Srijeda, 20.2.2008.
SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
III.
Svaki ~lan Komisije mo`e u~estvovati u radu Komisije tek
nakon {to potpi{e:
– izjavu o nepristrasnosti u odnosu na ponu|a~e;
– izjavu o povjerljivosti.
IV.
Sekretar Komisije nema pravo glasa i vr{i slijede}e:
– administrativne poslove za Komisiju;
– priprema zapisnike sa sastanaka Komisije;
– priprema izvje{taje o radu Komisije;
– vodi dokumentaciju;
– vr{i i druge poslove koje zahtijeva predsjednik Komisije.
V.
Rok za izvr{enje poslova iz ta~ke II ovog Rje{enja je 60 dana.
VI.
U skladu sa Odlukom o na~inu obrazovanja i utvr|ivanju
visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade
Federacije BiH rukovoditelja federalnih organa dr`avne slu`be
("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 80/07 i 84/07), utvrdit }e
se pravo na naknadu predsjedniku, ~lanovima Komisije i
sekretaru Komisije iz ta~ke 1. ovog Rje{enja.
VII.
Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se
u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Broj 08-14-596-1/07
1. februara/velja~e 2008. godine Ministar
Sarajevo mr.sci. Damir Ljubi}, s. r.
FEDERALNO MINISTARSTVO
OKOLI[A I TURIZMA
112
Na osnovu ~lana 58. stav 6. alineja 4. Zakona o upravqawu
otpadom ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03),
federalni ministar okoli{a i turizma, u saradwi sa
federalnim ministrom poqoprivrede, vodoprivrede i
{umarstva, donosi
PRAVILNIK
O @IVOTIWSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM
MATERIJALIMA PRIRODNOG PORIJEKLA KOJI SE
MOGU KORISTITI U POQOPRIVREDNE SVRHE
I. OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Ovim Pravilnikom utvr|uju se vrste `ivotiwskog otpada
i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u
poqoprivredne svrhe, uslovi pod kojima se mogu koristiti,
metode zbriwavawa i vrste `ivotiwskog otpada i drugih
materijala ~ija je upotreba u poqoprivredi zabrawena.
^lan 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijede}a
zna~ewa:
@ivotiwa ozna~ava: svako ~etverono`no bi}e koje nije
sisar;
– perad
– svakog sisara, osim ~ovjeka
– ribe, reptile i quskare
– ostala hladnokrvna bi}a bilo koje vrste
– p~ele koje prave med
@ivotiwski otpad - obuhvata dijelove tijela ili le{eve
`ivotiwa ili riba, te otpadne `ivotiwske proizvode koji
nisu namijeweni direktnoj qudskoj konzumaciji; iskqu~uju}i
fekalije;
Broj 8 – Strana 61
Ne{kodqivo uklawawe - propisani postupak ne{kodqi-
vog uklawawa le{ina, konfiskata, odre|enih nejestivih
nusproizvoda klawa, rasijecawa, obrade i prerade mesa, ribe,
divqa~i, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijewene za
ishranu `ivotiwa ili industrijsku upotrebu kada se iz
veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi za{tite zdravqa
qudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daqom preradom, a
{to se obavqa u odobrenim objektima za ne{kodqivo
uklawawe, zakopavawe u grobqu za `ivotiwe, jamama,
grobnicama ili spaqivawem.
Otpadna `ivotiwska materija - teku}i i kruti izmet i
stajwak
Veterinarska za{tita okoline - postupci, uslovi i mjere
koje je potrebno preduzimati tokom uzgoja, dr`awa, postupawa
i za{tite zdravqa `ivotiwa: tokom obrade, prerade,
skladi{tewa i prometa proizvoda `ivotiwskog porijekla i
utilizacije le{ina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda
klawa, te otpadnih `ivotiwskih materija ~ija je svrha
spre~avawe zaga|ivawa okoline.
Kompostirawe - biolo{ka razgradwa prirodnih materija
koja rezultira tamnom materijom pogodnom za |ubrewe biqaka.
Muq - Muq iz postrojewa za tretman komunalnih otpadnih
voda, te septi~kih jama ili sli~nih instalacija, kao i
industrijski muq koji je po sastavu sli~an komunalnom.
