju zimi, alergičnim promje
načnog prikazivanja naših pokusa navesti, na kakve nama nastalim zbog insekticidnih preparata pyre
smetnje možemo kod nekih bolesnika naići, kolika thruma. Preosjetljivost prema buhaču u obliku der
im je frekvencija i kakvo im je značenje. matoloških manifestacija nalaze i R i l e y , R e e b ,
Zasebna grupa dermatoza, kojoj je još 1887. Wiggers, Boucard, Schlagdenha.uffen
god. J a m e s C. W h i t e dao naziv »dermatitis (cit. po A . M. R a m ir e z u ), dok se kod R a m i
venenata«, poznaje već neke fanerogamne biljke iz r e z o v i h slučajeva pretežno radi o specifičkoj
familije kompozita (na pr. amika), u kojima se tražio preosjetljivosti, koja se manifestira u vazomotomoj
uzrok za njihovo nastajanje. Ta grupa dermatitida rinitidi i astmi. Kod svih svojih slučajeva R a m i r e z
predstavlja danas još uvijek preosjetljivost kože je tu monovalentnu, specifičku preosjetljivost prema
prema kemijski najrazličitijim grupama i tvarima u ekstraktu peluda buhača (moderno insekticidno
botanički jedinstvenim familijama. Ispravnije bi bilo, sredstvo »flit« se također uglavnom sastoji od bu
da ih razvrstamo po kemijski točno definiranim spo hača) mogao dokazati funkcionalnim ispitivanjem
jevima, kako to činimo kod profesionalnih obrtnih kože po metodi B l o c h a na skarificiranoj koži ili
ekcema izazvanih kemikalijama. S razloga, što fito intradermalnim reakcijma. Štaviše — mogao ih je i
kemija nije još uspjela da sve, gdjekad vrlo kompli desenzibilizirati. Dok se podražaj kože može javiti
488
i bez specifičke imunobiološke promjene u koži u nom slučaju nismo mogli uništiti akarusa ni njegovih
smislu stečene preosjetljivosti, rinitis i astma su jaja u koži. Uzrok toga treba vjerojatno tražiti ili u
sigurno uvijek specifičke senzibilizacije prema pe saponifikaciji buhača i stvaranju neaktivne supstan
ludu buhača. cije (dodir s krvi i živim tkivom — po tumačenju
P r ije desetak godina p o č in je se sitn o p u lverizira n i čitav J. C h e v a l i e r a, L e m a i r e a i O. C a u d i n a ) ,
c v ije t buhača (Reb r a s s i e r ) , n je g o v ra zličito p rip ra v lje n i eks koja više ne djeluje antiparazitarno, ili u nemoguć
trakt ili od S t a u d i n g e r a i R u ž i č k e sintetizirani aktivni
nosti prodiranja buhača ispod orožnjenih dijelova
p rin cip (pyrethrin) u fo rm i k a p ljica , u lja , keratin iziran ih gra
n u la ili gelatinskih k u glica (kao što su »v erm u rol«, »v erm osol«, kože, gdje se nalazi grinja svraba. S. E. S c h w e i t
»ch ry sém in e« i »v erm osin «) u p otreb lja v a ti za lije č e n je h elm in ti z e r i J. W. T e d d e r (Brit. med. J. 1936./L p. 36)
ja ze k o d lju d i i živ o tin ja ( S c h w a b 1932., G u i l l a u m e 1932., doduše navode, da su s 0,75% piretrinskom masti
R e b r a s s i e r 1935., P e r r o t , G a u d i n i R o u d e a n d u kod svakodnevne aplikacije mogli za 5— 7 dana izli
I f ö y e r 1933j.). K a k o se p iretrin u d od iru s k rv i, ž iv im tk ivom
ili ga strointestinaln im sek retom h om ojoterm n ih živ o tin ja lako ječiti skabies, no spominju i slučajeve, koje su tre
sa p o n ificira i tim e gu bi s v o ju toksičn ost, d ok k o d insekata, an e bali liječiti duže od 8 dana. Našim ispitivanjima
lid a i crije v n ih parazita osta je n esa p on ificira n , ra zu m ljiv o je, nismo mogli niti približno postići uspjehe Sch w e i t
da ga m o že m o b ez b oja zn i u p o tr ije b iti za n jih o v o o d stra n jiv a n je z e r a i T e d d e r a. Zbog toga smo napustili dalj
(M. A n g l a d e , O. G a u d i n e t , R. A r c o n y 1932. i E. P e r
r o t 1932.). T o k sičn o d je lo v a n je k o d h om ojoterm n ih živ otin ja
nje ispitivanje djelovanja na skabies i posvetili se
p o ja v lju je se tek k o d in tra ven ozn e a p lik a cije v r lo v isok ih doza, samo liječenju ušljivosti, naročito ftirijaze, jer ne
kjoje se ne m o g u sa p on ificira ti, na pr. k o d psa 6— 8 m g n a k i mamo razloga da mijenjamo dosadašnju terapiju
logram! težine. D je c i se d a je u v o d i ra zrijeđ en a a lk oh oln a o to ušljivosti glave, koja je na toj klinici još od njena
pina piretnina u fo r m i su sp en zije, pilu la ili gela tin ozn ih kapsu la
p o 10 m g dn evn o k ro z tri dana n atašte u m lije k u ili šećeru , k od
početka uobičajena, a koja je vrlo jednostavna i
odraslih dva pu ta više. P erian a ln o sm ješten e p a ra zite m ožem o ekonomična: petrolej i maslinovo ulje u jednakim
u ništiti a p lik a cijo m 0,001% piretrdna u fo r m i m asti ili o m a n jim dijelovima sigurno dovode do cilja.
klizm am a, k o je sa drže n ešto a lk oh oln e otop in e piretrin a. U v e Masti, koje smo aplicirali u svrhe liječenja pri
terinarsk oj m e d icin i u s p je lo j e p erora ln im p o d a v a n je m takvih
preparata sm rtnost k o d helm iintijaze ova ca (m oen iezija , trie h o
pravljene su dodatkom vrlo dobro usitnjenog buhača
cephalu s a ffin is, ch abiertia) sm a n jiti o d 70% na 1,5% (M ercks u ung. simpleks, prema uzoru za propisivanje »ušljive
Jahresber. g. 1933., B r. X L V II, pag. 173). O sim h elm in tija ze lije č e masti«, kako je naveden u hrvatskoslavonskom lje
n jim e sartooptes i derm atophagu s perkiutanom a p lik a cijo m bez kopisu za ung. Sabadillae. Ta je mast (Pulv. pyrethri
b o ja zn i in to sik a cije , je r piretrin sk a em u lzija u b ija g rin ju sar
suptil. 50,0, Ung. simpl 200,0) kod eksperimentalnog
koptesa jo š u ra zrije đ e n ju 1 :10.000— 1 : 50.000 (J. C h e v a l i e r
1931., A. L e m a i r e i O. G a u d i n 1931.). ispitivanja na pojedinačnoj uši pokazivala vrlo dobre
rezultate. Uši stavljene na prozirni papir namazan
Iz dosadašnjeg prikazivanja literature vidimo,
tankim slojem te masti ugibale su za kratko vrijeme.
da općenitih, toksičkih pojava kod perkutane ili Niti najotpomije nisu pokazivale manifestnih zna
peroralne aplikacije buhača ili njegovih sastavnih kova života, (u početku ubrzano gibanje nogama i
dijelova nema ni kod miaile djece, a prolazne i ne micanje ticalima) iza 30— 40 minuta. Pa i kliničko
dužne pojave na koži, koje najvećim svojim dijelom ispitivanje na kojih dvadesetak bolesnika dalo je
sigurno ne baziraju na senzibilizaciji (46,2% pozitiv dosta povoljne rezultate, a kožu nije podraživalo.
nih kutanih reakcija kod F e i n b e r g o v i h (1934) Pri tom bi odmah naglasili, da je u svim slučajevima
ispitivanja govore, da se u »Lumpenkraut« u nalazi kod jednokratnog mazanja došlo iza nekog vremena
neka; druga supstancija, koje nema u buhaču, jer mi do recidiva. Odmah je bilo jasno, da se ti recidivi
nismo kod naših ispitivanja naišli ni na jednu senzi imadu svesti na uši, koje su se naknadno izlegle iz
bilizaciju kože) vrlo su lake i za organizam od spo gnjida. Prema tome buhačev prašak ne može djelo
redne važnosti, a prolaze spontano i bez ikakva vati kroz hitinsku ovojnicu. U skladu je to s već
liječenja. Prema tome je prijedlog zia upotrebu pi poznatom činjenicom (vidi E. M e r c k s Jahresbe
retruma kao sredstva za liječenje ušljivosti posve richt Bd. XLIV p. 150 g. 1930.) da ni alkoholne oto
opravdan, naročito kad još iznesemo, da smo našim pine buhača ne mogu ništiti jaja moljaca., no isku
ispitivanjima imali vrlo dobrih uspjeha.
kuljene larve brzo ugibaju, kad se počinju hraniti
Pokuse s buhačem kao sredstvom zai liječenje
s hranom, koja je impregnirana buhačem.
ušljivosti i svraba izvodili su već 1922. g. J u i 11 e t,
G a l a v i e l l e i M a r g o t u formi sapuna, 1926. Sto se tiče ekonomične strane propisivanja
g. J u i l l e t i D i a c o n o kombinacijom triklor ovakve »ung. contra pediculos« vidimo da je nešto
etilena i mekane sapunice sa sodom uz dodatak bu jeftinije od iste količine živine masti, jer 20,0 gr.
hačeviai ekstrakta, pa S, E. S c h w e i t z e r i J. W. bez lončića stoji 12.70 din. (prema 13.50 za sivu
T e d d e r 1936. s 0,75% piretrinom u masti. živinu mast). Pripravljanje u većoj količini još je
Naša smo ispitivanja provodili na obilnom ambu ekonomičnije, jer 200 gr. (bez lončića) stoji 32.30 din.
lantnom materijalu dermatovenerološke klinike. Kre Još veće toksičko djelovanje kod pojedinačnog
tala su se u dva smjera: ispitivanja liječenja skabiesa ispitivanja uši (pokusi su provađani na tankom pa
i pedikuloze i traženja najpodesnije farmaceutske piru lagano namaštenom i stavljenom na, stakalce
forme i ekonomičke priprave lijeka. od ure, a gibanje je kontrolirano mikroskopski pod
Što se tiče djelovanja piretruma na liječenje slabim povećanjem (obj. 3) pokazala su ispitivanja
svrabai, već su nam prvi pokušaji liječenja ispali ne s masti, koja je pripravljena eterskim ekstraktom
gativno. Mijenjanjem različitih podloga za masti i buhača u bezvodnom lanolinu:
uvođenjem medikamenata, kojima je bila svrha, da
Rp. E xtr. p y reth ri a eth erei 40,0
kemijski (sapokalinus) ili mehanički (creta alba, L a n olin i a n h y d rici 60,0
lapis pumicis pulveris. gross.) lediraju najpovršnije
orožnjene slojeve kože i time omoguće buhaču dje (Ekstraktum piretri eterei pripravljen je od 100 gr.
lovanje u samim kanalima izvedenim od akarusa, usitnjena buhača superprima tt. S i n č i ć iz Brača
također nisu doveli do cilja stoga što takve masti i aether, sulf. qu. s. Iscrpljivanje se vršilo kroz 48
koža više nije podnosila, jer smo morali uzeti vrlo sati u dobro zatvorenom perkolatoru).
visoku koncentraciju buhača, koju ledirana koža više Iako je insekticidnost te masti veća od prije na
nije mogla podnijeti bez jačeg podražaja. Ni u jed vedene, ipak joj je klinička vrijednost znatno manja,
489
jer je ta mast aplicirana na kožu dovela do lagane autori na farmakognostička karakteristika, i far
upale vjerojatno zbog ekstrahirane smole, koja sa rajakodinamsko djelovanje buhača, koje su iskušali
drži i nedjelatne kiseline. Ti su nas pokusi naveli, za liječenje svraba i ušljivosti. Različito priprav
da pokušamo, kako se ponašaju ekstrakti buhača ljene masti s pulveriziranim cvijetom buhača nisu ni
pripravljeni alkoholom različite koncentracije (96%, uz dodatak sredstava, kojima je bila svrha da ledi
7 5 % i 40% ), Kako se u alkoholu ne tope smole to raju najpovršnije slojeve kože i tako omoguće insek
nismo kod aplikacije ovako pripravljenih tinktura ticidnom piretrumu bliži kontakt s grinjom akarusa
opažali nikakvih dermatitida, način aplikacije bio je (Acarusmilbe) dovele do cilja, već je nastali podra
ugodniji negoli kod masti, a djelovanje još brže. žaj kože onemogućio daljnje liječenje buhačem. Zbog
Eteričko ulje, u kojem se kao glavni toksiko toga su autori posve napustili daljnje pokušaje lije
loški princip nalazi pyrethrin I. i II. (u omjeru 6:4) čenja skabiesa s buhačem i dalje ispitivali najpode
ekstrahirano je eterom kroz 12 sati i zatim je tome snije načine s obzirom na farmaceutsku formu i
ekstraktu dodavam alkohol različite koncentracije. ekonomičnost kod liječenja pedikuloze. U svim is
Prema tome se ta tinktura pripravljala prema načinu: kušanim slučajevima pokazalo se, da je jedna jedi
na aplikacija alkoholnog ekstrakta buhačeva cvi
Rp. P u lv. py reth ri suptil 20,0 jeta ili masnog praška s pulveriziranim cvijetom do
A eth er, sulf. qu. s. voljna, dai ubije sve uši. No piretrum ni u kojoj
ta se smjesa ostavi stajati u dobro zatvorenoj posudi formi nije mogao djelovati kroz hitinsku ovojnicu
kroz 12 sati i zatim doda gnjide, pa je zato potrebna, — baš kao i kod dru
gih mnogo toksičnijih preparata — ponovna aplika
Spir. v in i (96 % , 75% ili 4 0 % ) 300,0 cija za 8— 10 dana. Svrha je ponovne aplikacije, da
m a cerira se 8 dana, p r o c ije d i i filtrira . uništi uši, koje su se tek razvile iz jajeta.
S obzirom na dobru kvalitetu našeg domaćeg
Najviše smo pokusa proveli s tct. pyrethri s 40%
buhača, čije kulture vrlo dobro uspijevaju u našoj
alkoholom. Kod pojedinačkog eksperimentalnog ispi
banovini, preporučuju autori ne samo zbog pove
tivanja pod mikroskopom nijedna se uš nije više
ćanja narodne privrede, već i zbog nikakve toksi
mogla oporaviti poslije 5 minuta. Kod kliničkog ispi
čnosti buhača za čovjeka, promjenu u našoj farma
tivanja nismo ni nakon nekoliko uzastopnih mazanja
kopeji u tom smislu, da se 20 % živina mast kao
vidjeli nikakvih nepoželjnih manifestacija na koži.
sredstvo za liječenje pedikuloze odstrani, a mjesto
Razumljivo je, da smo i kod ovog liječenja doživjeli
toga uvede liječenje buhačem.
recidive iz neoštećenih gnjida. Zbog naknadnog raz
vitka uši iz jajeta moramo i kod liječenja buhače
Literatura:
vom tinkturom, baš kao i kod liječenja bilokojim
drugim insekticidnim sredstvom, ponoviti mazanje F e i n b e r g M. S am uel: J. am er. m ed. A ssoc. 102 p. 1557—
i558, god. 1934., ref. Z bt. H autkrkh. Bd. 49 p. 685, g. 1935. —
iza kojih 8 dana ev. iza 14, da ušljivost konačno J u i l l e A . et H. D i a c o n o : B ull, de l ’ acad. d e m éd. B d. 94,
odstranimo. Ta vrlo prikladna farmaceutska forma, No. 27, p. 778—779, g. 1925., ref. Z bt. H autkrkht. Bd. 19, p. 413,
od koje 100 gr. stoji 21.50 din. može služiti kao g. 1926. — J u i l l e t , G a l a v i e l l e et M a r g a r o t : B u ll, des
sigurno sredstvo za liječenje ušljivosti. s cien ces ph a rm a col. Bd. 29, No. 5, p. 233— 238, g. 1922., ref. Zbt.
H autkrkh. Bd. V I., p. 177, g. 1923. — M c C o r d , C a r è y P.,
Vrlo se dobrim pokazalo i liječenje provedeno C. H. K i l k e r and D o ro th y K . M i n s t e r : J. am er. m ed. A sso c.
pulveriziranim praškom buhača u obliku masnog 77, No. 6, p. 448—449, g. 1921., ref. Zbt. H autkrkh. B d. II., p. 513,
pudera (Pulv. pyrethr. subtil. 60,0, Talci veneti 30,0, g. 1921. — N o b l G .: A rz t- Z ie le r - H aut u. G esch lech tsk rk h . B d.
ill., p. 237 ff., U rban i S ch w a rzen b erg 1935., B erlin . — P e r u t z
Vasel. fl. 10,0). Taj masni puder, kojega bi cijena za
A .: ebenda p. 530 ff. — R a m i r e z A . M a xim ilia n : J. A lle r g y
100 gr. iznosila 17,50 din.— , dosta dobro prianja uz 1, p. 149— 155, g. 1930.. ref. Z bt. H autkrkh. Bd. 35, g. 1931. — S e
dlake i kožu, pa se i tom aplikacijom može nesme q u e i r a Jam es H .: B rit. J. D erm at. 48, p. 473—476, g. 1936., ref.
tano i bez bojazni podraženja kože brzo i sigurno Zbt. H autkrkh. Bd. 55, g. 1937. — J u i l l e t A. et H. D i a c o n o :
B u ll, des scien c. p h a rm a col. Bd. 32, No. 7, p. 413—428 u. 8— 9
odstraniti ušljivost kod nekolikjo uzastopnih apli
p. 464— 479, S ; 1925., ref. Z b t. H autkrkh. B d. 21, p. 859, g. 1927. —
kacija. S t a u d i n g e r H. u n d L. R u ž i č k a : H elv. ch im . acta Bd. 7,
Nia temelju izvedenih pokusa držimo, da bi se H. 3, p. 448— 458, g. 1924., ref. Z bt. H autkrkh. Bd. 14, p. 183, g.
1924. — K r e n O,.: A r c h iv f. D erm . Bd. 149. — O p p e n h e i m
upotreba našeg domaćeg buhača — iako je sadrža
R i l l e U l i m a n n : Bd. I., g. 1922. et (B roer) eb en d a Bd. II. —
jem djelotvornih pire trina dva puta slabiji od japan E. M e r c k ’ s J a h r e s b e r i c h t : Jahrg. X D IV p. 149— 150, g.
skog buhača — mogla i u našoj farmakopeji prepo 1930; Jahrg. XLVI p. 172— 173, g. 1932; Jahrg. X L V II
ručiti kao dobro sredstvo protiv ušljivosti. Da bi se P. 173, g. 1933; Jahrg. X L I X p. 174, g. 1935. — H agers H an d
s obzirom na raširenost buhača u nekim dijelovima b u c h der ph arm a zeu tisch en P ra x is Bd. II, p. 532— 533, V ri. J.
S p rin g er 1930., B erlin . — V r g o č : U puta u fa rm a k o g n o ziju . —
Like, jugozapadne Hrvatske, Hercegovine, Dalma J a h resb erich t d er Ph arm azie. V erla g V o n d e n h o e ck u. R u p rech t,
cije i Crne Gore podigla i privreda najpasivnijih G öttin gen , 1905., p. 41, ref. C aesar u. L oretz, H alle. — Ibid,.,
krajeva naše banovine, ne treba posebno isticati. 1907 p. 36, ref. iz J ou rn a l ph arm . S ociet. o f Japan 1907, N o. 304.
— Ib id., 1908 p. 31, ref. dz Chem . and D ru gg. 1908 p. 648. — Ibid.,
1909 p. 29, ref. iz A rch . f. ex p er. Path. u. P h arm ak. 61 p. 47. —
Zaključak. Ibid., 1911 p. 29, ref. iz Jou rn al d. Pharm az. v. Eis. L oth r. 35,
Nakon iscrpnog prikazivanja općenitih i lokal p. 267. — Ibid., 1912 p. 30, iz B erich t, d. deutsch, ph arm . Ges.
1)012, No. 22, p. 22. — Ibid., 1913 p. 25, ref. iz B e rich te v o n J. D.
nih oštećenja organizma, koje za sobom može da R ied el A . G., B erlin 1912. — K l e i n , H an d b u ch d e r P fla n ze n
povuče liječenje pedikuloze 20% živinom masti, a nalyse IV /1 p. 827, re f. iz: S ta u din ger u. R u žičk a : H elv. chim .
kako to preporučuje Farmakopea jugosl. I., prelaze acta 7, $77, 201, 212, 236, 245, 377 (1924. g.).
490
Godine 1910,, kad je engleski internista H u n Drugi put može periapikalno žarište da se ra
t e r na jednom predavanju otvoreno i dokumentar zvije u formi tzv. solidnog, vezivnim tkivom oštro
no iznio pitanje orahe infekcije, dogodilo se, da je omeđenog granuloma. U ovakvim slučajevima po
ona jednim mahom postala veoma aktuelnim pro kazuje granulom već u početku svog razvitka, da
blemom i predmetom svestranog kliničkog i ekspe nema tendenciju difuzne infiltracije. Unutar vezivne
rimentalnog istraživanja, U toku triju decenija rad kapsule nalazi se tkivo sa, brojnim i raznolikim sta
na tom području obogatio je naše medicinsko zna nicama. Histiociti u preraznim formama kao jedno
nje mnogim dragocjenim spoznajama. Rezultati stavne okrugle stanice, makrofagi, vakuolizirane
istraživanja bili su doduše često put oprečni, ali stanice, nadalje limfociti i leukociti. Epitelnih sta
danas je već sigurno, da nauka o st.omatogenoj ža nica nema. Ovakovi granulomi vide se čestoput na
rišnoj infekciji ima svoje opravdanje. Prema tome i korjenu ekstrahiranog zuba kao viseća vrećica.
teza o » n a u č n o j z a b l u d i « nekih prominentnih Osim ovih imamo još jednu vrstu oštro ograni
autora intemisti'čkog tabora kao Schott čenih granuloma, koji su karakterizirani brojnim
m ü l l er a i stomatološkog tabora kao W a l k epitelijalnim gnijezdima. Iz tih granuloma stvaraju se
h o f f a postala je bespredmetna. bujajnjem epitela ciste.
Žarišna infekcija uvrštava se danas u okvir Kako se dakle vidi, patološke promjene u pe
nauke o infekciji uopće i predstavlja tako problem riapikalnoj regiji, koje se u rentgenskoj slici mani
općeg medicinskog značenja. Ako uzmemo u obzir, festiraju kaio granulomi, odraz su raznolikih pro
da je još niz pitanja neriješen, razumljivo je, da ža cesa i stoga je vrijednost ovakovih žarišta kao
rišna infekcija nije danas ništa manje aktuelna ne uzroka za postojeće oboljenje organizma relativna.
goli je bila godine 1910, što se uostalom najbolje U skladu s histološkim supstratom stoji done
vidi i po svjetskoj literaturi, koja se danomice nia kle i bakteriološki nalaz. Brojna bakteriološka istra
tom području povećava. živanja periapikainih žarišta, koja su pravljena s
U kompleksu otvorenih pitanja, koja nas u manjim ili većim uspjehom, jako se u rezultatima
praksi zaokupljaju, svakako je najvažnije, kako da razilaze. W e b e r i P e s c h ustanovili su u svojim
klinički ocijenimo žarišta, za koja držimo da mogu istraživanjima 100% infekciju granuloma. Do sličnih
biti uzrokom izvjesnog oboljenja. zaključaka došli su i F e l d m a n n i H u t t n e r ,
Najprije morajmo biti na čistu, koja i kakova koji su ustvrdili, da se kod svakog periodontitisa u
odontogena žarišta dolaze uopće u obzir? To su svakom stadiju razvija prisutnost patogene mikro
periapikalna žarišta, tzv. granulomi i paradentalna flore dade ustanoviti i da tzv. sterilnih granuloma
žarišta, koja subsuminamo pod skupnim nazivom uopće nema; štoviše da je i vanjska površina kap
paradentoza. K tome bismo mogli pribrojiti još i sule granuloma isto tako inficirana kao i granula
mrtve zube, koji rentgenološki u periodontalnom ciono tkivo unutar žarišta i da se zato ne može
prostoru ne pokazuju nikakove patološke promjene smatrati nekom zaštitnom branom prema infekciji,
Kod periapikainih žarišta i mrtvih zubi bez koja se nalazi u granulomu i kanalu zuba. Ovom
rentgenoloških promjena nastaje infekcija na bazi ekstremnom mišljenju stoje nasuprot istraživanja
karioznog procesa naviranjem mikroorganizama drugih autora, koji su našli i stanoviti broj sterilnih
kroz kanal korjena u paradentalno tkivo. Paraden granuloma. Tako P r o e i l i S t i c k l govore o 22,6
talna žarišta nastaju opet direktnim prenosom mi % , O t t o l e n g h i 57 % , S t e i n 26°/» sterilnih
kroorganizama iz usne šupljine. granuloma. Interesantno je nadalje mišljenje
Po važnosti i značenju, kao što nam to i kli H a r n d t a i E u l e r a , koji su istaknuli, da su so
nička iskustva pokazuju, stoje na prvom mjestu lidni granulomi uvijek sterilni.
granulomi. Da ih kao izvor infekcije ispravno Mikroflora periapikainih žarišta sastoji se iz
ocijenimo, potrebno je da imamo u vidu njihovu pa bakterija, koje pripadaju stalnoj flori usne šupljine,
togenezu. a to su u prvom redu razne vrste streptokoka i sta
G r a n u l o m i se razvijaju kao obrambena re filokoka. 0 granulomima prevlađuju streptokoki i
akcija organizma, koji se mobilizira protiv invazije to ponajviše s. viridans, s. mucosus, u manje sluča
infekcije iz zubnog kanala. Patolološko zbivanje u jeva s. haemoliticus, dok se stafilokoki nalaze u
periapikalnoj regiji ovisno je o vrsti i virulenciji znatno manjoj mjeri.
bakterija te o sposobnosti reakcije periodoncija, kao Iz svih ovih podataka jasno proizlazi, da gra
i cijelog organizma. Prema tome nam i histološki nulome ni sa bakteriološkog gledišta ne smijemo
supstrat periapikainih žarišta pruža različite slike. uvijek jednako kvalificirati.
Jedanput se periapikalno žarište očituje u stva P a r a d e n t ai I n i m ž a r i š t i m a kao izvoru
ranju granulacionog tkiva sa brojnim staničnim ele infekcije općenito se ne pridaje veće značenje, što
mentima i regresivnim pojavama unutar nešto pro nikako, nije opravdano. Kod marginalnih gingivitida i
širenog periodontahog prostora. Pod stanovitim paradentitida odigrava se doduše proces na površini
okolnostima može ovakav proces da poprimi in i sekret se izlijeva u usta, ah to sve predstavlja tek
filtrativnu formu, kad razaranjem periodoncija pro početak patološkog zbivanja, koje se prije ili kasni
dre u prostore koštane moždine, u kojima nakup je širi u dubinu. Tijesna morfološka povezanost pe
ljanje leukocita dovodi do stvaranja apscesa. Ka riodonciuma i alveolarne kosti ima za posljedicu,
rakteristično je, da ovakvi procesi prema zdravom da upalni proces već u početku svog razvitka pre
tkivu nisu ograničeni vezivnom kapsulom. lazi na kost, a kada dosegne fiziološku granicu dna
* P re d a v a n je od rža n o u H rv. društvu za int. m ed icin u dne gingivalne vrećice, onda obilato razvijeni krvni i
9. V. 1939. limfni sistem periodontalnog prostora otvara put ši
491
renju infekcjie u dubinu. U takvim slučajevima škim okolnostima. Na pr. kod nepotpunog zubala
upalni proces u dubinu periodontalnog prostora ne funkcionalni momenti dovode do resorptivnih pro
razlikuje se u histološkoj slici u mnogom od onog u mjena u periodontalnom tkivu pojedinih zubi. Samo
periapikalnoj regiji. Destruktivni karakter upale, u takovim slučajevima vitalitet cementa, koji pred
koja razara vezivna vlakna periodontalnog sistema stavlja morfogenetičku ciijjejlinu sa periodoncijem i
i stvara granulaciono tkivo, ođrazuje se istovreme alveolarnom kosti, u stanju je da izjednači odnosno
no i na kosti, koja pokazuje znakove jake resorp apozicijom ispuni periodontalni prostor, pa on s vre
cije u smislu rareficirajuće ostitide. Mikroflora od menom ponovno dobiva normalni izgled.
govara taikođer potpuno onoj, koju nalazimo u gra Ovo je samo nekoliko primjera u nizu uzroka,
nulomiima. Pod takovim okolnostima ne može se koji stvaraju patološke promjene u periodonciumu.
poreći, da i paradentalna žarišta predstavljaju oz Ispravno čitanje rentgenske slike traži zato da, po
biljnu opasnost infekcije organizma, pa ih zato gledom obuhvatimo cijeli zub, a ne samo korjen
nipošto ne smijemo podcjenjivati. zuba i da nalaz oko korjena dovedemo u sklad sa
Za m r t v e zube bez rentgenolo nalazom u kruni zuba. Ustanovimo li da je pulpa
ških p r o m j e n a u periodonciumu moglo bi se intaktna, dakle da je zub živ, onda periapikalna sje
reći isto, što i za paradentalna žarišta. Bakteriolo na ne može biti posljedica infekciozno upalnog pro
ška istraživanja upaljene i .nekrotične pulpe nesum cesa, Nadalje i nalaz u samom kanalu korjena pruža
njivo su dokazala prisutnost mikroflore, čija virulen nam stanovite direktive, Kod egzaktno ispunjenog
cija u »mrtvom prostoru« zubnog kanala ne dolazi do korijena vjerojatnost infekcije je mnogo manja negoli
izražaja, ali naviranjem iz kanala u periodnotalni kod praznog korjena.
prostor može da prouzroči infekciju organizma. Kao Za osiguranje dijagnoze upotrebljavaju se još
primjer za ovakav način infekcije mogle bi da nam neke pretrage. Tako u prvom redu m o r f o l o š k a
posluže neke akutne forme osteomyelitisa, koje na p r e t r a g a krvi. U tom smjeru pravili su već
staju uslijed naglog i nenadanog naviranja klica iz mnogi autori istraživanja, pa bih ovdje naveo neke
zubnog kanala u kost, a da se pri tom u periodon rezultate. T o r e n je kao karakteristično u krvnoj
talnom prostoru zubauzročnika rentgenološki ne slici naveo sekundarnu anemiju, leukopeniju, limfo
mogu otkriti nikakove promjene. Ovakvi slučajevi citozu, Türkove stanice. Ovaj nalaz potvrdili su i
dozvoljavaju pretpostavku, da naviranje bakterija u drugi autori te su naročito podvukli značenje limfo
kost može isto tako da uslijedi u klinički latentnoj citoze. U novije vrijeme bavili su se tim pitanjem
formi sa svim nužnim posljedicama za organizam. P e t e r s o n i A p p l e t o n te su ustanovili, da kod
Sigurno je, da ovakova infekcija u praksi nije tako većine slučajeva oralne infekcije u krvi nema bitnih
česta, ali ipak i tu mogućnost moramo držati na umu. promjena. A u slučajevima sa, promjenama istaknuli
Drugo, što kod kliničke ocjene dentalnih žari su i oni kao bitno anemiju, koja se očituje u sma
šta zaslužuje svu našu pažnju, je d i j a g o z a . njenom postotku hemoglobina kao i broju eritrocita,
Lokalni nalaz periaipikalnih žarišta je vrlo leukopeniju ili hiperleukocitozu te apsolutnu i rela
oskudan. Velika većina tih žarišta ne pravi ni objek tivnu Hmfocitozu.
tivno ni subjektivno nikakove simptome. To su la Ova istraživanja imadu sigurno svoju vrijednost
tentna kronička žarišta, koja se često otkrivaju za prosuđivanje reakcije organizma na stanovitu
rentgenom, posve slučajno ili onda, kada postoji sum infekciju, ali nam u pogledu kauzalne veze i načina
nja na žarišnu infekciju. Samo kod malog broja ža djelovanja žarišta na organizam ništa bitnog ne
rišta nailazimo na fistulu u predvorju usta kao je pružaju.
dini vidljivi simptom upalnog procesa. Kod paraden Pomoću k r v n e s e d i m e n t a c i j e nastojalo
talnih žarišta lokalni simptomi su naprotiv prilično se također unijeti u dijagnozu nešto svijetla, no po
jasni. No u svakom slučaju bez obzira na to, o ka kusi nisu donijeli nikakovih jedinstvenih rezultata.
kovim se žarištima radi, za dijagnozu je r e n d g e n Sa b a k t e r i o l o š k o m p r e t r a g o m k r v i
s k a s l i k a apsolutno važna. Bez rentgenske pre ne stojimo mnogo bolje, iako je nekim autorima u
trage nema dijagnoze odontogene žarišne infekcije, pojedinim slučajevima uspjelo u krvi konstatirati
ali isto tako mora se reći, da ni na osnovu samog klice, koje su identične onima u periapikalnim ža
rentgenskog nalaza ne može biti govora o ispravnoj rištima.
dijagnozi. Kako se baš u tom pogledu mnogo griješi Spomenuti treba j o š s e r o l o š k e i intra
i stvaraju krivi zaključci, dobro je da se kaže ne k u t a n e r e a k c i j e , koje su pravljene u dijagno
koliko riječi o čitanju rentgenske slike. Na slici se, stičke svrhe, ali praktična vrijednost tih reakcija
kao što je poznato, odontogena žarišta manifesti zasad je još minimalna. .
raju ili kao apikalna resorptivna zona ili kao para Kako dakle sva dosadašnja nastojanja pokazu
dentalno proširenje periodontalnog prostora. Ovak ju, naša klinička i laboratorijska sredstva, koja bi
ve promjene ne moraju biti uvijek posljedica infek nam omogućila da značenje odontogenih žarišta za
cije, Devitalizacija zuba arsenom i primjena raznih organizam pravilno ocijenimo, dosta su nepouzdana.
medikamenata kao na pr. paraformaldehyda u svrhu Bez daljnjeg može se zato postaviti tvrdnja, d a m i
liječenja korjena pa i samo punjenje korjena može jo š danas nemamo nikakvog nauč
da u periodonciumu provocira reakciju. Većina na nog kriterija, na osnovu kojeg bi
ših terapeutskih sredstava, koja u dnevnoj praksi sa s i g u r n o š ć u mogli ustvrditi, da
upotrebljiavamo, jaki su kemijski agensi i razorno je n e k o odontogeno žarište uzro
djeluju na paradentalno tkivo. Sve promjene na me kom izvjesnog oboljenja organizma.
dikamentoznoj bazi izgledaju na rentgenskoj slici Ova konstatacija, a to naročito želim naglasiti, nema
kao upalna žarišta, jer histološki u periodontalnom nipošto namjeru, da obara vrijednost žarišne infek
tkivu nalazimo iste patološke pojave kao i kod upal cije, nego samo da istakne, kako u ocjeni odontoge
nih procesa. Proširenje periodontalnog prostora bilo nih žarišta moramo biti uvijek veoma oprezni
to samo u apikalnoj regiji ili oko većeg dijela kor Konačno izgleda, da u slučaju ozbiljne sumnje ua
jena, može konačno da nastane i pod čisto fiziolo odontogenu žarišnu infekciju, dokaz ex juvantibus
492
ima još najveću praktičnu važnost. Literatura na vilo, da je periapikalna regija u prilično velikom po
vodi brojne slučajeve, kod kojih je nakon radikalne stotku inficirana. To je svakako dokaz, koji nas opo
sanacije usne šupljine došlo do izlječenja stanovitog minje, da se ni na resekciju ne možemo potpuno
oboljenja. U takovim slučajevima prestaje naravslđ osloniti.
svaka medicinska filozofija! To moramo uzeti kao Kao najsigurnije sredstvo preostaje nam samo
gotovu činjenicu, ali koja nam ipak ne dozvoljava, e k s t r a k c i j a z u b i . Tu, međutim, moramo naj
da iz tog pravimo dalekosežne zaključke. Nije, nai prije postaviti opravdano pitanje, kada i u kojim
me opravdano, a ni razumno, da se u nedostatku slučajevima smijemo da se poslužimo tako radikal
etioloških momenata slijepo i bez kritike hvatamo nim sredstvom, kada znamo da se obično ne radi o
za mogućnost odontogene žarišne infekcije. A to se ekstrakciji pojedinog zuba nego često puta o ekstrak
u praksi nažalost čestoput događa. Nema sumnje, da ciji mnogih pa i većine zubi. Mi moramo biti u sta
se za objektivno dokazana dentalna žarišta već sa nju, da opravdamo ovakovo osakaćenje, protiv ko
mo po sebi traži da ih odstranimo, ali potpuno je jega se, kao što nam to i praksa pokazuje, sami pa
neodgovorno, da na toj spoznaji stvaramo beskom cijenti bore. Na pr. kod raznih subfebrilnih stanja
promisnu dijagnozu odontogene žarišne infecije i da bez vidljivog poremećenja organizma, bez objektiv
uspjeh izlječenja dotičnog oboljenja činimo ovisnim no ustanovljenih patoloških promjena u pojedinim
o odstranjivanju tih žarišta. Ovakovo stanovište u organima, naša je dužnost da najprije pokušamo sia
slučaju neuspjeha terapije teško tereti liječnika. jednostavnijim sredstvima. Kod teške septičke in
Za odstranjivanje odontogenih žarišta postoji fekcije organizma, kod izrazitih oboljenja organa
više terapeutskih metoda. Njihova praktična vrijed kao na pr. nefritida, endokarditida, kod teških reu
nost u pogledu konačnog efekta nije jednaka pa matičnih oboljenja i t. d., a kada — to se mora uvi
je potrebno da se znade, koja se od tih metoda može jek naglasiti — imamo neko opravdanje za dijagno
u pojedinom slučaju primijeniti. zu odontogene žarišne infekcije, onda možemo pri
Konzervativno l i j e č e n j e k o r j e n a uobiča stupiti radikalnoj ekstrakciji svih zubi, koji su kao
jenim metodama može biti uspješno, ali s obzirom uzročnici infekcije u pitanju, U ovakovim slučaje
na zamršenost problema liječenje korjena uopće vima stupa zub kao organ u pozadinu. Naša dužnost
nije pouzdano. Za ovu metodu mora se postaviti nije da tada spašavamo organ nego da liječimo or
strogo ograničena indikacija. U slučajevima težeg ganizam. Ako se za ekstrakciju odlučimo, onda još
poremećenja organizma ne dolazi ona nikako u uvijek moramo razmisliti i 6 tom, da li će je paci
obzir. jent moći podnijeti bez veće štete za organizam i da
Bolje rezultate možemo postići operativnim li uopće postoje kakovi izgledi za izlječenje. Za ovo
liječenjem, tzv. r e s e k c i j o m korjena, koju je teško nešto navesti, što bi vrijedilo kao pravilo.
zapravo možemo smatrati nadopunom liječenja kor Odluka se mora stvarati od slučaja do slučaja, a u
jena. Kirurški zahvat omogućuje nam, da radikalno tom je uvijek potrebna najuža saradnja interniste sa
odstranimo žarišta, ali se nažalost i kod reseciranih stomatologom, jer samo na taj način možemo u na
zubi naknadnom bakteriološkom pretragom isposta šim nastojanjima doći do nekih pozitivnih rezultata.
Iz patološkoanatomskog zavoda med. fakulteta sve učilišta u Zagrebu. (Predstojnik Prof. Dr. S. Saltykow).
C a r c i n o m a v e n t r i c u l i sa p a t o l o š k o a n a t o m s k o g g l e d i š t a .
Dr. Blaženka M a r k o v i ć P e i č i ć , asistent
0 raku želuca se mnogo pisalo, ai piše se još i U daljnjem moramo od ta 223 karcinoma želu
danas, ali ipak nije na žalost donešeno ništa bitnog ca operativnog materijala odbiti 32 slučaja, koji su
novog; tek smo bogatiji za nekoliko novih varija došli do sekcije, i koje tamo u sekcionoj statistici
cija starih teorija. vodimo.
Nastojat ću da dadem u ovom referatu kratki Velikoj diferenciji postotaka karcinoma želuca
sažeti pregled onoga, što je za karcinom želuca s između sekcionog i operativnog materijala se ne smi
patološkoanatomskog gledišta ustanovljeno i važno. jemo čuditi, jer nam je poznato, da pacijenti s car
Za bolju ilustraciju pregleda moram iznijeti ne cinoma ventriculi dolaze u većini slučajeva kasno
koliko <statističkih podataka, koje dijelom uspore na operaciju, kad se već ne može drugo učiniti,
đujem s jednom od najvećih statistika o tom pita nego palijativna operacija, a u rjeđim slučajevima
nju, koju je složio B o r r m a n n . resekcija.
Prema kliničkim i patološkoanatomskim stati Prema spolu vidimo, da općenito žene trpe više
stikama rak je u želucu najčešći. Obje se statistike od karcinoma, nego muškarci, ali kod toga ne smi
prilično približufu. Po Borrmanuu srednji broj jemo zaboraviti, da kod žena veliki broj odpada na
daje čestoću za kliničke slučajeve 37.6%, a za sek carcinoma uteri. Rfak želuca je međutim znatno
cione 33,8%. češći kod muškaraca. Prema Borrmannu je razmjer
U našem je institutu od 19231939, obavljeno 65% kod muškaraca prema 3 5 % kod žena.
