You are on page 1of 51

Moć zvuka

Multimedijalni sistemski zvuci


MIDI i digitalni audio
Izbor između MIDI i digitalnog audia
 Zvuk je verovatno najuzbudljiviji deo
multimedije.
 To je univerzalan “govor” na bilo kom
jeziku, od najtišeg šapata do zaglušujuće
buke mlaznog aviona u poletanju.
 Pruža zadovoljstvo slušanja muzike, utiče
na naše raspoloženje…
 Kada nešto vibrira u vazduhu, kreće se napred-nazad
(primer konus zvučnika), stvaraju se talasi pritiska.
 Ovi talasi šire se kao nabori vode od kamička
bačenog u nepokretni bazen, a kada dosegnu naše
bubne opne, osećamo promene pritiska, ili vibracije,
kao zvuk.
 Akustika je grana fizike koja proučava zvuk.
 Nivoi zvučnog pritiska mere se (glasnoća ili obim) u
decibelima (db).
 Čim instalirate OS bipovi i zvuci upozorenja su
raspoloživi.
 Pod Windowsom sistemski zvukovi su WAV datoteke, a
nalaze se u direktorijumu WindowsMedia.
 Na raspolaganju su sledeći sistemski zvuci:
◦ Start.wav, chord.wav, chimes.wav, itd.
 Kao što je prikazano na slici 7.1 možete dodeliti zvukove
sistemskim događajima kao što su startovanje Windowsa,
upozorenja, itd.
 Možete dodati svoje zvučne datoteke i instalirati ih da se
sviraju prilikom nekog sistemskog događaja: stavite wav
datoteku u direktorijum WindowsMedia i sa Sound Control
Panel ih odaberete.
 MIDI (Musical Instrument Digital
Interface) je komunikacioni standard,
razvijen ranih 80-tih prošlog veka za
elektronske muzičke instrumente i
računare.
 Dozvoljava da muzika i zvučni
sintisajzeri komuniciraju međusobno
duž kablova kojima su uređaji povezani.
 MIDI daje protokol za predavanje detaljnih
opisa muzičke notacije, kao što su note,
nizovi nota i koji instrumenti će svirati te
note.
 Digitalni audio je snimak, MIDI su note –
prvo zavisi od vašeg zvučnog sistema, a
drugo od kvaliteta vašeg muzičkog
instrumenta i mogućnosti vašeg zvučnog
sistema.
Slika 7.1 Zvučni kontrolni panel za Windows
Nemoguće je rekonstuisati originalni talasni oblik ako je frekvencija
uzorkovanja previše niska
Kvantizovanje i odsecanje talasa
Reproduciranje MIDI datoteke
(Collin, Kako radi multimedija)
Snimanje digital audio datoteke (Collin,
Kako radi multimedija)
Reproduciranje digital audio datoteke
(Collin, Kako radi multimedija)
 Nasuprot MIDI podacima, digitalni audio je stvarna
reprezentacija zvuka.
 Digitalni podaci predstavljaju trenutnu amplitudu
zvuka (ili zvučnost) u diskretnim vremenskim
intervalima.
 Digitalni zvuk se koristi za muzičke CD-ove.
 MIDI podaci su za digitalni audio ono što je
vektorska, ili crtana grafika za bitmapiranu grafiku.
 MIDI zavisi od uređaja, a digitalni podaci ne zavise.
 MIDI datoteke će biti 200 do 1.000 puta manje od
datoteka digitalnog audia CD kvaliteta.
 Kao što se izgled vektorske grafike razlikuje u
zavisnosti od štampača, ili prikazanog ekrana, tako
zvukovi koje prave MIDI muzičke datoteke zavise od
konkretnog MIDI uređaja za reprodukciju.
 Digitalni podaci, s druge strane, proizvode zvukove
koji su manje, ili više identični, bez obzira na
reprodukcioni sistem.