Hemikalije - pesticidi, herbicidi, vje{ta~ko |ubrivo i
ostale vje{ta~ki proizvedene materije koje se koriste u
poqoprivrednoj proizvodwi.
Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog porijekla, koji
mo`e da se podvrgne anaerobnoj ili aerobnoj razgradwi, poput
zelenog otpada, hrane ili neopasnog poqoprivrednog otpada.
II. @IVOTIWSKI OTPAD
@ivotiwski otpad i neopasne materije koje se mogu
koristiti u poqoprivredne svrhe
^lan 3.
@ivotiwski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu
visokorizi~ni materijal mogu se koristiti u svrhu
poboq{awa poqoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na
na~in koji ne {kodi qudskom zdravqu ili izaziva {tetu po
okoli{.
@ivotiwske fekalije - otpadne `ivotiwske materije i
sadr`aj pred`eludaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u
poqoprivredne svrhe kao |ubrivo, koje }e se nanositi na
povr{ine zemqi{ta, ako se na taj na~in ne}e ugroziti
otvoreni vodotokovi, podru~je vodozahvatne zone ili druga
osjetqiva podru~ja.
Drugi neopasni materijal je materijal biolo{kog i
prirodnog porijekla koji nije kontaminiran opasnim i
{tetnim materijama, koji nije ozna~en kao opasni `ivotiwski
otpad u katalogu otpada, te koji nije visokorizi~ni materijal i
mo`e se koristiti u poqoprivredi direktno ili nakon
procesirawa (mqevewa, kompostirawa ili sl.).
Zabraweno je otvoreno odlagawe na poqoprivredno
zemqi{te ve}ih komada mesa i drugog `ivotiwskog otpada,
koje }e vidno naru{avati prirodno okru`ewe te privla~iti
le{inare.
^lan 4.
Sav proizvedeni `ivotiwski otpad mora se ne{kodqivo
ukloniti. Zabraweno je u poqoprivredne svrhe, kori{tewe
proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadr`e `ivotiwski
otpad.
Visokorizi~nim `ivotiwskim otpadom, u smislu ovog
Pravilnika, smatra se:
– sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge `ivotiwe
koje se dr`e u svrhe sto~arstva, te koje su uginule na
farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodwe
hrane, ukqu~uju}i mrtvoro|ene i nero|ene `ivotiwe;
Broj 8 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20.2.2008.

– sve `ivotiwe koje nisu navedene u ta~ki 1) ovog ~lana a Cink 150 do 300
koje su odre|ene od strane slu`benog organa, bilo
federalnog, dr`avnog, kantonalnog ili op{tinskog; @iva 1 do 1,5
– `ivotiwe koje su ubijene u ciqu suzbijawa zaraze, na Hrom --
farmi ili na drugoj lokaciji,
– `ivotiwski otpad, ukqu~uju}i i krv od `ivotiwa koje,
u vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije Tabela 2.
samog klawa, pokazuju znake bolesti koja se mo`e
prenijeti na ~ovjeka ili na druge `ivotiwe; Grani~ne vrijednosti koncentracija te{kih metala u muqu koji se
– svi dijelovi zaklane `ivotiwe koji nisu ostavqeni za koristi u poqoprivredi (mg/kg suhe tvari)
post-mortem inspekciju, iskqu~uju}i ko`u, krzno, Parametar Grani~ne vrijednosti
papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i sli~no;
– meso, riba i prehrambeni proizvodi `ivotiwskog Kadmij 20 do 40
porijekla koji su pokvareni, i koji predstavqaju rizik Bakar 1.000 do 1.750
po zdravqe qudi i `ivotiwa;
– `ivotiwe, svje`e meso, perad, riba, lovina, meso i Nikl 300 do 400
mlije~ni proizvodi koji su uvezeni iz tre}ih zemaqa Olovo 750 do 1.200
ali nisu pro{li veterinarsku inspekciju, te nisu
ponovno izve`eni u zemqu porijekla; Cink 2.500 do 4.000
– `ivotiwski otpad koji sadr`i materije koje mogu biti @iva 16 do 25
{tetne po qudsko zdravqe;
Hrom --
– meso, mlijeko ili `ivotiwski proizvodi koji su
{tetni za peroralnu konzumaciju od strane qudi i
– riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za ~ovjeka
ili druge ribe. Tabela 3.