9.522 obdukcija, kod toga je karcinoma ukupno 865, Kod obdukcija smo od 228 carcinoma ventri
dakle 9,08% ; karcinoma želuca 228, od ukupnog culi našli 159 muškaraca i 69 žena, dakle 69,74%
broja 2,39%, a od broja karcinoma 26,36%, prema 30,26%, a kod operativnog materijala od 191
Histoloških tekućih pretraga od operacionog ca ventriculi je bilo 139 muških i 52 žene, dakle
materijala je bilo od 1922— 1939. g. 23.599, kod toga 72.77% prema 27.23%,
5.575 karcinoma, dakle 23,62% karcinoma želuca Prema godinama su najčešći prema našem isku
223, dakle od ukupnog broja 0,94%, a od broja kar stvu karcinomi želuca 40— 60 godina, što nešto va
cinoma 4 % . rira prema onome, što je ustanovio B o r m a n n,
493
naime najveću čestoću između 50— 70 godina. Rijet prvog jedan bio lokaliziran na pilorusu, a drugi na
ki su slučajevi ispod 20 godina, tako smo imali pri stražnjoj stijenci; kod drugog jedan na pilorusu, drugi
liku, da seciramo jednog mladića od 17 godina sa na fundusu; kod trećeg oba na maloj krivini, udaljeni
rakom želuca. jedan od drugog za jedan prst. Kako je kod sva tri
slučaja u oba tumora histološka slika bila ista, to je
In ače je b ilo od 21— 30 g 11 s lu ča je v a i to 7 m u ških i 4 ženske
bilo teško odlučiti, da li se ipak ne radi o metastazi
u samom želucu, a ne o multiplim primarnim tumo
rima, ali za primarne tumore nam je govorila makros
kcpska forma i veličina. Još bi se moglo raditi i o
metastazama limfnih žlijezda, koje mogu izvana pro
te jed a n m u šk arac n ep ozn a tih godina.
drijeti kroz serozu i infiltrirati čitavu stijenku, te
izbočiti sluznicu, ali to ovdje nije bio slučaj, jer je
K o d h istološk ih s lu ča je v a je b io ta k ođ er jed a n slu ča j ispod
20 godina i to m lad ić sa 16 god in a sa ra k om želu ca a in ače:
seroza bila intaktna.
Po mišljenju K o n j e t z n y a , koji drži, da kar
cinomi nastaju iz polipoznih tvorba, koje su obično
multiple, nisu ni multipli karcinomi u želucu rijetkost.
Naprotiv većina drugih autora, među njima i B o r
m a n n drže, da su polipi u želucu razmjerno rijetki,
dakle po tome i multipli karcinomi.
te d v a m u šk a rca i jed n a žena nepozn atih godina. Mi smo našli samo u jednom slučaju polipozu
stražnje stijenke sa karcinomatoznom alteracijom.
Sjedište karcinoma
Inače je bilo nekoliko slučajeva, gdje smo uz
I mi ćemo se držati podjele prema lokalizaciji karcinom našli pojedine polipe, ili i difuznu polipozu,
karcinoma želuca, koju nalazimo u većini statistika a da ni jedan od njih nije pokazivao znakove mali
i prema tome vidimo kod sekcionog materijala gnitela. Uz carcinoma antri pylori se je nalazio i jedan
polip male krivine, zatim uz carcinoma curvaturae
majoris smo jedamput vidjeli polyposis ventriculi, a
jedamput papillomatosis, kod difuznog karcinoma je
damput papilom, a jedamput polipozu. Kod dvostru
kog karcinoma (pylorifundi) još dva polipa, ali opet
bez znakova maligniteta.
Postoji i mišljenje, da multipli karcinomi u že
lucu nastaju impiantaci jom, što nije isključeno, iako
2 slučaja su recidivirajućeg karcinoma, jedan od se B o r r m a n n i K o n j e t z n y tome protive, jer
njih nastao na anastomozi sa duodemom. vele, da su stanice koje se ljušte sa površine tumora
36 slučaja smo secirali nakon resekcije želuca, obično nekrotične, za život nesposobne, a osim toga,
32 od njih su doduše pregledani kao operativni ma da i sluz u želucu, njegovo gibanje i prelaženje hrane
terijal, ali u glavnome nije označena lokalizacija tu sprječava impiantaci ju. H a r t drži, da do multiplih
mora, jer su u mnogim slučajevima poslani samo. karcinoma u želucu dolazi kontaktom, dakle također
ekscidirani karcinomi, ili dapače i samo njihovi dije impiantaci jom.
lovi. Iz istog razloga ne navodimo ni statistiku sje
dišta karcinoma od naših tekućih pretraga od ope Makroskopske forme
rativnog materijala. su ovisne o sjedištu tumora, o histološkoj struk
U literaturi nalazimo, da je najčešći ca antri turi i o rastu tumora, koji je uvjetovan normalno
pylori i to male krivine što se pokriva i s našim anatomskim prilikama želučane stijenke (limfni pu
iskustvom, a da je najrjeđi ca fundi, čemu možemo tevi) i fiziološkim prilikama u želucu (funkcija pilo
nadodati, da su također rijetki i oni prednje i stražnje rusa, motilitet, produkcija kiseline i t. d.).
stijenke, te velike krivine. Za makroskopsku formu igra finija histogeneza
Kako je lagano odrediti sjedište raka u želucu, neznatnu ulogu, naime da li je karcinom nastao iz
tako je teško ustanoviti njegovu izlaznu točku, osobito dubljih ili površnijih slojeva sluznice, da li iz posve
kod većih tumora. Lagano nam to polazi za rukom izdiferenciranih želučanih žlijezda, ili iz takvih, koje
kod ca cardiae (samo smo jedan našli cirkularan), su zaostale na ranijem stadiju embrijonalnog razvitka,
fundi i kod ograničenih tumora prednje i stražnje sti da li iz kompleksa stanica, koje leže unutar mukoze,
jenke, ali vrlo nam to teško uspjeva kod onih antripy ili iz takovih, koji leže u dubljem sloju, na pr. iz oto
lori, osobito, ako su, što se događa, cirkulami (u 18 čića pankreasa u submukozi.
slučajeva). Kod ca antripylori je označena lokalizacija Svaki karcinom ne možemo uvrstiti u grupe
na maloj krivini kod 11, na velikoj krivini kod 3, a prema makroskopskoj formi, jer često imade pre
kod jednog na stražnjoj stijenci, Na iste poteškoće laznih forma.
nailazimo i kod karcinoma male i velike krivine, gdje B o r r m a n n i K o n j e t z n y dijele karcinome
često vidimo prelaze na prednju i stražnju stijenku, želuca u 4 grupe:
tako n. pr. kod 3 karcinoma male krivine tumor za 1. Jako prominentne, polipozne karcinome, oštro
uzima čitavu duljinu. ograničene od okoline, sa malo ulceraci ja. Još rjeđa
Katkada možemo najstarije mjesto tumora od je papilomatozna forma.
rediti ili po najdubljoj ulceraciji, ili po najvišem iz 2 . Ulcerirani karcinom sa uzvišenim rubom, koji
bočenju, najvećem prodiranju do seroze, jer tumor naglo prelazi u zdravo želučano tkivo. Kod tih karci
obično raste prilično ekscentrično. noma dolazi rado do ulceracija, perforacija, te do
krvarenja. Lokaliziran je na fundusu, velikoj krivini,
Multiplost na prednjoj i stražnjoj stijenci, dakle na mjestima,
Multipli primarni karcinomi su u želucu rijetki. gdje uopće rijetko dolaze karcinomi, Rado ga zamje
Tako smo mi secirali svega 3 slučaja, od kojih je kod njuju sa ulkuskarcinomom,
3. Ulcerirajući karcinom, čija infiltracija sa ru prožima, dok kod carcinoma fibrosum razlikujemo po
bova prelazi postepeno u okolinu i još je infiltrira, jedine slojeve široku debelu sluznicu, odebljanu
širi se dalje ne u mukozi, nego u submukozi. Sa jedne fibroznu submukozu i hipertrofičnu muskulaturu.
mu je strane rub uzdignut a sa druge strane prelazi 2. Kod ca scirrh. nalazimo nenapadne plosnate
difuzno u okolinu. Lokaliziran je na kardiji, na pilo ulceracije, a ca fibr. nije ulceriran.
rusu, čest je. 3. Ća scirrh. imade više medularnu strukturu, vi
4 . Difuzni karcinomi su malo ulcerirani. Većina šeput i fibroznu, onda je sličan ca fibrosum, koji je
nastaje po navodima literature u piloričnom dijelu i posve fibrozan.
to valjda na maloj krivini, odakle se lagano po obil 4. Ca scirrh. je maligniji, jer nalazimo metastaze
nim limfnim putevima širi u okolinu. Širi se s jedne ne samo u žlijezdama, nego i u organima i peritoneju,
strane okomito prema serozi, a s druge strane hori a kod fibroznog samo u žlijezdama.
zontalno i to cirkularno i prema kardiji. Širi se ili 5. Scirozni se karcinom rijetko, a fibrozni se
po rahloj submukozi, a odavle prodire opet u mukozu, uvijek širi po čitavom želucu.
ili jednolično po samoj mukozi. Makroskopski se 6 . Fibrozni karcinom uzrokuje jednolično sma
može zamijeniti sa sarkomom. njenje čitavog želuca, ali on zadržava svoju formu,
dok kod sciroznog raka nastaju deformacije, jer po
Dijelimo karcinome u 1. modularne, 2 . želati
M e i n e l u zaostaju samo elastična vlakna, koja se
nozne, 3. scirozne, 4. fibrozne. Mogu biti ograničeni i
skvrče, stvaraju valove i skvrče želudac.
difuzni.
7. Kod ca fibr. nalazimo na serozi lymphangitis
Medulamih smo našli najviše 168, želatinoznih
carcinomatoza, skvrčen ja ligamenti gastrocolici, te
32, sciroznih 27, i jedan fibrozni.
privučen colon transversum.
1. Medularni karcinomi su, na što već njihovo
ime ukazuje, mekani, predstavljaju u većini slučajeva Mikroskopske forme
zdjelaste forme s debelim mekanim rubovima, koji
Stari patolozi R o k i t a n s k y , W a l d e y e r ,
prelaze postepeno u zdravo tkivo. Dno im je široko,
Z i e g l e r i dr. dijelili su karcinome u carcinoma
plitko, dijelom dublje ulcerirano. Katkada nalazimo simplex, ako je u jednakoj mjeri bila razvijena stroma
i u dnu još pojedine veće ili manje čvoraste izbočine.
i parenhim, a carcinoma medulläre su nazivali rak,
U 3 slučaja smo našli izbočene forme karcinoma,
gdje je bio jače razvijen parenhim.
jedan kardije u obliku gljive, i po jedan polipozne H a u s e r ih je dijelio prema epitelu u carcinome
forme na maloj krivini i u antrumu. U 3 slučaja se
cylindrocellulare adenoimatos um, carcinoma cylindro
radilo o difuznom karcinomu čitavog želuca. cellulare solidum, a mixtum sa dodatkom simplex,
2 . Želatinozni karcinom se pozna po staklastom medulläre, scirrhosum, microcysticum, gelatinosum.
izgledu njegove rezne plohe. Dijelom imadu slične K o n j e t z n y ih dijeli u carcinoma adenomato
zdjelaste forme kao medularni, a u dva su slučaja sum, carcinoma solidum, mješane forme, carcinoma
difuzno prožimali čitavu stijenku. fibrosum i rijetke forme. Ja se držim podjele po prof.
3. Scirozne forme karcinoma su karakterizirane S a l t y k o w u , koji ih dijeli u:
čvrstoćom svog tkiva, skvrčenjem tkiva, time i želuca, Ca cylindroepitheliale 1. Ca medulläre a) ca so
bilo lokalno, ako je tumor ograničen, n. pr. stenoza lidum b) adenocarcinoma c) adenoma malignum 2 . Ca
pilorusa uslijed scirusa, bilo difuzno kod difuznog scirrhosum 3. Ca fibrosum 4. Ca gelatinosum 5. Ca
karcinoma, kojih smo mi našli 7. Ulceracije dolaze mucinosum 6 . Ca papillare 7. Ca mixtum.
kod ovih forma rjeđe, nego kod prvih dviju, i u koliko 1 . Carcinoma medulläre može se histološki sasto
postoje, više su plosnate. jati iz a) solidnih žarišta okruglastih, uglastih i poli
4. Fibrozni karcinom, koji je vrlo nalik na sci morfnih stanica. Često nalazimo sekundarni raspad i
rozni, imali smo samo jedan. On zapravo nije ništa sekundarne šupljine. 48 slučajeva smo našli kod sek
drugo nego B r i n t o n o v linitis plastica, cirrhosis, cija, jedan s vrlo sitnim stanicama, a 25 slučajeva
fibrosis, sclerosis ventriculi, koji je držao on, a i smo našli kod histoloških pretraga.
mnogi drugi autori za upalno hiperplastički i induri b) Najčešće nalazimo adenokarčinom, koji pred
rajući proces. Tom mišljenju su se priključili i mnogi stavlja nepravilne žljezdane tvorbe s nepravilnim vi
Francuzi i Englezi, a od Nijemaca v. E i s e l s b e r g , šeslojnim i višerednim cilindričnim epitelom. Katkada
C h i a r i i drugi, i ako su u limfnim pukotinama sub epitel toliko buja, da stvara sekundarno i solidna
mukoze i subseroze nalazili »neobične epiteloidne sta žarišta. Kod sekcija smo imali adenocarcinoma u 41
nice«, koje su držali za bujanje endotela. H a n s e slučaju, a kod histoloških pretraga u 82 slučaja.
m a n n je te slučajeve držao za endoteliome. c) Adenoma malignum sastoji se iz žljezdanih
tvorba s nižim, obično jednoslojnim epitelom, maligni
Protivili su se ovom shvaćanju od Francuza D u
r a n t i L e t t u l l e , a od Nijemaca M e i n e l i T o r tet se izražava u načinu rasta tih žljezdanih tvorba,
kel i zastupali su mišljenje, da se radi o tumoru i to koje prožimaju stijenku. Ni kod sekcija, ni kod histo
o fihroznom karcinomu. loških pretraga nismo u želucu ustanovili ni jedan
slučaj.
U tom je sporu nastojao pročistiti pitanje K r o m
2. Carcinoma scirrhosum se odlikuje obilnim ve
pe c h e r . Ustanovio je, da s jedne strane na pilorusu
zivom u kojem vidimo uske tračke većih ili manjih
imade benignili i malignih hipertrofija, a s druge
epitelnih uglastih stanica. Kod sekcija smo ustanovili
strane, da imade difuznih skvrčen ja želuca, koja su
33 slučaja, a kod histoloških pretraga 15.
ne samo nastala kao posljedica upale, nego i takvih
3. Carcinoma fibrosum se odlikuje u glavnom ve
gdje se sigurno radi o difuznom sciroznom fibroznom
zivom u kojem vidimo razbacane pojedine veće epi
raku, koji je on nazvao carcinoma disseminatum zbog
telne stanice, kod sekcija i kod histoloških pretraga
raspodjele stanica stromi.
smo našli po jedan slučaj.
K o n j e t z n y navodi slijedeće razlike između 4. Carcinoma gelatinosum je alveolarno građen,
sciroznog i fibroznog raka. sastoji se iz većih stanica sa dijelom potisnutom jez
1. Kod carcinoma scirrhosum se makroskopski ne grom na jedan rub, tako da izgledaju stanice poput
mogu odijeliti pojedini slojevi, jer ih tumor jednolično pečatnjaka. Stanica je ispunjena homogenom masom,
495
a slična se substancija nalazi i između stanica. 32 hiperemije i razrahlenja tkiva. Na temelju tog pri
slučaja su nađena kod sekcija, a kod histoloških pre pravljenog tla, možemo sebi predstaviti, da embnijo
traga 28. nalne stanice s visokom energijom rasta (A l b r e c h t)
5. Carcinoma mucinosum je sličan, samo što sub bivaju potaknute na rast. A osim toga bi se ova veza
stancija u i između stanica daje reakciju na sluz. mogla tumačiti i s R ib b e r t o v o m teorijom.
6 . Carcinoma papillare nismo našli ni u jednom Pitanjem gastritisa i karcinoma su se podrobno
slučaju, on je rijedak . bavili S a l z m a n n i K o n j e t z n y . Kako se obično
7. Carcinoma mixtum, miješani rak u kojem vi uz karcinom nalazi gastritis, to je nastalo pitanje, da
dimo i žljezdane tvorbe i solidna žarišta, a i uske li je gastritis primarna promjena, ili sekundarna kao
tračke u obilnom vezivu, možemo naći i gelatinozne posljedica raka.
i mucinozne forme. Kod sekcija smo našli jedan slu
S a l z m a n n drži, da bi difuzni gastritis govorio
čaj, a kod histoloških pretraga 3.
u prilog primarnog oboljenja, a gastritis, koji je što
Osim navedenih se nalaze u literaturi opisane i dalje od tumora, to slabije izražen, da bi govorio za
rijetke forme i to: sekundarnu upalu nastalu oko karcinoma, I to nisu
1. Kankroidi i adenokankroidi su rijetki. Kankro sigurni znakovi, jer je gastritis često lokaliziran samo
ide opisuje E p p i n g e r , R o l l e s t o n , R ö h r i g i u antnimu, ali su i karcinomi tamo najčešći.
C a l d e r a r a , a adenokankroide L u b a r s c h , P o K o n j e t z n y zastupa mišljenje, da rak želuca
l a c k , H e r x h e i m e r . Osim toga opisuje i C h i nastaje na bazi upale i tvrdi, da su hiperplastična poli
hi r o T a k a g i jedan slučaj difuznog gelatinoznoig pozna bujanja i duboki rast normalnih žlijezda pre
raka želuca sa uključenim žarištima pločastih epitel teče karcinoma. Misli na ovaj redosljed: gastritis, gas
nih stanica. tritis polyposa, polyposis, carcinoma. On drži, da se
K a u f m a n n navodi slučaj ulkusa na kardiji, većina karcinoma razvija iz fibroadenoma, koji su
koji je prevučen pločastim epitelom iz ezofagusa, a posljedica gastritisa i drži, da pojedini čvorovi rano
sekundarno je tu nastao carcinoma planocellulare. konfluiraju, te je to razloig, da se ne vidi njihovo pod
B o r m a n n opisuje slučaj jednog adenocarci rijetlo. B o r m a n n se obara na to shvaćanje i veli,
noma miješanog sa carcinoma planocellulare corneum. da su ovi fibroadenomi, u koliko ih ima, nastali na
Kod istog je slučaja našao i jedan adenokaroinom u temelju embrijonalnih smetnja.
cekumu.
V e r s e misli, da uslijed upale mukoza postaje
Mi smo našli jedan adenokankroid u želucu; pre
hipertrofična i prevelika, da stvara nabore, koji su
parat je od tekućih histoloških pretraga, pa nije ozna
više izloženi podražaju i tako da nastaju fibro
čena lokalizacija, zatim 3 slučaja carcinoma pianocel
aedomi, pa karcinomi.
lulare cardiae kod sekcija.
Ti tumori se tumače ili metaplazijom cilindričnog B o r r m a n n i O r a t o r nalaze uz karcinom
epitela, ili embrijonalnim poremećenjima u igrađi že obično atrofičnu upalu. Naš sav materijal doduše
lučane stijenke ( R i b b e r t , H e r x h e i m e r ) . C h i nije pregledan na upalne promjene okoline, ali što
je pregledano, nađen je većinom hipertrofični i hi
h i r o T a k a g i dijeli ove tumore u primarne, koji
perplastičmi gastritis.
nastaju metaplazijom iz nepotpuno diferenciranih sta
nica, i sekundarne, gdje jedan karcinom uraštava u Mi smo imali jedan slučaj difuznog kroničnog
drugi. fibroznog gastritisa s karcinomatoznom alteracijom.
2 . Parakeratotični carcinoma baseocellulare. To bi bio jedan slučaj primarnog gastritisa, gdje je
D u s c h l je opisao takav tumor na maloj krivini i sekundarno nastao karcinom, dakle ni 34% od naših
drži, da je tumor nastao iz bazalnih stanica, koje se slučajeva.
tu nalaze u fetalnoj dobi ( J a h r m ä r k e r , T o l d ) . Da upalne promjene dolaze u obzir kod po
Mi nismo imali prilike vidjeti ni jedan takav slučaj. stanka karcinoma kao jedan od faktora, to ne ćemo
3. Carcinoma cylindrocellulare sa trepetljikavim poreći, ali da bi igrale tako važnu, ili i jedinu ulogu,
epitelom; opisana su svega 3 slučaja, a navodno na to nijie vjerojatno. U većini slučajeva se valjda ipak
staju iz persistirajućih trepetijikavih stanica, koje se radi o sekundarnim upalnim promjenama oko kar
normalno nalaze u jednjaku i želucu do 6 . fetalnog cinoma uslijed stagnacije sadržaja, peristaltike, dje
mjeseca, a u drugom se redu misli i na anaplaziju lovanjem samog tumora, osobito radi ulceracije,
(Kül b s ). nekroze, djelovanja toksina.
4. Carcinosarcoma su opisana 4 slučaja. Nastaju Što se tiče polipa i polipoze spomenula sam
iz prebačenja entodermmezenhimalnog zametka, ili već kod multiplih karcinoma, da smo našli samo
uplivom karcinoma na vezivnu stromu u smislu ma jednu polipozu s karcinomatoznom alteracijom, u
lignog bujanja (dermoplastični karcinom L u b a r dva slučaja osim karcinomja polipe, a u dva slu
s c h a ) , ako je karcinom bio primaran, ili obratno. čaja osim karcinoma polipoza i papilomatozia|, i u
5. Primarni horioepiteliomi nisu sigurno dokazani. jednom slučaju osim karcinoma papilom. Dakle
možemo kazati, da smo polipe našli uopće rijetko,
Etiologija karcinoma želuca a samo u jednom slučaju malignu alteraciju takve
Iste teorije, koje postoje o postanku karcinoma polipoze. Po tome vidimo, da ima slučajeva, gdje
uopće, vrijede i za želudac. Predaleko bi nas odvelo polipi mogu karcinomatozno alternati, ali i da to
izlaganje svih tih teorija, pa ćemo se zadovoljiti samo nije pravilo, te sudeći prema formi većine karcino
s onom, koja je u novije vrijeme dobila važnost spe ma, da to nije ni tako često, prema tome, da mi
cijalnim istraživanjem nekih autora, koji su se nadali šljenje K o n j e t z n y a nema prave podloge, koja
na taj način ustanoviti faktor, koji igra, ako ne od bi se, kako on to misli, mogla protegnuti barem na
lučnu, a ono bar važnu ulogu kod postanka karcinoma većinu karcinoma.
u želucu. Osim toga ne smijemo zaboraviti na moguć
Tako se ponovno potaklo pitanje veze između nost postajanja karcinoma iz poremećenja embrio
upale i postanka karcinoma. Već je V i r c h o w upo nalnog razvitka, iz hamartoma i horistoma, koji nisu
zorio na to, da upala pogoduje karcinomu i to radi rijetki, osobito u piloričnom dijelu.
496
Najčešće su metastaze kod karcinoma želuca u čaja smo našli metastaze karcinoma, u 1 slučaju
žlijezdama i to u abdominalnim; u 50 slučajeva smo metastazu u ovariju, u jednom u omentumu, te u
našli infiltraciju perigastralnih žlijezda i to jednako jednom u jetri.
često bez obzira na lokalizaciju tumora. U 19 slu
Sekundarne promjene u karcinomu.
čajeva hepatoduodenalnih (carcinoma cardiae nije
niti u jednom slučaju pravio metastaze u te žlijezde), U jednom smo slučaju našli upalne promjene,
u 27 slučaja mezenterijialnih, ali najviše retroperito dublje ulceracije u 44 slučaja, sa perforacijom u 10
nalnih u 71 slučaju, i to najčešće kod karcinoma slučaja.
male krivine i antri pylori. Dvostruki i trostruki karcinom.
Metastaze nastaju i u udaljenim limfnim žlije Od kojih je jedan u želucu su rijetki. Uvijek se
zdama. U 3 smo slučaja naišli karcinomatoznu infil pita, da li se zaista radi o dva primarna tumora, ili
traciju lijeve suprakllavikularne žlijezde (Virchow je drugi ipak samo metastaza. Najsigurniji su oni
ove žlijezde) u 3 slučaja cervikalnih žlijezda (sva tri koji imadu raznu histološku sliku i svaki svoje me
slučaja u crijevima u 12 slučaja, od toga 1 put u tastaze.
u 16 traheobronhialnih. Mi smo imali prilike vidjeti 1) carcinoma curv.
Metastaze u samom želucu smo našli samo u 2 minoris i adenocarcinoma recti. 2 ) carcinoma antri
slučaja, u crijevima u 12 slučaja, od toga i 1 put u pylori i adenocarcinoma prostatae. 3) ulcuscarcinoma
apendiksu. gelatinosum pylori i polyposis recti adenocarcinoma
tosa. 4) carcinoma pylori solidum i carcinoma plano
Inače od organa najčešće nalazimo metastaze cellulare corneum oesophagi.
u jetrima u 68 slučajeva, 1 put u žučnom mjehuru, u Osim toga smo u jednom slučaju vidjeli osim
pankreasu 9 puta, vrlo rijetko u slezeni, samo 2 carcinoma curvaturae minoris lymphosarcomatosis.
puit, u bubregu 11 puta, u ureteru 4 puta, 3 puta u
mokraćnom mjehuru, 8 puta u srcu, 5 puta karcino (Sekundarni tumori u želucu.
matozna tromboza, obično venae portae, 14 puta u
Carcinoma oesopaghi može prelaziti na kardiju.
plućima, dijelom sa istodobnom infiltracijom pleure
Višeput je teško prepoznati carcinoma vesicae
12 puta, u nadbubrežnoj žlijezdi 10 puta, samo je
felleae, pancreatis, koji prodiru u želudac i tu
damput u štitnjači, 9 puta u ovariju, 2 puta u duri
postaju veći od primarnog tumora.
mater, 2 puta u hipofizi i 15 puta u kostima.
Karcinomi drugih organa rijetko prave meta
Kod biopsija smo primili u rijetkim slučajevima staze u želudac, još najčešće se to događa kod car
pojedine, najviše perigastrične žlijezde i u 25 slu cinoma mammae.
K e m o t e r a p i j a p n e u m o n i j e k o d djece.
Dr. N. S k r i v a n e l i , klin. asistent.
U zadnje dvije godine nijedna terapija u pedija novi kemoterapeutikum — sulfapiridin — spasiti de
triji nije pobudila tako veliki interes kao nova kemo setke hiljada djece i od vrlo čestog, a pogotovo za
terapija pneumonije. Dosadašnje liječenje upala pluća najmlađe pacijente pogibeljnog oboljenja od —
kod djece nije nas moglo nikako zadovoljiti, jer po upale pluća.
stignuti rezultati nisu bili povoljni, a osobito kod G odin e 1933. p r v i je F ö r s t e r u d erm a tolo šk o m društvu
pneumonija dojenčadi i malene djece. Pojava sulfa u D ü sseld orfu p rik a z a o d o je n če c d 10 m jeseci, k o je je b o lo v a lo
midskih spojeva u terapiji i njihovi veliki uspjesi od s ta filo k o k n e in fe k cije , a k o je m u je u s p je lo iz lije č iti stre p to
protiv streptokokovih i drugih infekcija dala je poti zon om . O v o je p r v i s lu č a j, k o d k o je g , j e b ila u p o tre b lja v a n a o v a
a a o b o ja u k u ra tiv n e svrh e. V e ć je G e l m o 1908. god. sin teti
caja za najintenzivnija istraživanja novih kemotera z ira o par a a m in o b e n z o s u lf am ide, k o ji su s e u p o tr e b lja v a li o s o
pijskih sredstava. Pokazalo se, da su sulfamidi speci b ito u tek stiln oj in du striji. P e t god in a k a s n ije E i s e n b e r g
fična sredstva protiv pojedinih klica, samo je trebalo m o g a o je u sta n oviti n a s v o jim la b o ra to rijs k im pok u sim a n jih o v o
naći i uvesti u terapiju one njihove spojeve, koji imadu b a k tericid n o d je lo v a n je in vitro. N ešto k a s n ije su T s c h i c h i
f o a b i n i Z e i d e b a zira ju ći n a isk u stvu Ei s e n b e r g a sin
elektivno djelovanje prema odnosnim uzročnicima, a
tetizirali pirid iu m , k o ji je god in e 1926. u v e o O s t r o m y s l e v
da se ujedno odstrani što je moguće više toksičnost s k i u te ra p iju k a o antiseptikum m o k ra ćn o g trakta. Iste go d in e
preparata. Prema svemu nalazimo se u novoj eri izišla je p r v a p u b lik a cija o d je lo v a n ju pron tozila k o d raznih
terapije, a da li je nastupila u neku ruku Erl ic h o v a in fe k cija od D o m a g k - a. V e ć p r v i izv je š ta ji, k o ji su u m e d i
»siterilisans magna« terapija, teško je reći, jer potpuna cin sku litera tu ru p r id o la zili sa svih k ra je v a sv ije ta , g o v o r e o
b rzo m p ro šire n ju i u p o tre b i preparata u ter a p iji. O v o j gru pi
jasnoća toga pitanja iziskuje osim daljnjih laborato su lfa m id a dod ala se p iriđ in sk a gru pa i ta k o j e n asta o prepa ra t,
rijskoeksperimentalnih pokusa in vitro i na životi k o ji se sa stoji od 2 s u lfa n ilila m in o p irid in , a ta j s e sp o j m ože
njama još i mnogo više kliničkih radnja. Nepobitno ta k ođ er o zn a čiti k a o a m in o fe n ils u lfa m id o p ir in . A m erik a n sk i
je, a toga smo svijesni, da je sulfamid spasio hiljade fa rm a k o lo zi zov u ga sk ra ćen o » s u l f a p i r i d i n « . U E n glesk oj
je p ozn a t p o d im en om M e B 693, u N je m a čk o j p o d im e n o m
djece. Promislimo samo na smrtonosni e r i z i p e l
E ub a s in , u F ran cu sk oj k a o D a g é n a n , a k o d nas ga
novorođenčadi, na R i t t e rovu bolest i na druge p r o iz v o d i d om a ća tv o rn ica »K a štel« p o d im e n o m P l u r a z o l .
mnogobrojne infekcije uzrokovane streptokokima, kod M oram o i sa o v o g a m je s ta izreći v o d stv u tv o rn ic e »K aštel« našu
kojih smo do sada bili bespomoćni gledaoci naglog svesrd n u za h va ln ost n a usluzi, k o ju n am j e u čin ilo sta viv ši veći
kva n tu m prepa ra ta n a ra sp ola g a n je u svrh u ispitivan ja.
ili sporijeg utrnuća životnih snaga bolesnika. Ova
oboljenja ne zadaju nam više teške brige, jer ih sada Izvještaj o prvim pokusima liječenja pneumonija
s uspjehom možemo u mnogim slučajevima i ambu kod djece sulfapiridinom bili su možda i previše opti
lantno liječiti. Prema svemu imamo impresiju, da će mistički, tako da smo se mogli vrlo teško orijentirati
498
o vrijednosti tog novog preparata. Međutim stalni pri sine, 2. da uništi zatim uzročnike, a 3, da veže toksine
rast publikacija daju sada dovoljno rječitog dokaza o raspadnutih bakterijelnih tijela. Baktericidno djelo
uspjehu terapeutskog učinka lijeka. Mnogi rezultati vanje C vitamina u kulturama ne daje nam onaj
po priznanju samih autora nisu dostatni, a ni stati utisak, da bi mogao u sokovima tkiva, gdje je bio
stički dobro fundirani. Ali ipak iskače kod pretežnog kemizam sasvim drugačiji, mnogo kompliciraniji nego
dijela publikacija pozitivna strana novog kemotera u kulturama, odgovarati postavljenim zahtjevima,
peutikuma. jer je C vitamin vrlo osjetljiv prema oksidacionim
Da bismo donekle osvijetlili njegovu vrijednost, procesima. Dozvoljavamo, da kod nekih subfebrilnih
moramo ga usporediti sa ostalim sredstvima, koja i febrilnih procesa postoji lagana C hipovitaminoza,
dolaze u obzir kod liječenja pneumonija. Do sada ali uzrok ne leži u samoj potrebi te akcesorne tvari
smo smatrali k i n i n kao »specifično« sredstvo za za obranbenu funkciju, nego u njenom brzom raspa
pneumokoke, ali nas ta terapija nije mogla ni u danju. Naprotiv, u svim onim procesima, kod kojih se
koliko zadovoljiti. Najnoviji izvještaji s drugih klinika, promjene odigravaju u perifernom tkivu, kao kod
a pogotovo s G l a n z m a n n o v e vrlo su nepovoljni, stomatitisa, postigli smo odlične rezultate s C vita
da ne rečemo, poražavajući za kininsku terapiju kod minom. Naglašujemo, da je C vitamin samo adjuvans,
pneumonije. S c h m i d t i W e b e r s pravom sum ali da ne utječe na događaje u unutrašnjosti.
njaju u uspješnost liječenja kininom, jer prema nji Mnogo bolje i vrijednije rezultate daje specifični
hovoj statistici febrilno stanje kod upale pluća nije antipneumokokovi serum, ali usporedivši ga sa sulfa
bilo ni najmanje skraćeno, a niti je imao kakvog piridinskim preparatima moramo prema zadnjim pu
upliva na visinu febrilnosti. Sam nalaz na plućima blikacijama dati prednost sulfapiridinu, C u t t s i
nije bio promijenjen, a komplikacije i mortalitet nisu njegovi suradnici uspoređivali su uspjehe postignute
bili smanjeni. U novije vrijeme bilo je preporučeno serumom s onima sulfapiridina doduše u malenoj se
s raznih strana davanje »C« vitamina kod upala pluća. riji pokusa, ali su postignuti rezultati dali zamjemu
Neki idu tako daleko, da injiciraju dnevno do 500 mg prednost sulfapiridinu. Interesirajući se za kompara
askorbinske kiseline. Navodna Chipovitaminoza daje ciju djelovanja specifičnog seruma, koji je zadnjih
podlogu za ovu terapiju. Često je spomenuto bakteri godina forsiran iz skandinavskih zemalja, prema
cidno djelovanje ovog vitamina, a i sposobnost po kemoterapiji mogli smo ustanoviti, da se sulfapiridin
višenja otpornosti organizma protiv infekcija. Pojam ispoljuje kao bolji od seruma u svim slučajevima, kod
hipovitaminoza je vrlo problematičan. Granicu nor kojih je bolest bila zastarjela, kod protrahirane pneu
male do nedavno su označivali u izlučivanju 50 mg monije, kod starijih ljudi i kod infekcija pneumokokom
askorbinske kiseline u mokraći. Sam R i t s c h el je tipa III. Liječenje specifičnim serumom, koje se te
postepeno snizio svoju postavljenu granicu, jer danas melji na specificiranju pojedinih tipa pneumokoka nije
on tvrdi, da potrebna dnevna količina ne iznosi više bilo u stanju napraviti temeljitu preinaku u terapiji
od 15 mg. T o b l er je grupi od 100 djece davao hranu pneumonije. Da postupak njime nije tako jednostavan,
sa 10— 15 mg »C« vitamina, a drugoj grupi preko 20 trebamo samo spomenuti, u kakvu neugodnu, a često
mg. Prva grupa prebolila je 43 puta oboljenje gornjeg puta praktički nemoguću situaciju dolazi pedijatar,
dušnog aparata, dok je druga 67 puta. Smetnje u pro kad bi morao praviti pulmonalne punkcije samo radi
bavi odnose se 86 : 42, T o b l e r zaključuje i drži, da samog postavljanja dijagnoze pojedinih tipova, U ve
ishrana bogata Cvitaminom dapače i snizuje otpor ćini slučajeva kod dojenčadi i malene djece mora se
nost organizma. To po našem mišljenju vrijedi i za pulmonalno punktirati, da se sa stalnošću može utvr
respiratorni sistem. T r i e r je naime našao u serumu diti dijagnoza tipa pneumokoka, jer je vrlo teško do
krvi sezonske promjene : to; 0,30— 0,55 mg pro 100 biti iz ždrijela odgovarajući i besprijekoran materijal.
ccm krvi u ljetnim mjesecima, zimi 0,20— 0,35, a naj Punkcija stavlja po nekad neugodne zapreke i na
manje C vitamina u maju 0 ,10— 0,20, Prema našem samoj klinici. I kad smo postavili dijagnozu i usta
iskustvu djeca obole najviše od upale pluća u jesen novili tip pneumokoka, serum djeluje dobro, prema
skim mjesecima i u proljeću, kada organizam imade mnogim autorima, samo kod krupozne pneumonije i
mnogo ili sadrži dosta C vitamina, a u stvari ne to ne sa istim uspjehom kod pojedinih tipova, a vrlo
mijenja skoro ništa maleni broj pneumonija ljeti, jer često zataji baš tamo, gdje je opasnost najveća,
tada dolazi djelovanje sunčanih zraka do potpunog naime kod bronhopneumonija, koje su najgore i naj
svoga izražaja. Uzmimo, da je za izliječenje pneumo opasnije forme upale pluća kod djece.
nije bezuvjetno potrebna velika doza C vitamina, C o o p e r , G r o s s i L e w i s p r a v ili su p ok u se sa s u lfa
onda bi se moralo naći stanovito vrijeme poslije pneu pirid in om , su lfa n ila m iđ om i s p e cifičn im a n tiseru m om k o d tipa
monije, kada biva taj nepotrebiti višak izlučen, U III. p n e u m o k o k o v ih o b o lje n ja . S u lfa m iđ i s u lfa p irid in im ali
našim pokusima po Jet z l e r Ni e d e r b e r g e r su jed n a k i u čin a k k o d p n e u m o k o k o v e m e n in g itid e i p n e u m o n ije
tipa III k o d štakora. B o lje j e d je lo v a o s u lfa p irid in k o d p n e u m o
ovoj metodi ili po metodi za brzu orijentaciju sa k o k o v e sep se tipa III k o d m išev a. S p e c ifič n i p n e u m o k o k o v i
T i l l m a n reagens papirom nismo mogli ustanoviti s eru m tipa III o d k u n ića b io j e isto tako d je lo tv o ra n k a o s u lfa
C hipovitaminozu. Naši su pacijenti već u kućnoj njezi m id i su lfa p irid in k o d p n eu m on ije, u zro k o v a n e pn eu m ok ok im a ,
u pretežnom broju dobivali sok od limuna ili na a b o lje d je lu je n e g o s u lfa n ila m id k o d sepse m iševa. M eđutim
k o d p n e u m o k o k o v e m en in g itid e n em a s k o ro n ik a k o v o g d je lo v a
ranče, ali ipak ne u tolikoj količini, da bi time bila
n ja. Š takori, k o ji su p r e b o lje li p n e u m o k o k o v u p n e u m o n iju , p o
pokrivena dnevna potreba u C vitaminu, jer je dnevna k a zu ju la k i im un itet, a lije č e n i šta k ori m n og o m a n je . M iševi,
potrošnja prema mnogim autorima 300— 500 mg kod k o ji su lije č e n i su lfa p irid in om , p ok a z u ju m a n ji im u n ite t p o s lije
febrilnih stanja, U eri kininkalcijske terapije davali p r a b o lje n e sep se sa p n eu m ok ok im a , n e g o on i, k o ji su lije če n i
smo i mi našim pacijentima dnevno oko 150— 200 mg s u lfa n ila m id o m . E k sp erim en ta ln o j e dokazan o, da s e če tiri
sata iza u zim a n ja p o č e tn e d oz e lije k a jo š n e v id e n e k e b itn e
askorbinske kiseline, bilo u formi limunade, bilo u
p r o m je n e n a k a psu li p n eu m ok ok a k o ja n ab u b ri, d o b ije u reze,
obliku injekcija ili tableta. Nismo mogli opaziti naro p o s ta je n ep ra v iln a a p on ek a đ a p o s v e iščezn e. N a živ o tin js k im
čiti efekat na tok bolesti, na broj leukocita ili na poku sim a v e ć je dokazan o, da je d je lo v a n je prepa ra ta ra zličito
krivulju febrilnosti. k o d raznih tip ov a . Z a n e k e tip o v e — k a o n. pr. I, V II i V III —
potreb ita je m n o g o n iža k o n ce n tra cija m ed ik a m en a ta n e g o za
Od jednog korisnog antipneumokoknog preparata druge. U k on cen tra cija m a , u k o jim a se su lfa p irid in n ala zi u o rg a
tražimo slijedeće. 1 . da veže najprije postojeće tok n izm u, n e m o ž e d je lo v a ti sm rton osn o na pn eu m ok ok e.