 MIDI standard je kao PostScript, jer omogućava
instrumentima da komuniciraju na standardan način.
 MIDI ima nekoliko prednosti nad digitalnim audiom:
◦ MIDI datoteke su mnogo kompaktnije.
◦ Pošto su male, MIDI datoteke ugrađene u
Web strane učitavaju se i izvode brže, nego
njihovi digitalni ekvivalenti.
◦ Ako se koriste kvalitetni uređaji, ponekad
MIDI datoteke mogu zvučati bolje od
digitalnog audia.
◦ Možete menjati dužinu MIDI datoteke
(promenom tempa), bez promene visine tona,
ili gubljenja audio kvaliteta.
◦ Možete manipulisati najmanjim delom MIDI
kompozicije, što je nemoguće sa digitalnim
audiom.
◦ Pošto MIDI podaci ne predstavljaju zvuk, nego
instrumente, možete biti sigurni da će reprodukcija
biti precizna, samo ako je reprodukcioni uređaj
identičan proizvodnom.
◦ MIDI se ne može lako upotrebiti za reprodukciju
govornog dijaloga.
 najvažnija prednost digitalnog audia je njegov stalni
kvalitet izlaznog zvuka, a MIDI je tu najmanje
pouzdan.
 Sa digitalnim audiom više samopouzdanja,
 da će snimak zvučati isto tako dobro i na kraju kao i
na početku.
 Razlozi za rad sa digitalnim audiom:
◦ Postoji, širi izbor aplikacionog softvera i
sistemske podrške za digitalni audio.
◦ Priprema i programiranje za pravljenje
digitalnog audia ne zahtevaju poznavanje
muzičke teorije, klavijature, partiture, note…
 koristiti MIDI u sledećim slučajevima:
◦ Digitalni audio neće raditi jer nema dovoljno
RAM-a, prostora na tvrdom disku, snage
centralnog procesora, ili širine za prenos.
◦ Imate MIDI izvor visokog kvaliteta.
◦ Imate kompletnu kontrolu nad hardverom za
reprodukciju.
◦ Nije vam potreban govorni dijalog.
 Digitalni audio koristite:
◦ Nemate kontrolu nad hardverom za
reprodukciju.
◦ Imate računarske resurse i prenosnu širinu,
dovoljnu za digitalne datoteke.
◦ Potrebna vam je izgovorena reč.
 Možemo da digitalizujemo zvuk iz
mikrofona, sintisajzera, postojećih snimaka na
traci, “živih” radi TV prenosa, sa popularnih
CD i LP ploča.
 iz bilo kog izvora, prirodnog ili snimljenog.
 Digitalni zvuk snima se kao digitalna
informacija u bitovima i bajtovima.
 Priprema digitalnih audio datoteka je prilično
jednostavna.
 Ako imate analogne izvore materijala
(muziku ili zvučne efekte koje ste snimili na
analognom medijumu (kasete), prvi korak je
da digitalizuje analogni materijal snimanjem u
digitalni medij koji računar može da pročita.
 Frekvencija uzorkovanja-FU
 Primer sviranje zvuka sa jednog uređaja
(kasetofon) pravo u računar.
 Stereo snimci su životniji, realističniji od
mono.
 Stereo zauzimaju dva puta više prostora.
 Formula za izračunavanje veličine (u
bajtovima) digitalnog snimka.
frekvencija uzorkovanja * trajanje snimka u
sekundama * (rezolucija u bitovima / 8) * 1.
 Frekvencija uzorkovanja * trajanje snimka u
sekundama * (rezolucija u bitovima / 8 ) * 2.
 Primer: Stereo snimak od 10 sekundi, 44.1
KHz u 16-bitnoj rezoluciji:
 44100 * 10 * 16 / 8 * 2 = 1.764.000 bajtova.
 Mono snimak od 40 sekundi na 11 KHz,
osmobitna rezolucija:
 11000 * 40 * 8 / 8 * 1= 440.000 bajtova.
 editor zvuka je program Sound Forge for Windows,
firme Sonic Foundry.