Zabraweno je kori{tewe visokorizi~nog otpada u Grani~ne vrijednosti koli~ina te{kih metala koji se smiju dodavati
poqoprivredne svrhe. poqoprivrednom tlu godi{we, na osnovu desetogodi{weg prosjeka
(kg/hektar/god)
III. MUQ OD OTPADNIH VODA
Parametar Grani~ne vrijednosti
Kori{tewe muqa od otpadnih voda u poqoprivredi
Kadmij 0,15
^lan 5.
Bakar 12
Muq iz postrojewa za tretman komunalnih otpadnih voda,
iz septi~kih jama ili sli~nih instalacija mo`e se koristiti u Nikl 3
poqoprivredi samo na kontrolisani na~in. Olovo 15
Muq iz industrijskih postrojewa mo`e se koristiti u
poqoprivredi samo ako je po sastavu sli~an muqu iz Cink 30
komunalnih postrojewa. @iva 0,1
Kori{tewe muqa u poqoprivredi ne smije ugroziti
kvalitet tla niti poqoprivrednih proizvoda. Hrom --

Uslovi za kori{tewe muqa u poqoprivredi

^lan 6.
Muq iz postrojewa za tretman otpadnih voda se mora
tretirati prije razastirawa na zemqi{te. Tretman obuhvata
biolo{ki, hemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi
muq bio sterilizovan odnosno uni{teni patogeni organizmi
tj. potencijalni uzro~nici oboqewa, kao i dugoro~no
skladi{tewe putem kojeg bi muq pro{ao eventualnu fazu
fermentacije ~ime bi se smawio rizik po zdravqe usqed
kori{tewa muqa.
Tlo na koje }e se primjewivati ovaj muq treba da bude
kontrolisano kako putem mjerewa koncentracija te{kih
metala u tlu tako i putem mjerewa koncentracija te{kih
metala u muqu. Nano{ewe muqa na zemqi{te ne smije da
doprinese koncentraciji te{kih metala u tlu koji bi
prevazi{li dozvoqene vrijednost. Grani~ne vrijednosti su
date u slijede}im tabelama:
Tabela 1.
Grani~ne vrijednosti koncentracija te{kih metala u tlu na koji se nanosi
muq (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijedno{}u od 6
do 7)
Parametar Grani~ne vrijednosti
Kadmij 1 do 3
Bakar 50 do 140
Nikl 30 do 75
Olovo 50 do 300
Zabrana kori{tewa muqa na pojedinim lokacijama
^lan 7.
Zabraweno je nano{ewe muqa iz postrojewa za tretman
otpadnih voda i septi~kih jama ili sli~nih instalacija na:
– pa{wake
– poqoprivredno zemqi{te koje se koristi za uzgoj vo}a
i povr}a, sa izuzetkom stabala vo}a
– zemqi{te namijeweno uzgoju plodova koji su u
direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi,
u periodu od 10 mjeseci prije `etve i u toku same `etve.
Muq se koristi na na~ine koji ne}e {tetiti podzemnim
vodama niti naru{avati kvalitet zemqi{ta.
Ako se muq koristi na zemqi{tu sa pH vrijednosti ispod 6,
onda je mogu}e prilagoditi vrijednosti u tabeli 1 u ~lanu 6.
Vrijednost pH ima direktan uticaj na pristupa~nost te{kih
metala biqkama u tlu.
Evidentirawe kori{tewa muqa u poqoprivredi
^lan 8.
Evidenciju kori{tewa muqa iz postrojewa za tretman
otpadnih voda koja ukqu~uje koli~ine muqa, ta~an datum i
rezultate uzorkovawa muqa, povr{inu i zonu gdje je kori{ten,
vodi organ nadle`an za poqoprivredu.
Uzorkovawe zemqi{ta i muqa, radi evidencije i mjerewa
vr{i se prema internim propisima ovla{tenih stru~nih
institucija, i prema ~lanu 6. ovog Pravilnika.