499
F l e m i n g je ustanovio visoku bakteriotoksičnu procesa kao po svoj prilici niti na upliv stvaranja
moć deleukocitirane krvi bolesnika, koji su bili lije empijema. Neki autori tvrde, da lijek sprječava stva
čeni sulfapiridinom, tako da je teško reći, da li sred ranje komplikacija sa strane pleure, ali držimo, da
stvo djeluje baktericidno ili bakteriostatički. Ako njihovo stanovište ne bi moglo izdržati strogo objek
sredstvo priječi rast bakterija, onda je data moguć tivnu kritiku, Hegl e r iz Hamburga u radnji o dozi
nost obranbenim snagama organizma, a specijalno ranju E u b a s i n a u dječjoj dobi kod bronhopneumo
fagocitima, da mogu lako svladati infekciju. Ne samo nije veli, da djeca vrlo dobro podnose lijek kao i sve
da priječe rast, nego imadu veliki upliv i na produk ostale spojeve sulfamida. Isti autor preporučava da
ciju toksina, Treba riješiti još mnoga pitanja, prije vanje Eubasina najduže 5— 6 dana, poslije toga roka
nego se mogne sigurno reći, kakav je način njegovog treba radije sistirati lijek, a u slučaju potrebe nakon
djelovanja. Ali ipak za sada se može reći, da je vita 2— 3 dana pauze još jednom pokušati s drugim udar
litet bakterija oslabljen, a time je data veća moguć cem (»Stoss«). Naglašava, da u većini slučajeva ovo
nost odbojnim snagama organizma, da dođu jače do posljednje nije ni potrebno, jer nastupa ozdravljenje
izražaja. Prema navodima W h i t h y a resorpcija već nakon 24— 36 sati istodobno s padom tempera
sulfapiriđina je brza, dok je izlučivanje iz organizma ture. S c i c i o u n o f f i J u n e t liječili su 9 pneumo
relativno sporo. B a i n e s i W i e n , da bi mogli ispi nija D a g é n a n o m . U 3 slučaja terapija je zatajila
tati kliničku vrijednost sulfapiriđina, slijedili su nje radi komplikacija sa strane pleure, a jedna trećina
govu resorpciju i eliminaciju na životinjskim i klinič bolesnika nije mogla biti dovoljno liječena radi gastro
kim pokusima, te su ustanovili slobodna amino i intestinalnih smetnja, koje su nastale uslijed nepod
acylam onotjelešca u tekućinama organizma, a djelo nošljivosti medikamenata. Dva slučaja umrla su uspr
mično uspjelo im je potvrditi u mokraći nepromije kos liječenju. Sasma oprečne tvrdnje i iskustva s Da
njenu supstanciju i njene acetylderivate. Potvrđuje gènanom daju L ö f f l e r , H o g g l i n i M a i e r . Kod
se, da se medikament vrlo brzo resorbira u probav njihovih slučajeva utjecaj lijeka na tok pneumonija
nom traktu, premda se slabo topi u vodi, te se može bio je tako jak, da je letalitet skoro pao na 0% , a fe
ustanoviti u krvi već nakon jednog sata poslije pero brilnost trajala najviše samo 24— 72 sata. Kao bezna
ralne aplikacije. Nakon uzimanja količine od 2 gr, čajne popratne pojave vidjeli su i oni više put bljuva
lijeka dostižu koncentracije u krvi vrijednost od nje, koje nikako ne smije biti povod prekinuću lije
1 : 10.000. U likvoru su nađene manje vrijednosti, čenja ovim medikamentom. Kod nekih njihovih slu
nego u krvi i to cca 70% . Sulfapiridin se izlučuje čajeva izbio je 7.— 9. dan egzantem na koži. Upozora
skoro sasvim kvantitativno iz organizma urinom, a vaju, da se nagli nastup leukopenije mora smatrati
sama eliminacija traje oko 50 sati, što se podudara prijetećim simptomom, a bilo je slučajeva poslije
i s nalazima L o n g a i D u r e l - a, liječenja Dagénanom, koji su davali jasnu sliku agra
Vrlo je zanimljivo, da su skandinavske zemlje, a nulocitoze, anemije i trombopenije, S t en g e r na
naročito Norveška primile s oduševljenjem sulfa vodi, da su i u onim slučajevima, kod kojih su se po
piridin, o čemu svjedoče brojne radnje u novijim javile dispeptične smetnje, anoreksija i gubitak tje
brojevima »Nordisk Medicin«. Tim je od većeg inte lesne težine, kod dojenčadi u kratkom vremenu iščezle
resa gornja konstatacija, jer se, kako što smo spo sve te neugodne pojave bez ikakovih drugih poduzetih
menuli, u tim zemljama vrlo povoljno sudilo o novom mjera. K o s t e r i Z e e u w liječili su 14 pacijenata
antipneumokokovom serumu od kunića. Sjedinjene od lobarne pneumonije Dagénanom, a 5 u slučajeva
američke države, koje su prema ovom novom kemo samo simptomatski popravljali, pa se ni oni nisu
tenapeutikuimu isprva zauzele vrlo kritičan stav, mogli oteti impresiji povoljnog učinka preparata, koji
sada ga primaju vrlo povoljno i s oduševljenjem. se je sastojao u mnoigo manjem mortalitetu i u lakšem
G a i s f o r d (Engleska) liječio je 400 bolesnika sa toku samog oboljenja. Pad temperature nastupio je
lobamom pneumonijom. Smrtnost je pala na 6 .5 % dok drugi ili treći dan, a terapeutski efekat preparata nije
je stopa mortaliteta iznosila prije u 2 godine zavisio ni od kojeg uzročnika, jer su se među izlije
2 1 ,20% . R ö m k e i V o g t ukazuju na vrijednost su čenom djecom nalazili i takovi pacijenti, koji su bo
glasnih rezultata iz raznolikih centara, a njihovi lovali od obostrane pneumonije i septikemije. S e r
uspjesi liječenja upale pluća odgovaraju postignutim geant, Flippin, S c h w a r t z i L e c k w o o d
rezultatima G a i s f o r d a. tipizirali su 400 pneumokokovih pneumonija, koje su
Sličnost pneumokoka tipa III i streptokoka ispo liječili sulfapiridinom, te su ustanovili, da je morta
ljuje se u njihovoj osjetljivosti prema sulfamidima, jer litet iznašao kod tipa I samo 5,8% , kod tipa II 6 ,8 % ,
su i sulfanilamid i sulfapiridin imali jednako uspješno a kod tipa III 16,4%. Sveukupni letalitet kod ovih 400
djelovanje na pneumonije tipa III, te su snizili smrt slučajeva bio je 7% . R e y n o l d e i S l o b o d y mogli
nost kod odraslih od nekih 40% na cca 10%. U su konstatirati, da upotrebom sulfapiriđina kod pneu
Engleskoj su pneumonije uzrokovane pneumokokom monija u dječjoj dobi nastupa brzi pad temperature,
tipa III relativno rijetke, za razliku od infekcija tipa iščezavaju pojave pneumoničkog toksiciteta, disanje
II, od kojih na pr. u Glasgowu umire isto toliko ljudi i subjektivne pojave tegoba bolesti vraćaju se nor
kao od svih drugih tipova zajedno. A n d e r s o n i mali, a kroz to i bolest mnogo kraće traje, te prema
njegovi suradnici postigli su dobar uspjeh sa sulfa njihovom mišljenju rjeđe se pojavljuju komplikacije.
piridinom u 70 slučajeva pneumonije tipa II. Ustano Mnogo su odvažniji od drugih u doziranju, jer davaju
vili su, da je smrtnost od 8 ,6% manja od polovice većoj djeci 0,2— 0,25 grama pro kilogram tjelesne te
smrtnosti neliječenih slučajeva sulfapiridinom. Taj je žine, a djeci ispod dvije godine čak 0,3. Prestaju s da
rezultat mnogo bolji, nego što se može postići seru vanjem medikamenta tek onda, kada iščeznu sve
mom, a troškovi su deset puta manji. S druge strane pneumotoksičke pojave, a disanje postane normalno.
postignuti rezultati kemoterapijom nisu tako zadovo M a c r a e potvrđuje gornje navode, ali mu razlaga
ljavajući kod infekcija tipa I kao specifičnim seru nje nije fundirano na činjenicama. Bez obzira na tok
mom. Kod pneumonija sulfapiridin i serum skraćuju sične pojave preporučuje i on nastavak s medikamen
općenito tok bolesti, ali ni serum, a ni lijek nemaju tacijom. B u s e r je postigao vrlo dobre rezultate da
nekog osjetljivijeg djelovanja na postotak rezolucije vanjem medikamenta u količini cca 0,13 grama pro
500
kilogram tjelesne težine pro die u 4— 6 satnim inter min u ravnoteži, a u krvi leukopenija s relativnom
valima. Drži, da je optimalni sadržaj sulfapiridina u limfocitozom (leuk. 3.750, limf 35% ), sedimentaci ja po
krvi, kada se postigne koncentracija od 3— 6 rnili Westergreenu: 0— 60— 105. Liječen Plurazolom kroz 6
grama % . Opazio je često puta prolaznu cijanozu, dana sa ukupnom dozom od 13 grama. Bolesnik po
vrlo rijetko anemiju i hematuriju, a dva put agranulo slije trećeg dana liječenja postaje afebrilan. Nakon
citozu. Preporučuje dnevnu kontrolu broja leukocita, 4 dana na molbu majke otpušten u poboljšanom sta
hemoglobina i urina. H y n e s je ove godine objavio nju, ali se dijete vratilo ponovno na kliniku nakon 3
svoje rezultate određivanja sulfapiridina u krvi i iz dana sa slikom teške trombopeničke purpure, Pete
nosi, da je za kemoterapeutski efekat potrebna kon hije, ekhimoze i sufuzije po nogama, grudima i ru
centracija sulfapiridina u krvi od 4— 10 mg na 100 kama. Broj trombocita iznosi samo 56.000, vrijeme
ccm, Da bi postigao tu koncentraciju, davao je 0,15 krvarenja 19 min. Vrlo česta epistaksa, Infiltrat na
do 0,2 grama pro kilogram tjelesne težine kod djece, plućima u istom opsegu kao kod prvog boravka na
što odgovara, kako ćemo kasnije vidjeti, i našem do klinici. U mokraći nema Cvitamina niti u tragovima.
ziranju. S t r e n g e r je previše oprezan kod dozira Transfuzijom krvi od 300 ccm, povećanim davanjem
nja na uštrb terapeutskog učinka, jer su doze od 2 X 14 Cvitamina (limun, Cevita, Proscorbin), HCl+Pepsin+
tablete pro die kod dojenčeta premalene, da bi se Glicerinkapljicama i Sikofermentom uspjelo je po
postigla potrebna koncentracija. B i g l e r i W e r visiti u kraćem vremenu broj trombocita na 250.000
n e r opazili su kod 9 svojih pacijenata u dobi od 18 ali leukopenija ostaje ista. Kako su na odjelu izbili
mjeseci do 36 godina cijanozu od liječenja sulfapiri morbili pacijentu se injicira antimorbilozni globulin
dinom. Spektroskopska pretraga krvi dala je kod iz placente. Dan prije erupcije serum egzantema —
nekih od ovih pacijenata prisutnost sulfahemoglobina 10. dan poslije injekcije — krvna se slika mijenja u
i methemoglobina, dok je kod ostalih nalaz bio sasma toliko, što mjesto leukopenije nastupa leukocitoza od
negativan. Drže, da je cijanoza uslovljena nastupom 10.000 sa apsolutnom limfocitizom: 90% . Ponovno smo
ne funkcionirajućeg hemoglobina i da ne zavisi od davali plurazol kroz 6 dana (7 grama), a u hemokulturi
zasićenosti arterijalne krvi kisikom. nađen je statifilokokus albus. Pleuralnom punkcijom
Svaki pedijatar, koji imade neko iskustvo u evakuirano je 250 ccm gustog sivozelenog gnoja. Po
liječenju pneumonija kod djece, može s pravom reći javom morbiloznog egzantema — 17. dana poslije in
isto što i E n g e l po S t r ü m p e l u , da naime ne jekcije — nastupa ponovno leukopenija sa izrazitom
komplicirane krupozne pneumonije kod djece obično trombopenijom od 94.000. Tri dana ante mortem kulti
dobro svršavaju, sa , b e z , i l i u s p r k o s b i l o k o j e viran je iz krvi na glukozebouillonu prenosom na
t e r a p i j e . Međutim kod pneumonija osobito bron krvno agarovo i Löwenthalovo hranilište b. influence.
hopneumonija dojenčadi i malene djece nije prognoza Držimo, da ovaj naš slučaj spada među one slučajeve
ni u koliko tako dobra, jer tok oboljenja zauzimlje teške intoksikacije sa sulfapiridinskim derivatima, koji
u velikom broju slučajeva nepovoljan smjer. Kao što se manifestiraju agranulocitozom i trombopenijom.
smo već spomenuli, kininska terapija nije nas mogla Međutim moramo naglasiti, da je pacijent za vrijeme
zadovoljiti, kao što su i ostala naša dosadašnja na svoga bolovanja prebolio nekoliko teških toksičko
stojanja bila bez jačeg terapeutskog učinka. Uzevši u infekcioznih bolesti (pneumonija, empijem, morbili;
obzir takovo stanje terapije kod pneumonija u dječjoj bacili influence u krvi!), te je teško reći, da je samo
dobi pokušali smo i mi na našoj klinici s liječenjem sulfapiridin uzročnik oštećenja koštane moždine.
P l u r a z o l o m , tim više, što su izvještaji u medicin
Kod prvih slučajeva, koji su liječeni plurazolom,
skoj literaturi bili vrlo povoljni. Podstrek, da smo po
davali smo kardiaka, bojeći se neugodnih pojava sa
stali zagovornici kemoterapeutskog liječenja pneu
strane srca, prvo radi same infekcije, a drugo radi
monija, dalo nam je izlječenje dvoje novorođenčadi
eventualnog toksiciteta samog medikamenta. Kasnije,
od upale pluća. Moramo već unaprijed priznati, da na
kad smo uvidjeli, da ni kritički, a niti litički pad tem
prvi pogled naši uspjesi liječenjem P l u r a z o l o m
perature ne pravi nikakovih težih smetnja sa strane
nisu tako frapantno dobri, jer smo doživjeli dva
srca, to smo izostavili i kardiaka, osim u onim slučaje
smrtna slučaja od 43 ukupno liječenih pacijenata.
vima, gdje smo imali već znakove oštećenja miokarda.
Moram naglasiti, da opravdanje za ovo nalazimo u
Među interesantne slučajeva ubrajamo djevojčicu od
tome, što smo prvo u početku, dok smo bili još jako
8 godina sa krupoznom pneumonijom donjeg lijevog
skeptički, davali premalene doze bojeći se toksičkih
režnja, koja je imala uz pneumoniju još i tešku pan
pojava sa strane medikamenta, tako da nije u krvi na
karditidu. Bio je vrlo teški slučaj sa maksimalno ote
stupila potrebna koncentracija lijeka, a drugo, što smo
žanim disanjem, jakom cijanozom i znakovima teške
u par slučaja prerano prestali s liječenjem, odmah
intoksikacije. Pacijentica je bila liječena Plurazolom,
poslije pada temperature, dok je još postojao jako
postala je treći dan afebrilna, a tim momentom popu
pozitivni klinički nalaz na plućima (bronhijalno disa
stili su znatno simptomi intoksikacije, premda su kli
nje), a treće što su ova dva smrtna slučaja bila do
nički znakovi upale pluća još nekoliko dana trajali.
nešena na kliniku u vrlo teškom stanju kao zastarjeli
Djevojčica se subjektovno odmah poslije pada febril
i komplicirani kazusi. Zadnju godinu dana imali smo
nosti bolje osjećala. Dvojimo, da bi ovo bolesno srce
prilike liječiti 43 slučaja upale pluća i to 30 krupoz
moglo izdržati čitavi alergički tok pneumonije, a po
nih, a 13 bronhopneumonija. Od tih je bilo van kli
gotovo držimo da ne bi moglo u stadiju »perturba
ničke prakse 8 krupoznih i 3 bronhopneumonije, od
tionis criticae«.
kojih je, kako smo već gore spomenuli, dvoje umrlo
i to dječak od tri godine, koji je donešen u moribund Da li možemo i imamo pravo zaključivati nešto
nom stanju, a exitus je nastupio 36 sati poslije pri pozitivnog na temelju našeg dosadašnjeg iskustva na
mitka. Bolovao je 15 dana. U ovom slučaju pokušalo našem relativno malenom materijalu? Mogli smo
se liječenje Plurazolom kao ultimum refugium. Drugi ustanoviti, kao i svi drugi autori, da afebrilnost na
refrakterni slučaj bio je 4godišnji pacijent sa tipičnim stupa najdalje kroz 72 sata, bilo da je pad tempera
simptomima pleuropneumonije. Proces je bio jako ture kod bronhopneumonija više kritički, a kod kru
velik i obuzimao je cijelu lijevu stranu pluća. C vita poznih više litički.
501
Imamo impresiju, dia lijek treba davati u tolikoj dojenčadi, a niti kod novorođenčadi nismo vidjeli ni
količini, da se postigne propisana koncentracija me kakovih smetnja zbog nepodnošljivosti preparata. Na
dikamenata u krvi. Kod prvih naših slučajeva, dok smo dalje smo ustanovili uz rentgenološku kontrolu, da
bili još nešto rezerviraniji i kada smo neposredno Plurazol nije imao nikakav utjecaj na resorpciju za
padom febrilnosti sistirali medikamenat, drugim rije palnog infiltrata u plućima, kao što nije imala ni do
čima, kada nismo čekali, dok klinički simptomi na sadašnja ostala terapija. Ovi se rentgenološki infiltrati
plućima nestanu, doživjeli smo tri puta, da se febrilna mogu ustanoviti još par dana, nedjelja, ili mjeseci
temperatura povratila. Držim, da je to i biološki ra nakon ozdravljenja, osobito nakon bronhopneumonija,
zumljivo, jer pneumonija mora kao alergičko oboljenje tako da je katkada vrlo teško u pojedinim slučajevima
imati svoj karakteristički tok, ali samo taj nije više u odlučiti, da li se radi o tuberkuloznom žarištu ili o
pogledu temperature tako manifestan, a što je glavno, preboljeloj pneumoniji. Činjenica, da preparat ne dje
ne stavlja više simptomatski takve zahtjeve i ne pro luje samo kao antipiretikum, vidimo u tome, što ne
izvodi tako jake insulte na sam organizam. Nismo staju toksične pojave, a drugo što se i nakon sistiranja
liječili takav broj, da bismo mogli reći, da medika medikamenta u vremenu kliničkog nalaza na plućima
temperatura ne povisuje. Uspjeh liječenja, po našem
mišljenju sastoji se u tome, što Plurazol imade u
smislu bakteriologije samo negativno djelovanje, pa
stoga se mobiliziraju sve odbojne snage organizma,
što se očituje, kako smo mogli u većini slučajeva usta
noviti, u naglom padu broja leukocita. Iz svega ovog
smatram, da smo u pravu, što se zalažemo za ovaj
novi kemoterapeutikum. Mi smo uvjereni, da do sada
nema boljeg sredstva u liječenju pneumonija kod djece
od sulfapiridinskih produkata. Prednost je njegova,
što mu je administracija vrlo jednostavna i što nije
skup. Uspjeh će liječenja zavisiti o početku aplikacije
medikamenta, jer smo bili u prilici konstatirati, da su
slučajevi i z v a n klinike, gdje se je s liječenjem po
čelo o d m a h u početku oboljenja, mnogo bolje i
promptnije reagirali, nego protrahirani slučajevi na
klinici, a nismo mogli ustanoviti nikakvu kompli
kaciju.
Prema dosadašnjem stanju terapije pneumonije,
držimo, da je kemoterapija veliki napredak u liječenju
pneumonije, jer postignuti rezultati govore nesum
njivo za vrijednost preparata, pak smo zato i postali
uvjereni privrženici toga sredstva s nadom, da će nova
terapija pridonijeti mnogo u borbi protiv tako čestog,
menat djeluje u smislu sprječavanja nastajanja kom
a i opasnog oboljenja kod najmlađe djece.
plikacija, a što se tiče nuzgrednih pojava nepodnoslji
vosti lijeka, mogli smo ustanoviti, da osim bljuvanja Literatura;
kod priličnog broja pacijenata, konkretno u 9 sluča
H e g l e r , C. M ed. W elt, Nr. 5 1940., Isti, M ünch, m ed. W och .
jeva, te kod 3 slučaja laganu cijanozu, nije bilo ni Nr. 36 1939. — L ö f f l e r , R., H e g g l i n C. M a y e r : Sch w eiz,
kakovih drugih pojava intoksikacije, kao što su drugi m ed. W och . 1939, Nr. 27 i 28. — B u s e r F .: M ü nch , m ed. W .
autori opisali. I ova smetnja sa strane probavnog 1939. H. 35 i 36. — P. D u r e i : P resse m ed. 1939. I. — H u n e s
trakta dade se vrlo lako odstraniti, ako se medika M .: L a n cet 1940. I. 261. — R e y n o l d : Z bit. f. d. g. K . Bd. 37.
H. 6. — M ac r ae J. : Z b lt. f. d. g. K ., 37. H. 6. — N i s s e n N. :
ment, t. j. pojedinačna doza ne daje na jedamput,
Z blt. f. d. g. K . Bd. 37 H. 8. — B a i n e s E. : Z blt. f. d. g. K .
nego u nekoliko navrata u roku od 10 minuta, i to naj Bd. 51939. — S i e g e r K .: Z b l t f. d. g. K . Bd. 37. H. 5. —
bolje u soku svježeg ili kuhanog voća. Začudo kod S c h m i d E. i R. W e b e r : K in d erä rztlich e P ra x is, 10, 1939.
P rig o d o m o sn iv an ja H rvatskog gin ek ološk og društva 1 p r v o g podatke za pojedine banovine, tako da — uzmemo
sastanka naših gin e k o log a od lu čio je p rire đ iv a čk i od b or, da se ii kao veliki dio današnje banovine Hrvatske bivšu
od rže p r e d a v a n ja iz p o d ru č ja g in e k o lo g ije i o p s te tricije . D rža o
sam u m jesn im , da o v o m p r ig o d o m iz v ije s tim o sta n ju p o r o d savsku i primorsku banovinu — možemo sebi pre
n ištva u H rva tsk oj na te m e lju pod a ta k a , k o je sam m og a o sa dočiti sliku o kretanju populacije u našoj banovim.
brati. Ti p od a tci n isu potpu n i, stoga n e m ožem o p retresti sva U Kraljevini Jugoslaviji je dobar natalitet, no
p itanja. R adi se d a k le o d op rin osu k o v o m e p rob lem u . Izv jestit
ću V as o pita n ju n a t a l i t e t a , a b o r t u s a , zatim o o p s t e
ipak opažamo nazadovanje: 1931. g. bilo je 470.275
t r i č k o j s l u ž b i i to red om o sta n ju b a b ica , lije čn ik a , sp e živorođene djece, a do 1937. g. pao je postepeno
cija lista g in ek ologa i bolnica. na 423.794 živorođene djece.2
Natalitet ne popušta u tom periodu od 1931. do
Natalitet u Banovini Hrvatskoj
1937. godine u svima banovinama. U Vrbaskoj ba
Nemamo statističkih podataka za teritorij ba novini rodilo se 1931. g. 42.315 a 1937. g. 46.552 živa
novine Hrvtske, no državna nam statistika pruža
2 O v e pod a tk e sa m d o b io o d g. K rv a rića , statističara grad.
1 P r e d a v a n je od rža n o 25 s v ib n ja 1940. g. fizika ta u Z agrebu .
502
djeteta, a ova banovina ima najbolji prirast u 1937. etičkovjerski, ekonomski, kulturni (analfabetizam?),
godini i to 21.68 na 1.000 stanovnika. Po prirastu higijenskosanitami (lu? malaria?).
slijede Drinska (od 20.45 spala na 17.42), pa Var Nas zanima u prvom redu naša banovina, pa
darska banovina (16.74 pro mile).3 smo došli do podataka za pojedine kotareve bano
Nažalost b. Savska banovina, čiji je porod ži vine Hrvatske. Broj stanovnika odgovara posljed
vorođene djece 1931. g. iznosio 84.572, pao je 1937. njem popisu pučanstva (1931. g.), broj živorođenih
g. na 71.958, a prirast od 10.46 na 8.41 pro mille. prema statističkim podatcima od 1937. g. Ta inkon
Dakle u 1937. godini rodilo se 13.614 djece manje, gruencija čini izračunate postotke nataliteta netoč
nego u 1931. godini. nim, ali dopušta ocjenu rodnosti pojedinih kotara.
Naprotiv, bivša Primorska banovina ostajući u Zbog lakšeg prikaza unijeli smo broj stanovnika i
tom periodu na istom porodu (oko 33.000 djece) po živorođenih u ovu veliku geografsku kartu naše
boljšala je svoj prirodni prirast od 15,63 na 17,02 Banovine.5
pro mille, jer je 1937. g. umrlo za 2,319 ljudi manje
Na popisu upada u oči prvo, da je porod gra
nego u 1931 godini. Dakle u Dalmaciji se rađa jed
dova mnogo ispod poroda kotara.
nako mnogo djece, a mortalitet biva manji.
Zatim opažamo, da je natalitet visok u mno
Uspoređujući statistike raznih banovina opar
gim miješanim kotarima: slunjski 4.33% , udbinski
žamo, da je porod i prirast najslabiji u trima sjever 3.47% , vojnički 3.51% , donjolapački 3.81% . I u
nim banovinama, koje inače slove kao naprednije.
Primorskoj banovim vidimo sličnu pojavu: benko
Najbolji pak prirast vidimo u Vrbaskoj, Drinskoj i
vački kotar 4.15% , a kninski 4.23% .
bivšoj Primorskoj, dakle u siromašnim banovinama.
Ovaj odnos prikazuje nam grafikon broj 1., na No bilo bi pogrešno tu pojavu tumačiti etičko
kojemu je ujedno izračunat poprečni prirast od 1931. vjerskim momentom, jer nam neki kotari mogu da
do 1937. godine.4 posluže kao protudokaz i to katolički: virovitički i
varaždinski 3.45% , donjostubički 3.53% . ivanečki
Grafikon prirodnog prirasta u nekim banovinama za vrijeme 3.64% , rabski 3.66% , sinjski 4.01% , duvanjski 5.06%.
od 1931.— 1937. giod.
Na drugoj strani imamo miješanih kotara sa
niskom rodnošću: šidski 2.48% , iločki 1.86%.
Ovo nas uvjerava, da vjerskomoralni moment
nema velikog uticaja na natalitet, a spomenuti ko
tari pokazuju da ni ekonomski moment nije odlučan,
jer siromašni krajevi imaju više djece nego bogati
krajevi. Stoga i vidimo, da neki miješani kotari imaju
odličan natalitet: Bugojno 4.98% , Ljubuški 4.18%,
Fojnica 4.71%, Travnik 4.9 9% ; to su kotari kato
ličko muslimanski. Ujedno imamo pretežno musli
manske kotare sa visokim natalitetom na pr. Livno
4.67% . Isto tako ima miješanih katoličkopravoslavnih
sa dobrim natalitetom (Perušić, Gračac, Ogulin, Na
šice) i lošim natalitetom (Bjelovar 1.74%).
Umjesto izvještaja prikazat ću abortus u trima društveni skandal kao za djevojku. Samo ih je 49
slikama. Kao prvu sliku pokazujem tablu sastavljenu» ” rodilo 5 ili više puta, većina su uni ili pluriparae
prema podatcima fizikata grada Zagreba.10 (156) ili nulliparae (80). Još važnijom smatram činje
nicu, da je preko četvrtine ovih abortusa došlo
M jesto in te rv e n cije A b. artef. indie.: A b . in com p l.: iz s e l a , koja gravitiraju Zagrebu (79). Iz toga za
ključujem, da se socijalna bolest, koju zovemo poba
G inek. klin. (»R od ilište«) . . 29 93 (285) 11 čajem, širi i da je prešla iz gradai na selo.
Z ak la d n a b o l n i c a 15 99 Od svih ovih slučajeva samo je jedna priznala
B o ln ica m il. sestara . 38 35 da je liječnik vršio manipulaciju, t. j. provocirao
S an atoriu m »M erk u r« 18 13
P riv. ord in a c. i stan .
abortus.
338 458
Za bolju ilustraciju stanjai u banovini Hrvatskoj
U k u pn o 438 698 navodim treću sliku i to iz materijala Ginekološke
ambulante bolesničkog fonda za saobrać, osoblje.
Iznio sam ovu tablu, koj a prikazuje samo p r i j a v
Tu službu vodim od njenog osnutka (1923. godine).
l jen e abortuse, ali ova tabla nam ne dopušta ni Kako me bolesnice godinama poznaju, to su njihovi
približnu ocjenu broja kriminalno provociranih po podatci u velikoj mjeri pouzdani, što je od velike
bačaja. Imamo prilike da se uvjerimo, da se osim važnosti za pitanje abortusa. Radi se o sloju pu
stručnih lica tim poslom bave mnoga nestručna lica, čanstva, koji se sastoji iz činovničkih i radničkih
kao. i to, da mnoge trudne žene same na sebi vrše obitelji, koje ne ostaju bez sredstava za život ni u
zahvat. vrijeme financijskih kriza,13
Gornja tabla nam pokazuje, da se javne usta
nove u Zagrebu drže strogo medicinskih indikacija, Iz ginekološkog protokola: od 1. I. 1939.— 30. IV. 1940. godine:
kada provociraju pobačaje, stoga je 1938. godine u Broij ž e n a 1483
tim ustanovama izvršeno 100 ab. artefic, indie., što „ gra vid iteta 4181
nije pretjeran broj. „ p a rtu sa 2728
„ p rizn a tih a b o r t u s a 1095
Prva nam slika pokazuje, da broj p r i j a v l j e
„ ab. artefic. ,i ndie 22
n i h abortusa uvelike zaostaje za brojem provoci „ ab. p rov oc. po lije čn ik u 451
ranih abortusa u gradu Zagrebu, Da je tome tako, „ ab. p ro v o c. p o b a b ici . 39
pokazuje nam druga slika t. j. rubrika abortusa za „ ab. p ro v o c. p o sam oj žen i 33
„ ab. n eizv jesn e p r o v o k a c ije . . 385
grebačke ginekološke klinike.
ab. spon t 165
Uzeo sam godinu 1938., u kojoj je Ginek. klinika „ m om en ta n o gra viđ n ih . 358
imala 1.792 partusa, te je izvršeno; 29 puta interruptio ,, n u l l i g r a v i đ a 303
graviditatis zbog medicinskih indikacija (dvije sectio
caesarea parva c. sterilisat.). Iste je godine primljeno Upozoravam, da su ove cifre rezultat uzimanja ana
i liječeno 285 inkompletnih abortusa, od kojih su tri mneza kod 1.483 udatih žena. Usporedimo li broj
umrle zbog infekcije, a jedna zbog tuberkuloze.12 žena sa brojem partusa vidimo, da je svaka poprečno
Mnoge slučajeve abortusa nismo mogli primiti 3 puta rodila. S obzirom na smrtnost djece ovaj
zbog nestašice mjesta, ali smo zadržali svaki ozbilj natalitet zaostaje za onim minimumom, koji je potre
niji slučaj. Iskustvo nas je poučilo, da se praktički bit za održanje broja pučanstva. Usporedimo li broj
mora uzeti kao provociran svaki inkompletni abor graviditeta sa zbrojem partusa i priznatih pobačaja
tus, pogotovo ako je febrilan ili septičan. Koliki je onda nam izlazi razlika po kojoj naslućujemo, da
uistinu postotak spontanih abortusa danas je teško anamnestički podatci pacijentica, kad se ispituje o
reći, jer anamnestički podatci nisu pouzdani. Kada broju abortusa, nisu uvijek bili iskreni, mislim naime
pitamo, pacijenticu što je uradila, odgovara obično da su neke abortuse prešutjele. Usporedimo li broj
da je »digla škaf« ili »pala na stubama«; samo njih provociranih abortusa sa brojem spontanih onda
48 je priznalo provokaciju pobačaja. Lues latens je vidimo, da njihova relacija zaostaje za utvrđenim
konstantiran u 6 slučajeva. Od domaćih sredstava, odnosom od 10 : 1 ; izgleda naime, da je zbog moje
najčešće priznavaju, da su pravile sjedeće tople ku znatiželje trpila iskrenost pacijentica,
pelji i pile kuhano vino, nekoja je pila kuhano lišće U pogledu učešća stručnih lica vidimo, da je u
od oleandra, a od lijekova! najčešće spominju kinin. ovome materijalu udio babica, a naročito liječnika
Jedna pacijentica je uzela 35 tableta ovarijalne sup kudikamo veći nego u materijalu klinike. Liječnici
stance. No kod tih 48 priznatih kriminalnih abortusa vrše abortuse višemanje lege iartis, stoga je malen
38 puta su vršene također manipulacije sa svrhom broj njihovih abortusa došao u bolnicu. Nestručna
da se povrijedi jajašce. U 8 slučajeva su to poduzele lica ozlijede jajašce, izazivaju krvarenje i infekciju;
dipi, babice. Inače to vrši žena ženi ili žena sama to su slučajevi koji uglavnom traže bolnicu. Od pri
sebi. Za bušenje upotrebljava se guščje pero, štapići znatih provociranih pobačaja ovoga materijala 40 do
o.d drveta ili metala, igla za pletenje, nastavak od 5 0 % su vršili liječnici. Jedna osiguranica rodila je
irigatora, ali najčešće korijen od sljeza ili hrena. 5 puta, 3 puta je spontano pobacila, 8 puta ab. artef.
Korjeni za ovu svrhu pripravljeni prodavaju se i kod liječnika, a 15 pobačaja provociranih po babici.
kupuju javno na Jelačićevom trgu i tržnici! Spominjem ovaj slučaj kao primjer otpornosti orga
nizma u vezi s abortusima.
Iz ovog jednogodišnjeg materijala izlazi, da, po
U jednome mjestu,, gdje je važna postaja s loži
bačaj izazivaju više udate (235 udatih + 5 udovica)
onicom, ima mnogo željezničarskih obitelji, Liječnik,
manje neudate žene (45). Znači, da se ponajviše radi
koji tamo preko 25 godina vrši praksu, protivi se
o zbrinutim ženama, za koje trudnoća ne znači
13 O va gin ek. am bulanta im a g o d išn je o k o 1.500 s lu ča je v a sa
10 O ve pod a tk e sam d ob io p os re d o v a n je m grad. fizik u sa g.
cca 2.700 p regled a . M a terija l j e sa p o d r u č ja za g re b a čk e D ire k cije
dr. M e d v e d a . s a ob ra ća ja . B ro j osigu ra n ih čla n ov a izn osi 19.735, a čla n ova o b i
11 N aknadnom h istološk om p retra gom k on stantirana residua te lji 48.360. M eđu osigu ra n icim a im a 10.902 radnika. P od a tk e iz n o
pb st ab). sim p o p red h od n om o d o b r e n ju šefa C en traln e A m bu la n te g. dra
12 M a te rija l je sabrao g. dr. S. D i m i t r i j e v i ć . Novaka,.
pobačajima. Tamo žene uvelike rađaju i, koliko je Hrvatske mi je dostavio16 popis babica, koje 1940 (go
meni poznato, nijedna nije pobacila hotice u tome dine vrše službu na području b. Savske banovine, iz
mjestu. Ovo napominjem kao primjer, da liječnik kojeg izlazi da ih je danas 770. Prema popisu g. Prim,
svojom konsekventnošću može utjecati na okolinu. dra C a m b j a od 1939. g. ima na području b. Primor
Jesenas će naš Zbor prirediti demografsku an ske banovine 134 babice. Prema popisima odnosnih
ketu te pored ostalih stručnjaka referirat će i neki banovina od 1938 godine vršile su u fojniokom srezu
ugledni liječnici, a među njima će i jedan ginekolog 1 babica, u dubrovačkom srezu 19 babica svoj poziv.
govoriti o abortusu. Stoga ne ću obuhvatati ovo U travničkom srezu17 ove godine vrše 2 babice dužnost,
kompleksno pitanje u čitavoj njegovoj opsežnosti, već a nastanjene su u gradu Travniku.
želim da dovršim jednom sugestijom. Italija14 je 1937. Proizlazi dakle, da na području banovine Hrvat
g. imalai 86.011 abortusa (1938. g. 1,031.193 živoro ske vrše zvanje sve 926 babica t. j., da se njihov broj
đene djece). Od toga 2.647 hotimičnih odnosno sum za 3 posljednje godine znatno smanjio. To nije čudo
njivih te 988 terapeutskih pobačaja. Njihov koeficient jer po informacijama, koje sam dobio od Škole Narod
u sjev. Italiji 9.2% , u južnoj i na otocima pada do nog Zdravlja,18 babički stalež je u ovoj banovini osta
5.5% . U glavnim gradovima provincija su ti koefi rio. Od evidentiranih 726 babica sa područja seoskih
cienti uopće viši. Ovo pokazuje na uspješnost stro općina banovine Hrvatske, 380 ih je preko 50 godina
gih zakona, koji su istom strogošću primjenjeni. Iz starih.
izvještaja Milanske ginekološke klinike vidimo, da Kako sam izložio u svome predavanju o »Pro
je 1939. godine na, 4266 partusa bilo 1139 abortusa.15 blemu babica kod nas« 1939 godine, nije samo broj
Ja ipak sumnjam da se ovdje radi dobrim dijelom o babica premalen obzirom na prostranost teritorija,
provociranim pobačajima. To znači, da ne dost aju loših saobraćajnih veza i velikog broja porođaja, već
ni najdrakonskije mjere protiv neopravdanog poba je njihova distribucija nezgodna, kako priložena karta
čaja. Znamo također kako imućnije žene iz zemalja to stanje ilustrira (vidi geografsku kartu).
sa strogim režimom prelaze balo turisti granicu, da
Nekoliko primjera. Kotar Ivanec 1.660 partusa je
abortiraju u susjednim zemljama.
imao 1937 godine,19 a imade samo 4 babice. Znači, da
U Sovjetskoj Rusiji bio je dopušten ab. artefic. bi svaka babica trebala godišnje da obavi 415 poro
sa socijalnim indikacijama. Doduše — uz ostale đaja, što ni u gradu ne bi mogla izvršiti. Godine 1937,
kautele — takvu operaciju smjela je da vrši samo otok Krk je imao 422 živorođenčeta, a ima 24 babice.
bolnica. Godine 1936. su dekretom restringirane Dakle babica na pretek. Kotar Brčko 3.073 partusa na
socijalne indikacije za abortus, ali od te godine 1 babicu. Kotar Kastav sa 214 partusa ima 10 babica,
majke sa mnogo djece dobivaju izdašne potpore od dakle suvišno mnogo. Bosanskohercegovački kotari,
strane državnih vlasti. koji su pripali banovini Hrvatskoj (Travnik, Bugojno,
Moje tri slike o abortusu — u gradu Zagrebu, Livno, Fojnica, Prozor, Duvno, Konjic, Ljubuški, Sto
u ginekološkoj klinici, u bolesničkoj blagajni — lac) imaju odličan natalitet, a babica je tako malo, da
trebalo bi upotpuniti sa četvrtom slikom »abortusa za te kotare Banska ispostava u Splitu ne vodi uopće
na selu«. Podataka za ovu sliku nemam. Znam rubriku o liječničkoj i babičkoj pomoći pri porođajima.
samo toliko, da četvrtina naših »inkompletnih« do Na otoku Korčuli, koji je pripadao 1938 godine b. Pri
laze iz sela u kliniku. Malen natalitet nekih bogatih morskoj banovini, bilo je 429 porođaja, od kojih je
kòtarai naše banovine nije bez veze s učestalošću 421 obavljen stručnom asistencijom, jer Korčula ima
abortusa u dotičnim krajevima. Za te krajeve nov 11 babica. U Sinjskom kotaru b. Primorske banovine
čane potpore nebi imale efekta. od 2.387 partusa samo ih je 63 obavila babica. U Knin
skom, Imotskom, Benkovačkom kotaru prilike su još
Stoga sam mišljenja, da nije dosta donijeti zakon gore. Mostar ima pored opstetričko ginekološkog
0 abortusu, već da; ga treba i provesti. Da nije do odjela još i 5 babica u gradu, u Mostarskom kotaru
voljno proglasiti začeto dijete svojinom države, ako koji broji 62.000 žitelja nema nijedne babice.20
država nije u stanju da — u slučaju potrebe — to
dijete i othrani. Da je sistem novčanih potpora ili Hrvatski Zbor liječnika je lani izabrao poseban
odbor, da prouči pitanje babica, ovaj je donio rezo
nagrada zai mnogobrojnu djecu dobar, ako je potpora
luciju sa smjernicama za rješenje toga problema.
izdašna a majka neimućna. Ali, gdje ne dostaje mo
Došao sam do uvjerenja, da se distribucija babica
rala ili rodoljublja, treba moralne potpore i patriot
ske propagande. može popraviti samo regulacijom njihovih beriva. Da
treba sve općinske babice preuzeti na banovinski pro
Opstertricija u Banovini Hrvatskoj račun, a osim osiguranja njihovog egzistencijskog mi
nimuma, da im treba dati neku nagradu po svakom
a) B a b i c e porođaju, koji svrše sretno za majku i dijete. Ta na
Na drugom Balkanskom kongresu za zaštitu dje grada ima svrhu da potiče babičinu ambiciju u radu.
ce (Beograd 1938 godine) uzeo sam riječ u pitanju Osim toga treba povećati proizvodnju novih babica.
»Die Bildung des medizinischsozialen Personals« Banovina Hrvatska ima za 4,400.000 žitelja samo
1 iznio, da naša država ima 2.731 osposobljenu jednu babičiku školu. Držim da bi trebalo barem još
babicu. Do toga broja sam došao na temelju popisa 2 škole otvoriti. Jednu u Splitu, umjesto zadarske
babica, koje su mi dostavile Banske uprave. Po tim škole, koja je za nas prestala raditi već 1916 godine
popisima izlazilo je, da su b. Savska i b. Primorska smrću prof. dra. vit. Stermića. Za živalj, koji gravitira
banovina 1937 godine imale 1.076 babica. Mostaru, treba i tamo da se otvori jedna babička škola!
Odio za'nar. zdravlje Banske Vlasti banovine Dopustite mi da ovu sugestiju obrazložim.
14 S. E. P e t r a g n a n i : Izv ješta j p red V išim Sanit. Sa 17 P rem a d op isu g. dra. G o p č e v i ć a o đ 17. IV. o. g.
v je to m za 1938. g. v. L ’A rte O stetrica 1940. m 3. 18 P rem a dopisu šefa od s je k a za v ita ln u statistiku šk ole Nar.
10 »C lin ica ostetr. e ginec. L. M a n g ia g a lliM o v im e n to 1939.« Z d ra v lja g. dra. F. M i k i č a .
V . L ’A r t e O stetrica 1940. N. 1. P od a tk e sam d o b io o d g. K r v a r i ć a.
16 P re k o zd rav, sa vjetn ik a g. dra. Z o l t n e r a . > 20 L . U o j m i : v. M e đ .F a r m . p ošta 1939. g.
507
Italija koncem 1939 godine21 imala je 44,530.000 mnogo spreme i volje podignula je ugled dotičnih
žitelja, od kojih 26 posto živi raštrkano po selima ustanova. Ali ni u jednom kraju se opstetricija nije
dalje od centara. Prošle godine imala je 1,037.087 podigla, dok se nije postavio na čelo opstetričkog
živorođenih. Italija ima pored velikog broja zavodskih odjela bolnice ginekolog. Ovdje ne mislim nikako na
porođaja — 27 babičkih škola. Priključkom izvjesnih kirurga vješta svim operacijama na ženskom genitalu,
bosanskohercegovačkih kotara Hrvatskoj pogoršala već na specijalno opstetrički odgojenog liječnika. Sva
se mnogo situacija u pogledu babica. U tim kotarima koj bolnici treba dodijeliti ovakovog specijalistu. U
ima oko 15.000 partusa a samo 8 babica. Osim toga malim bolnicama, koje još nisu dobile ginekološko
smo dobili dubrovački kotar, na čijim otocima (Kolo opstetrički odio, može mlađi opstetričar biti dodije
čep, Lobud, Sipan, Mljet) uopće nema babica.22 ljen kirurgu kao asistent s time, da vodi brigu o gine
Banovina Hrvatska ima porod od preko 120,000 kološkim i opstetričkim slučajevima kao pododjelu.
djece. Prema terenskim i prometnim prilikama na Mi ne možemo zahtijevati od kirurga, koji cijelo prije
kopnu i na otocima držim, da je seoska babica sa 50 podne vrši zamorne operacije, da čitavu noć bdije u
porođaja godišnje dosta zaposlena. Po tome treba rađaonici osluškujući kuca je čeda iza svakog truda,
nam odmah 2.4Ó0 babica. Mi ih međutim imamo 926, kako bi se konzervativnim postupkom porođaj ipak
a njihov broj biva danomice sve manji. Mi imamo spontano i sretno svršio po majku i dijete. Još manje
samo jednu školu i to u Zagrebu, koja osposobljuje će vječno zaposleni kirurg imati vremena da ispita
25 babica na godinu, dakle bismo mogli dati potrebite i organizira porodništvo izvan zavoda. A to jest ono,
1,474 babice tek za 59 godina! što mi trebamo. Mi trebamo d e c e n t r a l i z a c i j u
o p s t e t r i c i j e p o provinciji povećanjem broja bol
b) L i j e č n i c i ničkih odjela za ginekologiju i porodništvo. Na čelu
U našoj državi bijaše 1938 godine 5.330 liječnika, tih oidjela treba postaviti genuine opstetričare i dati
od njih je samo 800 na selu. Držim da se ne varam, im u kompetenciju nadzor nad porodništvom po
da liječnici izbjegavaju selo iz razloga, zbog kojih i dručja, koje gravitira dotičnoj bolnici s time, da iz
babice napuštaju sela i bježe u gradove. Mislim da se vještavaju o prilikama i predlažu mjere za njihovo
saniranje. Dalje vidimo, da bi bolnički opstetričar
već našlo rješenje i da će se stanje popraviti doskora.