 Ovim alatom možete praviti profesionalne zvučne
snimke i vršiti digitalne mikseve.
 Odsecanje uklanjanje “mrtvog vazduha”, ili praznog
prostora sa početka i svakog dodatnog nepotrebnog
vremena sa kraja snimka je prvi zadatak u editovanju
zvuka.
 Odsecanja čak i malog broja sekundi može napraviti
ogromne razlike u veličini datoteke.
 Odsecanje se obično postiže prevlačenjem
kursora miša preko grafičke prezentacije
snimka i izborom komandi iz menija (Cut,
Clear, Erase ili Silence).
 Korišćenjem istih alata kao i za odsecanje
moguće je odstraniti dodatnu buku koja
neminovno ulazi u snimak.
 Ovakva intervencija je potrebna skoro
uvek.
 možda će biti potrebno sastaviti duži
snimak isecanjem, upletanjem ili
sastavljanjem delova magnetne trake.
 Ako pokušate da sastavite 10 raznih snimaka u
jedan, male su šanse da će svi biti iste jačine.
 Da biste dobili konzistentan nivo jačine,
označite sve podatke u datoteci i povisite, ili
snizite ukupnu jačinu za izvestan iznos.
 upotrebiti zvučni editor da normalizujete
sastavljenu datoteku na određeni nivo –80 do
90 procenata maksimuma (bez odsecanja), ili
na oko 16 db.
 Konverzija formata.
 U nekim slučajevima softver za digitalno
editovanje može čitati format različit od
onog koji je potreban za prezentacioni ili
autorski program.
 Pod Windowsom skoro svi programi pišu
WAV datoteke.
 Komponovanje originalne muzike
 jedan od najkreativnijih i
 najzahvalnijih aspekata pravljenja MM projekta,
 MIDI je najbrži i najfleksibilniji alat za to.
 Pravljenje originalne MIDI partiture je težak posao,
 zahteva poznavanje elemenata muzike,
 da se svira klavir i pregršt dobrih ideja
 Su preduslovi za pravljenje dobre partiture.
 unajmiti nekoga (kompozitora)

 Za izradu MIDI kompozicije, potreban je
program i sintetizator zvuka (obično ugrađen
u zvučnu karticu PC računara).
 pravo mesto za MIDI u MM radu može više
biti kao proizvodni alat, umesto medija za
distribuciju.
 MIDI je najbolji način da se kreira originalna
muzika za MM projekte.
 Kada pravite multimediju verovatno ćete se baviti formatima
datoteka i prevodiocima za tekst, zvuk, slike, animacije i
digitalne video spotove.
 Format zvučne datoteke je poznata metodologija za
organizovanje bitova i bajtova digitalizovanog zvuka u
datoteku podataka.
 Pod Windowsom digitalizovani zvuci se najčešće pamte kao
WAV datoteke.
 I MIDI i Macintosh mogu da koriste MIDI datoteke.
 Dva su metoda za reprodukciju bilo
digitalnog, bilo MIDI zvuka na Webu.
 Prvo možete čekati da se cela zvučna
datoteka prenese na računar i da je onda
odsvirate pomoćnom aplikacijom.
 Flash firme Adobe
 omogućava integraciju zvučnih numera koje
se naprave editorom zvuka u MM
prezentaciju na Webu, uključujući zvukove
događaja, kao što su klikovi na dugmad, i
protočne zvukove, kao što je muzika u
pozadini.
 Uvoženje audio snimka u MM projekat:
1. Odredite koja vrsta zvuka se traži, i gde treba da
se odigraju zvučni događaji.
2. Odlučite kada i gde treba da koristite digitalni
zvuk ili MIDI datoteke.
3. Dobavite izvorni materijal, praveći ga od nule ili
kupovinom.