Srijeda, 20.2.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD
Kori{tewe ostalog biorazgradivog otpada u poqoprivredi
^lan 9.
Biorazgradivi otpad mo`e se koristiti u poqoprivredi
tek nakon kompostirawa istog odnosno razgradwe do nivoa gdje
se raspadnuta materija mo`e koristiti na otvorenim,
poqoprivrednim povr{inama bez naru{avawa estetskog
izgleda, kvaliteta okoli{a ili zdravqa qudi.
Kompostirawe se vr{i na na~in koji ne}e ugroziti
kvalitet tla, povr{inskih i podzemnih voda, te zdravqa qudi i
`ivotiwa.
Zabrawuje se kompostirawe patogenih, infektivnih ili
opasnih/otrovnih supstanci.
Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i
{umarstva }e poqoprivrednicima izdati preporuke kojima se
predla`e da usvoje na~in kompostirawa koji najvi{e odgovara
wihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uslovima ili vrsti
otpada koji proizvode.
V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORI[TEWEM
HEMIKALIJA U POQOPRIVREDI
Otpadne hemikalije iz poqoprivredne proizvodwe
^lan 10.
Otpad i ostaci hemikalija koje se koriste u poqoprivredi
se moraju zbrinuti na adekvatan na~in, koji ne}e ugroziti
okoli{. Ova vrsta otpada tako|er obuhvata i ambala`u u kojoj
su bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebqive ili
hemikalije kojima je istekao rok trajawa. Zbriwavawe ove
vrste otpada obuhvata rukovawe ovom vrstom otpada od
skladi{tewa hemikalija i ambala`e, do prikupqawa, prevoza
i odlagawa.
Hemikalije koje se koriste u poqoprivredi, a sadr`e
opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravil-
niku o kategorijama otpada sa listama ("Slu`bene novine
Federacije BiH" broj 9/05) i zbriwavaju se na na~in propisan
~lanom 36. Zakona o upravqawu otpadom. Ostale otpadne
hemikalije, koje nisu opasne se adekvatno zbriwavaju, na na~in
na koji se kvaliteta zemqi{ta, vode ili zraka ne}e ugroziti.
^lan 11.
Odredbe ovog Pravilnika primjewiva}e se u mjeri u kojoj
nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji ure|uju
pitawa upravqawa, za{tite, kori{tewa i ure|ewa
poqoprivrednog zemqi{ta.
^lan 12.
Nadzor nad provo|ewem ovog Pravilnika vr{i
ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.
^lan 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Broj 04-02-276/06
11. decembra 2007. godine Ministar
Sarajevo
dr sci. Nevenko Herceg, s. r.
Broj 01-02-60/08
4. februara 2008. godine Ministar
Sarajevo mr sci. Damir Qubi}, s. r.
Na osnovu ~lana 58. stav 6. alineja 4. Zakona o upravljanju
otpadom ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03),
federalni ministar okoli{a i turizma, u saradnji sa federalnim
ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi
Broj 8 – Strana 63
PRAVILNIK
O @IVOTINJSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM
MATERIJALIMA PRIRODNOG PORIJEKLA KOJI SE
MOGU KORISTITI U POLJOPRIVREDNE SVRHE
I. OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ovim Pravilnikom utvr|uju se vrste `ivotinjskog otpada i
drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u
poljoprivredne svrhe, uvjeti pod kojima se mogu koristiti,
metode zbrinjavanja i vrste `ivotinjskog otpada i drugih
materijala ~ija je upotreba u poljoprivredi zabranjena.
^lan 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijede}a
zna~enja:
@ivotinja ozna~ava: svako ~etverono`no bi}e koje nije
sisar;
– perad
– svakog sisara, osim ~ovjeka
– ribe, reptile i ljuskare
– ostala hladnokrvna bi}a bilo koje vrste
– p~ele koje prave med
@ivotinjski otpad - obuhvata dijelove tijela ili le{eve
`ivotinja ili riba, te otpadne `ivotinjske proizvode koji nisu
namijenjeni direktnoj ljudskoj konzumaciji; isklju~uju}i
fekalije;
Ne{kodljivo uklanjanje - propisani postupak ne{kodljivog
uklanjanja le{ina, konfiskata, odre|enih nejestivih nusproizvoda
klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divlja~i, mlijeka,
jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu `ivotinja
ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih
razloga i radi za{tite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu
iskoristiti daljom preradom, a {to se obavlja u odobrenim
objektima za ne{kodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za
`ivotinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem.