Nas interesiraju liječnici na selu kao druga instancija pored rada na odjelu imao voditi brigu o opstetriciji
i izvan zavoda, za razliku od kirurga, kojemu je
u opstetriciji. Ja sam 9. o. mj. održao pred plenumom
»Zbora« predavanje »Gdje je bolje da žena rađa?« — glavno djelovanje u bolnici. Opstetrički d i s p a n
z e r i imali bi se ustrojiti u velikome broju kao savje
Namjera mi je bila da uputim praktičnog liječnika u
tovališta za trudnice i majke i to nesamo u sklopu
pitanju distribucije rodilja obzirom na naše bolničke
bolnica, već i zasebno ili u sklopu zdravstvenih sta
i saobraćajne prilike. Imamo sela, koja su preko 200
nica. I ovu službu treba — po mogućnosti — povjeriti
km udaljena od bolnice. Za teške opstetričke slučajeve
znači isto kao da za njih bolnice nema, jer prenos ginekologu.
rodiije našim seoskim prevoznim sredstvima dovelo d) B o l n i c e
bi rodilju u beznadno stanje. Mnoge slučajeve, koji Oisim u Zagrebu, imamo u 34 mjesta banovine
u kulturnijim zemljama pripadaju apsolutno zavod Hrvatske bolnicu. Opstetričkih odjela u Zagrebu ima
skoj opstetriciji, liječnik će morati zadržati u selu i dva (Ginek. Klinika i sanatorij Merkur), zatim po
u stanu rodiije riješiti ženu djeteta. Naši liječnici jedno u Osijeku, Sušaku, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku
moraju biti spremni za sve intrauterine opsteričke i Mostaru. To je 8 odjela! U biv. savskoj i primorskoj
zahvate, soremniii dapače od svojih kolega u kultur banovini imale su bolnice svega 147 kreveta za opste
nijim zemljama. Prema tome treba našim liječnicima t.ričke slučajeve. Tomu treba dodati, da dubrovačka
dati za vrijeme staža i — ukoliko zatraže i poslije — bolnica ima 9 postelja za porođajne slučajeve.21 Naši
obilno prilike da se na bolničkim odjelima izvježbaju opstetrički odjeli u provinciji su improvizirani. V e
u dijagnostici i u klasičnim opstetričkim operacijama. ćinom izgledaju tako, da se moramo postidjeti pred
stranim kolegama.
c) G i n e k o l o z i iSušačka bolnica je luksusna, ali — kako gineko
Specijalista — ginekologa ima 51 u banovini Hr loškoopstetrički odio nije bio predviđen — prosto
vatskoj, od toga broja su 34 u Zagrebu.23 Svi ostali rije nisu na okupu. Ovaj je odio od prijeke nužde i
ginekolozi se nalaze u sjedištima bolnica, koje imadu služi čitavom Hrvatskom primorju.
opstetričkoginekol. odio, inače na cijelom području Šibenska bolnica je najpotpunija provincijska
između Zagreba i Osijeka s jedne strane, između Za bolnica. Gradnja novog krila, u kome se ima smjestiti
greba i Sušaka odnosno Šibenika sa druge strane, nema ginek.opstetr. odio, zapinje, U gradu Šibeniku imade
ginekologa. Južno od Zagreba prema Banja Luci ta oko 1.200 partusa godišnje, od kojih je lani 270 rodilo
kođer nema ginekologa. Dapače u cijeloj Vrbaskoj u bolnici,25 a dvije trećine ostalih se porađaju u gradu
banovini, kao ni u Zetskoj, nema nijednog ginekologa. bez stručne pomoći. Grad ima 6 babica, a kotar 2— 3
Držim da ovakva raspodjela ide na štetu opstetricije babice, stoga u kotaru jedva desetinu porođaja obav
i samih ginekologa, koji gube dragocjen materijal. ljaju babice.26 Tom ginek. odjelu gravitiraju sjevero
Ginekologu bez bolnice ili sanatorija su ruke sputane, dalmat. otoci, kraj oko Zadra, Drniša i Knina. Na
ali s druge strane smatram, da je i bolnica bez gine čelu tog odjela stoji spreman čovjek, koji će znati
kologije sakata. popraviti stanje opstetricije dotičnog područja, kad
Poslije rata su mnoge bolnice na području bano bude raspolagao sa dovoljno velikim i uređenim
vine Hrvatske dobile lijepa odjeljenja s krasnim ope odjelom.
racijskim dvoranama i nova generacija kirurga sa Grad Split imade 1.200— 1.300 partusa, polovina
se vrši u bolnici, ostali u domicilu sa stručnom asi
21 S u p lem en to o rd in a rio della »G azzetta U ffic ia le « n. 17.
v id i L ’ A rte O stetrica 1940. N. 1—3. 24 P od a tk e za D u b rov n ik sam d ob io od g. dra. I. S m o l č i ć a .
22 P rem a dopisu g. Prim . D ra Iva Sm olóica o d 6. V. 1940. 25 P o iz ja v i p red stojn ik a o d je la g dra. D r a ž a n č i ć a .
23 U b ro je n i su svi lije č n ic i staln o n am ješten i u ginek. k li 26 P rem a iskazim a Isp osta v e Ban. V lasti u S p litu od 1937. i
n ici i babdökoj školi u Z agrebu, 1938. godine.
508
stencijom. U samome gradu je neznatan broj rodilja, Naš konačni cilj jest, da svaka bolnica dobije
koje rode bez babičke pomoći, jer je dovoljan broj gin.opst. odio, ali s obzirom na ekonomske prilike
dipi, babica, dok u splitskom kotaru od 7 rodilja treba se bolnička opstetricijska služba usavršiti poste
1 rodi s babicom.27 Gin.opst. odio splitske bolnice penim razvojem. Mislim ovako:
je ispod kritike. Po 2 babin jače leže u jednoj postelji. 1. Svaka bolnica treba da ima rađaonicu i dobru
Čovjek se mora čuditi velikom broju porođaja i ginek. babicu.
operacija, koje kolege u takvim prilikama vrše s do
2 . Bolnicama, koje imaju kirurgiju i internu —
brim rezultatom. Taj odjel treba hitno povećati i
u koliko nisu u mogućnosti da izgrade gin.opst. odio
urediti.
— treba dodijeliti kirurgu za asistenciju jednog op
Ginek.opst. odio u Dubrovniku ima svega 17
stetričara, koji će voditi brigu o gin.opst. slučajevima,
kreveta, polovica njih služi porodiljskim slučajevima,
i savjetovalište za trudnice i majke. Dakako s time,
a ima oko 170 partusa godišnje. Osijek ima lijepi odio
da bolnica u dogledno vrijeme dobije posebni odio.
(64 kreveta) 27 Kninskoj bolnici namjeravaju dodati
gin.opst. odio, što doista odgovara potrebama kraja. 3. Postojeći gin.opst. odjeli, koji su improvizirani
Mostar ima oko 130 partusa, ali bi taj broj bio mnogo treba izgraditi tako, da odgovaraju modernim zahtje
veći kad bi odio dobio krevete i za normalne partuse. vima, a računajući unapred time da će i kod nas kao
U Zagrebu ima 2 opstetrička odjela. Jedno je i drugdje u svijetu broj zavodskih porođaja porasti.
u Merkurovom sanatoriju, a drugo pripada Ginek. 4. U zabačenim krajevima trebalo bi otvoriti
Klinici, koja vrši fukciju javne bolnice. Prema broju Zdravstvene stanice sa sobom za rađanje t. j. za
kreveta u rađaonici (8 ) i u sobama za babinjače (50) rješavanje netransportabilnih rodilja. Liječnik će
kapacitet ovoga odjela je iscrpen, jer imamo godišnje onda moći da vrši opstetrički zahvat u milieu priklad
oko 2.000 partusa. Stoga treba ili nadogradnjom pove nijem za operiranje, nego je to seljačka koliba. Takva
ćati kapacitet Rodilišta ili izgraditi još jedno Rodi stanica treba da ima osim liječnika i dobru babicu.
lište. Za ovakva mjesta dobro bi odgovarale sestre — po
U našoj Banovini imade bolnica koje vrše znatan moćnice, koje su dovršile dopunski babički tečaj.28
broj porođaja svake godine, ali taj posao ne obavljaju Sestra s ovakom kvalifikacijom vodila bi računa o
babice, već bolničarke. Interesi opstetricije kao i trudnicama, dojiljama i dojenčadi svoga područja,
interesi babičkog staleža traže, da svaka bolnica ima njih posjećivala i upućivala.
rađaonicu i dipi, babicu. To je nešto, što se može lako Bio bih zadovoljan, kad bi ovaj izvještaj potakao
ostvariti. gg. kolege praktičare i specijaliste, koji iz bliza po
U pogledu otvaranja novih odjela u provinciji znaju potrebe i prilike svojeg područja, i na druge
smatram, da dekretiranje novih odjela bez određi prijedloge, koji će olakšati inicijativu onih, koji rade
vanja prostorija nema svrhe, da dovodi do jaza iz na reorganizaciji opstetričke službe u banovini
među kirurga i ginekologa, a bez koristi po zdravstvo. Hrvatskoj.
G j u r o Ba g l i v i .
(1668— 1707)
Dr. B. P e r i č i ć (Split).
M eđu lju d e sv jetsk og a glasa k o ji se rođ iše u D a lm a ciji, hram O va j gra d im ad e dva krasna m jesta, zvana R ijek a
b r o ji s e G ju ro B a g l i v i (B a ljivi), D u b rov ča n in , p r o fe s o r m e i G ruž, g d je su la d a n ja p lem ića , k o ja je d v a što im adu da
d icine u R im u k on cem X V II. i p očetk om X V III. stoljeća . za vid e n a jču v e n ijim a Ita lije.) Na str. 639: » Ragusdi, p u lc h e .
B a g l i v i se ro d io g. 1668 u D u b rov n ik u . D je d m u je rim a et n ob ilissim a D a lm a tia e u rb e, q u a eq u e o lim A n tiq u o ru m
tam o došao iz A rm en ije, a baba, ota c i m a jk a rod om su iz D u E piđaurus Just, et A e s cu la p io te m p io Celebris, n u n c est caput
brovn ika ili o k olice. Sirom ašni ro d ite lji m u za rana u m riješe, R eip u b lica e lib e ra e et praestantissim ae. Ib id e m natus sum
c s ta v lja ju ć za sob om d v o je siroča d i, G ju ru i Jakova, Z a u zi ipse anno 1663, die 8. S ep tem bris, orien te sole.« ( . D u b rov n ik ,
m a n jem O. Isusovaca p o s v o jiš e n jih dva brata u L e c c e (Ita lije p i plem en it grad D a lm a cije, b iv ši starin sk i Epiđaurus, s
lija ), im en om B a gliv i, jed a n lije čn ik , drugi: p op , k o ji ih o d g o gla sovitim E sku lap ovim h ram om , sada glava s lo b o d n e i u g le d
jiše, dadoše im s v o je im e i osta više im etak. G ju ro, otišavši, u ne rep u b lik e. T u sam s e ro d io g. 1658, n a 8. ru jn a, u ra đ a n je
d ob i o d 14 godina iz D u b rov n ik a , p r ilju b io se n o v o j dom ovin i, sunca).
ali svoga za viča ja n ije n ikada za b ora vio, i u s v o jim spisim a M ed icin u je B a g l i v i izu čio u S a lern u od g. 1684 d o 1688,
na v iše m jesta ga s lju b a v i sp om in je. Na str. 15 d jela »D e a zatim da se u sa vrši o b ila z io je razna sveu čilišta i b oln ice.
prazi m ed ica «, g o v o r e ć i n ešto o m atem a tici, s p o m in je su g ra G od. 1692 d ođ e u R im i tu se nastani. G. 1696 v e ć bi im en ova n
đanina G e t a l d i j a : »M arinus G eth aldu s Ragusinus, con ter p r o fe s o ro m u rim sk om e a rh iliceju . T e iste god in e on je izd ao
rameus noster, in do ctissim is lib ris de com p osition e et r e s o s v o je v e lik o d je lo »D e p r a x i m ed ica «, u k o je m je tak o m u dro
lu tion e m a th e m a tica « (M arin G etaldi, naš zem lja k , u s v o pisa o o ra zličitim m ed icin sk im p ita n jim a , da ga je s lije d e će
jim u čen im k n jiga m a o m atem atici). T a k o na str. 234 v e li: »si god in e »R o y a l S ociety « u L on d on u izabrala s v o jim čla n om na
q u id em cu m elapsis annis p e r va ria s Italiae, et D alm atorum m jesto pok. M a l p i g h i a t N je g o v o je d je lo b ilo p re v e d e n o n a
U rbes peregrinatus essem «. (Pošto sam p rošlih godina pu tov ao n jem a čk i, en gleski, fra n cu sk i i ta lija n sk i jezik .
p o raznim gra d ovim a Ita lije i D a lm a cije.) Na str. 248: »C um G od 1699 b io je B a g l i v i p rim ljen u tad a n a js la v n ije ta li
igitu r ipse lo n g o m eae persgrinationils tem p ore v a ria Nosoi ja n sk o društvo »A rca d ia «, u k o je m u je sv a k i član m o ra o seb i
cam ia e t U n iversitates Italiae, D alm atiae, etc. perlu strassem « uzeti jed a n p seu d on im ; iz lju b a v i prem a rod n o m e m jestu on je
(K ada sam na s v o jim dugim p u tov an jim a ob ila zio razn e b o ln ice seb i u zeo p r id je v a k »E piđ au ro P irgen se«.
i sveu čilišta Ita lije, D a lm a cije, i t. đ.). Na str. 526: »R a gu G od 1701 b io je im en ova n p r o fe s o ro m te o re tičk a m e d i
sium , clarissim a D alm atiae U rbs, su p er ruinas v e te ris E pidauri cin e. N je g o v a su p red a v a n ja b ila v r lo cije n je n a , i radi zn an
con stru cta, u b i ce le b re o lim erat A escu la p is te m p lu m o b ti stven e v rije d n o s ti i rad'i n je g o v a va n red n oga b e s je d ičk o g a dara.
n et h a ec U rbs duo am enissim a loca , v u lg o dicta O m b la et G ra N jem a čk i lije č n ik O s t e r k a m p, u čen ik i p r ija te lj n je g o v ,
vosa , in q uibu s sun t n o b iliu m délicia , et v ix in vid ea n t cele piše m u : »A t quantum obstu pu i ipse, cu m te p rim u m in T h ea tro
b riorib u s Italiae.« (D u brovn ik, glasoviti grad D a lm a cije, građen an atom ico, de anatom a, ac de u n iversa r e m ed ica , om n ibusqu e
na ru ševinam a staroga E pidaura, g d je je jed n om b io E skulap ov disciplin is disseren tem audivi. C iceron em m e d ice lo q u en tem
509
O x y g e n iu m , k is lin ja k . S u lp h u r , s u m p o r. S ilic iu m , k r e m e n ja k ,
H y d r o g e n iu m . v o d n ja k . P h o s p h o ru s , k o s tn ia k . P o ta s iu m lu ž n ja k .
C a r b o n iu m , u g le d n ja k . C h lo r u m , s o ln ja k . S o d iu m , s a d re n ja k .
N itr o g e n iu m . s a litre n ja k . F lu o r U m , k v a r n ja k . C a lc iu m , v a o n ia k .
511
M a g n e s iu m , g o rč e n ia k . T u n ic a m u s c u la ris . m iš ič n ic a . S y n d e s m o lo g ia , s v e zo s lo v je .
F e r r u m , g v o ž đ ie . C a p u t g la v a . M y o lo g ia . m iš ic o s lo v ie .
M a n g a n u m . ie rm e n ia k . C a u d a . re p . S ce le to n . sam o kost.
P a rte s flu id a e . časti te k u ć e , ž itč in e . V e n te r , te rb u š a k . C a p u t, g la v a .
P a rte s so lid a e . časti č ve rste . je d r in e . F le x o re s . s v iia č ic e . T ru n c u s , tru p .
H u m o r e s cu re ć e . k a o lie v it e časti, v la g e . E x te n s o re s , p ru ž a č ic e . E x tr e m ita te s . u d a .
P a rte s e la s tic o f lu id a e , sDruživine. P ro n a to re s , p r i v r a t i alice. S y n a r th ro s is , s u g lo b ie . k o s to v e z je n e g i
T e l a co rn e a , tk a n in a r o g o v ita , ro g o v je . S u p in a to re s . o d v r a t i alice. b iv o .
E p id e r m is , p o k o žic a . D ig a s tric u s . d v o te rb u š n a m išica . S u t u r a v e r a k o s to v e z p r a v i.
S u lc u s , b ra zd a . P in n a tu s . p e ra ta m iš ica . S u t u r a s p u r ia h a r m o n ia . k o s to v e z p r i v i d
E n it h e liu m . n a d b a la v k a S e m ip in a tu s . p o lu p e ra ta m iš ic a . n i i l i sloga.
M e m b r a n a m u c o s a , b a la v k a . A p o n e u ro s e s te tiv e n k e . G o m p h o s is . z a g la v le n ie .
U n g u e s , n o k ti. B u rs a e m u co sa e , k e s ice b a in e . S y m p h y s is seu s y n c h o n d ro s is , h ru s to v e z .
L u n u la , m ese čak. B u rs a e m u c o s a e v e s ica le s . m é h u r i b a ln i. D ia r th ro s is . sglob.ie. k o s to v e z je g ib iv o .
P il i. v la s i. B u rs a e m u c o s a e v a g in a le s b u lo ta iic e . A m p h ia r th ro s is . o b o s g lo b ie .
T r u n c u s p ili, v la s o v a li. T e la v a s o r u m , tk a n in a ž ilo v it a , ž ilje . G in g ly m u s . z a v o j.
B u lb u s D ili, v la s ii g o rn o li. V a s a . ž ila . R o ta tio . to č ilo .
R a d ix p ili. v la s i i k o re n . A r t e r ia e . o d v o d n ic e . A r t h r o d ia , p ro s to sg lo b a .
T e l a c e llu lo s a , tk a n in a satasta. satje. V e n a e , d o vo d n ic e . E n a r th r o s is . d u b o k a sglo b a .
T e l a serosa, tk a n in a s iru t k o v ita . s iru tč ie . V a s a a b s o rb e n tia . sisa lice. L ig a m e n ta , sveze.
M e m b r a n a e serosae. o p n ic e s iru t k o v ite . V a s a s a n g u ife ra k e rv o ž ile . C a p s u la fib ro s a , te tiv o to k .
T u n ic a a ra c h n o iđ e a . Daučndca. V a s a ly m p h a t ic s , sočnice. S y n o v ia , s g lo b o m a z.
P le u r a n o igru dn ica . L y m p h a. sok. O ssa c r a n ii. k o s ti lu b a n je .
P e r ic a r d iu m , n j u t e r n i o b lo g , lis t os e rd ia . V a s a c h y llif e ra . m lé c n ic e . O ssa fa c ie i, k o s ti lic a .
P e rito n a e u m , n o te rb u š n ic a . C h y lu s , m le č in a . O s fro n tis k o s t čeln a, čelokost.
C a p s u la le n tis . to k g la tn e le će A n a s to m o s is , s u to k . P a rs fro n ta lis , dio če ln i.
M e m b r a n a h y a lo id e a . o n n ic a s tak le na. R a m ific a tio . ra z g ra n a . P a rte s o rb ita le s , d è li očnice.
H y d r o m e n in x . o b v la k a b lu d is tn a . V a s a c a p illa ria . v la s o ž ile . ž ile v lasaste. S u p e rfic ie s e x te rn a , v a n js k o p o v e rs ie .
T u n ic a v a s o r u m in tim a , m r e n a n a j n j u iz la p ilic e . T u b e r à fr o n ta lia č e lo k v e rg e .
t e r n ja ž ila h . V a s a v a s o r u m h ra n o ž ile , A r c u s s u p e rc ilia re s , o b lu k i o b e rv a h .
C o rn e a , r o c o v n ic a o ro z ra č n a . G a n g lia v a s cu lo sa . ž lš z đ e i l i u z l i ž ila v e . G la b e lla č e ln a ćela. plčš.
A m n io n , o o n ic a o v č iia T u n ic a v a s o r u m c o m m u n is , ob ća ž ilo Im p re s e io n e s . do lci.
C a p s u la e s y n o v ia le s s e lo b o m a zn i to k. m re n a . J u g a . p o v is ia .
B u rs a e s y n o v ia le s , m etri s e lo b o m a zn i. S u lc u s , žlč b .
V a lv u la e . za p o r.
C o n ju n c t iv a o c u li. o n n ic a o k o s o o in a . S p in a fro n ta lis , če lo k o s tn i t e m .
P lic a s e m ilu n a ris , p o lu m e s e č n i n a b o r.
T e l a fib ro s a , tk a n in a k o n c a ta i li te tiva s ta . F o r a m e n co e cu m , s lč p a lu k n ja .
C o r p o r a c a ve rn o s a , n a b u b u liin a . n a b r e g
te tiv je . F o v e a , ru p ic a .
tin a .
D u r a m a te r , n o d lu b a n iic a . M a r g o s u p ra o rb ita lis . e o r n ii o č n ic e r u b .
T e l a n e rv o s a , tk a n in a ž iv a č n a . ž iv č je .
P e rio s tiu m . k o s to k rija . ok ostica. P ro ce s su s n a ša liš, p r o đ u lja k n o sn i.
N e r v u s , ž iv a c .
P e r ic h o n d r iu m , o h ru s tic a . T r o c h le a , š k rip a c .
S u b s ta n tia n e rv e a . ž iv č in a .
T u n ic a e a lb u g in e a e . b e la n ik e . P ro ce s su s z y g o m a tic u s o r o d u lia k ja r a m n i.
N e u rile m a . o v ita k ž iv č iii.
C o r p o r a c a v e rn o s a n e n is s p u ž in e k ite . In c is u ra e th m o id a lis , zase k s itasti.
A n s a , p e tlja , z a n jk a .
L ig a m e n ta , sveze. S p in a na ša liš , n o s n i te rn .
P le x u s , p le te n i.
T e n d in e e , te tiv e . I n c is u r a n a ša liš n o s n i zasék.
G a n g lia n e r v o r u m , ž i v č i j i č v o ri.
V a g in a e te n d in u m te tiv n ic e . M u s c u li fro n ta le s č e ln e m iš ice .
G a n g lia s im p M cia , je d n o s tr u k i č v o r i.
F a s c ia e m u scu la re s. D o vo i m iš ic a h . M u s c u li c o rru g a to re s s u p e rc ild o ru m ,
G a n g lia co m p o s ita , s a s ta v lje n i č v o ri.
T e la c a rtila g in e a , tk a n in a h ru s t o v it a . _ o b e rv n i m e r s k a v c i.
D e c u s s a tio n e r v o r u m , ž iv c o k riž a n ie .
h ru s tie . M u s c u li s p h in c te re s p a lp e b ra r u m .
P a rs c e n tra lis , o s ré d n i dèi.
T e l a ossea tk a n in a k o s to v ita . k o stie . z a p ir a č i v e d ia h .
S y s te m a c e r e b r o s p in a le s u s ta v m o ž d ja
O ssa. k osti.
n o h e r b t o m o z e o v n i. M u s c u li te m p o ra le s , s lč p o o č n e m iš ce .
S u b s ta n tia c o rtic a lis . k o rin a .
S y s te m a g a n g lio s u m , č v o rje . O ssa v e r tic is . k o s ti te m e n a .
S u b s ta n tia s pon g io sa, s a tin a i li š o u ž v iria .
T e la g la n d u la r u m , tk a n in a z lé zd n a , A n g u lu s fro n ta lis , č e ln i k u t.
s p u g o v in a .
zlé zd je . A n g u lu s sp h o e n o id e u s k lin a s ti k u t.
M e d u la o s s iu m . m o za e .
C o r t e x ossis, k o s to k o ra . G la n d u la e , žlčzđ e . A n g u lu s o c c ip ita lis , t i l i n i k u t.
L a m e lla e x te rio r, v a n js k a vè rs ta . A c i n i , ze rn c a . A n g u lu s m a s to iđ e u s . sisa s ti b r e ž u lja s ti
D ip lo e . s ré d o v è rs ta . F o llic u li, m é h i ž lč z d n i. k u t.
A p o p h y s e s , izra š tin e . L a c u n a e , š u p ljin e ž lšz d n e . T u b e r p a rie ta le , k v e r g a tč m e n a .
E p ip h y s e s , p r ir a š tin e . C r y p t a e seba.ceae. lo ja s te žle zd e . O s o ccip itis , t ilin a kost.
P e rio s tiu m , k o s to k rija G la n d u la e co m n o s ita e s a s ta v lje n e žle zd e . P a rs o c c ip ita lis , d io t i lj n i .
P e r ic r a n iu m , o lu b a n ik a . G la n d u la e co n g lo m e ra ta e , ž le z d e n a g o m i P a rte s co n d y lo id e a e . d è li s g lo b n i.
P e r io r b ita , o b o č n ic a . la ne. P a rs b a s ila ris . dio te m e ljn i
P e r io s tiu m in te r n u m , m o z g o k r iia . o z m o G la n d u la e v is c e ra le s žle z d e u tro b n e . S u in a seu p r o tu b e r a n t ia t e r n i l i k v e rg a .
d jic a , k o s to r ija n ju t e r n ja . G a n g lia ly m p h a t ic a . u z li s o k o v ite . C ris ta o c c ip ita lis t i lin a le tv ic a .
T e l a m u s c u la ris . tk a n in a m iš ič e v ita . m i G a n g ila s a n g u in e o v a s c u lo s a . u z li i l i P roce ssus c o n d y lo id e i, s g lo b n i p r o d u ljc i.
šičje. ž lč z d e k e r v o ž iln l. F o r a m e n iu g u la r e s e u la c e r u m v r a t n a ili
M u s c u li, m iš ic e . O s te o lo g ia , k o s to s lo v ie . ra s te rg a n a lu k n ja .
R eferati.
Rad s k u p š t i n a i s e k c i j a H r v . l i j e č n i č k o g Z b o r a .
R e d o v ita m je se čn a sk u p štin a H r v a ts k o g lije č n ič k o g Z b o ra v r l o r ije tk o . P a c ije n t j e b o lo v a o o đ m ije lo ič n e le u k e m ije i o d
o d rža n a dne 26. I X . 1940. u 18.15 s a ti u p r e d a v a o n ic i H r v a ts k o g m a la r ije .
lije č n ič k o g d o m a. N a jin te re s a n tn ije j e b ilo k o d n a še g p a c ije n ta m e đ u t im to,
što se je g la v n i s im p to m o b ij u b o le s ti, t. j. t u m o r lie n is , s u m ira o
P re d s je d a : p r o f . d r . V la d im ir Č e p u l i ć . u m o n s tr u o z n o v e li k i lie n , k o je g ćete im a t i p r il ik e da v id ite .
Z a p is n ič a r: d r. F r a n j o V i š n a r .
K a o d o k a z da je v e lič in a s le ze n e b ila p o s lje d ic a d v i j u bo
1. D e m o n s tra c ije : le sti im a li s m o u to m e , š to se j e s le ze n a n a a n tim a la r ič n u k u r u
s m a n jila z a dio k o ji j e u v je t o v a n m a la r ijo m .
D r . R a d o v a n I v a n č i ć (m e d ic , k lin . — p ro f. d r. I. H . B o t t e r i ) i
D r . Z v o n i m ir K o p a č (p a t .a n a t . in s tit. — p r o f . d r. S. R a d i tr a g ič n o g r a z v o ja b o le s ti, k o ji je s v rš io e x itu s o m ,
S al t y k o w ) : n is a m u m o g u ć n o s ti d a o d r ž i m d e m o n s tra c iju , n e g o ć u V a m le t i
m ic e r e f e r ir a t i n a la z e i to k b o le s ti, a o n d a će V a m asisten t d r.
S lu č a j m ije lo ič n e le u k e m ije s m a la r ijo m te rtia n o m K o p a č p o k a z a ti o b d u k c io n i n a la z.
B ila n a m je ž e lja , da V a m d e m o n s trira m o p a c ije n ta , k o j i Š to se tiče a n a m n e z e s p o m e n u t ću V a m te k u p a r r ije č i, da
b o lu je o d d v i j u , d o d u š e čestih b o le s ti, a li k o je d o la ze z a je d n o je p a c ije n t b o lo v a o o k o g o d in u da na i da s u te g o b e t ip ič n e za
517
D is ku sija :
D r . A . H a h n : K o d lim f o g r a n u lo m a k o ji su d u g o z ra č e n i
v id im o o v a k o v e p o ja v e . O v a k v i s lu č a je v i n e ž iv e d u g o , 3— 4 go
d in e , a n a jd u lje 8 g o d in a , a li je d a n je naš s lu č a j ž iv io i 15 go
d in a sa h is to lo š k i v e r if i c i r a n im n a la z o m . K o d je d n o g s lu č a ja
u m r o je p a c ije n t o d e m p ije m a , a od lim f o g r a n u lo m a ostale su
z a ra s lic e i k a v e rn a , k o ja n ije b ila tb c ., v e ć o d ra zm e k š a n o g
lim fo g ra n u lo m a to e n o g t k iv a , k o ja se p r o v a lila u p le u r a ln u š u p
l j i n u i iz a z v a la e m p ije m . K o d d u lje g t r a ja n ja lim fo g r a n u lo m a
ne m o ž e se g o v o r it i o o š te ć e n ju re n tg e n o m . R a d i se o b ičn o o
je d n o j fib r o z n o j in d u r a c iji.
D r . P . H e r c o g p ita k a k o to, da je p o g o đ e n s a m o baš
g o r n ji r e ž a n j.
D r . A . H a h n : s t v a r je ja s n a , p a c ije n t u n i j e m o g a o b it i z r a
čen sam o je d a n r e ž a n j, v e ć se je v e z iv o s t v o r ilo o n d je , g d je se
je n a la z io lim f o g r a n u lo m — to je u s t v a r i re p a ra c ija .
P ro f . d r. I. H . B o t t e r i : r e k a p it u lir a je d a n s lu č a j c a r c i
n o m a p lu ć a , k o ji je z r a č e n je m iščezao, a d a n a š n ji n a la z je ja k a
a te le k ta za i f ib ro z a . S a d a š n ji n a la z je p o tp u n o s lič a n o n o m
s lu č a ju .
D r . Z v . K o p a č : o p is u je p a t .a n a t . n a la z o v a k o v ih p r o
N a re n tg e n s k o j s lic i o p a ža m o ja sn o đ if u z n o za s je n je n je m je n a iz a d u g o tr a jn ih r e n tg e n s k ih z r a č e n ja p lu ć a i k a že , da se
c ije lo g lije v o g p lu ć n o g p o lja . G o r n je d v ije tre ć in e in t e n z iv n ije o d ig r a v a p ro p a d a n je p lu ć n o g p a r e n h im a , a n a n je g o v o m je s to
nego d o n ja tre ć in a . M e d ia s tin u m n e z n a tn o p o v u č e n n a lije v o . d o la z i f ib r o z n o v e z iv o , k o je nem a n ik a k o v o z n a č e n je u
B a z e p o m ič n e , s in u s i o tv o re n i. H ilu s i r a z g r a n a t i, po n e što č v o t r a n s p ir a c iji, d a k le p lu ć a b i v a j u f u n k c io n a ln o ošte ćena i s p r a
ra s ti i d o b r o d ife re n c ira n i. v o m m o r a m o g o v o r iti o o š te će n ju p lu ć a .
N a p ro f itn o j s n im c i v id im o in te n z iv n o ta m n o za s je n je n je F ib r o z e p lu ć a o p is a n e s u i k o d re n tg e n s k o g lije č e n ja ra k a
lije v o g g o r n je g lo b u s a sa o š tro m d o n jo m g ra n ic o m . H ilu s i č v o d o jk e .
ra s ti, ta m n i, ra z g ra n a ti. In a č e b. o. P r i m . d r. M . G r o s s m a n n : o p is a n o g b o le s n ik a v id i o sa m
N a k o n d v a m je s e c a s n im k a n e p o k a z u je b it n ih p r o m je n a u p o č e tk u b o le s ti t. j. p r ij é 8 g o d in a . O n je ta d a im a o o g r o m n i
o s im što je d o n ja tre ć in a n e što p r o z ir n ija . t u m o r g o r n je g m e d ia s tin u m a , p a je z a to d o ce n t L e n k u B e č u
R e n tg e n o lo š k i n a la z k a o i stetosko pski s im p to m i g o v o re za s m a tra o lim fo s a rk o m o m . T e k k a s n ije se p o k a z a lo , da se r a d i o
a te le k ta z u i p lu ć n u fib ro z u . K a š a lj i ftìb r ilite t tu m a č io s a m k a o lim f o g r a n u lo m u . M e n i se č in i n a jv j e r o ja t n i j im , da je u s lije d p r i
p r o la z n o s ta n je iz a z v a n o b a n a ln o m g rip o z n o m in f e k c ijo m . T a k o tis k a tu m o ra n a li j e v i g o r n ji b r o n h u s došlo do a te le k ta ze c ije lo g
je i b ilo . 8 da n a n a k o n p r v o g p osjeta p a c ije n t je b io a f e b rila n , lije v o g g o r n je g r e ž n ja , što b i n a jb o lje , o d g o v a ra lo i p r ik a z a n o j
sam o se n ije m o g a o r ije š it i k a š lja . re n tg e n s k o j s lic i t. j. o š tro j lo b a ln o j g r a n ic i.
519
tr a ž i se u d r u g im s m je r o v im a . K to m u d o la zi s v a g d đ e u s v ije t u I. B e r g e r :
p it a n je a b o rta , o p s k rb e r o d iije o s o b ito n a s e lu , p r e n a ta ln a i
V7
» H y d r o p s fe tu s u n iv e r s a lis « .
p o s tn a ta ln a s k r b za m a j k u i d ije te itd . itd . — s v e p ita n ja , k o ja (Iz a ć i će i n e x te n s o u o v o m časop isu)
ne će d ru g e o p e ra tiv n e s tr u k e in te re s ira ti, a k o jim a s v im a ćem o
i m i u n a š e m d r u š t v u tr e b a ti p o s v e titi p u n u p a ž n ju . V a m a je U d is k u s iji u z i m a j u r ije č g g .:
d o b ro p o z n a to , da k o d n a s jo š g in e k o lo g ija i o p s te tr ic ija n i j e
Z a n e l a : U v e z i s in te re s a n tn im p r e d a v a n je m k o le g e g.
e m a n c ip ira n a o d k ir u r g ij e , a ip a k je k a o i d r u g d je u svijie tu
B e rg e ra , d o p u s tite m i, da iz n e s e m s lu č a j (414 god . 1908.) i z G in e k .
o p r a v d a n n a š z a h t je v , d a i u m a n ji m b o ln ic a m a z a s tu p a ju g in e
K lin ik e . G o d in © 1908. d o v e z li s u u s ta ro R o d iliš te iz sela k o d
k o lo g iju a n a ro č ito o p s t e tr ic iju p o tp u n o iz u č e n i g in e k o lo z i, do
tič n o o p s te tr ič a ri; to je p ita n je n e s a m o s tru č n o , n e g o i s ta le š k o S te n je v c a r o d i lj u u v r l o te š k o m s ta n ju . R a d ilo se o r u p t u r i
— v a ž n o z a d a n a š n ju b r o jn u g e n e ra c iju m la d ih v r s n ih g in e u te ri, č e d o je le ž a lo u n o ž ič n o m p o lo ž a ju , b ilo je ta k o n a b u h lo ,
k o lo š k o o p s te trič k ih s tru č n ja k a . da e k s tra k c ija p e r v ia s n a tu ra le s n i j e u s p je la , p re m d a se G y o
M i s m o V a m , gospo đe i gospo do, p o s la li u p it , d a li i V i n o m is p ra z n ila i z p lo đ o v o g tr b u h a v e ć a k o lič in a v o d e . Iz v rš e n a
d r ž ite da j e 'o s n iv a n je p o s e b n o g g in e k o l. d r u š tv a p o tre b n o , j e l a p a r a t o m ia i t i m p u t e m iz v a đ e n o je d ije te , k o je j e d ije lo m
u je d n o s m o V a m p r il o ž i li p r is t u p n ic u da je , a k o se s n a š im le ža lo u v a g in i, a d ije lo m u t r b . u t l in i. R a d ilo s e o o e d e m a
n a z o r im a slažete, is p u n ite . D o b i li s m o 41 p r is t u p n ic u , a n e k o lik o u n i v e r s a li s fetus: g la v a , p rs a , r u č ic e i li je v a n o žic a
će v a lja d a jo š i p r id o ć i. Z b o g to g a d r ž im o , da s m o b i li o v la š te n i b ija h u s iln o e đ e m a to zn i, n a t i m d ije lo v im a b ija š e k o ž a u p r e
s a z v a ti d a n a š n ji s a s ta n a k u s v r h u k o n s titu ir a n ja H r v . g in e k o l. r e z u 2 . c m de b e la , u lu b a n j i n i j e b ilo v o d e . Z b o g s ta n ja b o le s n ic e
D r u š tv a . iz v rš e n a j e s u tu r a r u p t u r a e , a d r e n ir a n a je sec. M i k u li c z et p e r
N a m je r a j e n a ša i p r ije d lo g , da se p o č n e s k r o m n o , d a se vaginama. P a t. j e o p e rir a n a 14 s a ti n a k o n p r s k a n ja m a t e r ic e a 57
s a s ta n c i o d r ž a v a ju 3— 4 p u ta g o d iš n je , p r e m a p o tre b i, ž e lji i s a ti n a k o n p r s k a n ja v o d e n ja k a . Č e t v r t i d a n p o s t o p e ra tio n e m
p o z iv u , n e s a m o u Z a g r e b u n e g o i iz v a n n je g a . p o d le g la je p e r ito n it is u . N a s ta la r u p t u r a b ija š e n e o b ič n ih d i
P r a v i la d r u š tv a o d n a s p re d lo ž e n a p r i m i l i ste i im a m m e n z ija : r a z d o r p r e la z i o d d o n je g s e g m e n ta n a a k t iv n i d io
iz v ije s titi, da j e U p r a v n i o d b o r H r v . L i je č . Z b o r a u č in io n e k e m a t e r ic e i s iž e do fu n d u s a , n a is tm u s u se r a š lja u 2 k r a k a . R a d i
p ro m je n e u P r a v i ln ik u , k o je ć u V a m p r o č ita t i. O n e su : se o X I I p a r a . P o re d m u lt ip a r it e t a k a o đ is p o z ic io n o g m o m e n ta ,
§ 4. g la s i: » Č la n o v i H r v . G in e k o l. D r u š t v a je s u : m o r a m o z a o v a j s lu č a j r u p t u r e s m a t ra t i g la v n im e tio lo š k im
f a k to r o m u n i v e r s a l n i edem fetusa, iz g le d a n a im e ,
a) r e d o v it i; to) iz v a n r e d n i; c) p o ča sni.
R e d o v it im č la n o m m o ž e b it i s v a k i lije č n ik g in e k o lo g , a i z da se u o v o m iz u z e tn o m s lu č a ju v iš e r a d ilo o u t i c a j u d n tra u te
v a n r e d n im s v a k i lije č n ik . R e d o v it im i iz v a n r e d n im č la n o m r in o g tla k a n a s tije n k u m a t e r n ic e n e g o n a d je lo v u č e , k o ja do
d r u š tv a m o g u b i t i s a m o č la n o v i H r v a t s k o g L ije č n ič k o g Z b o r a . v o d i p re k o đ is tr a k c ije d o r u p t u r e d o n je g se gm e n ta .
N o v i r e d o v it i i i z v a n r e d n i č la n o v i p r im a j u se n a p r ije d lo g O v a je p a c ije n t k a r o d ila p r v o šestero z d r a v e dje ce , a p o to m
d v o jic e s t a r i ji h č la n o v a . P r ije d lo g se p r e d a je t a jn ik u . O p r i šestero m r t v o r o đ e n č a đ i sa m j e h u r im a p o k o ž i, z b o g čega je
m it k u o d lu č u je n a p r ije d lo g o d b o ra r e d o v it i i l i iz v a n r e d n i sa o p r a v d a n a s u m n ja d a se r a d i o lu e tič n o j osobi.
s ta n a k d r u š tv a v e ć in o m g la so va . D u r s t : K p r e d a v a n ju k o le g e d r. B e r g e r a i p r im je d b i doc.
P o č a s n im č la n o m , m o ž e b it i o n a j, k o j i j e s tek ao n a ro č ite Z a n e le h o ć u p r im ij e t it i , da m i j e jo š d o b ro u p a m e ti s lu č a j,
za s lu g e z a g in e k o lo g iju i p o ro d n iš tv o . što g a s p o m in je doc. Z a n e la . O v d j e p r is u t n i k o le g a p r im . d r.
P o č a s n i č la n o v i b i r a j u se n a p r ije d lo g o d b o ra n a p r v o m J u rin a c , k o ji j e o n d a b io a s is te n t u s ta r o m r o d iliš t u , isto
r e d o v ito m g o d iš n je m s a s ta n k u u p o s e b n o j to č c i d n e v n o g a r e d a .« će se to g a s lu č a ja d o b ro s je ć a ti. B i l o j e g o le m o d ije te sa u n i
§ 10. d o la z i k a o i § 9. v e r s a ln im e d e m o m ta k o ja g a le a i k o ž a n a g la v i b ila 2— 3 c m .