4. Menjajte zvukove da odgovaraju vašem projektu.
5. Testirajte zvukove da biste bili sigurni da su
ispravno povezani sa slikama iz projekta.
 Skript jezici kao što su OpenScript (ToolBook),
Lingo (Director) i ActionScript (Flash), daju veći
nivo kontrole nad reprodukcijom zvuka.
 Audio snimanje,
 Možete snimiti zvučni materijal na kasete kao prvi
korak u procesu digitalizacije.
 Sa trakom možete snimiti isti zvuk, preslušati sve
snimljeno i odabrati najbolji snimak za
digitalizaciju.
 Snimanje na jeftini medij,
 Ako vaš projekat zahteva digitalizovani zvuk CD
kvaliteta 44.1 KHz i 16 bitova, (studio).
 Snimanje zvuka visoke vrednosti je specijalizovan
zanat, veština koja se uči metodom probe i
pogreške, sasvim slično fotografiji.
 Ako odlučite sami da radite, a kvalitet da bude na
nivou CD,
 Spremitei “gluvu” sobu,
 vrhunske pojačivače i opremu za snimanje i skupe
mikrofone.
 Ponekad vam može i običan kasetofon obaviti posao.
 Video-rikorderi imaju odličnu elektroniku za stereo
zvuk i mnogi dobri multimedijalni zvukovi su prvo
snimljeni i digitalizovanii korišćenjem audio zapisa
na video traci.
 Sistemi sa digitalnom audio trakom (DAT) su sada na
komercijalnom tržištu.
 Omogućavaju zapis na traci sa 44.1 KHz i 16 bitnim
snimanjem i reprodukcijom.
 Sastavljanje svega može biti teško, ali testiranje i
procena onog što ste uradili još teže, naročito ako
projekat sadrži komplikovane “žive” prezentacije ili
ako isporučujete komercijalnu MM aplikaciju.
 I digitalni audio i MIDI su zasnovani na događajima,
ali najveći deo animacija i videa zasnovanog na račuaru
će se reprodukovati samo onom brzinom kojom ih
centralni procesor računara može obraditi.
 S druge strane animacija na brzoj mašini može se
izvršavati 5 do 10 minuta brže nego na sporoj mašini.
 Uho i njemu pridružni nervni sistem
kompleksan je interaktivni sistem.
 uho je osetljivo na mala izobličenja u signalu.
 S druge strane, zanemaruju se izobličenja za
koje se predpostavlja da su irelevantna.
 Ove osobine omogućavaju da se postigne
dobra kompresija radi efikasnog memorisanja
audio signala.
 Kod slušnog sistema postoji izbalansiranost
između frekvencijske i vremenske razlike.
 Utvrđeno je da zvuk treba da postoji
najmanje 1 ms pre nego što bi se mogao čuti.
 Osetljivost zvuka smanjuje se u prisustvu
drugog zvuka sa sličnim frevencijskim
sadržajem.
 Ovaj efekat je poznat kao maskiranje i
prikazan je na slici.
 Maskiranje je akustični efekat kada snažniji
zvuk ili zvuk sa nekim posebnim
karakteristikama, potpuno prekriva neki drugi
zvuk i čini ga nečujnim za slušaoca.

You might also like

  • Tema 9
    Tema 9
    Document27 pages
    Tema 9
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • Tema 7
    Tema 7
    Document25 pages
    Tema 7
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • Tema4 2
    Tema4 2
    Document22 pages
    Tema4 2
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • TM10 PDF
    TM10 PDF
    Document41 pages
    TM10 PDF
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • TM11
    TM11
    Document27 pages
    TM11
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • TM05
    TM05
    Document33 pages
    TM05
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • RAID Strukture Podataka
    RAID Strukture Podataka
    Document17 pages
    RAID Strukture Podataka
    Uros Dragojevic
    No ratings yet
  • TM01 PDF
    TM01 PDF
    Document48 pages
    TM01 PDF
    Uros Dragojevic
    No ratings yet