Otpadna `ivotinjska materija - teku}i i kruti izmet i
stajnjak
Veterinarska za{tita okoline - postupci, uvjeti i mjere koje
je potrebno preduzimati tokom uzgoja, dr`anja, postupanja i
za{tite zdravlja `ivotinja: tokom obrade, prerade, skladi{tenja i
prometa proizvoda `ivotinjskog porijekla i utilizacije le{ina,
konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih
`ivotinjskih materija ~ija je svrha sprje~avanje zaga|ivanja
okoline.
Kompostiranje - biolo{ka razgradnja prirodnih materija
koja rezultira tamnom materijom pogodnom za |ubrenje biljaka.
Mulj - Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih
voda, te septi~kih jama ili sli~nih instalacija, kao i industrijski
mulj koji je po sastavu sli~an komunalnom.
Hemikalije - pesticidi, herbicidi, vje{ta~ko |ubrivo i ostale
vje{ta~ki proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj
proizvodnji.
Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog porijekla, koji mo`e
da se podvrgne anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, poput zelenog
otpada, hrane ili neopasnog poljoprivrednog otpada.
II. @IVOTINJSKI OTPAD
@ivotinjski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti
u poljoprivredne svrhe
^lan 3.
@ivotinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu
visokorizi~ni materijal mogu se koristiti u svrhu pobolj{anja
poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na na~in koji ne {kodi
ljudskom zdravlju ili izaziva {tetu po okoli{.
@ivotinjske fekalije - otpadne `ivotinjske materije i sadr`aj
pred`eludaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poljoprivredne
svrhe kao |ubrivo, koje }e se nanositi na povr{ine zemlji{ta, ako
Broj 8 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20.2.2008.

se na taj na~in ne}e ugroziti otvoreni vodotokovi, podru~je Tlo na koje }e se primjenjivati ovaj mulj treba da bude
vodozahvatne zone ili druga osjetljiva podru~ja. kontrolisano kako putem mjerenja koncentracija te{kih metala u
Drugi neopasni materijal je materijal biolo{kog i prirodnog tlu tako i putem mjerenja koncentracija te{kih metala u mulju.
porijekla koji nije kontaminiran opasnim i {tetnim materijama, Nano{enje mulja na zemlji{te ne smije da doprinese koncentraciji
koji nije ozna~en kao opasni `ivotinjski otpad u katalogu otpada, te{kih metala u tlu koji bi prevazi{li dozvoljene vrijednost.
te koji nije visokorizi~ni materijal i mo`e se koristiti u Grani~ne vrijednosti su date u slijede}im tabelama:
poljoprivredi direktno ili nakon procesiranja (mljevenja, Tabela 1.
kompostiranja ili sl.).
Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno Grani~ne vrijednosti koncentracija te{kih metala u tlu na koji se nanosi mulj
zemlji{te ve}ih komada mesa i drugog `ivotinjskog otpada, koje (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijedno{}u od 6 do 7)
}e vidno naru{avati prirodno okru`enje te privla~iti le{inare. Parametar Grani~ne vrijednosti
^lan 4.
Kadmij 1 do 3
Sav proizvedeni `ivotinjski otpad mora se ne{kodljivo
ukloniti. Zabranjeno je u poljoprivredne svrhe, kori{tenje Bakar 50 do 140
proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadr`e `ivotinjski Nikl 30 do 75
otpad.