§ 10 g la s i; » D r u š t v o p re s ta je , ak o je n a s a s ta n k u , k o j i im a d e d e b e la , a n a p r o r e z u j e c u r ila i z n j e te k u ć in a . B o le s n ic a j e b ila
r a s p r a v lja t i o to m e i č i j i je d n e v n i r e d sa t o m to č k o m b a re m go stio n dčarka i z P o d su se d a , p o t a t r ix . N e s je ć a m se da b i u 30
24 da n a p r i j e to g a o g la š e n , p r is u t n a b a r p o lo v ic a r e d o v it ih č la god . p o s lije b i li im a li s lič a n s lu č a j. N a t e m e lju d o s a d a š n jih
n o v a i a k o z a to g la s u je b a re m t r i č e t v r tin e p r is u t n ih r e d o v it ih p u b lik a c ija i p r e d a v a n ja k o le g e B e r g e r a u p o z o r a v a m n a v e li k i
č la n o v a . N e d o đe l i n a s a s ta n a k , n a k o m se r a s p r a v lja o ra s p u b r o j te š k ih to k s ik o z a u n a š e m H r v a t s k o m P r i m o r j u .
š ta n ju d r u š tv a , b a r e m p o lo v ic a r e d o v it ih č la n o v a , t o se z a 14
II. B a t o r y :
da na s a z iv lje d r u g i s a s ta n a k s is t im d n e v n im re d o m , k o ji be z \ /
o b z ira n a b r o j p r is u t n ih r e d o v it ih č la n o v a s tv a r a z a k lju č k e
» N o v i p o g le d i n a p r o b le m a t ik u k a rc in o m a « .
n a d p o lo v ič n 'o m v e ć in o m p r is u t n ih č la n o v a .
P re o s ta la im o v in a d ru š tv a p r e la z i u v la s n iš tv o H r v a t s k o g U o r g a n iz m u r a z lik u je m o d v i j e v r s t e s ta n ic a : p ro d u c e n tn e
L ije č n ič k o g Z b o r a .« i k o n z u m e n t n e sta n ice . S v e s ta n ic e u o r g a n iz m u s u k o n z u m e n t n e
K to m u b i m i sa s v o je s tra n e jo š d o d a li p r o m je n u u to lik o , s ta n ic e , a fu n k c io n a ln o s t k o n zu m e n tn ifa s ta n ic a j e o v is n a u v e l i
da se m je s to 1 b i r a ju 2 z a m je n ik a p ro č e ln ik a , 1 iz Z a g re b a , a 1 k o j m j e r i o a k tiv n o s ti p r o d u c e n t n ih s ta n ica .
v a n Z a g re b a .
H ip o f iz a j e n e u ro i h e m b k r in a ž lije z d a . S v a k i p o re m e ć a j
P rim a t e li, gospođe i g ospodo, o v a k o p r o m ije n je n a p r a v ila ?
i z lu č i v a n j u h ip o f iz e m o r a im a t i u tje c a ja n a o s ta le ž lije z d e i n j e
P r a v ila se p r im a j u je d n o g la s n o .
z in u o k o lin u d ie n c e p h a lo n , u k o m e s u lo k a liz ir a n i n a jv a ž n i ji
D a lje n a m je d u ž n o s t o d re d it i g o d iš n ji d o p rm o s č la n o v a .
v e g e t a t iv n i c e n tri. T a j e č in je n ic a v a ž n a n e s a m o z a e t io lo g iju
(N a k o n ra s p ra v e u p it a n ju č la n a r in e s k u p š tin a o d lu č u je , da č la
m a lig n ih tu m o ra , n e g o i z a e t io lo g iju n e k ih d r u g ih o b o lje n ja ,
n a r in a iz n o s i 120 d in a r a g o d iš n je , a z a č la n o v e k o j i n e m a ju
k a o n . p r . u lc u s v e n t r ic id i, d ia b e te s i t. d.
p r iv a t n e p ra k s e 60 d in a ra ).
N a p o k o n tre b a da p r is t u p im o i z b o r u o d b o ra . Z b o g to g a F u n k c io n a ln o s t v e g e t a tiv n ih c e n ta ra o v is n a je o f u n k c io n a l
p r e k id a m sasta nak n a č e t v r t sata u s v r h u d o g o v o ra čla n o v a . n o s ti h ip o fize .
N a p r ije d lo g p r im a r i j a D o lin š e k a iz a b r a n i s u p e r U h ip o f iz i se s t v a r a ju o d g o v a r a ju ć i n je z in o m h is to lo š k i
a c c la m a tio n e n z a p r o č e ln ik a p r o f . d r. F . D u r s t , k a o z a m je n ic i a n a to m s k o m s a s ta v u s a m o d v a h o r m o n a : g o n a đ o tro p n i i t h y r e o
p ro č e ln ik a gg. d r. G . K l e i n b e r g e r i p r im . d r . F . D i a r t r o p n i, k o ji i m a j u s u p ro tn o d je lo v a n je n a m e ta b o liz a m , o n j i
ž a n č i ć , z a ta jn ik a g. doc. d r . S. Z an el a, za d e le g a ta u h o v o j r a v n o t e ž i i l i p o r e m e ć a ju iste o v is i m n o g i p ro c e s i o o r
o d b o r H r v . L ije č . Z b o r a g. d r . F . B r o l i c h . g a n iz m u .
P ro č e ln ik se ui i m e o d b o ra i u im e s v o je z a h v a lju je n a Z a t u m a č e n je m n o g o s tru k o g a d je lo v a n ja h ip o f iz e d o sta tn a
i z b o r u i p o z iv o m s v im a č la n o v im a n a in t e n z iv n i, s lo ž n i ra d s u d v a h o r m o n a u v e z i s r a z n i m v e g e t a t iv n im c e n trim a d ie n
p r e d la ž e da se p re đ e n a r e d o v n u s je d n ic u . ce p h a lo n a . N e m a o rg a n a k o ji b i iz lu č iv a o v iš e p r o d u k a t a ne go
G o s p o d in doc. d r. H a u p t f e l d u im e H r v . L ije č . Z b o r a što im a v r s t a s ta n ic a u s v o m s a s ta vu . S p e k tr o r e đ u k to m e tr ija po
čestita n o v o iz a b r a n o m o d b o r u že le ć i n o v o m d ru š tv u m n o g o D a u s s e t u S a m u e ls u b a z ira n a s p e k tro s k o p s k o m p r o m a t r a n ju
u s p je h a s ta v lja g in e k o lo š k o m d r u š t v u n a ra s p o la g a n je s tu p c e o k s iđ a d o n ih p ro ce s a u s ta n ic a m a , k o je s to je p o d u tje c a je m
L ije č . V je s n ik a , m o le ć i u je d n o za iz v je š ta je g in e k o lo š k ih sa h ip o f i z a m i h h o rm o n a .
stan ak a. S v i m a l ig n i t u m o r i, .ka ko s p e k tr o r e d u k to m e tr ija p o k a z u je ,
T i m e je s v rš e n a k o n s titu ir a ju ć a s je d n ic a i n a to se o d m a h k a r a k t e r iz ir a n i s u t i r e o t r o p n im h ip e r p it u it a r iz m o m .
o d rž a la p r v a re d o v ita s je d n ic a H r v . G in e k o lo š k o g D r u š t v a .
P o re m e ć a ji m e ta b o liz m a p o s lje d ic e s u e n d o k r in ih p o re m e
ć a ja , a n e o b rn u to . D e d u k t i v n im p r o m a t r a n je m t i h p o re m e ć a ja
Z a p isn ik p rv e re d o v ite s je d n ice H rv a ts k o g d o la z im o do m a lig n ih t u m o ra . D a j e p r i m a m i i l i s e k u n d a rn i
g in e k o lo š k o g d ru štva t ir e o t r o p n i h ip e r p it u it a r iz a m u z r o k m a lig n ih t u m o r a p o k a z u je
o d rža n e 25. s v ib n ja 1940. u p re d a v a o n ic i H r v . L ije č . D o m a . s p e k tr o r e d u k to m e tr ija , j e r im a k a rc in o m s k o g a o b o lje n ja be z
m a n ife s tn o g a t u m o ra .
P re d s je d a : D u r s t . Z a p is n ik v o d i : Z an e l a.
N o r m a ln i p ro c e s i r a z v it k a p o k a z u ju p la n s k u i s iste m a ts k u
P re d s je d a te lj p re m a p r o g r a m u d a je r ije č gosp. B e r g e r u d io b u s ta n ic a , d o k p ro c e s i m a lig n o g a ra s te n ja p o k a z u ju a n a r
da o d rž i s v o je n a ja v lje n o p re d a v a n je . h ičn o s t.
523
N a n a še m se o d je lu o v o m p it a n ju p o s v e ć u je v e ć d u g o v r e n o u la z e u o p to k k r v i s tre p to k o k i i n j i h o v i o t r o v i r a d i čega
m e n a n a ro č ita p a ž n ja , pa b ih za to p r ik a z k o le g e B o i ć a m o je o rg a n iz a m p r is ilje n da n e p re s ta n o m o b iliz r a s v e s v o je s ile
gao u p o tp u n it i v e li k im b r o je m v la s t itih o p a ž a n ja , k o ja p o p u t za u n iš ta v a n je o v ih n a m e tn ik a 1. O v is i o v e lič in i o b ra m b e n ih
e k s p e rim e n ta d o k a z u ju v a ž n o s t in f e k c ijo z n ih ž a riš ta te n jih o s ila a li i o jajkostt. n e p r ija te lja , k a k o će se o v a b o rb a s v rš iti.
v o g o d s tra n je n ja . O b z ir o m n a s k u č e n o v r i j e m e n e ću sada da S je tite se k ra s n ih e k s p e rim e n a ta o e n d o k a rd itis u k o n ja , o
p r ik a ž e m o v u k a z u is tik u n e g o b ih h tio da k a ž e m n e k o lik o r i k o jim a n a m je p r ij e n e k o lik o g o d in a p re d a v a o p ro f. B i e l i n g .
je č i o n e k im p it a n jim a o k o ji m a se — . m is lim — n i j e d o v o ljn o A i r a z v o j e n đ o k a rd itis le n te i u lc e ro s e iz o b ič n o g en do ika rd i
g o v o rilo . tisa b io b i p o V e i 1 o v o j k o n c e p c iji sam o r e z u lt a t n e s ta ja n ja
1. Z a š to je fo k a ln a in f e k c ija — k a tk a d a v r l o n e zn a tn o g o b ra m b e n e sn a g e m e z e n h im a .
o b im a , k a o n a p r . g r a n u lo m z u b a — često s u d b o n o sn a z a ž iv o t P r ih v a t im o l i V e i l o v u k o n c e p c iju o n da je n a ša d u ž
bo lesnik a? n o s t da š to r a n i j © o d s t r a n i m o s v a k o lo k a ln o o g n ji
2. 'Z a š to k o d n e k ih b o le s n ik a o d s tra n je n je ž a riš ta n e d a je šte. P r v o z a to da o r g a n iz m u za š te đ im o n e p o tr e b n u b o rb u k o ja
viš e o č e k iv a n o p o b o ljš a n je n e g o često č a k i p o g o rš a n je , k a k o v e ć k o d p r v o g s u k o b a r a d i lo k a liz a c ije m o ž e im a t i k o b n e p o
sm o to v id j e li k o d n e k ih b o le s n ik a k o le g e B o i ć a , a kako s lje d ice , a d r u g o za to j e r n e z n a m o k a k o će se r a z v i ja t i d a lj n j i
v ih s v a k i o d n a s im a d e u s v o jo j u s p o m e n i. od n o ša j iz m e đ u s tre p to k o k a i o r g a n iz m a ; n e će l i do ći d o p r o
P o n a jp r ije n e k o lik o r ije č i o p o jm u fo k a ln e in fe k c ije . m je n a — b ilo k o d n a m e tn ik a b ilo u o b ra m b e n o m s is te m u o r
D o e r r 4), je d a n o d n a jb o lj ih b a k te rijo lo g a s a d a š n jic e d e f in i g a n iz m a — k o je se u o p će v iš e n e d a ju p o p r a v iti. A to je , go
ra fo k a ln u in f e k c iju o v a k o : spod o, u je d n o o d g o v o r n a p ita n je zašto često n e v id im o p o
Im e n o m fo k a ln e in f e k c ije n a z iv a m o s lu č a je v e , k o d k o jih b o ljš a n ja iz a o d s tra n je n ja o g n jiš ta . N e m a s m is la k u š a ti sa n a
p o n a jp r ije lo k a liz ir a n a , po s e b i o b ič n o n e z n a tn a i l i 'k lin ič k i c iju k a d a je p re k a s n o , j e r k a d a n e tk o im a d e e n đ o k a rd itis le n tu
p o tp u n o la te n tn a in f e k c ija , d o v a đ a t o k o m d u lje g a t r a ja n ja do o n da n ik a k a v terap eutsiki z a h v a t n e m o ž e v iš e z a u s ta v iti fa
s m e tn ja u u d a lje n im o rg a n im a . D je lo v a n je n a u d a lje n o s t n a ta ln i to k.
s ta je p r il iv o m b a k te r ija (m o ž d a i to k s in a ) n a m a h o v e i l i v iš e G o s p o d o , j a m o r a m s o v o g m je s ta d a p o n o v im s v o j ape l
k o n t in u ir a n o u o p to k k r v i te se o b z ir o m n a n a č in r a z v o ja a o d p r ij e 7 g o d in a . N a ža lo s t v iđ a m o d a n o m ic e z u b a rs k e i z u
d je lo m ic e i i z s im p to m a to lo š fc ih n a la z a s m a tra s e p tič n im p r o b o te h n ič k e ra d o v e , k o ji s u k r i v i te š k im f o k a ln im in f e k c ija m a .
cesom . D r ž i m , da je o b z ir o m n a v a ž n o s t o ve s t v a r i s k r a jn je v r ije m e
N a k o n o v e v iš e o p ć e n ite d e f in ic ije n a m e ć e n a m se p it a c a se sa s tra n e s to m a to lo g a u to j s t v a r i z a u z m e o d lu č a n s ta v .
n je , o k a k o v im se z a p ra v o u z r o č n ic im a o b ič n o r a d i. V i zn a d e P o is k u s tv u na še ga o d je la l o š i zub i i m a j u k o d fo k a ln ih
te, gospodo, da se p o m n o m a n a liz o m g r a n u lo m a , to n z ila , i d r u infe/kcija n e ja s n e g en eze m n o g o v e ć i u d io n e g o l i lo še žab ice .
g ih ž a riš ta došlo do z a k lju č a k a da se g o to v o u v i j e k r a d i o S p o z n a ja o v a ž n o s ti p o tp u n o g o d s tra n je n ja lo š ih to n z ila p r o
stre p to ko kim a . P r i to m e m o d e m a b a jk te rijo lo g ija u z i d r la je u s v e lije č n ič k e k r u g o v e a i m e đ u p u b lik u . N i t k o se
m a p o ja m s tre p to k o k a v r l o š iro k o — o n a u b r a ja n a p r . o v a m o da nas v iš e n e u p u š ta u k o n z e r v ir a n je to n z ila k a o što se to n e
i e n te ro k o k u s . O s im to g a se p o k a z a lo — a to je za na š p r e d k o ć č in ilo i k a k o se to n a ža lo s t jo š u v i je k č in i sa lo šim } z u b i
m e t od o s o b ite v a ž n o s ti — da p o je d in e v r s t i s tre p to k o k a m o g u m a . U to m p o g le d u n is m o p u n o n a p re d o v a li o d 1910 god. k a d a
da m i j e n j a j u s v o je k u lt u r e ln e a l i i p a to g e n e oseb in e t. j . da je H u n t e r re k a o , da je k o n z e r v ir a ju ć e z u b a r s t v o d o b ilo
p re la z e je d n i u d ru g e . Iz g le d a lo b i d a k le , da je p r o b le m fo k a l s v o je im e v a ljd a po to m e što k o n z e r v ir a b a k te rije u z u b im a .
ne in f e k c ije v a ž a n sam o k a o s p e c ija ln i p r o b le m s tre p to k o k n e G o s p o d o , b r o j re u m a t ič a ra je o g ro m a n . V i zn a d e te , da u
sepse. M i u is tin u zn a d e m o , da se i z s v a k o g o v a k v o g ža riš ta s ta tis tik a m a O k r u ž n ih u r e d a re u m a ts k a o b o lje n ja z a u z im a ju
m o g u r a z v i ja t i p r a v e tip ič n e sepse sa s v im k li n i č k i m i b a k te p r v o m je s to . O g r o m a n je b r o j re u m a ts k ih k o m p lik a c ija u n u
r i o l o š k i m k a ra k te ris tik a m a . N o , gospodo, to n ije ta k o često, t a r n j i h o rg a n a a n a ro č ito s r c a . N a š a j e d u ž n o s t d a se s v im
da b is m o ra d i to g a f o k a ln o j in f e k c ij i p r id o d a li o n o zn a č e n je , s re d s tv im a b o rim o p r o t i v o v o g a n e p r ija t e lja a m o ja je n a d a
k o je jo j danas p rid o d a je m o . G la v n o je z n a č e n je fo k a ln e in f e k da će o v a d is k u s ija n e što to m e p r id o n je t i.
c ije u to m , što je da nas v e li k i b r o j a u to ra u c ije lo m e s v ije t u D r. L u s i c k y K a r lo : K o le g a G r o s s m a n n iz n io je
došao do u v je r e n ja , da j e o g r o m n i b r o j n a jr a z n o v r s n ij i h r e p re te ž n o m iš lje n je a m e rik a n s k ih a u to ra . S p o m e n u t i b i h tio , da
u m a ts k ih m a n if e s t a c ija k a u z a ln o v e z a n u z p o s to ja je m iš lje n je u v a ž e n ih e v r o p s k ih a u to ra d r u k č ije i da je w ie s s
n je je d n o g a in f e k c ijo z n o g ža riš ta . b a d e n s k i k o n g re s o d b io a m e rik a n s k e t e o rije , a s p e c ija ln o je o tk lo
G o sp o d o , m o g lo b i se p r ig o v o r i t i o v o j t v r d n j i , d a o v o m i n io m iš lje n je R o s e n o v a . N je m a č k i a u t o r i se n i m e đ u s o b n o
š lje n je n ije o p ć e n ito p r iz n a to , te d a im a d e u v a ž e n ih a u to ra , n e s la ž u , j e r tre b a r ije š it i p r o b le m i o c rta ti b it n u r a z lik u i
k o ji n e g ir a ju o v u v e z u . N e m o g u u ć i u o v u d is k u s iju p a s a m g ra n ic e iz m e đ u sepse i fo k a ln e in f e k c ije s to k s in e m ijo m .
zato s lo b o d a n da g ospo di, k o ja se z a n im a ju z a to p it a n je p r e Sc h o t h m ü l l e r n i j e n ik a d a m o g a o 1 k o d fo k a ln e in f e k c ije
p o r u č im k n jig u p r o f . V e i 1 a 5), k o ja j e n e d a v n o iz a š la i u k u l t i v i r a t i s tre p to k o k e iz k r v i . A k o j e u z r o č n ik v e ć u k r v i , d a k le ,
k o jo j je to čno o b ra đ e n v e li k i m a t e r ija l k a o d o k a z v e z e izm e a k o v e ć p o s to ji sepsa, o n d a n e k o r is t i v iš e v a đ e n je to n z ila , z u
đ u r e u m a tiz m a i fo k a ln e in fe k c ije . b iju , s a n a c ija p a ra n a za ln iih š u p ljin a , a i d r u g ih ž a riš ta j e r v e ć
N o ako i p r ih v a t im o o v u te zu , još u v i je k n e zn a m o zašto p o s to je ž a riš ta i u d r u g im ’u n u t a r n j im o r g a n im a , k a o u e n d o
ngjki lj u d i od je d n o g ž a riš ta d o b iv a ju sepsu, a d r u g i s a m o je d n u k a r d u i t. d. M a lo i n v a z i j e u z r o č n ik a s u z b ije s a m o r g a n iz a m
i li n e k o lik o re u m a ts k ih m a n ife s ta c ija . D a s u s tre p to ko ka z b i i z a to im a m o često f e b r iln e i to k s ič n e r e a k c ije , iz a z v a n e iz
lj a u z r o č n ic i v e lik o g b r o ja r e u m a ts k ih p o ja v a p o k a z u ju b a k te fo k u s a , a m a n ife s tn e sepse s m u l t i p l i m s e p t ič n im ž a r iš tim a
rjo lo š k e p re tra g e z a d n jih g o d in a , to k o m k o ji h je a m e rič k im s u r ije tk e . — O s im što infetkt iz fo k u s a i n f ic ir a o rg a n iz a m ,
a u to rim a a n e d a v n o i je d n o j V e i l o v o j s u r a d n ic i u s p je lo češće i u ja č o j m j e r i p o s to ji in to k s ik a c ija , k o ja n a k o n i z v j e
k u lt i v ir a t i s tre p to k o k e iz k r v i k o d g o to v o s v ij u v r s t i r e u m a t snog v re m e n a iz a z iv a a le rg ič n e p o ja v e i ta k o n a s t a ju re u m a
s k ih o b o lje n ja G la v n i r a z lo g d a to p r ij a š n ji m is tra ž iv a č im a tič n a o b o lje n ja , e k ce m i, u r t i k a r i ja , Q u i n c k e o v e d e m i d ru g e
n ije u s p je lo le ž i u to m , što se k u lt u r e n is u do sta d u g o d rž a le k lin ič n e s lik e s e n s ib iliz a c ije o rg a n iz m a . N e s m ije m o z a b o r a v it i
u te rm o s ta tu , j e r se p o k a z a lo da n e k e od o v ih k lic a iz ra s tu te k n a t e o r iju da j e k r o n ič n i p o lia r t r it is k r o n ič n o tu b e rk u lo z n o
iza 30— 40 dana. a le rg ič n o o b o lje n je . — S ta tie tič n i p o d a tc i V o i h a r d o v e k lin ik e
P it a n je r e u m a t i z m a s v e lo b i se d a k le n a p ita n je o p o k a z u ju , d a s u t o n z ila r n a ž a riš ta u 70 p o sto , a g r a n u lo m i z u
ra z lo z im a r a d i k o ji h k o d s ta n o v itih l j u d i p ris u tn o s t s tre p to k o b i j u u 20 posto u z r o c i s e p tič n ih s ta n ja . — N o v o p ita n je je p r o
k a u k r v i d o va đ a d o tip ič n e sepse, a k o d d r u g ih do o v e i l i o n e c je n a a k tiv n o g fo k u sa . M i n a ža lo s t s ig u rn o n e zn a m o , što je
re u m a ts k e m a n ife s ta c ije . A da p ita n je b u d e jo š z a m rš e n ije a k t iv n i fo k u s , j e r su n a m a p r is t u p a č n i s im p to m i n e d o v o ljn i,
m o že m o i k o d is to g č o v je k a u z is ti b a k te rijo lo š k i n a la z v i da p r o c je n im o k a r a k t e r fo k u s a . S u p f eforiine te m p e ra tu re , le u k o
d je t i re d o m n a jr a z lič it ije re u m a ts k e m a n ife s ta c ije a n a k o n c u cito za , a le rg ič n e p o ja v e su o p ć e n iti s im p to m i i> p r a k t ič k i n a m
p r a v u s m rto n o s n u sepsu. n e m o g u s lu ž it i z a p r o c je n u ža riš ta . S v a k a k o b i tr e b a lo is p i
N o baš p o t o n ji p r im je r m o ž e n a m s lu ž it i k a o p u to k a z . V e ć t i v a t i i f i b r il a c ij u m u s k u la t u re , p o z it iv n u r e a k c iju n a k ra t k e
je 1913 W e i n t r a u d a k u tn i z g lo b n i r e u m a t iz a m s m a tra o a le r v a lo v e .
g ič n o m re a k c ijo m o rg a n iz m a n a s p e c ifič n i in f e k t i o d onog P r i m . d r. H a l l e B r u n o : G r a n u lo m i zu fo iju s u n a j
v re m e n a v e ć in a a u to ra s m a tra o v o o b o lje n je a l e r g i č n i m češći u z r o k n a jr a z n o v r s n ij i m s m e tn ja m a . N a j i s p r a v n ij i p r i n
o b o lje n je m . V e i l je sada s in te t iz ir a o o v e ra z n e te o r ije s m a cip je t a j, da se p r ij e , n e g o l i s e p re đ e n a lije č e n je to n
t r a ju ć i re u m a t iz a m m a k s i m a ln o m a l e r g i č n o m re z ila s a n ir a ju z u b i. O p is u je s lu č a j je d n e m la d e b o le s n ice ,
a k c ijo m m e z e n h im a p o m o ć u k o je o rg a n iz a m u n iš ta v a k o d k o je se p o s lije re s e k c ije ž e lu c a r a z v ila g a s trič n a a n e m ija ,
s tre p to k o k e i n jih o v e o tro v e . k o ju n is u m o g li p o p r a v it i s n ik a k o v o m t e r a p ijo m ia k o je g a
M j e s t o b o r b e o v is i s je d n e s tra n e o v r s t i s tre p to k o s tro d u o d e n a ln i t r a k t i h e m a to p o e ts k i a p a ra t b io s v e s tra n o is p i
k a — p o d s je ć a m V a s o v d je n a e le g a n tn e p o k u s e R o s e n o v a , ta n i lije č e n . U to nzd lam a je im a la s ta ln o m a le n e čepiće, a
k o ji je p o k a z a o da p o je d in e v r s t i s tre p to k o k a e fe k tiv n o d je lu n e k i z u b i su b i li o s je t ljiv i i re n tg e n s k a s lik a je p o k a z iv a la
ju n a p o je d in e o rg ane , a s d r u g e s tra n e o re a ik c ijo n o m p o lo p e r ir a d ik u la m e k ro n ič n e p ro m je n e . N a j p r i j e sm o p r is t u p ili
ž a ju i m a n jo j v rije d n o s ti p o je d in ih o rg a n a . lije č e n ju z u b i. T e k k a d s m o d o šli d o je d n o g z u b a , p o p ra v ilo
T i m se v ra ć a m o opet n a naše p r v o p ita n je . O p a s n o s t je jo j se s ta n je b e z da je d a lje u z im a la lije k o v e za gastričjn u
fo k a ln e in f e k c ije u to m , što iz je d n o g z a tv o re n o g za o b ra m b e a n e m iju . D a k le k o d m n o g ih s lu č a je v a m o ž e m o p o s tić i z n a tn o
n e snage o rg a n iz m a n e d o k u č iv o g o g n jiš ta s ta ln o i l i p r iv r e m e p o b o ljš a n je s a n a c ijo m o r a ln ih ž a riš ta . K o d n o d o z n o g e rite m a
529
n is a m n ik a d v id io z n a k o v e e n d o k a rđ itis a i t i b o le s n ic i n is u n i I V . P r im . d r. H a l l e B ru n o ;
k a d im a li n i t i s u k a s n ije d o b ili p ro c e s n a e n d o k a rd u . N a m e ć e
se p ita n je , k a k o se r a z v i ja p ro c e s s e m zib iliza c ije k o d sta ln o g P r ik a z m ije lo g r a m a
u tje c a ja d v ije i l i v iš e v rs t a s e n z ib iliz a to ra . P o s to ji l i in te r (R e fe ra t n i j e p re d a n ).
f e r e n c ija v iš e a le r g ija i m o ž e l i se to p r a k t ič k i is k o ris titi. T i
p r o b le m i su v r l o te šk i, a p r a k t ič k i za sada n e rje š iv i. M is lim , V . E v e n tu a lije .
d a je u te ra p ijs k e s v r h e n a jb o lje e k s tr a h ir a tj s u m n jiv e zuibe, P re d s je d n ik iz v je š ta v a , da će u p o n e d je lja k , d n e 5. li p n ja
a ne do zvolilti da dođe n e s a m o do in f e k c ije n e g o n i d o senzii o d rž a ti g. p r o f. S a l t y k o w u s v o m e s e m in a ru za In te rn is ti
b iliz a c ije . č k u s e k c iju d e m o n s tra c ije in te re s a n tn ih p r e p a ra t a i z p a to lo
P r i m . d r. K r a u t : K o d d je c e ig r a ju m n o g o v e ć u u lo g ije je tre . M o li p ris u tn e , da d o đ u n a ta j sastanak.
g u to n zile , a n e z u b i, j e r o v i n is u t r a j n i i o tp a d a ju . M is lim , Z a t im iz v je š ta v a p r e d s je d n ik , da će u p r v o m tje d n u u
da je e n d o k a rd itis to k s ič a n , a n e s e p tič a n , j e r z a lis c i n is u to li p n ju o d rž a ti G a s tr o e n te r o lo š k a s e k c ija s v o ju g o d iš n ju s je d
lik o v a s k u la r iz ir a n i, da n a n jim a i) u n jim a ž iv e le g la u z r o č n ic u s p r o g r a m o m : » R a k ž e lu c a «. P r e d a v a n je će t r a ja t i oko
n ik a . D r . L u š i c k y je is p ra v n o 'U po zo rio n a tu b e r k u lo z u , j e r je 4 sata (u 2 d a n a ). D a n e b u d e u t o m tje d n u p r e v iš e s je d n i
to k r o n ič n o o b o lje n je , k o d kojegai s ta ln o u la z e to k s in i u o rg a ca, p re d la ž e , da se in te rn is tič k a s je d n ic a o d rž i z a je d n o s g a
n iz a m i p r ij e i l i k a s n ije iz a z o v u a le rg ič n e p ro m je n e . P a to lo s t r o e n te r o lo š k o m , a k o n c e m lip n ja ćem o s a z v a ti još je d n u
š k o a n a t o m s k i n a la z i se lije p o p o d u d a ra ju s n a la z im a k o d t u iz v a n r e d n u s je d n ic u . P r is u t n i p r im a j u p r ije d lo g . U 8 sati i
b e rk u lo z n o g pro ce s a . U m io k a r d u n a la z im o k o d re u m a tič n e 20 m in . p re d s je d n ik z a k lju č u je s je d n ic u .
u p a le v r l o s lič n e , a k a tk a d i iste p r o m je n e k a o i u n e k im
d ije lo v im a tu b e r k u lo z n o g g r a n u la c io n o g tk iv a . P e r iv a s k u la r a e
i n f ilt r a c ije s u is te k ao k o d s p e c ifič n ih u p a la . P o zn a to je , da i
In tern ističk a s e k c ija Z b o r a lije č n ik a
r e u m a t iz a m , ia k o v r l o r ije tk o , m o ž e u z r o k o v a t i i a n e u r iz m a t o d rž a la je s v o j iz v a n r e d n i m je s e č n i s a s ta n a k u z a je d n ic i s G a
sfco p r o š ir e n je a o rte . U c ije lo m m e z e n h im u n a la z im o in f ilt r a t e s tr o e n te r o lo š k o m i K i r u r š k o m s e k c ijo m , d n e 1. i 2. lip n ja 1939.
k a o d o k a z g e n e ra ln o g o b o lje n ja c ije lo g o rg a n iz m a . N is u be z g o d in e u p r e d a v a o n ic i H r v a t s k o g lije č n ič k o g d o m a, Z a g re b ,
zn a č e n ja n i k o n s ta ta c ije , da iz v je s n i t u b e r k u lo z n i in f e k ti iz a S u b ić e v a u l. 9.
z i v a j u a r t r it ič n e p ro m je n e . M is lim , da su p r e tje r a n a m iš lje n ja
a im e rik a n s k ih a u to ra . S l a u k o v a te o rijia f i b r il a r n ih t r z a ja se Tem a p r e d a v a n ja b ila je : C a r c i n o m a v e n tric u li.
b a z ira n a to k s ič n o m o š te ć e n ju ž iv č a n ih o g ra n a k a , k o je n a j p r i P r e d a v a li s u : d r. P e č i ć M a r k o v i ć , d r. S u č i i ć , dr .
je n a d r a ž e i oštete to k s in i. V r l o teško je p r o s u d iti n a r a v i
G janković, doc. K a d r n k a , p r im . F l o r s c h ü t z , p r im .
z n a č e n je ža riš ta . T o je t i m teže, što n e z n a tn a i s u b m a n ife s tn a
Vinek.
ž a riš ta m o g u k o d iz v je s n ih lju d i iz a z v a t i te šk e p ro m je n e .
T o k s je d n ic e i d is k u s ija b it će š ta m p a n a u z a p is n ik u G a
S lič n e p o ja v e im a m o k o d in f e k c ije s b a c ilo m t u b e r k u lo z e k o d
s tro _e u te ro lo š k e s e k cije .
lj u d i , k o j i u d je t in js tv u n is u b i li u k o n t a k t u s b a c ilo m .
Prim. dr. T h a lle r : D a se v r a t im o n a p ita n je g. D n e 5. li p n ja 939. ig. o d rža o je g. p ro f. S a l t y k o w za
p r im . B o ić a t. j. m o ž e m o l i i k a k o m o ž e m o p r o c ije n iti, đa. je I n t e m is t ič k u se k cij.u Z b o r a lije č n ik a , u s k lo p u s v o g p a to lo š k o
n e k o ža riš te i z v o r in f e k c ije c ije lo g o rg a n iz m a . M i v id i m o u a n a to m s k o g s e m in a ra , d e m o n s t ra c ije i p o p ra tn o
p ra k s i, da k a tk a d u k la n ja n je m ž a riš ta im a m o u s p je h e , a li k a t p r e d a v a n j e dz p o d r u č j a o b o lj e n j a jetre.
k a d ne . N a m e ć e se p ita n je , k a d a tre b a ž a riš te v a d iti, a k a d ne P re d s je d n ik s e k c ije i p r is u t n i č la n o v i z a h v a lili s u se p r e
i s m ije m o l i u o p ć e d ir a ti u ž a riš te k o d te š k ih s e p tič n ih s ta n ja .
d a v a č u n a k o ris n o m i lije p o m p r e d a v a n ju i d e m o n s tra c ija m a .
P o s lije o v e d u g o tra jn e d is k u s ije , a i p o s lije o g r o m n o g z n a n
s tv e n o g i e k s p e rim e n ta ln o g is p it iv a n ja to g p ro b le m a , s to jim o
p o n o v n o n a is to j to č k i k a o i u p o č e tk u . J a o t k la n ja m r e z u lt a Z a p is n ik re d o v ite m je se č n e s je d n ice In te rn ističk e s e k c ije
te L ö w e n s t e i n o v i h p o k u s a , j e r z n a m k a k o L ö w e n s t e in ra d ii Z b o r a lije č n ik a
J a m o t r im o v a k v e p o k u s e v e ć 10— 12 gO'đina i s v a k a k o s a m do o d rž a n e 30. li p n ja 1939. u 6 sati i 15 m in . u p r e d a v a o n ic i H r v a t
šao do s p o z n a je , d a s u k o d d je c e v a ž n ija to n z d la m a ž a riš ta 1 . s k o g lije č n ič k o g do m a, Z a g re b , S u b ić e v a u l. 9.
I m a s lu č a je v a , k o d k o jih je ja s n o , da je fo k u s u z u b im a . C e
što je to k s ič n i p ro c e s z u b ij u ta k o te ža k , da se m o ra m o čudfirti, P re d s je d n ik : P ro f. I. H. B e t t e r it
k a k o se usto o rg a n iz a m d r ž i u r e la t iv n o d o b r o m s ta n ju . T u P e ro v o đ a : D r . S o k o l i ć P avao.
se n a m e ć e p ita n je lo k a ln o g im u n ite ta , j e r n a m je s v im a ja s n o ,
da se n . p r . o v a k v i fo k u s i n a la z e u t i b i j i, a n e u u s tim a , da D n e v n i re d :
b i k li n i č n a s lik a b ila m n o g o teža.
1. P r im . d r. T h a l l e r L u jo :
P r i m , d r. Č u l u m o v i ć : T a j p r o b le m j e v r l o k o m
p lic ir a n , a t r e b a ga p r o m a t r a t i i s d ru g o g s ta n o v išta . S v a k a k o P r i k a z s lu č a ja obesitasa
je v a ž n a i č in je n ic a , da n a k o n s a n ir a n ja fo k u s a n e m o r a m o (R e fe ra t n i j e p re d a n ).
p o s tić i u s p je h e , a k o s u u z r o č n ic i v e ć z a s ija n i p o o r g a n iz m u .
A m p u t a c ijo m p e n is a k o d u lc u s d u r u m n e ćem o n iš ta postići. D e m o n s t ra c ija a p a ra ta za d r m a n je m e la n ž e ra (p o p r im .
Is to ta k o s u p o z n a ti s lu č a je v i, da a m p u ta c ija r u k e s t u b e r k u T h a l l e r u ).
lo z n im z g lo b o m često z a v r š i s m i li ja r n o m tu b e rk u lo z o m . D a
k le p r o b le m n i j e s a m o u to m e , d a l i s m o ž a riš te u k lo n ili, n e 2. D o c . d r. V u l e t i ć V in k o :
go i k a d s m o ga u k lo n ili. M i ćem o d a ti s a n ir a ti s v e fok use,
a li n e m o ž e m o g a r a n t ir a t i, da ć e m o s t im p o s tić i u s p je h e . E le k t r o k a r d io g r a m k o d K e n t o v a snopa.
P r i m . d r. K r a u t : K a o m o m e n t p r e m a k o je m u m o (re f e ra t n i j e p re d a n )
že m o z a k lju č iti, da l i će s a n a c ijo m fo k u s a b it i p o b o ljš a n o i
s e p tič n o s ta n je , s lu ž i n a m i p o g o rš a n je p ro ce sa za v r i j e m e l i U d is k u s iji s u d je lu ju :
je č e n ja . O p ć a r e a k c ija n a z a h v a t je d o b a r zn a k . D r . L u š i c k y : P o z n a s lu č a j i s a m ga je e le k t ro k a r đ io
P r i m . d r . G r o s s m a n n : Iz g le d a , da m e d r. L u š i c k y g ra fs k i s n im a o i s o p te re ć e n je m i s n itr o g lic e r in o m . P o s lije o v ih
n ije ra z u m io . J a s a m s a m o n a g la s io m iš lje n je i p o s tu p a k a m e p o k u s a se o b ič n o k o d K e n t a n o r m a liz ir a e le k tro k a rđ io g ra fs k i
n a la z . J a s a m p o s ta v io d ija g n o z u K e n t o v a s no p a, a li sam
r ik a n s k ih a u to ra , a h o tim ic e n is a m iz n io s v o ju k a z u is tik u ia k o
i m a m o g ro m a n m a t e r ija l. N is a m re k a o , da su to n z ile m a n je p o s ta v io i u p itn ik . U o v im s lu č a je v im a je b o lje u č in iti nešto
v a ž n e , a li s a m s k re n u o p r o b le m n a zu b e , j e r je p r o s u đ iv a n je te žu d ija g n o z u .
s ta n ja to n z ila la kše, a o s im toga d o la zi m n o g o v e ć to n z ile k to P r i m . d r. B e n z o n : N a p r v i p o g le d b i č o v je k o d is ta p o
m ir a n ih b o le s n ik a sa s e p tič n im s ta n je m . J a s a m b io u Z ü m is lio , da se ra d ii o o š te će n ju m iio k a rđ a i l i d e v ija c iji p o lo ža ja
r ic h u , k a d je u s ta n o v lje n o , da su L öw e n s t e i n o v i p o k u s i o s o v in e s rc a i l i o p o re m e ć e n ju u p r o v o d n o m s iste m u . K a d se
k r i v i . M o d a k u lt i v ir a n ja baicila tu b e r k u lo z e je d a n a s v e ć p ro š la . p r o m a t r a o v a s lik a , d o la zi u p it a n je i m o g u ć n o s t p o s to ja n ja
P o s v e d ru g o je p ita n je v e za sa to k s in im a (tu b e r k u lin ). k r u r a ln o g b lo k a . A l i g. d o ce n t j e n a g la s io , da se m o ra m o o b a
D o c. d r. V u l e t i ć : M o je č e d n o m iš lje n je je , da z a z ir a t i n a č ita v i n a la z k o d p a c ije n ta . I z a n a m n e ze n e m a m o m o
k lju č im o o v u d is k u s iju . N a na s u tje č u m iš lje n ja a u to rite ta , m e n te , k o ji b i z n a č ili o šte ćenje m io k a r d a , k r u r a ln j b lo k i l i
m o d a , p ita n je im fekta, k lic a , to k s in a , v ir u s a i t. d. D a n a s n i d ru g o te že o b o lje n je . R e n tg e n o g r a m p o k a z u je k a p lja s to s rce , a
s m o n iš ta r ije š ili, a v id im , da i n e m o ž e m o . P re d la ž e m , da se s lik a e le k t ro k a r d io g r a m a je i z r a z i t i li j e v i tip . O s im to g a p o
ta j p r o b le m k a s n ije p o n o v n o s ta v i n a d n e v n i re d . s to ji p u ls u s alternam s. J a se s la ž e m s m iš lje n je m g. do centa i
šteta je , što s o b d u k c ijo m n e m o ž e m o d o k a z a ti p o s to ja n je
III. P r im . d r. H o f f m a n n S re ć k o i p r im . d r. T h a l l e r P a l a d i n o K e n t o v a sn o p a . N e s la ž e m se s m iš lje n je m g.
L u jo : d r. L u š i c k o g , j e r j e d ija g n o z a o š te će n je m io k a r d a p re te šk a
za opće s ta n je p a c ije n ta . K o d K e n t a d o la zi a s in h ro n o do
R e n tg e n o g ra m i k o d d v a s lu č a ja in f a r k t a s rc a p o d ra ž a ja o b a ju v e n t r i k la v e ć p o d ra ž a j d o đe n a jp r ije u je d n u
(Iz a ć i će in e xte nso). k o m o r u i r a d i to ga su đ e fo rm ite ti v e n t r ik u la m o g k o m p le k s a .
T o b i se m o g lo r ije š it i i d o k a z a ti s u m p o la r n im s n im a n je m , E k g .: l i j e v i t ip (jpoziciomi).
t r a ž e n je m e le k t rič n ih p o lja u k o jim a p r e v la d a v a de sn i i l i l i j e v i P re m a n a g lo m o b o lje n ju do ta d a r e la t iv n o z d r a v e p a c ije n
v e n t r ik l. N a o v a j n a č in b i k o d b o le s n ic e m o g li d o b iti d e sn u tic e i tip ič n im s im p to m im a i n a g lo m k r v a r e n j u sa k o h z e k u t iv
i li li j e v u k r i v u l j u , a to b i n a m r a z ja s n ilo , d a li p o d ra ž a j d o la z i n o m an e m ij.o m , ascitesom i o g r o m n o m s le ze n o m , m is lim , d a se
u d e sn u i l i u l i j e v u k o m o ru . k o d na še pac. r a d i o tr o m b o z i v e n e p o rte sa f u n k c io n a ln im
P r im . d r. T h a l l e r : m o lim , da se b o le s n ic a u p u t i n a is p a d o m n je z in ih o g r a n a k a k a o v . 1ie n a lis , što se o č itu je u
r e n đ g e n k im o g r a m , m o g u ć e b i se n a ta j n a č in m o g lo nešto r a z v e lik o m t u m o r u slezene. O b o lje n je je k o d n a še pac. l u n a ra v i.
ja s n iti. P r o g n o z u , k o ja in a č e n e b i b ila lo ša — k o d n a š e p a c ije n
U 7 s a ti 50 m in u t a p r e d s je d n ik z a h v a lju je gg. p re d a v a č im a , tic e p o g o rš a v a opasnost k r v a r e n j a i z v a r ik s a . O n a je p o n o v n o
p o z d r a v lja p r is u t n e i z a k lju č u je s je d n ic u . m n o g o k r v a r il a 12. i 13. I X .
