[sakrij]

#OstaniDoma
Književnost
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Disambig.svg »Literatura« preusmjerava ovamo. Za časopis, pogledajte Literatura
(časopis).
Znanosti o književnosti i discipline koje su im pretpostavka.svg
Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog
jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Književnost može značiti i kao
umjetnost lijepih riječi.

Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog, religijskog, općenito

humanističkog značaja, za razliku od djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke
ili praktične naravi.

Književnošću se nazivaju i djela takozvane "lijepe književnosti", najraznovrsniji

sastavci ostvareni kao umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava
osobni svjetonazor i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti
kao objektivna znanstvena činjenica.

Sadržaj književnosti su imaginativno uobličena piščeva mašta i njegove predodžbe,

koje teže prema umjetničkom doživljavanju. Književnost kao oblik umjetničkog
stvaralaštva je tema raznovrsnih književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek
usuglašena. Ipak, utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe
književnosti: osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno
djelu, samo književno djelo, te primanje književnog djela u svijesti čitatelja.

Sam izraz književnost često se zamjenjuje latinizmom "literatura", koji uz to

označava i popis temeljnih i pomoćnih tekstova stanovite struke, predmeta,
znanstvenog rada i slično.

Sadržaj
1 Podjela književnosti
2 Književni rodovi
3 Književne vrste
4 Vrste romana
5 Stilska izražajna sredstva ili figure
6 Vidi
7 Izvori
8 Vanjske poveznice
Podjela književnosti
prema podrijetlu: narodna ili usmena književnost koju najčešće čine mitovi, bajke,
pjesme, zagonetke, poslovice i sl., te umjetnička ili pisana književnost koju čini
ukupnost književnih djela koju stvaraju i pišu književnici
prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima: najčešće je književnost pisana na nekom
jeziku ujedno i dio te nacionalne književnosti (hrvatski jezik/hrvatska
književnost), no postoje i iznimke kada pisci pripadaju nekoj drugoj nacionalnosti
od jezika kojim pišu, npr. hrvatski latinisti i sl.
prema vremenu nastanka: tradicionalna ili klasična koja traje do kraja 19. stoljeća
te moderna koja traje od početka 20. stoljeća i još dan danas
Old book bindings.jpg
Ovaj članak je dio
serije o književnosti
Povijest književnosti
Antička književnost
Rimska • Starogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljeće • XV. stoljeće • XVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljeće • XVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljeće • XXI. stoljeće
Književni rodovi
Lirika • Epika • Drama

Književne vrste
autobiografija • životopis
dječja književnost • dnevnici
fantastika • pjesništvo
publicistika • esejistika

Književnost po jezicima
albanska • arapska • armenska • azerska
bugarska • crnogorska • češka
engleska (američka • australska • irska)
francuska • novogrčka • hrvatska (BiH)
indijska • talijanska • japanska
kineska • mađarska • makedonska
njemačka • perzijska • poljska
portugalska • ruska • slovenska
srpska • španjolska
švedska • ukrajinska

Književni rodovi
lirski / lirika temelji se na osjećajima
epski / epika temelji se na pripovijedanju
dramski / drama temelji se na radnji, napetosti
diskurzivni književni oblici temelje se na spajanju znanstvenog i
književnoumjetničkog načina mišljenja
Književne vrste
roman
novela
kratka priča
crtica
komedija
tragedija
drama u užem smislu
ep
esej
mit
elegija
Vrste romana
Prema temi

ljubavni
povijesni
znanstveno fantastični
pustolovni
psihološki
socijalni
roman za mlade
Prema tonu i autorovoj namjeri

satirični - podrugljivo duhovitog tona kojim se osuđuju ljudske mani i društvo u

cjelini
humoristični - ismijavaju se ljudske mane ili društvo u cjelini
sentimentalni naglašena osjećajnost u karakterizaciji likova i razvoju radnje

Prema temeljnim fabularnim elementima

roman lika/karaktera - u središtu strukture ovog romana je oblikovanje psihološki

značajnog karaktera
roman prostora - u romanima prostora pratimo lik ili likove te njihovo kretanje u
prostoru čime upoznajemo različite sredine
roman zbivanja - fabula romana zbivanja sastoji se u prevladavanju zapreka koje
stoje na putu prema cilju glavnog junaka ili glavnih junaka. U romane zbivanja
spadaju. viteški roman (razvijen u srednjem vijeku), povijesni roman,
kriminalistički roman i znanstveno-fantastični roman
roman vremena - ako pratimo promjenu karaktera protjecanjem vremena - od mladosti
do zrelosti (ili smrti) govorimo o romanu vremena
Stilska izražajna sredstva ili figure
Figure dikcije (latinski dictio - govor) temelje se na učinku pojedinih glasova u
govoru

anafora
epifora
anadiploza
simploka
asonanca
aliteracija
Figure riječi ili tropi (grčki thropos - obrat) nastaju promjenom osnovnog značenja
riječi

metafora
metonimija
personifikacija
sinegdoha
eufemizam
alegorija
simbol
amblemi
Figure konstrukcije ili sintaktičke figure se odnose na poredak riječi u rečenici

inverzija
retoričko pitanje
elipsa
asindeton
polisindeton
Figure misli se odnose na širi smisao onog što je rečeno

poredba
antiteza
hiperbola
litota
gradacija
ironija
sarkazam
paradoks
oksimoron
Vidi
hrvatska književnost
svjetska književnost
projekt Gutenberg
Izvori
Opća enciklopedija JLZ-a, svezak 4. (Iz-Kzy), Zagreb, 1978.
Zrinjan, Snježana. Književnost 2, Čitanka za 2. razred četverogodišnjih strukovnih
škola, ALFA, Zagreb, 2003., ISBN 953-168-449-9
Focht, Ivan. Tajna umjetnosti, Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb,
1976., str. 85.
Vanjske poveznice
Hrvatska književnost na Internetu od Renesanse do Modernizma
Rječnik pojmova rabljenih u Hrvatskoj kniževnosti
Portal za književnost
Književnost u lektirama
Kategorije: KnjiževnostKultura
Navigacijski izbornik
Niste prijavljeniRazgovorDoprinosiStvori računPrijavi seStranicaRazgovorČitajuredi
VEurediVidi povijestTraži
Pretraži projekt Wikipedija
Glavna stranica
Kafić
Novosti
Nedavne promjene
Slučajna stranica
Pomoć
Donacije
Wikimedijini projekti
Zajednički poslužitelj
Wikicitat
Ispis/izvoz
Stvori knjigu
Preuzmi kao PDF
Inačica za ispis
Pomagala
Što vodi ovamo
Povezane promjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o stranici
Stavka (Wikipodatci)
Citiraj ovu stranicu

Drugi jezici
‫العربية‬
English
Español
हिन्दी
Bahasa Indonesia
Italiano
Русский
‫اردو‬
中文
Još 178 drugih jezika
Uredi međuwikije
Ova je stranica posljednji put uređivana dana 2. veljače 2020. u 13:22.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za
detalje.
Zaštita privatnostiImpresumUvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od
odgovornostiRazvojni programeriStatistikaIzjava o kolačićimaPrikaz za mobilne
uređajeWikimedia FoundationPowered by MediaWiki