T e r a p i j a je s im p to m a ts k a i a n tilu e ts k a , k o ja je u s t a n ju da
Z a p isn ik re d o v ite m je s e čn e s je d n ic e H r v a ts k o g d ru štv a i z v e d e r a k a n a liz a c iju t r o m b o z ir a n e v ene .
z a in tern u m e d icin u D r . V l a t k o v i ć L j u b o m i r : Iz n o s i kliiniične p o d a tk e in te
o d rža n e 5. lis to p a d a 1939. u 6 sati i 15 m in . n a v e č e r u p r e d a v a re s a n tn o g s lu č a ja , k o ji je z a v r i j e m e ž iv o ta p o k a z iv a o s v e z n a
o n ic i H r v a t s k o g lije č n ič k o g d o m a , S u b ič e v a 9. k o v e a k u tn o g g n o jn o g p ro ce sa u d e sn o m e p ig a s triju , a k o d
o b d u k c ije su u s ta n o v lje n e m u lt ip le tro m b o z e a r t e r i ja i ja k a
P re d s je d a : P r im . d r. T h a l l e r L u jo . s k le ro z a desne re n a ln e a r te r ije .
P e ro v o đ a : d r. S o k o l i ć P a v a o .
U d is k u s iji s u d je lu ju g g . p r im . B o ić , H a lle , G ro s s m a n n i
P re d s je d n ik s je d n ic e p r im . d r. T h a l l e r p o z d r a v lja p r i Č u lu m o v ić in te r e s ir a ju ć i se za p o je d in e n a laze .
s u tn e č la n o v e , is p rič a v a p r o č e ln ik a p ro f. B o t t e r i a o tv a ra
s je d n ic u . D r. Bajzec:
I . D e m o n s t ra c ije s lu č a je v a : S lu č a j P i c kove c iro z e
P r i. d r. H a l l e B ru n o : (a u to re fe ra t n i j e p re d a n )
U d is k u s iji s u d je lu ju :
P r ik a z b o le s n ik a s a n k y lo s to m a d u o d e n a le
P rim . G r o s s m a n n p ita im a l i z a rà s lic a u p o d r u č ju
(a u to re f e ra t n ije p re d a n )
v e n e k a v e in f. O p is u je je d a n s v o j s lu č a j, k o ji ž i v i v e ć 11 god.
U d is k u s iji s u d je lu ju : P r im . Č u l u m o v i ć , p r im . G r o s s p o s lije o p e ra c ije . P o z n a jo š 2 p a c ije n ta i to je d n o g a je o p e rira o
mann, p r im . B o i ć i p r im . T h a l l e r . I n te r e s ir a ju se za g. p r im . G o tt lie b , a d r u g o g a g. p r o f. B u d is a v lje v ić .
to č n ije p o d a tk e k o d b o le s n ik a i iz n je g o v e o k o lin e . U z a d n je D r . L u s i c k y : O v d j e b i se m o g lo r a d it i o p e r ik a rd itis u ,
v r ije m e je za p a že n o n e k o lik o s lu č a je v a s a n ik ilo s to m ija zo m k o d j e r n e p o k a z u je staze u h ilu s u . P o z n a s lu č a j k o je g a je o p e rira o
l j u d i dz o k o lic e K la n jc a . g. p r o f. B u d is a v lje v ić , a k o j i ž i v i v e ć 10 g o d in a .
P r im . d r. K a s u m o v i ć N evenka: P rim . d r . K l o b u č a r :
P r ik a z s lu č a ja b o le s n ik a s tro m b o z o m v e n e p o rte P r ik a z ß s lu č a ja p e la g re
(a u to re fe ra t n ije p re d a n )
K o d n a še p a c ije n tic e r a d i se o u đ a to j ž e n i 30 g o d . s ta ro j,
k o ja je u n o ć i 9. I I . b ila d o v e ze n a u k ir u r š k o o d je lje n e naše U d is k u s iji s u d je lu ju :
b o ln ice , g o to v o is k r v a re n a . N j o j j e te n o ć i n a g lo p o z lilo , o s je P r i m . d r. Č u l u m o v i ć : in te re s ira se z a n e k e p o d a tk e iz
tila je slab ost i m u č n in u i p oče la p o v r a ć a t i m n o g o te k u ć e i ž iv o ta to g p a c ije n ta . A lk o h o l n i j e s v a k a k o n i k o d o v ih b o le s n ik a
zg ru š a n e k r v i . B o li n ije im a la , je d in o to p o s lije p o d n e n e k e im a o v a ž n ije uloige. Iz n o s i n e k e s v o je s lu č a je v e , g d je su b o
n e o d re đ e n e b o li u le đ im a . D o ta da se j e osjećala p o s v e z d r a le s n ic i u z im a li s a m o k u k u r u z n u h ra n u .
v o m , te k k a d k a đ a je iz a je la o s je ć a la t e ž in u u ž e lu c u i to v e ć P r i m . T h a l l e r : p r e m a m iš lje n ju a m e rič k ih a u to ra , a lk o
n e k o lik o g o d in a . C e s to j e iš la zb o g to g a lije č n ic im a , ta k o jo j
h o l o n e s p o s o b iju je r e s o r p c iju n ik o tin s k e k is e lin e .
je p r e d 5 g o d in a je d a n u s ta n o v io č i r n a ž e lu c u i p o s la o j e u
b o ln ic u . N o u b o ln ic i n a k o n s v e s tra n e p re tra g e , b ila je i r e n t
I I . P re d a v a n je
g e n iz ira n a n e k o lik o p u ta , re č e n o jo j j e da č ira n e m a . P r e d 4
go d in e u s ta n o v lje n o je , da im a p o k v a r e n u k r v i od ta d a do D r. L u s i c k y K a r lo :
p ro lje to s s ta ln o se j e lije č ila . O h ip o g llk le m ič n im s ta n jim a
B o le s n ic a j e k a o d ije te p r e b o lila ospice, d r u g ih b o le s ti n ije
(iz a ć i će i n e x te n s o )
im a la .
R o d ite lji, s e d m e ro b r a ć e i se sta ra i m u ž n a v o d n o z d r a v i. U d is k u s iji s u d je lu ju :
M e n a rc h e u 14 god. Mamsefe u v i je k r e d o v ite d o s a d a š n je b o D r. H a h n : D o s ta d u g o v re m e n a j e tr e b a lo d o k su se
le sti, ta d a s u izostale. R o d ila n i j e nik ada,, a im a la je 2 s p o n ta n a u p o z n a li s lu č a je v i s h ip e r f u n k c ijo m p a n k re a s a . M o ra m o ip a k
a b o rtu s a u 3. m je s e c u g r a v iđ ite ta . P ila je r ij e t k o i to n a jv iš e p r iz n a t i, da n a m n i danas k lin ičm a s lik a k o d t ih b o le s n ik a n ije
del. vilna n a đian. K a d a je p a c. b ila p r im lj e n a k n a m a u k i p o s v e ja s n a . P r e d 5— 6g o đ . s m o m i v id je li, d a im a o v a k v ih
ru rš k o o d je lje n je , iz g le d a lo je da se r a d i o u lc u s u k o ji k r v a r i. s ta n ja m n o g o v iš e . E n d o g e n ih s lu č a je v a im a v r l o m a lo t. j.
D o b ila je o d m a h tr a n s f u z iju k r v i . N o u r o k u o d n e k o lik o d a n a a d e n o m i s u r ij e t k i , a li h ip e r p la s ije n is u r ije t k e k a o n i p a r c ija ln e
p o č e le s u jo j o tic a ti n o g e i . t r b u h , te je 12. V I I I . p re m je š te n a hiperplaisilje sam o i n z u la m o g a p a ra ta p a n k re a s a . O p e r a c ijo m
n a in te rn o o d je lje n je . se n e m o ž e p o m o ć i, j e r c ije li p a n k re a s n e m o ž e m o iz v a d it i, a k o d
D o b ili sm o v e o m a s la b u , a n e m ič n u b o le s n ic u sa te m p e ra p a r c ija ln e o p e ra c ije v e ć to k o m p r v e g o đ m e a t r o f ir a ju s v e in z u le
t u r o m do 38.5, e d e m im a n a n o g a m a i v e l i k i m ascitesom . Z b o g i r a z v i je se p r a v i d ija b e te s m e litu s . S v i d o sa d a š n ji s lu č a je v i
ja k o g ascitesa to č n a p a lp a c ija tr b u h a b ila j e otešćana, p a se je s p o te š k o ć a m a t, z v . » m a lo g ž e lu c a « i l i p e p tič n o g u lk u s a p o s lije
te k iz a d ru g e in je k c ije n o v u r it a , k a d je ascitis g o to v o nestao, o p e ra c ije m o g u b it i p o s to p e ra tiv n a h ip o g lik e m io n a s ta n ja .
m o g la p a lp ir a t i ja k o p o v e ć a n a sle ze n a . J e t r a n is u n i p e r k u t o m o P o z n a m m n o g o s lu č a je v a s p o n t a n e h ip o g lik e m ije . K o r a n i je
n i p a lp a t o m o b ila p o v e ć a n a . S rc e p e rfc u to m o n i j e b ilo p o v e ć a n o , p o k a z a o s lu č a je v e h ip o g lik e m ije k o d b o le s n ik a , k o j i s u d o b ili
a u s k u lta to m o čuo se j e p re k o č ita v o g a s rc a fiis to lič k i šu m . T i s o la rn u a n e s te ziju ,
k li n i č k i n a la z i o s ta li s u d o sada n e p ro m ije n je n i. P r i m . d r. G r o s s m a n n : V e ć zb o g d ije te m o r a m o o d i
O d la b o r a to r ijs k ih p r e tr a g a u u r i n u n i j e b ilo n iš ta osobita, je li t i p r im a r n a i s e k u n d a rn a h ip o g lik e m ič n a s ta n ja . P o B e r g
isto n i u s to lic i, k a d a je p a c ije n tic a d o šla k n a m a . B a u n o v a p r o m a n n u je v i t i u m a r tis d a v s t i d ije t u s m a s ti i b je la n č e v in a m a
b a sa g a la k to z o m d a la j e n o r m a ln u f u n k c i ju je tre . p a c ije n tu , k o ji i m a h ip o g lik e m iju zb o g p a n k re a titiis a . I n t e r e
K r v n i status, o s im ja k e h ip o k ro m n e a n e m ije sa indeiksom s a n tn o b i b ilo ra z p ra v itii p ita n je , k a d a i k o d k o ji h s lu č a je v a do
b o je od 0.29, n ije p o k a z iv a o n iš ta n a ro č ita . la z i do o v ih h ip o g lik e m ič n ih s ta n ja . O t k a d je u v e d e n z in k
S v e s e r o r e a k d je W , M , K i M k o d p a c ije n tic e s u k o m p le tn o p r o t a m i n i n z u l i n , im a m o m a n je h ip o g lik e m ija , a li su to te ži
p o z itiv n e . o b lic i. O s im to g a k o d n e k ih b o le s n ik a u z v r l o n is k i šećer n e
R e n tg e n o lo š k i n a la z že lu c a o d 12. V I I I . g la s i: Ž e lu d a c n a sta je h ip o g lik e m lč n o s ta n je . T o je r a d i to ga, j e r h ip o g lik e
n o rm o to n ič a n , p o m a k n u t i r o t ir a n n a m e d ij a ln o . R e lije f g ru b . m ič n a s ta n ja o v is e o v is i n i še će ra u li k v o r u , a n e u k r v i . T a k o
B u lb u s d u o đ e m i u r e d n o se p u n i, d o b ro k o n f ig u r ir a n . E zo fa g u s k o d n e k ih d o la zi d o h ip o g lik e m ič n ih s ta n ja , a da š e će r u k r v i
p o k a z u je u d o n jo j p o lo v ic i is p a d e s je n a , k o j i g o v o re z a v a ric e s . i n i j e v r l o n iz a k .
S le z e n a v r l o u v e ć a n a , te z a u z im a č ita v li j e v i h ip o h o n d riu m , P r im . d r . H a l l e : K o d m la d ih l j u d i s u n a ro č ito p o s lije
A s c ite s ! R e n tg e n o lo š k i n a la z p lu ć a : b . o. D ia f r a g m a v is o k o . a n e s te zije s p la n h n ik u s a dosta česta la r v ir a n a h ip o g lik e m ič n a
S r c e n i j e u v e ć a n o , l i j e v a k o m o r a za o b lje n a . A o r t a as. 2.8 cm . s ta n ja . I k o d m la d ih s la b ijih d je v o ja k a je to često. M o g u ć e se
A o r t a u lu k u la k o ra s k re č e n a . r a d i q đ ils fu n k c iji p a n k re a s a .
531
D r. S t e r n : p r e m a n o v i m is t r a ž iv a n jim a iz g le d a , d a je I . D e m o n s t ra c ije
im s u la m i a p a ra t i n e r v ir a n hode retičn o i p re d la ž e m , da se is p ita
1. P r im . d r. H a l l e :
d je lo v a n je a tro p in a .
D r . L u s i c k y : M o r a o b i 2 sata g o v o r iti da izn e s e m sve, P r ik a z s lu č a ja a n k ilo s to m a d u o d e n a le
što s a m h tio i što je p o tre b n o za o v u te m u . P r i m . G ro s s m a n n (a u to re fe ra t n i j e p re d a n )
m e je k r iv o ra z u m io . J a n is a m re k a o , da b o le s n ik n e s m ije je s ti
u g ljik o h iđ r a te . P r i m . d r. H a l 1 e u : K o d ško lske d je c e se često 2. D r . B u l i ć Fra n e :
v id e h ip o g l, s ta n ja , a to su ii o d ra z i p lu r i g la n d u la m i h p e r t u r
b a c ija i đ is in z u lin iz m a . S lu č a j h ip o f iz a r n e k a h e k s ije
G o sp o đ e i gospodo!
I I I . I z v je š t a j t a jn ik a o z a k lju č c im a H r v a t s k o g lije č n ič k o g Z b o r a
D o z v o lite , da V a m p r ik a z e m je d n u 1 7 g o d iš n ju d je v o jk u ,
P r e m a z a k lju č c im a Z b o r a lije č n ik a i t o n a k o n f e r e n c iji
k ć e r k u s e lja k a p o s je d n ik a iz V o jv o d in e , k o ja je došla 26. X . u
o d rž a n o j 20. I X . 1939. i n a iz v a n r e d n o j g o d iš n jo j s k u p š tin i od
n a š u k li n i k u sa s lije d e ć im a n a m n e z o m :
29. I X . 1939. Z b o r lije č n ik a se o d sada z o v e : H r v a t s k i lije č n ič k i
F a m ili j a r n a a n a m n e za b. o. U d je t in js tv u p r e b o lila j e ž u t i
Z b o r ; a In t e m is t ič k a s e k c ija se z o v e : H r v a t s k o d ru š tv o za i n t e r
n u m e d ic in u . cu, in a č e je b ila u v i je k z d r a v a , o s im što je im a la k a tk a d p r e
h la d e i a n g in e . B ila je d o sta č v rs ta i u g o je n a . U 1 4 t o j g o d in i
O d o s ta lih p ro m je n a p r a v iln ik a , za n a še d ru š tv o je od
m e n a rc h e , m e n s tr u a c ija u v i je k r e d o v it a do s a d a š n je b o le s ti. U
v a ž n o s ti s lije d e ć e :
j u n u m je s e c u 1938. g . iz g u b ila je m e n s tr u a c iju , n a v o d n o se k u
S v a k o d r u š tv o im a d e s v o g p re d s ta v n ik a u š ire m o d b o ru
p a la i p r e h la d ila . B ila j e k o d lije č n ik a , k o ji jo j je dao lije k , pa
Z b o ra .
je u s e p te m b ru d o b ila jo š je d n o m m e n s tr u a c iju , a n a k o n to g a
D r u š t a v a m o g u n a s v o je m p r v o m g o d iš n je m r e d o v ito m s a
n i j e je v iš e im a la . U ju n u o. g. p o č e la je n je n a o k o lin a o p a ža ti,
s ta n k u b ir a t i i za č a s n e i d o p is n e č la n o v e s v o g a d ru š tv a . P r i
da s la b i i m r š a v i, on a s a m a n i j e to m e p o d a v a la v a ž n o s ti m is le ć i,
je d lo g za za č a s n o g i l i d o p isn o g č la n a m o r a b i t i d o s ta v lje n b a re m
da je to od n a p o r n o g ra d a . U isto to v r i j e m e p o č e la j e g u b iti
14 da n a p r i j e p r v o g r e d o v it o g g o d iš n je g s a s ta n k a u p r a v i d o tič
a p e tit i o s je ća ti o d v r a t n o s t p r e m a je lu . a o s o b ito p re m a m a s n o m
n o g d ru š tv a , k o ja će p r ije d lo g k a o p o s e b n u to č k u s t a v it i n a
je lu . K a d b i se (Silila n a je lo , m o r a la je n a k o n to g a p o v ra ć a ti.
d n e v n i r e d p r v o g r e d o v ito g s a s ta n k a s v o g a d ru š tv a . O b ra z a c
O s je ć a la je k a o da i m a k a m e n je u ž e lu c u d o k g la v o b o lje n i j e
d ip lo m e o d re đ u je š ir i u p r a v n i o d b o r Z b o ra .
n ik a d a im a la . P e č e j u je z ik . S to lic a o d d je t in js tv a t v r d a i n e
O s tu p a n ju d ru š ta v a i s e k c ija u s a v e z e i l i tr a jn o č la n s tv o
re d o v ita . I z g u b ila je o k o 10 k g n a te ž in i, m o k r e n je u r e d u . O p a ž a ,
d r u g ih o r g a n iz a c ija iz v a n H r v a t s k o g lije č n ič k o g z b o ra o d lu č u je ,
da jo j je k o ž a p o s ta la s u h a , n e z n o j i se s k o ro n ik a d a . N a n o g a m a
n a p r ije d lo g u p r a v n o g o d b o ra Z b o r a , r e d o v ita m je s e č n a s k u p
d o b ila je o z a b lin e jo š p r o š le z im e i o d o n d a s u jo j n o g e okO‘ g le
š tin a Z b o r a u p o s e b n o j to č c i d n e v n o g reda.
ž a n ja p la v e i r a n ja v e . P r i j e o v o g o b o lje n ja b ila je m n o g o b o lje
O s ta le to č k e n o v o g p r a v i ln i k a s u p re n e s e n e iz s ta ro g a
ra s p o lo že n a , d a pače v e s e le ć u d i, a o d p o č e tk a b o le s ti p o s ta la je
p r a v iln ik a .
tu ž n a i n e ve s e la , o s je tljiv a n a s v a k u p r im je d b u . U k u ć i n i j e
I V . E v e n t u a lije
za d o v o ljn a , n a v o d n o j u m a jk a u v i je k p r e k o ra v a . P r ič a , k a k o su
P r e d s je d n ik p r im . T h a l l e r iz n o s i p r ije d lo g , da se Z b o r u j u h t je li u d a t i za n e v o lje n a č o v je k a i o d o n d a j e p o s ta la ta k o
lije č n ik a u p u t i do pis i z a m o li se, da p o r a d i n a o r g a n iz ir a n ju tu ž n a i b o ja ž ljiv a . T v r d i , da se osjeća još d je te to m , v o li se ig r a t i,
d o b a v e lije k o v a , j e r se i u b o ln ič k o j i p r iv a t n o j p r a k s i o p a ža , da n e m is li n a u d a ju .
je s n a b d je v a n je s lije k o v im a o teščano i da i m je c ije n a d n e v n o I z iove a n a m n e z e m o ra m o is ta k n u ti s lije d e ć e m o m e n te :
u p o ra s tu .
p re s ta n a k memsesa, g u b ita k n a te ž in i i m r š a v lje n je , k o je
Z a k lju č e n o je , da se Z b o r u lije č n ik a d o s ta v i s lije d e ć i d o p is:
v iš e o p a ža o k o lin a n e g o s a m a b o le s n ic a , g u b ita k a p e tita i gađe
H r v a t s k o d r u š tv o .za in t e r n u m e d ic in u m o l i H r v a t s k i li j e č
n j e p r e m a je lu , a oso b ito p r e m a m a s n o m e je lu , te p r o m je n e u
n ič k i z b o r , da što p r i j e p o v e d e a k c iju , da b i se o p s k rb a s li j e
k a r a k t e r u i d u š e v n e k o n f lik te k o jih u z r o k n e zn a m o da l i u is tin u
k o v im a z a v r i j e m e d a n a š n je g ra ta o s ig u ra la i ta k o o r g a n iz ir a la ,
p o s to ji. M o g li s m o se u v j e r i t i z a v r i j e m e b o r a v k a u k li n i c i, da
da n e b i u s lije d ne sta šice lije k o v a i l i r a d i n jih o v e s k u p o ć e s tra
je b o le s n ic a za s v o je g o d in e u is t in u d je tin ja s ta , n e d is c ip lin ir a n a
d a lo n a ro d n o z d r a v lje . č a k m o ž e m o u s t v r d i t i da n a g in je i la g a n ju . O d a n o s t i l j u b a v
U 8 s a ti i 15 m in . p r e d s je d n ik z a h v a lju je gg. p re d a v a č im a
p re m a r o d it e ljim a s a č u v a n a . T ip ič n o j e jo š da g o v o r i m o n o
i p r is u t n im a te z a k lju č u je s je d n ic u .
to n im g la so m , n e r a d o p r i č a i dosta je a p a tičn a .
P r e đ im o na status.
Z a p isn ik re d o v ite m je s e č n e s je d n ic e H rv a ts k o g d ru štv a V is o k a j e 164 cm , s la b e g ra đ e , p a n ik u tu s a đ ip o su s dsčezao,
z a in tern u m e d icin u m u s k u la t u ra v r l o s la b a . K o ž a su h a , ta n k a , a tro fič n a , n e p o k a z u je
o d rž a n e 2. s tu d e n o g 1939. u p r e d a v a o n ic i H r v a t s k o g lije č n ič k o g p a to lo š k ih p ig m e n ta c ija . K o s a g u s ta , s u h a , o b r v e i tr e p a v ic e
d o m a , Z a g re b , S u b ić e v a u l. 9. ja k o r a z v ije n e . P o s to ji la g a n a h ip e r trih o z a .
G la v a : s im e trič n a , n i j e p a to lo š k i o s je tljiv a n a p r it is a k i l i
P re d s je d n ik : P ro f . d r. I. H . B o t t e r i u d a r. P o p ile n o r m a ln o r e a g ir a ju n a s v ije t lo i a k o m o d a c iju . U s ta
T a jn ik p e ro v o đ a : D r. S o k o l i ć P avao b. o. Z u b i dosta v e lik i, u g la v n o m z d r a v i. J e z ik n a r u b o v im a
c r v e n , p a p ile n e š to a tro fič n e . G r l o b. o. T o n z i le : desna ne što
I. D e m o n s tra c ije
v e ć a o d lije v e .
P r im . d r . K l o b u č a r : V r a t : s re d n je d u g , m r š a v . T ir e o id e ja n i j e p o v e ć a n a , lim f n e
P r ik a z d v a ju s lu č a ja p e la g re ž lije z d e b. o>.
T h o r a x : d u g , u z a k , m a m m a e s a v im a tro fič n e . K o d d is a n ja
(a u to re fe ra t n i j e p re d a n )
s u d je lu je to ra k s o b o s tra n o je d n a k o . P e r k u t o m o p o s v u d a ja s a n
p lu ć n i z v u k , b a ze d o b ro p o m ič n e , a u s k u lta to rn o č u je se p o s v u d a
P r i m . d r. T h a l l e r L u jo :
ja s n o v e z ik u la r n o d is a n je .
O p r o b le m u p e la g re C o r : u n o r m a ln im g ra n ic a m a , to n o v i nešto m u k li i tih i.
(a u to re fe ra t n i j e p re d a n ) A k c i j a r e s p ira t o m o p r o m je n ljiv a , e k v a ln a .
A b d o m e n : n e što is p o d ra z in e to ra k s a , n e m a p a to lo šk e
o s je tljiv o s ti n i t i r e z is te n c ija . J e t r a i s le ze n a se n e p ip a ju .
I I . P re d a v a n je
O s ta li o r g a n i b . o.
D r. L u š i c k y K a r lo :
V a n js k i g e n ita li: p u b e s sla b o izra že n e , in a č e b. o.
K r i t i k a m o d e rn e te ra p ije a k u tn ih b o le s ti je tr e i d je lo v a n je R e fle k s i: fa r in g e a ln i s la b o iz ra ž e n , p a t e la m i p r is u t n i,
c is te in a k o d o v ih b o le s ti o s ta li b. o.
(iz a ć i će i n ex te n so ) E k s tr e m ite ti: n a r u k a m a se n o k t i o b ih p a la c a m i j e n j a j u , n a
n o g a m a o k o m a le o la e g s u lc e ra c ije u v e li č i n i p o la cm .
I I I . E v e n t u a lije O v o m sta tu s u d o d a je m o jo š g in e k o lo š k i i n e u r o p s ih ija t r ič k i
U 7 s a ti 50 m in . p r e d s je d n ik z a h v a lju je gg. p r e d a v a č im a i n a la z, k o j i gla se : v a n js k o s p o lo v ilo : v ir g o , r e k t a ln o se p r e t r a ž i
z a k lju č u je s je d n ic u . i n a đ e v r l o m a le n i u te ru s , k o j i je dosta d o b r o g ib iv . L i j e v o o d
u te ru s a p ip a se je d n a n e ja s n a re z is te n c ija is to ta k o i desno,
k o je s u n e o s je tljiv e . M u s k u la t u r a ja k o g r a c iln a , re d u c ira n a .
Z a p isn ik re d o v ite m je se čn e s je d n ic e H rv a ts k o g d ru štv a
K o ž a su h a , o p o ra .
z a in tern u m ed icin u
N e u ro lo š k i o rg a n s k i n a la z : o s im p o ja č a n e m u s k u la t u rn e
o d rž a n e 7. p ro s in c a 1939. g. u 6 s ati i 15 m in . n a v e č e r u p r e d a v a p o đ r a ž ljiv o s t i č ita v e m u s k u la t u re , u r e d a n . P s ih ič k i n e m a z a
o n ic i H r v a ts k o g 1 lije č n ič k o g d o m a , Z a g re b , S u b ić e v a u l. 9. m j e t i l j i v i h is p a d a i l i a lte ra c ija .
P r e d s je d n ik : P ro f . d r. I. H . B o t t e r i . N a l a z i : tje le s n a te ž in a k o d do la sk a izn a š a la j e 38 k g ,
T a jn ik p e r o v o đ a : D r . S o k o l i ć P avao. do k je p r i j e b o le sti b o le s n ic a te ž ila cea 50 k g . N a jv iš e u p a d a u
532
P re g le d ž e lu č a n o g so k a n a k o n d o ru č k a po B o a s u p o k a z a o D r. V r h o v a c Vuk:
je a n a c id ite t, i z v r š i li s m o f r a k c io n ir a n o c r p lje n je sa 300 ccm D ija b e te s i a rte rio s k le ro z a
5 % t n o g a lk o h o la , k r i v u l j a p o k a z u je a t ip ič n u s e k re c iju , j e r že
lu d a c p o č in je k a s n o i z lu č iv a t i s o ln u k is e lin u , k o ja do siže s v o j ( I I . d i o c ik lu s a : D ija b e te s i k a r d io v a s k u la r n e b o le s ti)
m a k s im u m u 1 0 5 to j m in . sa v r ije d n o s t i o d 50 slob . H C L . ii D is k u s ija se o d g a đ a za s lije d e ć i p u t, je r je p o o đ m a k lo
56 T . A . v r ije m e .
R e n tg e n s k i n a la z i: ž e lu d a c j e p o lo ž e n n a d e sn u s tr a n u U 8 s a ti i 20 m in . p re d s je d n ik z a h v a lju je p re d a v a č u i p r i
o b ra tn o n o rm a ln o g a . V r l o je d u g a č a k , š iro k i a to n ič a n , p ilo r u s s u tn im a te z a k lj u č u j e s je d n ic u .
m u le ž i s k o ro u v is i n i s im fiz e . K o n t u r e s u p r a v iln e , s lu z n ič k e
b o re p r ilič n o o đ e b lja le . D u o d e n u m b. O'. Z a p is n ik re d o v ite m je s e č n e s je d n ic e H r v a ts k o g d ru štv a
N a k o n 9 sati s a v je k o n t ra s t u v iju g a m a ta n k o g a c r ije v a , z a in tern u m ed icin u
k o je le ž i u m a lo j z d je lic i. N a k o n 24 sata k o n tra s t je n e je đ n a k o o d rža n e u č e t v r ta k , d n e 4. s ije č n ja 1940 u 6 s a ti i 15 m in . n a
m je r n o u s it n im g r u d a m a ra s p o re đ e n p o d e b e lo m c r ije v u , n o iz v e č e r u p re d a v a o n ic i H r v a t s k o g lije č n ič k o g d o m a , Z a g re b ,
te s lik e n is m o m o g li o d re d iti p o lo ža j k o lo n a . S u b ić e v a u lic a 9.
D a k le u z p to z u i atonom lilju in te re s a n ta n je s lu č a jn i n a la z
P re d s je d a : p r o f. d r. B o t t e r i .
s itu s in v e r s u s v is c e ru m a b d o n im is . D a je s a m o p r e o k re n u ti p o lo
T a jn ik p e r o v o đ a : D r . P . S o k o l i ć .
ža j u t r b u h u p o t v r đ u je n a m rtg . s lik a toraksai, k o ja p o k a z u je
n o rm a la n p o lo ža j srca. U 6 s a ti i 20 m in . p r e d s je d n ik p o z d r a v lja p r is u t n e i o t v a ra
R tg . n a la z p lu ć a : b . o. s je d n ic u te p r e d a je r ije č g. d r. S o lte r.
to m o r b u s A d d i s o n i . A k o b i to h t je li v e r if ic ir a t i, o n d a n e c in o m a b r o n h a s p r if o k a ln o m b r o n h o p n e u m o n ijo m . D a k le te
b i s m je li z a je d n o d a v a ti p re p a ra te p r e d n je g re ž n ja h o p o fize i a n o m a lije n is u r ije t k e i k o d n a s i h im a v iš e , a li se n e p re p o
s u p ra re n a ln e ž lije z d e v e ć b i tre b a lo p ro v e s ti s a m o t e r a p iju s z n a ju . l
h o r m o n im a p r e d n je g re ž n ja h ip o fize . Z a t im o p is u je g, p r im .
P r o f . dr. V u l e t i ć : J o š 1934. g o d in e , k a d sm o p r ik a
G r o s s m a n n ja s a n s lu č a j S i m m o n d ,s o v e bo le sti, k o je
Zjali p r v i s lu č a j c is tič n ih p lu ć a , u p o z o r ili s m o n a te ž in u d i
g a je lije č io z a je d n o s g. p r o f . B o t t e r i j e m .
ja g n o ze i čestoću o v e k o n g e m ita ln e a n o m a lije . J a sa m i p r e d
D o c . d r . S u č i ć : K a d je v e ć g o v o r o S i m m o n đ s o v o j 2 g o d in e im a o je d n o g b o le s n ik a , k o ji je d v ije g o d in e lije č e n
bo le sti, d o z v o lite m i, da o p iš e m je d a n s lu č a j, k o je g a s m o n e k a o apsces p lu ć a . D o š a o je u k li n i k u i u s ta n o v lje n o je , da
d a v n o lije č ili u k lin ic i. D je v o jč ic a s p o t p u n im s in d r o m o m S i no u o p će n ije b io apsces v e ć se r a d ilo o d v ije ciste s b r o n h o
m o n d s o v e b o le s ti p o č e la se o p o ra v lja ti n a in je k c ije p re p a p n e u m o n ijo m u o k o lin i. V a ž n o je is ta k n u ti, da se m n o g o o v a
ra ta . p r e d n je g r e ž n ja hiporteze. D o b ila je p o n o v n o mernzes i k v i h b o le s n ik a lije č i i p o s a n a to r ijim a k r o z g o d in e i to p o d
u p u ć e n a je k u ć i n a d a lje lije č e n je . N a k o n k ra t k o tra jn o g bo d ija g n o z o m : c a v it a r ia s t a t io n ir ia . R a d i to ga je p o tre b n o u č i
r a v k a k o d k u ć e p o n o v n o su jo j se v r a t i l i s v i s im p to m i i ja n i t i što v iš e la b o r a to r ijs k ih a n a liza , d a se p o m n o i s k lju č i m o
d r ž im , da n i j e p r im a la in je k c ije . K o d p o v r a tk a je im a la b r a g u ćn o s t p o s to ja n ja d ru g o g o b o lje n ja . N a r o č ito o p re z n i m o r a m o
d i k a r d ij u s 38 u d a ra u m i n u t i, a e le k t ro k o r đ io g r a m je p o k a b iti, a k o u sto p o s to ji p r if o k a ln a b r o n h o p n e u m o n ija , k o ja p r o
z iv a o o b ič n u S iin u s b r a d ik a rd i'ju . O vu b r a d ik a r d iju tu m a č io m ije n i la b o r a to r ijs k e n a la ze . N a r o č ito t r e b a p a z it i n a b r o n h ije
s a m s i n a r a z n e n a č in e . S i m m o n d s o v a b o le s t je dosta n e ja k t a z ije i n a s ta r i k r o n ič n i f i b r o u l c e r o z n i s p e c ifič n i p ro c e s p l u
sne etiologiije i r a d i to g a im a m o v r l o m n o g o k lin ič n ih r a z n ih ća. S lu č a j k o le g e I v a n č i c a je in te re s a n ta n još s d v a ra zlo g a .
s lik a . I m a s lu č a je v a k o d k o ji h m o r a m o is p ita ti s v e i n a jm a n je B o le s n ik je u p u ć e n u k li n i k u k a o e s e n c ija ln a tro m b o p e n ija , a
s itn ic e , j e r je k o d o v a k v ih e n d o k rin ih p o r e m e tn ja u z d rm a n g la v n e s m e tn je im a o je u p o d r u č ju srca. O d is ta je n a la z p r v e
k e m iz a m c ije lo g o r g a n iz m a . G . p r im . G r o s s m a n n m o ž e im a ti da n e b io te ža k . P o s to ja la je ta h ik a rd n a a p s o lu tn a a r it m ija i
p r a v o , a m o ž d a je i o v a j s lu č a j a tip ič a n , P ita , je s u l i p r a v i li b o le s n ik je im a o diispneju, c ija n o z u i d ru g e k a r d ija ln e s m e tn je .
p o k u s s a d re n a lin o m . S to se tič e b r a d ik a r đ ije k o d bo lesnice, U s to je im a o h e m o ra š k u d ija te z u s d ifu z n o r a z a s u t im S itn im
ikoju s a m v a m p r ij e opisao , m is lim , da je p o s to ja la zb o g p o k r v a r e n j i m a p o c ije lo j k o ž i i s lu z n ic a m a . E le k t r o k a r đ io g r a f
m a n jk a n ja s t im u la n c ije i to s im p a tik o to n ik a . N a in je k c ije sikii se v id i u n d u la c ija i fib rila c ijia s a p s o lu tn o m a r it m ijo m . N a
s im p a tik o to n iič n ih s re d s ta v a i k o fe in a iz n o s ila je f r e k v e n c ija k o n d v a da n a lije č e n ja s k in in o m p o s ta je r a d s rc a r it m ič a n i
p u ls a 58, a d ijh r e z a se p o p r a v ila n a 1.500— 2.500 c c m d n e v n o . b o le s n ik g u b i sve kardliijalne tegobe. K o n t r o ln i e le k t ro k a r d io
gram i je p o s v e n o rm a la n . Z n a č i, d a je p o s to ja la s a m o f u n k c io
D r. L u s i c k y : G . k o le g a G r o s s m a n n i m a đoneikle
n a ln a p o re m e tn ja . A k o u z m e m o jo š i tr e ć i m o m e n t t. j. esen ci
p r a v o i k a d b i č o v je k v id i o o v u b o le s n ic u parvi p u t, o d m a h h i
ja ln u t r o m b o p e n iju , o n d a v id im o , đa se k o d o v o g b o le s n ik a
p o m is lio n a m o r b u s A d d i s o n i. M e đ u t im k lim ič n e s lik e n is u
ra d i o t r i ra z n a o b o lje n ja , k o ja p o s v o j p r il ic i im a ju z a je d n ič k u
ta k o ja s n e k o d o v ih e n d o k rin ih b o le s ti i baš la b o r a to r ijs k i p o
e tio lo š k u p o d lo g u t, j. k o n g e n ita ln e p o re m e tn je .
d a tc i često u p o z o re n a m o g u ć n o s t ja č e g is p a d a jo š k o je e n d o
k r i n e ž lije z d e . Is to ta k o je i sa C u s h i n g o v o m bo le sti. T a D r . L u s i c k y : P a r a d e je opisao o v a k a v s lu č a j i e le k
dea c itira , d a je S i m m o n d s o v a b o le s t v r l o često p r a ć e t r o k a r d io g ra f s k i ga je p ro u č a v a o . O n m is li, d a se r a d i o k r v a
n a s ja k o m in s u f ic ije n c ijo m s u p r a r e n a ln e ž lije z d e . P o z n a ta je r e n j u i u m io k a r d u te da n a sta je p o v r e m e n o o šte ćenje p r o v o d
č in je n ic a , da h ip o f iz a iz lu č u je m n o g o h o r m o n a i dia m o g u k o d n o g sistem a, k o je je r e p a r a b ile o . Č im se p o p r a v i h e m o ra š k a
r a z n ih o b o lje n ja h ip o fiz e n a s ta ti ra z n e k lim ič n e s lik e . T a k o d ija te z a i r e s o r b ir a ju se e k s tra v a z a ti, o d m a h se n o r m a liz ir a i
im a m o h ip o f iz a m ih b o le s ti, h ip o f u r ik c ija h ip o f iz e s p o z it iv n im f u n k c ija s p e c ifič n o g p r o v o d n o g sistem a u srcu .
i p o v e ć a n im b a z a ln im m e ta b o liz m o m , a k o jiiš n i j e oštećena Prim. dr. Č u l u m o v i ć : H t io b i u p it a t i g o spo du
f u n k c ija š titn e žlje z d e . Is to ta k o n a la z im o i r a z n e p o re m e tn je p r e d g o v o m ik e , o d k a k v i h je f a t a ln ih p o s lje d ic a to , a k o se n e
u m ije n i k a lc ija ', v e ć p r e m a to m e , k o lik o je za h v a ć e n a p a r a t i d ija g n o s tic ira o v o o b o lje n je . P r a k t ič k i to n e m a n ik a k v e v a ž n o
r e o id e ja , — T a d e a je baš s a v je to v a o , da se t e r a p ijs k i p r i m sti'. S je ć a m se je d n o g p a c ije n ta . D v a m je s e c a p r i j e s m r t i d o
je n i g re tiiza m i k o r t ik a ln i h o r m o n i. Z a to s m o s tim e i p o č e li, a šao je k m e n i. N a b a z i p lu ć a su se č u li v la ž n i h ro p c i. R e n tg e n
ako to n e u s p ije , o n da ć e m o se o d lu č iti za im p la n t a d iju h ip o šfcai s lik a b ila je v r l o č u d n a . V i d i o g a je .i g. p ro f. B o t e r i. K a
fize . N a š a b o le s n ic a n e m a p ig m e n ta c ije , k o je h i b ile k a ra k te s n ije je d o b io i n f a r k t s rc a i e g z itira o je . M o ž d a je im a o i di
ris tič n e za A d d i s o n o v u bo lest, n e m a p ig m e n ta c ije n a s lu z s tič n a p lu ć a . T o n i j e v a ž n o i zb o g to g a g a n ije tre b a lo po s e b n o
n ic a m a 1. O v e k o ž n e p ig m e t a c ije v iš e s lič e a v it a m in o t ič n im d is p r e g le d a v a ti. O v o iz n o s im zato, j e r m i iz g le d a n e p o tre b n o , što
h r o m ija m a k o že . N a p o m e n u ti b i h tio , da p o s to je i d e b e li b o je g . p re d a v a č o v a k o p re e n e rg ič n o usta o p r o t i k r i v i h d ija g n o za .
le s n ic i s S i m m o n d s o v o m b o le s ti. L i c h t w i t z je te s lu D r. I v a n č i ć : O v a j b o le s n ik je ba š m n o g o t r p io zb o g
č a je v e n a z v a o : k a h e k s ije b e z k a h e k s ije . K a d i to g a se danas i k r i v e d ija g n o ze . O s ta v ila ga je z a ru č n ic a , n a p u š ta ga d ru š tv o ,
p r e p o ru č a n a z iv S i m m o n d s o v a bo lest, a n e S i m m o n d s teško dob'ilva n a m je š te n ja , j e r g a s v i s m a t r a ju t u b e r k u lo z n im
o v a k a h e k s ija . b o le s n ik o m .
Prim. dr. G r o s m a n n : A k o id e m o ta k o d a le k o k a o
što id e k o le g a L u s i c k y , o n d a n e m o ž e m o u o p ć e v iš e pou II. D r. S t e i n Beno:
s ta v lja t i d if e r e n c ija ln u d ija g n o z u n i t i s a z n a ti o č e m u se z a p ra
A le r g ič n i s in d r o m p r o b a v n o g tr a k ta i n je g o v o lije č e n je
v o ra d i. O n d a n is u k r i v u l j e tip ič n e , n e m a tip ič n ih v rije d n o s ti,
n e m a d if e r e n c ija ln ih m o m e n a ta i t . d. J a v id i m to, d a sve, što e fe d rin o m i A k te đ ro n o m
o v a b o le s n ic a im a d e , m o ž e im a t i A d đ i s o n o v a bo lest. M o (Iz a ć i će i n e x te n s o u L. V .)
lim , da m e se n e s h v a ti k r i v o . J a n is a m r e k a o da se n e d a ju
k o r t ik a ln i h o r m o n i, v e ć sa m p re d lo ž io , da se n a jp r ije d a je e k U d is k u s iji s u d je lu ju : D r. Lusicky.
s tr a k t p r e d n je g r e ž n ja h ip o fiz e , a te ra p ijs k i u s p je h će biti, n a j
Z b o g p re d u g o g t r a j a n j a s je d n ic e od ga đ a se d is k u s ija za
b o lji d o k a z za d ija g n o z u .
s lije d e ć i p u t. U 8 s a ti i 10 m in . p r e d s je d n ik z a h v a l ju j e p re d a
v a č im a i p r is u t n im a i z a k lju č u je s je d n ic u .
D r. I v a n č i ć R ado va n:
S lu č a j c is tič n ih p lu ć a
Z a p is n ik r e d o v ite m je s e č n e s je d n ic e H r v a ts k o g d ru štv a
(A u to r e f e r a t n i j e p re d a n )
z a internu m ed icin u
D oc. d r. S m o k v in a Milan: o d rža n e u č e tv r ta k , d n e 8. v e lja č e 1940. g. u 6 sa ti i 15 m in u t a
n a v e č e r u p re đ a v a o n i H r v a ts k o g lije č n ič k o g d o m a , Z a g re b ,
R e n tg e n o g ra m s lu č a ja cističn ih , p lu ć a S u b ić e v a u lic a b r . 9.
(Iz a š lo i n ex te n s o u L . V .).
P re d s je d n ik : p r o f . d r . I. H . B o t t e r i .
U d is k u s iji s u d je lu ju : T a jn ik p e r o v o đ a : d r. Sokoli,ć Pavao.
D r , H a h n A r p a d : D r . I v a n č i ć je s p o m e n u o , da su
U 6 s a ti i 20 m in u t a o tv a ra p r e d s je d n ik s je d n ic u , p o z d r a
to dosta r ije t k a o b o lje n ja . M e đ u t im u n o v ijo j lit e r a t u r i izno se v lj a p r is u t n e i p r e la z i n a d n e v n i re d .
am e rifcana ki a u to ri, da o v a k v ih k o m g e n ita ln ih a n o m a lija im a
m n o g o , a li da n is u r a z v ije n e u ja č o j m j e r i i r a d i toga se često Iz v ć e š ta j t a jn ik a o r a d u u p r o š lo j g o d in i.
n e p r e p o z n a ju . V e ć in a o v ih boiesnikaJ o b ila z i b o ln ic e p o d m n o
go k r i v i h d ija g n o za . S to s u p r o m je n e m a n je i s la b ije r a z v i je U o v o m iz v je š t a ju iz n ije t ću k ra tk i p r e g le d ra d a našeg
n e , to je o b ič n o d ija g n o z a teža. O s im to g a o v i b o le s n ic i n a g i d ru š tv a u p ro š lo j g o d in i 1939.
n j u k p lu ć n im k o m p lik a c ija m a , č e s tim b ro n h itis im a , b r o n h o N e ć u p o im e n c e n a b r a ja t i, k o j i s u č la n o v i o v o g d ru š tv a i
p n e u m o n ija m a , apscesu i g a n g re n i p lu ć a . T o se p o d v rg a v a l i o v e g o d in e m a r lj i v o s a r a đ iv a li u p le n u m u Z b o r a lije č n ik a , k o ji
je č e n ju i te k k o d o p e to v a n ih r e n tg e n s k ih o k n tro la se za p a zi su p u b lc ir a li s v o je r a d o v e u d o m a ć im ; s tr a n im ča so p isim a i
n e k a a n o m a lija . Z n a m v iš e s lu č a je v a i z n a še g in s titu ta , g d je k o ji su r a d i li m a n je i l i v iš e v r e m e n a u p o je d in im m e d ic in s k im
su b o le s n ic i u p u ć e n i s d ije g n o z o m b ro n h ie k la z ijia >ili ča k k a r in s titu t im a u in o z e m s tv u .
534
da će s a n a to r ij i n a d a lje n a p re d o v a ti i r a z v i ja t i se i u: z n a n g ra n u lo m a to z e i p o s to ta k s lu č a je v a s v e v iš e raste. K a k o n a m
s tv e n o m p o g le d u 1 n a v o d i, đa za sada im a m o p r v u s ta n ic u za je p o zn a to , do o s a ln e lim p h c g r a n u lo m a t o z e n e d o la zi n ik a d p r i
b o le s ti s rc a , lije p i i v e li k i la b o r a to r ij te re n d g e n o lo š k i o d je l. m a rn o , n e g o u v e z i sa g ra n u lo m a to z o m lim f n ih ž lije z d a i to p e r
P o n o v n o z a h v a l ju j e n a p o s je tu i n a d a se, da će s v i b i t i za d o co n tin u d ta te m i l i m e ta s ta ts k i l i m f n i m p u te m , do k š ire n je k r v n i m
v o lj n i s d a n a š n jo m p r ir e d b o m . p u te m , S t e r n b e r g i m n o g i d r u g i a u t o ri s tro g o n e g ir a ju .
P r im . d r. G ro s s m a n n p r e la z i n a z n a n s tv e n i dio d a n a š n je O n a se n a jč e š ć e j a v lj a k o d lo k a liz o v a n e fo rm e , a i u k a s
s je d n ic e i m o li g. d r . D i m l j a k o v i ć a , da o d rž i s v o j re fe ra t. n i j i m s ta d ijim a k r o n ič n o p r o g r e đ ije n tn e fo r m e lim p h o g r a n u
lo m a to ze češće m o n o s to tič k i n e g o p o lio s to tič k i i to v e ć in o m na
1. D r . D i m l j a k o v i ć S tje p a n ; k r a t k i m p lo č a s tim s p o n g io zn d m k o s tim a , k r a l j ešcim a, r e b r im a ,
lu b a n js k im k o s tim a , s k a p u li, s te m u m iu , z d je lic i, a r e d e n a c je
S lu č a j osalne lim fo g ra n u lo m a to z e v a s tim k o s tim a i to r e d o v ito n a d ija f iz i. R a z lik u je m o d e s tru k
G o s p o d o p ro fe s o ri, gospođe i gospodo! t i v n u o s te o k la s tič n u f o r m u , o s te o p la s tičn u f o r m u , (e b u rn iz a c ija )
m je š a n u fo r m u , a r e d e se j a v lj a u f o r m i p e rio s titis a , kao
S lo b o d a n s a m da V a m p r ik a ž e m s lu č a j je d n e p a c ije n tic e s u b p e rio s ta ln e i n f ilt r a c ije sa p e r io s ta ln im s t v a r a n je m k o š ta n o g
lije č e n e u n a š e m s a n a to r iju . R a d i s e o 39 god. s ta ro j (kućanici. tk iv a .
O b ite ljs k a a n a m n e za b . v . O d d j e č j i h b o le s ti im a la je M a k r o s k o p s k a s lik a s k e le tn ih p r o m je n a je v r l o r a z li
o spice, a k a s n ije j e b ila z d r a v a d o 1918. g od ., k a d a je d o b ila čita, u p o č e tk u je d v a v id im o liv id n o o b o je n a m je s ta , k o ja u
g r ip u i u p a lu p lu ć a , 1931. g o d . o p e rir a n a r a d i tu m o ra , k o ji se k a s n ijim s ta d ijim a iz g le d a ju k a o b ije lo s iv d do žu ć k a s ti č v o rić i,
n a la z io iz m e đ u an g. m a n đ ib u la e , u h a i s te rn o k le id o m a s to id e u s a be z da je s t r u k t u r a k o s ti b itn o p r o m je n je n a , a k o n a č n o d o la zi
(o n a r a v i to g a tu m o ra p a c ije n tic a p o b liž e n e z n a n iš ta ), 1916. g. do p ro m je n a u s m is lu oste olize, često i do n o v o g s tv a r a n ja k o
p a c ije n tic a je p r im je t ila , d a jo j u lije v o j a k s ili ra s te je d n a iz r a štan e s u psta nce, ta k o , đa n a s ta je s lik a , k o ja n a s p o d s je ća n a
s lin a , im a la je s u b f e b riln e te m p e r a tu r e i la g a n e b o lo v e . P a c i m o rb u s P a g e t .
je n tic a je došla u n a š s a n a to rij ii k o d p re g le d a se j e n a š l a u H is to lo š k i v id im o u k o š ta n o j m o ž d in i tip ič n o lim f o
_ lije v o j a x i lli iz ra s lin a v e lič in e o v e ć e g o ra h a , s re d n je t v r d e k o n g ra n u lo m a to z n o t k iv o , lim fo c ite , fibroiblaste, e p ite lo id n e s ta n ice ,
s is te n c ije , n a p r it is a k g o to v o n e o s je tljiv a , dosta d o b ro o g r a re tic u lo i p la z m a s ta n ice , g o le m e S t e r n b e r g o v e sta n ice , a
n ič e n a , (koža n a d to m o t e k lin o m la k o p o m ič n a t. j . n e ja k o g i k a tk a d i d o sta e o z in o filn ih s ta n ic a . U k a s n ijim s ta d ijim a n a la
b iv a . U z o v u iz r a s lin u s m e d ij, s tr a n e n a š la se jo š je d n a t v r đ a z im o o ž iln o t k iv o , n e k r o z e i k a z e o z n o ra s p a d a n je .
v e lič in e le š n ja k a , is tih s v o js ta v a , isto i n a v r a t u , la te ra ln o od
R ö n tg e n s k i n a la z j e o b ič n o p o t p u n o n e k a ra k te ris tič a n . N a
s te rn o k le id o m a s to id e u s a .
la z im o o b ičn o c e n tra ln a ž a riš ta n e p r a v iln o o k ru g la , n e o š tro
R a d i s u m n je n a lim p h o g r a n u lo m a to z u n a č in je n a j e k r v n a
o g ra n ič e n a r a s v je t le n ja , k o ja im a d u te n d e n c iju , da k o n f lu ir a ju
s lik a i e x t ir p ir a n a je i z l i j e v e a k s ile ž lije z d a i h is to lo š k i p r e
a k a s n ij© p o p r im a ju m je h u r a s t i m re ž a s ti k a ra k t e r. R ije đ e n a
tra že n a , te s u oba n a la z a p o t v r d ila s u m n ju ; is to d o b n o n a č in je n a
la z im o p r o m je n a u f o r m i p e rio s ta ln o g s tv a r a n ja k o s ti; n a k r a
je ro n tg e n o lo š k a s n im k a p l u ć ij u i u li j e v o m g o r n je m r e ž n ju
lje š c im a n a la z im o k a tk a d u z ra s p a d s k le ro zu .
k o n s ta tira n a j e lim p h o g r a n u lo m a to z n a in f ilt r a c ija . P a c ije n tic a
D i a g n o z a k o š ta n e lim p h o g r a n u lo m a to z e je dosta teška
je d o b iv a la a rs e n i r ö n t g e n t e r a p ij u , O t e k lin e p o d p a z u h o m i n a
i r e d o v ito za p o s t a v lja n je is p ra v n e đ ia g n o z e n ije s u n a m dosta
v r a t u s u n e s ta le i p a c ije n tic a s e j e d o b ro osjećala do p o lo v ic e
k lin ič k i s im p to m i (p o v e ć a n e lim f n e ž lije z d e , t u m o r slezene,
1938. g o d in e , k a d a j e p o č e la ja č e k a š lja ti, te že j e d isala , im a la
n a la z k r v i , te m p e r a tu r a i t. d .), n e g o n a m is to m h is to lo šk a p r e
je ja č e b o lo v e is p o d m a n u b r iu m a s te r n i i u d e sn o m ra m e n u .
tra g a e x c id ira n e ž lije z d e o m o g u ć u ju d ia g n o zu . D i f e r e n c i
R o n tg e n o lo š k i j e s n im lje n de sn i r a m e n i z g lo b i n a a k ro m io n u
j a l n o d i a g n o s t i č k i d o la ze u o b z ir u p r v o m r e d u t. b . c.
i a c r o m ija ln o m d ije lu c la v ic u la e n a š le s u se p r o m je n e , k o je su
k o s tiju , n a d a lje k o š ta m t u m o r i i l i m e ta sta ze , P a g e t o v o obo
g o v o r ile z a o s a ln u lim p h o g r a n u lo m a to z u , a i p lu ć n i n a la z je bio
l j e n je i o s te o m ie litič k i p ro ce s i.
m n o g o lo š iji i lim p h o g r a n u lo m a to z n a i n f ilt r a c ija z a u z im a la je
m n o g o v e ć e p o d ru č je ne go 1936. g o d in e . P a c ije n tic a j e p o n o v n o
2. D r . K a n t o c i B o g u m il:
d o b ila n e k o lik o s e r ija r ö n t g e n t e r a p ij e i n a k o n to g a se je osje
ća la d o b ro s v e do k o n c a 1939. g o d in e , k a d a je p o č e la p o n o v n o S lu č a j h ip o fiz a r n e k a h e k s ije S im m o n d s o v a tip a
ja č e k a š lja ti, iz b a c iv a t i nešto k r v i , d o b ila j e p o v iš e n u te m p e r a
tu r u , k o ja se je k r e t a la iz m e đ u 37.5— 38° i d o b ila je o te k lin u S lo b o d a n s a m p r ik a z a ti V a m in te re s a n ta n s lu č a j h ip o f iz a r
isp o d desne sise, k o ja je postepen o ra s la . P a c ije n tic a je r a d i n e k a h e k s ije S i m o n đ s o v a tip a .
D o z v o lit e m i p r i j e n e g o p r e đ e m n a r a z m a tra n je i o b ra d u
to g a došla u s a n a to rij i p r ig o d o m p r e tr a g e n a š lo se, da je desna
s tr a n a v r a t a la g a n o n a te č e n a d u z r u b s te rn o k le id o a s to id e u s a s a m o g s lu č a ja da k a ž e m p a r o p ć e n itih r ij e č i o dosada p o z n a to j
f u n k c iji h ip o fiz e i to s p e c ija ln o n je n o g p r e d n je g r e ž n ja . P re d .
p ip a le s u se p o v e ć a n e lim f n e ž lije z d e t v r d e , b e zb o ln e , a is p o d
r e ž a n j h ip o fiz e tz v . a d e n o h ip o fiza z a u z im a s a s v im posebno
desne sise o te k lin a p lo s n a te f o rm e , v e lič in e d la n a , t v r d e k o n z i
m je s to u p a t o lo g iji e n d o k rin ih o b o lje n ja . N j e z i n i h o r m o n i v rš e
s te n c ije , ne što b o ln a ; k o ž a n a d to m o te k lin o m c rv e n k a s ta , n a
v r l o s lo ž e n i i k o m p lic ir a n i u p l i v n a p o d re đ e n e jo j e n d o k rin e
pe ta S n d je se d a la p o m a ć i o d p o d lo g e . N a p lu ć im a n a d ob a
v r š k a s k ra ć e n i z v u k , a n a ro č ito n a d l i j e v im , a g o to v o n a d osta ž lije z d e , k o je o pe t p re k o c je lo k u p n o g v e g e ta tiv n o g n e r v . siste
l i m č ita v im l i j e v im p lu ć e m iz ra z ita m u k lin a i b r o n h ija ln o ) disa m a , i z lu č iv a n je m s v o jih v la s t itih h o rm o n a , v r š e n a jf i n l ju r e g u
n je . G o r n j a g r a n ic a s r c a n i j e se d a la is p e r k tu tira t i, r a d i m u la c iju n a jr a z l ič i t i j ih f u n k c ija c ije lo g o r g a n iz m a . T a k o se m o ž e
k lin e , k o ja se p ro te že s v e do v ra ta . m is liti, da p r e d . r e ž a n j iz lu č u je n e k e o s n o v n e h o rm o n e , k o j i se
N a d p u lm o n a lk o m se č u o g r u b i s is to lič k i šu m . N a la z u r in a m o g u uislijed k e m ijs k ih p r o m je n a r a z lu č it i u p o je d in a č n e , to
b io j e be z o s o b ito s ti. S e d im e n ta c ija p o v iš e n a 90 n a k o n je d n o g ćem o se d r ž a t i u o b ič a je n e p o d je le , g d je s u h o r m o n i p r ik a z a n i
sata, a k r v n a s lik a je b ila s lije d e ć a : k a o s a m o s ta ln e je d in ic e , a o d k o jih ćem o s p o m e n u ti n a jv a ž n ije .
U lit e r a t u r i ih j e dosada u k u p n o n a v e d e n o 20, o d k o j i h ć u
E. 3,680000 o v d je s p o m e n u ti sa m o n e ke.
Hb. 69% 1. H o r m o n ra s ta (p o E v a n s u i L o n g u ) . O n p o ts tre k a v a
IB . 0,9 o p ć e n iti ra s t, te se č in i, da p o ja č a n i p o d ra ž a j ra s ta p r i j e sra šte
L. 12.950 n ja e p ifiz e v iš e u tje č e n a g ig a n tiz a m , a n a k o n s ra š te n ja iste, n a
D i f . (k rv. si. šta p 1% a k ro m e g a liju . N a k o n is tr a ž iv a n ja k o d a k ro m e g a lije s m a tra se, da
.S eg m en t . 84,% c v a j h o r m o n i z lu č u j u e o s in o filn e sta n ice . E r d h e i m p a k m is li
lim f o c ita . 9% da g a s t v a r a ju o d n je g a p ro n a đ e n e tz v . » S c h w a n g e r s c h a ftz e lle n «.
m o n o cita . 2% K o d p o m a n jk a n ja o v o g h o rm o n a u n a jr a n i j o j d o b i d o la z i do
p a tu lja s to g rasta, a li se jo š n e zn a , da l i k o d to g a u tje č u i d r u g i
e o z in o f iln ih 4%
fa k to ri.
R ö n tg e n s k i n a la z p lu ć iju bio je m n o g o lo š iji i č ita v o lije v o 2. G o n a đ o tro p n i h o r m o n (p o Z o n d e k - A s c h e i m u i
p lu ć n o p o lje b ilo j e h o m o g e n o in te n z iv n o za s je n je n o . R a d i ote S c h m i t h u ) . K o d n je g o v o g p o m a n jk a n ja d o la z i do ispada
k lin e is p o d desne sise, d a li s m o n a č in it i ro n tg e n o lo š k u s n im k u f u n k c ije s p o ln ih ž lije z d a i a t ro f ije is te , što č in e k a r d in a ln i
r e b a ra to g p r e d je la i n a V i V I r e b r u is p re d h rs k a v ič n o g d ije la s ip to m (kod F r o l l e h o v e i S i m m o n d s o v e b o le sti. O v a j
n a šle s u se p ro m je n e u s m is lu o s a ln e lim p h o g ra n u lo m a to z e . h o r m o n h ip o fiz e 1) u b r z a v a ra s t i d o z r ije v a n je f o lik la , 2) d o v o d i
P a c ije n tic a je p o n o v n o d o b ila r ö n tg e n t e r a p iju i o te k lin a do k r v a r e n j a u s t v o r e n im f o lik lim a i p o ja č a n e h ip e r e m ije , 3)
is p o d desne sise se je z n a tn o s m a n jila . T i m e b ih ja z a v r š io s v o j u b r z a v a s tv a r a n je lu t e in s k ih s ta n ic a i to u p r v o m r e d u iz th eca
re f e r a t d s lu č a ju , a sada ć u b i t i ta k o s lo b o d a n , da se sa p a r f u llic u li. O v e k o n s ta n tn e p o ja v e s u u p o tre b lje n e k a o d o k a z
r ije č i o s v r n e m n a o s a ln u f o r m u lim p h o g ra n u lo m a to z e . p o ja č a n o g d je lo v a n ja p r e d n je g r e ž n ja t j . p o v e ć a n o g g o n a đ o tro p
V e ć p r e d v iš e n e g o s to g o d in a iza š la je p r v a te m e ljn a ra d n ja n o g h o r m o n a , k o ji se n a la z i u u r i n u g r a v id n e žen e, a p o zn a te
H o d g k i n s a o b it i lim p h o g r a n u lo m a to z e n o n a o s a ln u f o r m u p o d im e n o m A s c h e i m Z o n d e k o v e r e a k c ije . O v a j b i se
o v o g o b o lje n ja n a ila z im o u lit e r a t u r i m n o g o k a s n ije i te k z a d n jih g o n a d o tro p n i h o r m o n p r e m a v r s t i s v o g a d je lo v a n ja im a o d ije liti
10— 15 g o d in a z a h v a lju ju ć i p o b o ljš a n ju đ ia g n c s tič k e te h n ik e , u 5 fa k to ra : F o llik lh o r m o n , L u t e in s k i h o r m o n , S in e r g is t fa k to r,
n a ila z im o u li t e r a t u r i s v e v iš e r a d n ja o o s a ln o j f o r m i lim p h o P r o la n A ., P r o la n B .
540
U d is k u s iji s u d je lu je : D r. Š a l e k Iv o :
G onad o trop ni h o r m o n j e p r v i h o r m o n k o je g a je n a k a s t r ir a n im ž e n k a m a m iš a i g le d a p o ra s t te ž in e s u p ra re n a lk e .
u o p će u s p je lo d o k a za ti u u r in u i k r v i . Z a in te r n is tu je o d in te R e i s s (E n d o c r. 18. I. 1936) o d re đ u je dj e lo tv o rn o s t k o rt ik o t ro p n o g
resa je d in o n e g a tiv n i n a la z toga h o r m o n a k o d m o r b u s C u s h i n g h o r m o n a u k la n ja n je m s u d a n o fo b n e zo ne, koija n a s ta je u k o r i
i S i m m o n d s o v e bo lesti. Z a o d re đ iv a n je to g h o r m o n a p o s u p ra r e n a lk e k o d h ip o fiz e k to m ir a n o g šta k o ra . J a s a m iz ra d io
sto je v r l o p o z n a te re a k c ije A s c h c h e i m Z o n d e k i F r i je d n u m e t o d u (A c t a B r e v i a N e e rla n đ d ca 8/196 1938), a s a s to ji se
e d m a n n , k o je r a d i toga n e ć u po s e b n o s p o m in ja ti. P r v a t r a je u to m e , da se m iš h ip o fiz e k to m ir a i ček a de se t da n a d o k k o ra
72 sata a d r u g a n a jm a n je 24. Z a to je in te re s a n tn o s p o m e n u ti s u p r a r e n a lk e m a k s im a ln o a tro fira . S a d a se in tra p e rito n e a ln o
je d n u n o v u r e a k c iju k o ja t r a je sa m o 4 sata. t. z v , H obgelniest k r o z 4 d a n a p o d v a p u ta d n e v n o i n j i c i r a e k s tra k t k o j i je d o
(P ro c . R o y . Soc. A f r . M a r c h 1930). b iv e n n a p r i j e o p is a n n a č in . U k o lik o is p it iv a n i e k s tra k t s a d rž i
R a d i se o a f r ik a n s k im ž a b a m a X e n o p u s la e v is . T e žab e k o rt ik o t ro p n o g h o rm o n a , zo n a fa s c ik u la ta se n e o b ič n o p ro š iri.
o v u li r a j u a k o su z a tv o re n e u ta m n i p r o s to r je d in o k a d i m se H is to lo š k i r e z se p r o jic ir a sa m ik r o s k o p a n a je d a n p a p ir i i z
uštrca g o n a d o tro p n i h o r m o n i to v e ć u r o k u c d 4 sata. S p o n m j e r i se p r o m j e r s ta n o v ito g b r o ja je z g a ra i u z m e od n j i h s re d
ta n o n e o v u lir a ju u ta m i n ik a d a . T a ja ja š c a se ja s n o v id e u v o d i n ja v rije d n o s t. D o k k o d k o n t ro la ta j b r o j p a d a p r e m a n o r
a k v a riu m a , p a se n a ta j n a č in m o ž e n e o b ič n o b r z o p o s ta v iti m a ln im m iš e v im a s k o ro z a 50 posto, d je lo t v o r n im e k s tra k tim a
diag n o za. T o je od n a jv e ć e g in te re s a za b r z o p o s t a v lja n je d ija m o ž e se p r e ć i č a k n o r m a lu . Jo š b o lje je u z e ti k a o k o n t r o lu
gn o ze e x t r a u t e r i n o g g ravilđiteta . je d n u s u p r a r e n a lk u h ip o f iz e k to m ir a n o m m iš u ta k o , da m u d r u g a
K o r t i k o t r o p n i h o r m o n da lek o je in t e r e s a n t n iji za n e m o že h ip e r t r o f ir a t i (k o d n e h i p o f iz e k t o m i r a n i h m iš e v a ako
d n te m is tič k u e n d o k rin o lo ig iju . P r v i p u t je u t r v đ e n o d C o l l i p a se iz v a d i je d n a s u p r a r e n a lk a d ru g a fco m p e n za to rn o h ip e r tr o f ir a ).
(L a n c e t 1933/11. 347). T o je o n a j h o r m o n p r e d n je g re ž n ja h ip o M e l a n o t r o p n i h o r m o n n a la z im o ta k o đ e r k o d C u
fize, k o ji s tim u lira ] k o r u s u p ra re n a lk e . O n a a t r o f ir a a k o se ž iv o s h i n g o v e b o le s ti ( J o r e s : K l i n . W o c h s c h r. 1935/11 1938.). T e š k o
in ja h ip o fiz e k ta m ira , a is te z n a k o v e h ip o f u n k c ije k o r e v id i m o i je danas re ć i k o ju o n u lo g u im a d e u o r g a n iz m u v iš ih ž iv o t in ja .
k o d S i m m o n d s o v e bo le sti, g d je je h ip o fiz a ra z o re n a . T u n e N e k i m is le , da je o n p re n a š a č v id n i h p o d ra ž a ja n a h o r m o n a ln i
po m a že d a v a n je sam o g h o rm o n a rasta n e g o se s u p ra re n a lk a o p o sistem . N a la z im o ’ g a k o d C u s h i n g o v e b o le s ti a iz g le d a da je
r a v lj a te k d a v a n je m b ilo č ita v e h ip o fiz e , bdio sam o to o rtik o tro p s m a n je n k o d v it ilig a . M u s s i u i M o r a t t u (P re ss m e d ic a l
no g h o rm o n a , k o j i se da d e la k o iz o lir a t i, j e r je te rm o sta ib ila n
1939/42, 844) u s p je lo 1 j e i z lije č it i lo k a ln o m a p lik a c ijo m m e la n o
i u ltra filtra jb ila in . T a j k o r t ik o t r o p n i h o r m o n u n e k o lik o s lu č a tro p n o g h o r m o n a v it ilig o . M e la n o tr o p n i h o r m o n iz o lir a se iz
je v a s to ji u c e n tru e n d o k rin ih obolem ja. T a k o k o d h ip e r to n ije :
k r v i ta k o , da se u z m e je d n a žab a k o ja je d u lje v re m e n a s ta ja la
Jo re s (K l in . W o c h s c h r. 1935/11. 1348) na ša o je u m n o g im s lu
n a s u n č a n o m s v ije t lu č im e s u m e la n o fo re k o r e p o s ta le p o tp u n e ,
č a je v im a g e n u in e h ip e r to n ije k o r t ik o t r c p n i h o r m o n u u r in u .
o k r u g le i m a le . Ž a b a se u b ije i k o ža ra z r e ž e u m a le n e k v a
W e s t p h a l i S i e f e r t (Z e it . f. K l i n . M e d . 133/261 1938) p o
đ ra tić e od je d n o g m m i m e tn e u r in g e r . Is p it iv a n a k r v p o m ije š a
t v r d i li su te re zu lta te . O n i su č a k n a š li k o d n e k ih s lu č a je v a r e
se sa a ce to n o m , a ta lo g k o j i je na sta o se o t f ilt r i r a i suši je d a n
n a ln e h ip e r to n ije ta j h o r m o n u k r v i dl u r in u . In te re s a n tn o je
sat k o d 80° t e se e k s tr a h ir a sa 0,25i%j o c te n o m k is e lin o m . Taj|
ip a k s p o m e n u ti, da s u k o d g e n u in e h ip e r t o n ije o v i a u t o ri n a š li
se e k s tra k t d o d a je o n im k v a d r a t ić im a ž a b lje k o že u r in g e r u i
i je d a n e k s tra k t, k o ji k e m ijs k i s lič i h o r m o n u s tra ž n je g r e ž n ja
g le d a p o d m ik r o s k o p o m n a k o n je d n o g sata. A k o se m e la n o fo re
h ip o fize , a d je lu je n a d e k a p itira n o j m a č k i ta k o , dai p o v iš u j e
p o v e ć a ju i p o s ta n u n a r u b u n e ra v n e , o n d a j e p r is u t n o s t to g
k r v n i tla k , d a k le m u je d je lo v a n je p r a if e m o . W e s t p h a l i
h o r m o n a do ka za n a .
S i e f e r t s u p o š li ta k o d a le k o d a su n a v o d n o s d o b r im u s p je _
h o m d a v a li s e r u m h ip e r to n ič a r a a s te m č a rim a i b o le s n ic im a sa D i j a b e t o g e n i h o r m o n j e p r v i u t v r d i o H o u s s a y sa
p n e u m o n iijo m . N a la z k o rtiib o tro p n a g h o r m o n a k o d h ip e r to n ič a r a s v o jim p o z n a t im p o k u s o m đ a se n a p a n k r e e k t o m ir a n o m psu
te o re ts k i o p ra v d a v a z ra č e n je s u p r a r e n a lk i k o d h ip e r t o n ije p o diab etes p o p r a v lja n a k o n e k s tirp a c ije h ip o fiz e . O n n a s s p e c i
R a a b u , j e r ako je z a h ip e r t o n iju o d g o v o r n a h ip e r fu n k c ija ja ln o in te re s ira k o d ju v e n iln o g d ija b e te s a , j e r ć e m o g a n a ć i u
k o re s u p ra re n a lk e , o n d a je i r a z u m l ji v o đa n a la z im o k o rt ik o u r i n u ( H o u s s a y R e v . S oc. a rg . B ill . 9,262/1933), u z n e k e d ru g e
tr o p n i h o r m o n u p o v e ć a n o j m je r i. R a a b s a m g o v o r io je u n e h o r m o n e k o je ćem o o d m a h n a v e s ti. D ia b e to g e n i h o r m o n o d re
k o j lip o itrin s fc o j supstancii, n o p o k a z a lo ise, da je to p o tp u n o đ u je m o n a p su i n j ic i r a ju ć i m u u r i n k r o z n e k o lik o da n a d o k se
id e n tič n o sa k o r t ik o t r o p n im h o rm o n o m , n e p o k a ž e p o v iš e n je k r v n o g šećera.
C u s h i n g o v a bo lest se je p r i j e s v o d ila s a m o n a h ip e r H o r m o n m i j e n e u g l j i k o h i d r a t a i h o r m o n
fu h k cd ju p r e d n je g re ž n ja h ip o fiz e u s m is lu p o v e ć a n e p r o d u k c ije m i j e n e m a s t i . I o n i d o la ze k o d ju v e n i ln o g diab etesa . T i
b o rtik o tn c p n o g h o rm o n a . N o n a s k o ro se p o k a z a lo da im a C u s s u dia b e te s i re z is te n tn i n a in s u lin ( B a r t l h e i m e r , K l i n . W s c h r.
h i n g a i b e z a d e n o m a h ip o fiz e , d a k le ta k o v ih , g d je n a la z im o 1939/1, 647). H o r m o n m ije n e u g ljik o h id r a t a s n iz u je g lik o g e n u
sam o ad e n o m k o r e s u p ra re n a lk e . J a s n o je , da je s lik a u olba j e t r i š ta k o ra . N o r m a ln o iz n a š a ta j g lik o g e n o k o 3 ,7 5 % . I n j i c i
slu č a ja ista, j e r je k o n a č n i efe k a t is t i t. j. h ip e r f u n k c ija k o re . r a n je m to g e k s tra k ta i z k r v i i l i u r in a p a d a o n č a k z a 9 9 % . I z
C u s h i n g im a s v o ju p o z n a tu s im p to m a to lo g iju k a o s k u p lja n je u r in a se d o b iv a ta k o , da se o b o ri sa 5 p u ta v e ć o m k o lič in o m
m asti, p la v o o k ru g lo lic e , p o d ig la b u lija , h ip e r to n ija , h ip e r g lik e a lk o h o la 8 0 % tn o g a i p e r e s a e te ro m . K o n a č n o se ta lo g , otopi
m dja, h ip e r trih o z a i h ip e rh o le s te rin e m iija , s tria e itd . N o Im a i u v o d i i i n j i c i r a š ta k o ru , k o je g a se n a k o n d v a sa ta u b i j e r e
m n o g o b la ž ih fo rm a , g d je m n o g i o d t ih s im p to m a n is u iz ra ž e n i. z a n je m g la v e i k o n t r o lir a g lik o g e n u je t r i. H o r m o n m ije n e m a s ti
B aš te la k e s lu č a je v e m o ć i ćem o d ia g n o s tic ira t i a n a liz o m h o r u z r o k u je k e to n e m iju i k e t o n u r iju . V a d i se i z u r in a isto k a o i
m o n a . K la s ič n i C u s h i n g im a u k r v i i u r i n u p o v e ć a n e k o li h o r m o n m ije n e u g ljik o h id r a t a s a m o se o d ije li o d p r v o g a d ija
čin e k o rt ik o t ro p n o g h o rm o n a , m u š k o g s p o ln o g h o rm o n a , đ ia b e liz o m k o d p . H . 8. U p r in c ip u is to ta k o v a d i se i z k r v i i o p e t
to g enog h o r a m a i m e la n tro p n o g h o rm o n a , d o k je g o n a đ o tro p m o d je lju je đ ia liz o m je d a n o d d ru g o g a . H o r m o n m ije n e u g lj i k o
h o r m o n za č u d o n e g a tiv a n p re m d a p r ip a d a b a z o f iln im s ta n ic a m a h id ra ta đ ia liz ir a k o d k is e le r e a k c ije, a o n a j m a s t i k o d lu ž n a te .
p r e d n je g re ž n ja h ip o fize . K a d k a d a p r im je r ic e m o ž e m o u s ta n o I on se i n j ic i r a š ta k o rim a te š k im o k o 150 g r i k o n t r o lir a u
v i t i s a m o a m e n o re u , a a n a liz o m n a đ e m o n o r m a ln e k o lič in e f o li u r i n u iz a 4 sata ( A b d e r h a l d e n H b u c h . Albt. V . T e i l 3 B z w .
k u la r n o g h o rm o n a i a n d ro s te ro n (i n e k ih d r u g ih a n d ro s te ro n u H ä lf t e B . 874). P o z i t i v n i n a la z o v ih h o r m o n a k o d ju v e n iln o g
s lič n ih s p o je v a ). T a k a v n a la z n a m v e ć o p r a v d a v a s u m n ju n a đis_ diab etesa im a i s v o j u te ra p e u ts k u v r ije d n o s t, j e r V is o k im d o
fu n k c iju h ip o fiz e u s m is lu C u s h i n g a . A k o im a m o i z r a z it i z a m a e stro ge n o g h o r m o n a m o ž e m o k a k o je Z o n d e k p o k a za o
C u s h i n g , a k o r t ik o t r o p n i h o r m o n je n e g a tiv a n , t r a ž it i ćem o b lo k ir a t i h ip o f iz u i tim e s p r ije č it i 'iz lu č iv a n je h o r m o n a . O s o
o pe t m u š k i s p o ln i h o rm o n , j e r ta j se u ob a s lu č a ja n a la z i u b ito će b i t i to o d k o ris ti, a k o s u t i d ija b e te s i r e z is te n t n i n a
o g r o m n im k o lič in a m a . N i je još sa m o r ije š e n o p ita n je , d a li se o n in s u lin .
s tv a ra i z iste o sno ve k a o i s a m h o r m o n k o r e i i i se u s u p ra re n a le ! H o r m o n k o re s u p ra re n a lk e . M a n ja k to g a h o r
n a la z i je d a n p o s e b a n lo j koijega iz lu č u je l V i n e s m ilsli, da su m o n a n e m o ž e m o d o k a z a ti d ir e k t n o u k r v i i l i u r in u a li ga m o
t o p r o m ije n je n e s tan ice k o r e i da sada m je s to h o r m o n a k o r e ž e m o d o k a z a ti in d ir e k t n o p o R i m l - u (Z s c h r . f. K l i n . M e d . 134/1.
lu č e a n d ro s te ro n , k o j i m u je k e m ijs k i do sta s lič a n d o k G r o l l
1938). R i m i im a d e s v o ju t e o r iju d je lo v a n ja h o r m o n a k o re . O n
m a n n g o v o r i o tz v . a n d ro g e n o j z o n i, k o ja n e m a n ik a k o v e v e z e
t v r d i , >da u s lije d 1 p o re m e ć e n e f o s f o r iliz a c ije u s ta n ic a m a n a s ta ju
s k o ro m .
n e k i p r o d u k t i, k o je s ta n ic a n e m o ž e iz b a c iv a t i p a u n j o j n a s ta je
S a m k rtik o rtro p n i h o r m o n 1iz k r v i iz o lir a m o ta k o , da b je h ip e ro s m o za . U s l ij e d to ga o n a im b i b i r à u sebe v o d u , a o r g a
la n č e v in e o b o rim o sa s u lfo s a lic iln o m k is e lin o m i o d f ilt r ir a m o n a n iz a m d a b i s a č u v a o iz o to n iju k r v i iz b a c u je n a t r i u m C h lo rid .
B ü c h n e r u . D o b iv e n u te k u ć in u p ro m u ć k a m o sa C a r b o anim ai T i m e ra s te r e la t iv n a v r ije d n o s t k a liu m a u k r v i . T e s u p s ta n ce
liis da se letstrane e v e n t, p r is u t n i d r u g i h o r m o n i h ip o fize , onda k o je se n a la z e u s ta n ic i a d je lu ju o t ro v n o d o la ze d je lo m ic e i u
n e u t r a liz ir a m o i s ta v im o f i lt r a i p a r m in u t a u t o p lu k u p e lj o d k r v p a k a d ih iz o lir a m o i in j ic i r a m o z a m o r c u u z r o k u j u n e k e
100° d a u n iš tim o e v e n tu a ln o p r is u t n i gonado.tro.pni h o r m o n i to p r o m je n e n a s u p r a r e n a lc i. U z m e se je d n o 25 c c m s e ru m a , đ ia
in j ic i r a m o p o k u s n o j ž iv o t in ji. P o s to ji v iš e m e to d a k a k o se on l i z i r a se, e v e n tu a ln o u v a k u u m u s u š i i in j ic i r a in t r a p e r i
o d re đ u je n a ž iv o t in ji. T a k o o d A n s e l m i n a i H o f f m a n n _a to n e a ln o z a m o rc u . V e ć n a k o n 24 sa ta u ib ije m o z a m o rc a i p r e m a
(K l in . W o c h s c h r. 1933/11 1944) k o ji o d re đ u ju to d je lo v a n je n a k a te ž in i s lu č a ja n a đ e m o p o ra s t te ž in e s u p ra re n a lk e , a h is to lo š k i
s t r ir a n im ž e n k a m a m iš a i p r o s u đ u ju d je lo tv o rn o s t p o p r o š ir e n ju n a đ e m o k o d la k š ih s lu č a je v a fin a z r n c a lip o iđ a i n a te č e n e s ta
zo n e fa s c ik u la te , d o k J o r e s (Z . f. ex p . M e d . 97.622/1936) r a d i isto n ic e k o re , d o k sa p o ra s to m te ž in e k lin . s lik e lip o id s v e v iš e
549
Književnost.
D r . J . B r e i t e n f e l d d r. D . R i e s s n e r D o c . d r . S m o O s im s p o m e n u te g r u p e is p ra v n o d ija g n o s t ic ir a n ih i o p e rir a
k v i n a ; S u b d u r a ln i h e m a to m . n i h s lu č a je v a o b r a đ u ju a u t o ri još d v ije g r u p e s lu č a je v a . N a j
p r i j e o p is u ju s lu č a je v e n e d ia g n o s tic ir a n ih o b đ u c ira n ih h e m a
» Z a s lu g o m m o d e rn e n e u r o k ir u r g ije i n je z in ih p io n ir a u z to m a iz p r ija š n jih v re m e n a , a d a lje p r ik a z u ju jo š m a lu g r u p u
d ig n u to je to , do n e d a v n a te k a k a d e m s k o p it a n je u m e d ic in i, n a s lu č a je v a g d je se je m is lilo , n a m o g u ć n o s t h e m a to m a , a li se ip a k
je d n o o d n a jz a h v a ln ijih p o d ru č ja o p e ra tiv n e te ra p ije u n e u ro n ije m o g a o sa s ig u rn o š ć u d ija g n o s tic ir a ti i l i se o p is u ju s lu č a je v i
k i r u r g i j i « . O v i m r ije č im a o d r e d ili su a u t o ri i s v r h u s v o je m o d r u g ih o b o lje n ja , g d je je d o la z ila u o b z ir m o g u ć n o s t s u b d u ra l
n o g ra fije , p lo d ra d a , n a s to ja n ja i u s p je h a ra d n e z a je d n ic e za n o g h e m a to m a .
g re b a č k e k lin ik e . U to j m o n o g r a f iji n a jp r i je je v r l o z o rn o i r a N a ta j n a č in je p a to lo šk a a n a to m ija k li n i k a i t e ra p ija o v e
z u m lj iv o p r ik a z a n a a n a to m ija i fiz io p a to lo g ija s u b d u ra ln o g k lin ič k e s lik e te m e ljito o b ra đ e n a i sa s v ih s tra n a đ is k u tira n a ,
p ro s to ra , n a d a lje h is t o rija p a to lo šk e a n a to m ije s u b d u ra ln o g h e ta k o da s v a k i čita la c d o b ije z o r n u ii ja s n u s lik u o v o g o b o lje n ja .
m a to m a , n a d a lje n je g o v a k li n i k a a k o n a č n o je d e ta ljn o , is c rp iv o K a k o s ä m k ir u r š k i z a h v a t spad a m e đ u n a jla k š e z a h v a te
i k r i t i č k i o b ra đ e n v la s t it i m a t e r ija l i v la s t ita o p a ža n ja .
k i r u r g i j e lu b a n je , d r ž im da je m o ž e u s lu č a ju p o tre b e i s v a k i
S u b d u r a ln i h e m a to m n ije o d viš e r ije t k o o b o lje n je . U p a to k ir u r g , k o ji se. b a v i o p ć o m k ir u r g ij o m , b e z ik a k o v ih poteškoća
lo š k o a n a to m s k o m in s titu t u za g re b a č k o g m e d . f a k u lte ta b ilo je p ro v e s ti i ča k n a m a n ji m k ir u r š k i m o d je lim a . N a r o č it o k o d
o d 640 o b đ u c ira n ih s lu č a je v a 18 s u b d u r a ln ih h e m a to m a . D o god . tr a u m a ts k ih o b o lje n ja m o ć i će se iz k a ra k te ris tič k e a n a m n e ze
1939. k lin ič k a b o ln ic a n i j e im a la n i .je d a n d ija g n o s t ic ir a n i s lu č a j često b e z po te ško ća p o s ta v iti d ija g n o z a i m n o g i će se s lu č a j,
suibđ. h e m a to m a , a o d t o g v re m e n a s u 6 s lu č a ja is p r a v n o d ija g in a č e osuđ en n a s m rt, m o ć i o z d r a v iti. Z a is ta spad a m e đ u li j e č
n o s t ic ir a n i i p r iv e d e n i p r im je r e n o j te ra p iji. A k o se im a n a u m u n ič k e d o ž iv lja je n a jv e ć e g z a d o v o ljs tv a k a d se s lik a s o m n o le tn o g ,
d a n e o p e r ira n i s u b d u ra ln i h e m a to m d a je a p s o lu tn u le ta ln u p r o d e lira n tn o g i b e sp o m o ćn o g b o le s n ik a n a k o n što se e v a k u ira o
g n o zu , razatoibe se k o lik i j e tim e . p o s tig n u t n a p re d a k . h e m a to m , n e k o lik o sati k a s n ije to lik o p r o m ije n i da je b o le s n ik
D o to g v e lik o g n a p re d k a u p o z n a v a n ju p a to lo g ije i k lin ik e b is ta r, r a z g o v o r lj i v i č a k n e r a z u m ije zašto m o r a osta ti još d a lje
s u b d u ra ln o g h e m a to m a d o v e lo je u s a v rš a v a n je d ija g n o s tič k ih p o u k re v e t u .
m a g a la p o n a jv iš e izna ša šće n o v i h re n tg e n o io š k ih m e to d a . — V e lik a je za s lu g a a u to ra da s u p o z n a v a n je to g o b o lje n ja
S je d n e s tra n e v e n t r ik u lo g r a f ija , a n a ro č ito a r te r io g ra f ija , k o ju p o p u la r iz ir a li, a m e d ic in s k o m fa k u lte tu , n a k o je m je m o n o g r a fija
je u v e o u k l i n i k u E g a z M o n iz , d a la j e m o g u ć n o s t d ija g n o s tic i n a sta la , s lu ž i n a čast. D r . I. H e r c o g .
r a n ja to g o b o lje n ja sa s k o ro a p s o lu tn o m to čno šću . P r ik a z u tih
m e to d a u opće i n jih o v o j p r im je n i n a v la s t ito m m a t e r ija lu p o M o n o g r a f ija je iza š la u R a d io lo š k o m g la s n ik u , a posebni
s v e ć e n je v e li k dio m o n o g r a f ije . D v a d e s e t te h n ič k i s a v rš e n ih i
o tis a k d o b iv a se u c e n tra ln o m re tg . in s t it u t u i l i u k n j iž a r i V a s ić
k ra s n ih r e p r o d u k c ija re n tg e n o g ra m a p o m a ž u r a z u m ije v a n ju p r i
k a za a u to ra . i H o rv a t.
550
iz v a n r e d n a m je s e č n a s k u p š tin a H r v a t s k o g lije č n ič k o g Z b o r a D r . R a tk o G a l e t o v i ć , l i j e č . p r i p r a v n i k , Z a g re b , d r. B a l
U p r e d a v a o n ic i H r v a t s k o g lije č n ič k o g d o m a , S u b ič e v a 9. do M a r d n o v i ć , opć. lije č ., D u b r o v n ik , d r. I v a n M r i j a k ,
lije č n ik O u z o r a , B o ro v o , d r. V i t o ld R i t t e r m a n n , opć. lije č .,
19. X I . 1940. u 20 s a ti: B os. S a m a c , d r. E d i t V o n d r a c e k R e t h y , p r a k t. lije č .,
H r v a t s k o o fta lm o lo š k o d ru š tv o u p r e d a v a o n ic i o č n o ž iv č a n e D a ru v a r.
k lin ik e , K u k o v ić e v a 1. *
Razne vijesti.
O s o b n e v ije s t i D r . M a r ija n a H er m a n F i š e r , te h n ič k i v iš i p r is t a v V I .
p o lo ž a jn e g r u p e 1. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d H ig ije n s k o g z a v o d a u
O d lu k o m B a n a H r v a t s k e u n a p r e đ e n i su:
Z a g r e b u za te h n ič k o g n a d z o r n ik a V . p o lo ž a jn e g r u p e isto g
D r . V la d im ir Ć e p u l i ć , iz v a n r e d n i s v e u č iliš n i p ro fe s o r I V . za v o d a .
p o lo ž. g ru p e , 1. stepena M e d ic , f a k u lte ta S v e u č iliš ta u Z a g re b u ,
D r . M a r i ja L j u b i ć v iš i z d r a v , p r is t a v V I . p o lo ž a jn e g ru p e
z a izv a n re d n o g ; s v e u č iliš n o g p ro fe s o ra I I I . p o lo ž. g ru p e , 2. ste
1 p e rio d s k e p o v iš ic e k o d Š k o ls k e p o lik lin ik e u Z a g re b u , za
pe n a istog fa k u lte ta .
z d ra v , n a d z o r n ik a V . p o lo ž. g r u p e iste p o lik lin ik e .
D r . F r a n j o K o c u v a n , z d ra v , s a v je tn ik , I V . p o lo ž. g ru p e D r . S re ć k o M i h a l i ć v iš i z d r a v , p r is t a v V I . p o lo ž. g r u p e
1. stepena, 3. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d o d je la za na ro d n o , z d r a v lje 1 p e rio d s k e p o v iš ic e k o d Š k o le N a r . z d r a v l ja u Z a g re b u za
B a n s k e V la s t i u Z a g re b u za z d ra v s tv e n o g s a v je tn ik a I I I . p o lo ž. z d r a v , n a d z o r n ik a V . p o lo ž a jn e g r u p e is te škole.
g ru p e , 2. stepena k o d iste B a n s k e V la s ti.
D r . N ik t o p o lio n Č e r n o z u b o v v iš i z d r a v , p r is t a v V I .
D r . P e ta r J u r i š i ć z d ra v . n a d z . I V . p o lo ž. g ru p e 2 ste p o lo ž. g r u p e k o d O d je la za n a ro d n o z d r a v l je B a n s k e V la s t i u
p e n a 1 p e rio d s k e p o v iš ic e k o d Z a v o d a z a k o n t r o lu lije k o v a Z a g re b u z a z d ra v , n a d z o r n ik a V . p o lo ž. g r u p e is te Banske
b io lo š k o g p o d r ije t la u Z a g re b u , z a z d r a v , s a v je tn ik a I V . p o lo ž a j V la s ti.
n e g r u p e 1. step ena k o d is to g Z a v o d a . D r. M i la n Bedenić, v iš i zd ra v , p r is t a v V I. p o lo ž a jn e
551
g r u p e k o d D o m a N . Z . u O s ije k u za z d ra v , n a d z o r n ik a V . p o D r . M a r ija B e l a v i ć , z d r a v . n a d z. V . p o lo ž. g ru p e 1. p e
lo ž a jn e g r u p e istog D o m a . rio d s k e p o v iš ic e k o d D o m a N a r . Z d r . n a S u š a k u za z d r a v , n a d
D r. B r a n im ir B i v a l v iš i z d ra v , p r is t a v V I. p o lo ž a jn e z o rn ik a I V . p o lo ž. g r u p e 2. step ena istog D o m a .
g ru p e 1 p e rio d s k e p o v iš ic e , k o d o d je la za n a ro d , z d r a v . B a n s k e D r . K r e š i m ir S o m o d j i , s re s k i lije č n ik V I . p o lo ž. g ru p e
V la s t i .u Z a g re b u za z d r a v , n a d z o r n ik a V . p o lo ž a jn e g r u p e iste 1. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d s r. n a č e ls tv a u N o v o j G r a d iš k i, za s r.
Banske V la s ti. lije č n ik a V . p o lo ž. g r u p e is to g n a č e ls tv a .
D r . A n g e lin a M o j i ć I v a n o v i ć v iš i z d ra v , p r is t a v V I .
D r. F ra n e M i h a l j e v i ć , p r im a r n i lije č n ik V I . p o lo ž.
p o lo ž a jn e g r u p e 1 p e rio d s k e p o v iš ic e k o d o d je la za n a ro d n o
g ru p e k o d B o ln ic e za z a ra z n e b o le s ti u Z a g re b u , za p r im a r n o g
z d r a v l je B a n s k e V la s t i u Z a g re b u za z d ra v s tv e n o g n a d z o r n ik a
lije č n ik a V . p o lo ž a jn e g r u p e iste b o ln ic e .
V . p o lo ž a jn e g ru p e iste B a n s k e V la s ti.
D r . S tje p a n S a b l j a k , o p ć in s k i lije č n ik V I I . p o lo ž. g ru p e
D r . A n t e V u l e t i ć , v iš i z d r a v , p r is t a v V I . p o lo ž a jn e g r u p e
1. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d u z a d ru ž e n e z d r a v . o pć. M u r s k o S re
k o d za v o d a za k o n t r o lu lije k o v a b io lo š k o g p o r ije k la u Z a
đišće, za opć. lije č . V I . p o lo ž. g r u p e iste općine.
g re b u , za z d ra v , n a d z o r n ik a V . p o lo ž a jn e g r u p e k o d is to g Z a
voda. D r . S ta n k o I b l e r , v iš i z d r a v , p r is t a v V I I . p o lo ž. g ru p e
D r . B r a n k o K u r a j d c a , asisten t V I I . p o lo ž a jn e g ru p e k o d In s titu t a z a tu b e r k u lo z u u Z a g re b u , z a v iš e g z d r a v , p r i
k o d b a n . b o ln ic e u Š ib e n ik u z a asistenta V I . p o lo ž. g r u p e iste s ta v a V I . p o lo ž. g ru p e istog In s titu ta .
b o ln ic e . D r . M ih a jlo K u n o v i ć , s re s k i lije č n ik V I I . p o lo ž. g ru p e
D r . D r a g a V e i n b e r g e r , asisten t V I I . p o lo ž a jn e g r u p e 1. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d s r. n a č e ls tv a u P e ru š ić u za sre sko g
k o d Z a k la d n e b o ln ic e u Z a g re b u za asistenta V I . p o lo ž a jn e lije č n ik a V I . p o lo ž. g r u p e is to g sreza.
g r u p e iste b o ln ic e . D r . A n t u n N a j ž a r , o pć. lije č . V I I . p o lo ž. g r u p e 1. p e
D r . S ta n is la v Ž u p i ć , asistent V I I . p o lo ž. g r u p e k o d b o l rio d s k e p o v iš ic e k o d u z a d r u ž e n e z d r a v . o pć. S v . P e te r O r e
n ic e z a ž iv . i d u š e v n e b o le s ti u V r a p c u , z a asisten ta V I . p o lo ž. h o v e c za o p ć lije č . V I . p o lo ž: g r u p e iste o p ćin e .
g r u p e is te b o ln ic e . D r . J o s ip Z a r d i ć , opć. lije č . V I I . p o lo ž. g r u p e 1. p e r io d
D r . J u r a j D ev e r i ć , asisten t V I I . p o lo ž a jn e g ru p e k o d s k e p o v iš ic e k o d u z a d r u ž e n e z d r a v , o p ć in e O r le , z a opć. 'liječ.
b a n . Ije č il. u K r a lj e v i c i, za asiste n ta V I . p o lo ž . g r u p e istog V I . p o lo ž. g r u p e iste o p ćin e .
lje č iliš ta . D r . I v o Š p a n i ć , opć. lije č . V I I I . p o lo ž. g r u p e 1. p e r io d
D r . A n t e M e r d ž o , asisten t V I I . p o lo ž a jn e g r u p e kod sk e p o v iš ic e k o d u z a d r u ž e n e z d r a v , o p ć in e K r a š ić , za o pć.
b o ln . z a z a r a z n e b o le s ti u Z a g re b u , za asisten ta V I . p o lo ž a jn e lije č n ik a V I I . p o lo ž. g r u p e is te općine .
g r u p e is te b o ln ic e . D r . B o žo M i l u t i n o v i ć, s re s k i lije č n ik V I I I . p o lo ž.
D r. V e ra M a r k o v i n o v i ć , asisten t V I I . p o lo ž. g ru p e g r u p e 1. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d s r. n a č e ls tv a u V o j n i ć u za
k o d Z a k la d n e b o ln ic e u Z a g re b u , za asisten ta V I . p o lo ž a jn e s re sk o g lije č n ik a V I I . p o lo ža jn e g r u p e is to g sre za.
g r u p e iste b o ln ic e .
D r . A n t e V o d a n o v i ć , opć. lije č n ik V I I I . p o lo ž . g ru p e ,
D r . A n a s t a z ija V u k o v i ć , asisten t V I I . p o lo ž a jn e g r u p e k o d u z a d ru ž e n e z d ra v , o p ć in e u R a v n o j g o ri, z a opć. lije č n ik a
k o d B o l. M . S . u Z a g re b u , za asistenta V I . p o lo ž a jn e g ru p e iste V I I . p o lo ž. g r u p e is te o pćine .
b o ln ic e .
D r . I v a n Ž u p a n č i ć , o pć. lije č n ik V I I I . p o lo ž. g r u p e 1.
D r . L a đ is la v J u r i č i ć , asisten t V I I . p o lo ž a jn e g r u p e k o d p e rio d s k e p o v iš ic e , k o d u z a d r u ž e n e z d r a v , o p ć in e u Š a r e n g r a đ u
b a n . b o ln . u S la v . B r o d u , za asistenta V I . p o lo ž a jn e g r u p e iste za o pć. lije č . V I I . p o lo ž. g r u p e is te o p ćin e .
b o ln ic e .
D r . A le k s a p d a r S t e i u f l , s re s k i li j e č n i k V I I I . p o lo ž.
D r . S ta n k o C e s a r e e , a s isten t V I I . p o lo ž. g r u p e kod
g r u p e k o d s r. n a č e ls tv a u V i r o v i t i c i , za s r. lije č n ik a V I I . p o
b o ln . M . S . u Z a g re b u , za asistenta V I . p o lo ž. g r u p e iste b o l
lo ž. g r u p e is to g sre za.
nic e .
. D r . Z o r a G o l d s c h m i d t , , asisten t V I I . p o lo ž. g ru p e D r . T o m o D o d o j a z d r a v , v je ž b e n ik o d V I I I . p o lo ž. g r u p e
k o d b a n , b o ln ic e u P a k r a c u , za asisten ta V I . p o lo ž . g r u p e iste k o d u z a d r u ž e n e z d ra v s tv e n e o p ć in e u N o v a l ji za o p ć in s k o g
b o ln ic e . lije č n ik a u V I I I . p o lo ž . g r u p u k o d iste u z a d r u ž e n e z d r a v , o p
ćine.
D r . M ih a jlo P r a ž i ć , s e k u n d a rn i lije č n ik V I I I . p o lo ž.
g r u p e k o d Z a k l. b o ln . u O s ije k u , z a asisten ta V I I . p o lo ž . g ru p e D r . Z la ta T o m č i ć , p r iv a t n i lije č n ik i z M a je za z d ra v ,
iste b o ln ic e . v je ž b e n ik a o d V I I I . p o lo ž a jn e g r u p e k o d B a n o v in s k o g lje č iliš ta
u N o v o m M a ro f u .
D r . V la h o N o v a k o v i ć, z d r a v , p ris t. V I I I . p o lo ž. g ru p e
k o d D o m a N a r . Z d r a v , u D u b r o v n ik u za v iš e g z d r a v , p ris t a v a D r . L a d is la v N o v a č i ć lije č n ik iz Z a g re b a za z d ra v ,
V I I . p o lo ž. g ru p e is to g D o m a . v je ž b e n ik a od V I I I . p o lo ž. g r u p e k o d b o ln ic e za ž iv č a n e b o
le sti u V r a p č u .
D r . V e l i m i r U r l i ć , z d r a v , p r is t a v V I I I . p o lo ž . g r u p e k o d
H ig . Z a v . u S p lit u , za v iš e g z d r a v , p r is t a v a V I I . p o lo ž. g ru p e D r . A n t e D e p r a t o , z d r a v , n a d z o r n ik I V . p o lo ž . g r u p e
is to g Z a v o d a . 2 . step ena k o d o d je lje n ja z a s o c ija ln u p o lit ik u i n a ro d n o z d r a
v l j e k r . b a n s k e u p r a v e ze ts k e b a n o v in e u C e t in ju za z d r a v ,
D r . O lg a U g l j e š i ć N i k o l i ć , z d r a v , p r is t a v V I I I . p o
n a d z o r n ik a i v . d. p re d s to jn ik a I V . p o lo ž a jn e g r u p e I I . step ena
lo ž. g r u p e k o d D o m a N a r Z d r a v , u V u k o v a r u , za v iš e g z d r a v ,
k o d D o m a n a ro d n o g z d r a v lja u D u b r o v n ik u .
p ris t a v a V I I . p o lo ž. g r u p e is to g D o m a .
D r . B o r i v o j V i r o u b a l , s e k u n d a rn i lije č n ik V I I I . p o lo ž. D r . I v a n B a k r a n , p r iv a t n i lije č n ik i z S is k a z a z d r a v ,
g r u p e k o d b a n. b o ln . u B io g r a d u n . m ., z a asistenta V I I . p o lo ž. v je ž b e n ik a o d V I I I . p o lo ž. g ru p e k o d b a n . b o ln . u S la v . B r o d u
g r u p e is te b o ln ic e . po n a tje č a ju .
D r . E u g e n N e ž i ć , z d r a v , n a d z o r n ik V . p o lo ž. g r u p e k o d D r . K r e š i m ir V a l j i n , z d r a v , v je ž b e n ik o d V I I I . p o lo ž.
H ig . Z a v o d a u S p litu , za z d r a v . n a d z . I V . p o lo ž. g r u p e 2 ste g r u p e k o d U z a d r u ž e n e z d r a v , o p ć in e u Č it lu k u za o p ć in s k o g
pen a is to g za v o d a . lije č n ik a u V I I I . p o lo ž a jn u g r u p u k o d iste z d ra v , o p ćin e .
D r . L o v r o D o j m i , z d r a v . n a d z. V . p o lo ž . g ru p e k o d D o m a D r . L j u b i c a P a đ e n P l a v š i ć , p r iv . lije č n ik i z A p a t in a
N a r . Z d r a v , u M o s t a r u z a z d r a v . n a d z . I V . p o lo ž. g r u p e 2. ste z a z d r a v , v je ž b e n ik a o d V I I I . p o lo ž a jn e g r u p e k o d B o ln ic e
p e n a is to g D o m a . M ilo s r d n ih sesta ra s v . K r i ž a u V u k o v a r u .
D r . R a fo F e r r i , z d r a v . n a d z. V . p o lo ž. g r u p e 1. p e rio d s k e D r . M la d e n P e t r a s , a s is t e n t d n e v n ič a r o rto p e d s k e k l i
p o v iš ic e k o d H ig . Z a v o d a u S p litu , za z d r a v , n a d z o r n ik a I V . n ik e za z d r a v , v iš e g p ris ta v a V I I . p o lo ž a jn e g r u p e k o d o d je la
p o lo ž. g r u p e 2. s tep ena is to g Z a v o d a . za s o c ija ln u p o lit ik u B a n s k e V la s t i u Z a g re b u .
D r . F e đ o r M i k i ć , z d r a v . n a d z . V . p o lo ž . g r u p e k o d Š k o le
P re m je š te n i:
N a r . z d r a v , u Z a g re b u , za z d r a v . n a d z. I V . p o lo ž. g r u p e 2 ste
pe n a iste Š k o le . D r . S a fv e t M u j i ć , s e k u n d a rn i lije č n ik V I I I . p o lo ž. g ru p e
D r . B la n k a M a n z o n i F r i e d l ä n d e r , z d ra v , n a d z o r k o d b a n . b o ln ic e u M o s t a r u u is to m p o lo ž a ju i u is to j g r u p i k
b a n o v in s k o j b o ln ic i u V i r o v i t i c i , p o p o t re b i s lužbe.
n i k V . p o lo ž. g r u p e k o d Š k o le N a r . Z d r . u V a r a ž d in u , z a z d r a v ,
n a d z o r n ik a I V . p o lo ž. g r u p e 2. step ena iste Š k o le . D r . F r a n e M i h a l j e v i ć , p r im a r n i li j e č n i k V , p o lo ž. g r u p e
D r . M i r k o F e r k i ć , s re s k i lije č n ik V . p o lo ž a jn e g r u p e k o d B o ln . z a z a ra z n e b o le s ti u Z a g re b u , za p r e d s t o jn ik a in t e r
I. p e rio d s k e p o v iš ic e k o d s r. n a č e ls tv a u V a r a ž d in u , za s r. lije č n o g o d je lje n ja U is to j g r u p i k b a n o v in s k o j b o ln ic i u G o s p ić u po
n ik a I V . p o lo ž. g ru p e 2. s tep ena is to g n a č e ls tv a . p o tre b i službe.
552
cellu la tio s. form a tio cellu la ru m ; s tv a r a n je s ta n ic e ; Z e llb ild u n g — citrin u m , fla v u m ; ž u ta v o š ta n a m a s t; gelbes O e lw a c h s
— fu scu m (unguentum fu scu m ); smeđai, m r k a v o š ta n a m a s t;
cellu litis; u p a la s ta n ič n o g t k iv a ; Z e llg e w e b s e n tz ü n d u n g
b ra u n e s B le ic e ra t
cellu losa ; c e lu lo za , lik a , b iljn a s ta n ič e v in a ; C e llu lo s e , P fla m ze n
— sim p lex ; p ro s to v o š tilo ; e infach es C e r a t
stoff
cercom on a s; v i d i ; fla g e lla ta
cellu losu s; s ta n ič a n , lik a s t; z e llig
cerea lis; žita s t; g e tre id e a rtig
celetom ia s. h e m io to m ia ; o p e ra c ija k ile ; B ru c h o p e ra tio n
cem entum đentis; z u b n i ce m e n t, z u b n i le m ; Z a h n k it t cereb ella ris; m a lo m o ž d a n i; K l e in h ir n
ce n e n ce p h a lo ce le ; m o ž d a n a k ila , m o ž d a n i p r o d o r ; H ir n b r u c h cereb ra lis; m o ž d a n i; G e h ir n
centaurea cya n u s; r a z lič a k ; K o r n b lu m e cereb ra sth en ia; m o ž d a n a n e r v o z a ; G e h irn n e u r o s e
cen tariu m ; kičicai; T a u s e n d g ü ld e n k r a u t
cereb rop a th ia ; m o ž d a n a bolest, m o z g o b o lja ; G e h irn le id e n
cen tra m otus; p o k r ć ta č k i m o ž d a n i c è n tri; M o to ris c h e Z e n tr e n
— to x a e m ic a p s y c h ic a ; K o r s a k o v ije v a p s ih o za ; K o r s a k o w ’scne
— ossification is s. lo c i ossification is; c è n tri o k o š ta v a n ja ;
P sy ch o s e
O s s ifik a tio n s p u k te , K n o c h e n k e r n e
c e r e b r u m ; m o z a k , v e li k i m o z a k ; G ro s s h irn
— sensibilia ce re b ri; o s je ć a jn i m o ž d a n i c e n tri; S e n s ib le (S e n
— a b d o m in a le ; t r b u š n i m o z a k ; B a u c h h ir n
s o ris c h e ) Z e n tr e n
cen tralis; s re d n ji, s r e d iš n ji; m itte ls tä n d ig c e re o li; s v je ć ic e , v o š ta n ic e ; A rz n e is tä b c h e n
cen trifu ga ; c e n trifu g a , s p r a v a z a ta lo ž e n je ; Z e n tr if u g e cerev isia ; p iv o ; B ie r
cen trifu galis s. cen trifu gu s; c e n trifu g a la n , o d b je ž n i;; c e n trifu g a l c e ru m e n (a u r u m ); u š n a m ä s t; O h re n s c h m a lz
ceru ssa; b jè lilo (m a s n o ); w e is se S c h m in k e , B le iw e is s a lb e
ra n d w iä rts
cen tripetalis; c e n trip e ta la n , s re d o te ža n ; c e n trip e ta l, m ittw ä r ts c e r v ic a lis ; v r a t n i, š ijn i; de n H a ls b e tre ffe n d
cephaelis; v id i : Ip e c a c u a n h a r ö m is c h e K a m il le
— v u lg a r is (M a t r ic a r ia c h a m o m illa ); t it r ic a , k a m ilic a , ma
cephalaea; k ro n ič n a , u p o rn a g la v o b o lja ; K o p f s c h m e rz
cep halalogu s; p o ro đ a jn a , p r im a ljs k a k lije š t a ; G e b u rts z a n g e t e r ič n ja k ; k le in e K a m il le
elia n cre; č a n k ir, š a n k ir; v e n e ris c h e s s y p h ilitis c h e s G e s c h w ü r
cep halagra; k o s to b o lja g la v e ; K o p f g ic h t
— H u n te ri; H u n te ro v tv rd i č a n k ir, — H u n te r — (h a r te r )
cephalalgia; g la v o b o lja (a k u tn a ); K o p f w e h
Schanker
— n e rv o s a ; n e rv n a , ž iv č a n a g la v o b o lja ; n e rv ö s e r K o p f
— i n d u r é ; t v r d i č a n k ir ; h a r t e r S c h a n k e r
s c h m e rz
— re d u x; p o v ra tn i č a n k ir ; d u rc h W ie d e r a u f b re c h e n des
cep h a lh aem a tocele; k r v n i p r o d o r, k r v n a k ila , n a g la v i; S c h ä d e l
v e r n a r b t e n P rim ä r a ffe k te s » z u r ü c k k e h r e n d e r « S c h a n k e r
g e s c h w u ls t m i t v e n ö s e m B l u t g e f ü llt
— s im p le x ; m e k i č a n k ir ; w e ic h e r S c h a n k e r
cephalh aem atom a; v id i : h a e m a to m a n e o n a to ru m
c h a n c ro id ; m e k i č a n k ir ; w e ic h e r S c h a n k e r
cep h a lica (v e n a ); v id i : V e n a c e p h a lic a p o llic is
cep h a licu s; g la v in . K o p f c h a ra c te r (p r o p r i etas, n a t u r a ); z n a č a j, o s o b in a , s v o js t v o ; zn a k ,
oznaka, o b ilje ž je ; C h a r a k te r , E ig e n t ü m lic h k e it ; M e rk m a l
ce p h a lo ce le ; m o ž d a n a k ila ; H ir n b r u c h
ce p h a lod y n ia ; g la v o b o lja ; K o p f s c h m e rz c h a ra c te ris tic u s (p r o p r iu s ); o sob it, s v o js tv e n , z n a č a ja n ; e h a ra k te
cep h a lom etru m ; g la v o m je r ; K o p fm e s s e r ris tis c h , e ig e n tü m lic h
cep h a lon ia; g la v a to s t; G ro s s k ö p fig k e it e h a r n ie r s. a r tie u la tio a n g u la ris s. g in g ly m u s ; u g la s ti z g lo b ;
c e p h a lo p h a ry n g e u s (m u s c u lu s ); v id i : M u s c u lu s c o n s tric to r p h a W in k e lg e le n k
r y n g is eh arpie; č ija č ih a , o č in a k ; g e z u p fte L e in w a n d
(33)
v v
A a s la n d s b e ila g e Supplém en t
F oreig n S u p p lem en t In ozem n i p rilo g
C R O A T IA N M E D IC A L R E V IE W K R O A T IS C H E M E D IZIN ISC H E R U N D S C H A U REVUE M E D IC A L E CROATE
R E V U E M E N S U E L L E :
LIJ. VJes.
556 (34 )
H o l e y e !
LIJEČNIČKI VJESNIK izlazi svakog 15. u m jesecu. Članovi H rvatskog liječničkog Zbora dobivaju ga besplatno, dok pretplata
za nečlanove iznosi D 200.— , za inozem stvo D 250.— , za đake D 100.— , za inozem stvo D 200.— . Pojedini broj stoji D 25.— . Rukopisi
i svi dopisi šalju se na: U r e d n i š t v o i u p r a v a L i j e č n i č k o g V j e s n i k a , Z a g r e b , S u b ič e v a 9. T elefon 8579.
Z aključak red akcije svakog 1. u m jesecu . — Članarina, pretplata i sve ostale n o v č a n e pošiljke šalju se Hrvatskom liječničkom
Zboru, Zagreb, Subičeva ul. 9. — B roj ček. računa pošt. štedionice 33.362, Zagreb. — Zbog redovitog dostavljanja
l i s t a m o l i m o d a n a m se o d m a h t o č n o j a v i s v a k a p r o m j e n a b o r a v i š t a .
1927. 1. G ro s s m a n n : Š e ć e rn a bo lest. D io I ra s p ro d a n o
2. B o ž ić : S if ilis i n je g o v o l i j e č e n j e ra s p ro d a n o
3. W e s e lk o : M a l a r i j a D i n 11.—
4.— 5. Č e p u lić V . : P lu ć n a t u b e r k u l o z a ra s p ro d a n o
6. G ro s s m a n n : Š e ć e rn a bo lest. D io I I ra s p ro d a n o
1928. 7. R o s n e r: K r o n i č n i r e u m a t iz a m z g l o b o v a D i n 11.—
8. C a č k o v ić : O a n a m n e z i u k i r u r g i j i ra s p ro d a n o
9.— 10. V e lič k o v ić : G in e k o lo š k a k r v a r e n j a ra s p ro d a n o
11.— 12. C e p u l ić D e u t s c h : K o š ta n a t u b e r k u l o z a D i n 22.—
1929. 13. G iin s b e r g e r: Is k o riš ć e n je s e ro re a k c ija u p r a k s i D i n 11.—
14. K ö r b l e r : M a lig n i t u m o r i D i n 11.—
15.— 17. F lo r s c h ü tz : O p e r a c ija p r a k t. l i j e č n i k a ra s p ro d a n o
18. D e u ts c h : L ije č e n je r a h i t i d e D in H —
1930. 19.— 21. G lü c k : S if ilis (sa s l i k a m a ) ra s p ro d a n o
22.— 23. K ö r b l e r : R a d io te ra p ija (sa s l i k a m a ) D i n 22.—
24. Ž i v k o v ić : M o d e rn o lije č e n je p r o š ire n ih v e n a s k le r o z a n in im in je k . ra s p ro d a n o
1931. 25.— 28. T u b e r k u lo z a u Z a g re b u . U r e d io p ro f. d r. V . Č e p u l i ć D i n 44.—
29.— 30. G r o s s m a n n H a h n : B u b r e ž n e bo le sti. D io I ra s p ro d a n o
1932. 31.— 32. G r o s s m a n n H a h n : B u b r e ž n e b o le s ti. D i o I I ra s p ro d a n o
33.— 34. D e lić : S a d re n i p o v o ji (sa s l i k a m a ) D i n 22.—
35.— 36. B a z a la : G in e k o lo g ija p r a k tič n o g lije č n ik a (sa s lik a m a ) . ra s p ro d a n o
1933. 37. K a lia y : P riru č n ik zub no g l i j e č n i š t v a D i n 11.—
38.— 39. S c h le s in g e r: R a c ijo n a ln a e k o n o m s k a te ra p ija I ra s p ro d a n o
40. N o v a k : A r t e r ij a ln e h i p e r t o n i j e D i n 11.—
41. D e u ts c h : V r u ć i z r a k , d ija t e r m ija i k v a r c l a m p a u p ra k s i D i n 11.—
42. B o ž ić : M u š k a g o n o re ja ra s p ro d a n o
1934. 43.— 45. B a z a la : P o ro d n d č k e operaciijie ra s p ro d a n o
46. B o t t e r i: E h in o k o k o z a . ra s p ro d a n o
47. K o r n f e ld : S e k c io n a t e h n i k a D in D .—
1935. 48.— 51. B o tte riN o v a k : H e m a t o lo g ija D i n 44.—
52.— 54. G r o s s m a n n H a h n : Š e ć e rn a b o l e s t D i n 33.—
1936. 55.— 57. K u š a n : R a n a d ija g n o s tik a tu b e r k u lo z e p l u ć a D i n 33.—
58.— 60. Š e rc e r, C u p a r , P o d v in e c : K i r u r g i j a č e l j u s t i D i n 33.—
1937. 61. P e r ič ić : U p u t a u k lin ič k o p r e g le d a n je b o l e s n i k a D i n 11.—
. 62. C h lo u p e k : P a to lo g ija i te ra p ija o t ro v a n ih b o jn im o t r o v im a D i n 11.—
63.— 66. S m e ta n k a , H a u p tf e ld , B o tte ri, B u d a k : K l i n . i f iz io lo g ija v it a m in a D i n 44.—
1938. 67.— 70. V u le tić , B o ić , H a lle , Č e p u lić , Iv a n č e v ić , P e tr ić , L o p a š ić , D u r s t,
V id a k o v ić , D r a g iš ić , B u d is a v lje v ić , G ja n k o v ić , F lo r s c h ü tz , Š a n je k ,
Š e rc e r, K o g o j, Š p a n ić : H it n e in t e r v e n c ije p r a k tič n o g lije č n ik a D in 44.—
1939. 71.— 74. Š estić, B o tte ri, S u č ić , K o h n , B la š k o v ić , M a t ić : K l i n i k a i te ra p ija
b u b r e ž n ih b o l e s t i , , D in 44.—
1940. 7 5 . 7 8 . G o ld b e r g , K o v a č e v ić , P e rič ić , F e r r i , L e tic a , P rič a , N o v a k , K r m p o
tić , S ta rč e v ić , M a r k o v ić , O r l ić , D e lić , M a y e r h o fe r , D r a g iš ić , B e r
g e r, D r a ž a n č ić , C a r , B o n e tić , G la s e r, Č e p u lić : K lim a t o t e r a p lja n a
šega m o r a , . ., D i n 44.—
N a r u d ž b e na:
» L IJEČ N IČ K I VJESNIK« Z A G R E B
Š U B l C E V A UL. 9. — T E L . 8579.
ZNANSTVEN E
V I J E S T I
suvereni kemoterapeutikum
p r o tiv strep tok okn ih o b o lje n ja ;
uspješan i kod stafilokoknih
oboljenja ili k oliin jek cija .
IZ L I T E R A T U R E :
W. To nack: » P r ilo g te ra p iji skariatine P r o n t o s i l o m «
Z A S T U P S T V O ZA J U G O S L A V I J U :
ZAGREB
L e v e r k u s e n a. Rh. » J U G E F A « K . D. P R E R A D O V I Ć E V A 16
Oktyronkapljice
Spoj Octinuma s dimetilaminofenildimetilpirazolonom u molekularnom odnosu.
migrene
neuralgičnih bolova
grčevitih bolova
dismenoreje
zubobolje.
1020 kapi, u slučaju potrebe do 4 puta dnevno, s obilno vode; ne uzimati na prazan želudac.
B e z b a r b i t u r n e k i s e l i n e i a l k a l o i d a.
Proizvodi :
Protiv migrene
angine pectoris
spazma krvnih sudova
Neograničeno trajne
NEO PY0CYANASE
biološki desinficiens iz kultura
pyocyancusa k; .
Bočica sa 20 ccm
RHEOCARBON
G astroinfestinalni adsorptivni dezinfi
cijens i terapeutikum kod želučanih i
crijevnih infekcija i abnorm alnih funk
cija probavnih organa. O d liča n anta
cidum i blagi purgafivum .
Sastav:
M a g n e s. p ero x yd af 0,12
Extr. c o n d u ra n g o f l . 0,10
O l.
U z o r k e i li teraturu šalie:
E N G E L A D E L A
PRODAJA BOLNIČKIH POTREBŠTINA I KOMISIONA TRGOVINA LIJEKOVIMA, DROGAMA I OTROVIMA NA VELIKO
Telef on 2 2 3 9 6 Z A G R E B Račkogaul . 9
ineaeoza
Simpatikotonija
Tahikardija
M igrena
Urtikarija
Hyperm enorrhoe
GYNERGEN
Vagotonija
A ngina pecforis
O p resije
Ep ilep sija
Spazmi
BELLADENAL
Hyperem esis
Dysm enorrhoe
Amfotonija
Labilnost veg etativnog
nervnog sistema
V azoneuroza
Basedow
BELLERGAL
Noćno zn o jenje
Ktim akterične neuroze
SANDOZ
L a b o ra to ire s M ID Y
Paris 2— 4 ta b le te d n e vn o
ANACID
(sin tetski m agnezijski trisilik a t)
NAJBOLJE SR ED STV O PROTIV HIPERACIDITETA
Ima dvostruke an tiacidne sp o so b n o sti:
a) brzu početnu n eutralizaciju
b) polaganu sekundarnu n eutralizaciju
potpuno neškodljiv je r nema alkalo id a
ima veliku adsorptivnu moć
neutralizira samo do to čke n eutraliteta
Indikacije: hiperaciditet, peptički ulkus, dispepsije, kisele ferm entacije, otrovanja,kronični alkoholizam
Doziranje : 3 put dnevno na vršku noža p o slije je la
Pakovanje: Orig. kutije s 50 g ili 100 g p ra šk a
C ije n e: (za bo lesnika) Din 2 0 ‘ — ili Din 3 6 '— .
Nov, d j e l a t a n i j e f t i n l i j e k !
Literatu ru i u zo rk e š a lje :
Kod svih oboljenja želuca, crijeva, bubrega, mjehura, žučnih kamenčića i t. d. pomaže sa sjajnim uspjesima.
ROGAŠKA SLATINA
Hidrom ehanička N ovi bazen za
elektroterapija p liva n je !
i druga sredstva
za liječenje! Tenis igralište itd.
Strogo dijetetička
Prije i po slije sezone t. j.
kuhinja u hotelu
u maju, junu, septem bru
JU G O S L A V E N S K I
KRA LJ znatni popusti.
otvorena je preko
Prospekte
cije le zim e.
i inform acije d aje
Idealan boravak!
Prvorazredni komfor! n a jp rip ravn ije besplatno
KOD ZARAZNIH
BOLESTI
»N edavno sam pri liječenju slabosti
krvotoka (ko d zaraznih bolesti) posti
gao osobito dobar uspjeh jednim dru
gim adrenalinovim p re p a rato m S ym
patolom .«
ublaživanje bolova.
LAKO T O P IV I L A K T O K R E O Z O T O V PREPARAT
Najbolje sredstvo protiv kalija, bronhitida, plućne tuberkuloze I kataralnlh
bolesti dlsala.
Sadržaje pravi kreozot bukovog drveta u novo] kombinaciji, koju lako podnosi
najosjetljiviji bolesnik.
Uputa: Za o d r a s l e : 2—3 žlice dnevno (jutrom i večerom). Za d j e c u :
Prema dobi 2—3 žlice dnevno. Čisto ili u toplom čaju.
Uz dosadanje velike boce nalaze se sada u prometu i male (% ) boce.
Dobiva se u svim ljekarnama.
Literaturu i pokusnu bocu šalje:
I N D I K A C I J E :
D ispeptične sm etn je
S labost pankreasa
O bo ljenja kože
R ekonvalescenca
L U IT P O L D W E R K
U z o r k e i lit e r a t u r u n a ž e lju š a lje :
» I S I S« D. D., ZAG R EB
Q UATRALIX
Jugoslovensko
T r g o v a č k o A. D.
N E O P A N K O M BI N A C I J E :
N e o p a n A tro p in in je k cije ja č . I i II
N e o p a n S co p o la m in in je k cije ja č . I i
U Z O R K E I L IT E R A T U R U Š A L J E :
T V O R N IC A KEMIJSKIH PR O IZVO DA U H R A S TN IK U D. D.
K E M .F A R M . O D J E L J E N J E
Kada V aše narudžbe na knjige i časopise
ustupite tvrtci
ADOLF MOSTBECK
zastupništvo m edicinske knjižare
LUMINISCENC
LAMPA
Ona je naročito pogodna za svakodnevna m ože se odlično upotrebiti i kao svjetlosni
laboratorijska ispitivan a i m ože se upotre izvor za istraživanje u zam račenom polju kao
biti i uz svaki mikroskop. Zahvaljujući veliko' i za rad u m onohrom atskoj svjetlosti.
ffustini svjetlosti u vidljivom polju spektra, Prospekte besplatno kod:
Carl Zeiss, Je n a ili M. P avlo vić, z a stu p n iš tvo B eo g ra d , pošt. pregradak 411, v ia jk o vić e va 9-11/1.
I Z A Š L O JE
u nakladi „ N A U K A ” , z n a n stve na kn jižara, Z a g r e b ,
Dežmanova ul. br. 2, d je lo :
M AYERHOFERDRAGIŠIĆ:
L E OS AN
Prokušana emulzija najfinijeg norveškog ribljeg ulja, koja sadrži sve vitamine
u nepromijenjenoj i djelotvornoj formi, a osim toga kalcij i fosfor u vezanom
obliku.
Okus mu je vrlo dobar, te ga rado uzimaju djeca i odrasli.
Za individualizatornu i što uspješniju terapiju proizvodimo Oleosan u slijedećim
kombinacijama s poteciranim djelovanjem:
O LEO SAN CU M L E C I T H I NO
sadrži i organski fosfor u obliku lecithina.
O LEO SA N CU M KREOSOTO
sadrži kreozot u djelotvornom obliku s potenciranim djelovanjem.
O L E O S A N C U M J O D O
sadrži organski jod.
O LEO SA N C U M J O D L E C IT H IN O
sadrži organski fosfor i jod. Razvija intenzivno djelovanje joda bez ikakovih
neugodnih nuzpojava.
P R O P I S U J E D O M A Ć E P R E P A R A T E !
Agomensin
u vodi topiv ovarijalni ekstrakt,
hiperemizira ženske genitalne organe.
O varijalna amenoreja
H ipoplazija uterusa
Oligomenoreja
Sterilitet
Tablete Am pule
Sistomensin
Standardiziran u lipoidima topiv
potpuni ekstrakt iz ovarija
(hormonalno liječenje).
Funkcionalne dismenoreje
K rvarenja u pubertetu
M enoragije
Smetnje u dojenju
Tablete Am pule
Prokliman
za svladavanje klimakteričnih i prekli
makteričnih tegoba.
Kombinacija hormonalnih, sedativnih
i hipotenzičnih supstanca
Pojave ispada
Srčane tegobe
Kongestije
Opstipacija
Dražirane tablete