Visokorizi~nim `ivotinjskim otpadom, u smislu ovog Olovo 50 do 300
Pravilnika, smatra se: Cink 150 do 300
– sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge `ivotinje
@iva 1 do 1,5
koje se dr`e u svrhe sto~arstva, te koje su uginule na
farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, Hrom --
uklju~uju}i mrtvoro|ene i nero|ene `ivotinje;
– sve `ivotinje koje nisu navedene u ta~ki 1) ovog ~lana a
koje su odre|ene od strane slu`benog organa, bilo Tabela 2.
federalnog, dr`avnog, kantonalnog ili op}inskog;
– `ivotinje koje su ubijene u cilju suzbijanja zaraze, na Grani~ne vrijednosti koncentracija te{kih metala u mulju koji se koristi u
farmi ili na drugoj lokaciji, poljoprivredi (mg/kg suhe tvari)
– `ivotinjski otpad, uklju~uju}i i krv od `ivotinja koje, u
vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog Parametar Grani~ne vrijednosti
klanja, pokazuju znake bolesti koja se mo`e prenijeti na Kadmij 20 do 40
~ovjeka ili na druge `ivotinje;
– svi dijelovi zaklane `ivotinje koji nisu ostavljeni za Bakar 1.000 do 1.750
post-mortem inspekciju, isklju~uju}i ko`u, krzno, Nikl 300 do 400
papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i sli~no;
– meso, riba i prehrambeni proizvodi `ivotinjskog Olovo 750 do 1.200
porijekla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po Cink 2.500 do 4.000
zdravlje ljudi i `ivotinja;
– `ivotinje, svje`e meso, perad, riba, lovina, meso i @iva 16 do 25
mlije~ni proizvodi koji su uvezeni iz tre}ih zemalja ali Hrom --
nisu pro{li veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno
izve`eni u zemlju porijekla;
– `ivotinjski otpad koji sadr`i materije koje mogu biti
{tetne po ljudsko zdravlje; Tabela 3.
– meso, mlijeko ili `ivotinjski proizvodi koji su {tetni za
Grani~ne vrijednosti koli~ina te{kih metala koji se smiju dodavati
peroralnu konzumaciju od strane ljudi i
– riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za ~ovjeka ili poljoprivrednom tlu godi{nje, na osnovu desetogodi{njeg prosjeka
druge ribe. (kg/hektar/god)
Zabranjeno je kori{tenje visokorizi~nog otpada u Parametar Grani~ne vrijednosti
poljoprivredne svrhe.
Kadmij 0,15
III. MULJ OD OTPADNIH VODA Bakar 12
Kori{tenje mulja od otpadnih voda u poljoprivredi Nikl 3
^lan 5. Olovo 15
Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz
septi~kih jama ili sli~nih instalacija mo`e se koristiti u Cink 30
poljoprivredi samo na kontrolisani na~in. @iva 0,1
Mulj iz industrijskih postrojenja mo`e se koristiti u Hrom --
poljoprivredi samo ako je po sastavu sli~an mulju iz komunalnih
postrojenja.
Kori{tenje mulja u poljoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla
niti poljoprivrednih proizvoda. Zabrana kori{tenja mulja na pojedinim lokacijama
Uvjeti za kori{tenje mulja u poljoprivredi ^lan 7.
^lan 6. Zabranjeno je nano{enje mulja iz postrojenja za tretman
Mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda se mora tretirati otpadnih voda i septi~kih jama ili sli~nih instalacija na:
prije razastiranja na zemlji{te. Tretman obuhvata biolo{ki, – pa{njake
hemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi mulj bio – poljoprivredno zemlji{te koje se koristi za uzgoj vo}a i
sterilizovan odnosno uni{teni patogeni organizmi tj. potencijalni povr}a, sa izuzetkom stabala vo}a
uzro~nici oboljenja, kao i dugoro~no skladi{tenje putem kojeg bi – zemlji{te namijenjeno uzgoju plodova koji su u
mulj pro{ao eventualnu fazu fermentacije ~ime bi se smanjio direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u
rizik po zdravlje usljed kori{tenja mulja. periodu od 10 mjeseci prije `etve i u toku same `etve.
Srijeda, 20.2.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Mulj se koristi na na~ine koji ne}e {tetiti podzemnim vodama
niti naru{avati kvalitet zemlji{ta.
Ako se mulj koristi na zemlji{tu sa pH vrijednosti ispod 6,
onda je mogu}e prilagoditi vrijednosti u tabeli 1 u ~lanu 6.
Vrijednost pH ima direktan uticaj na pristupa~nost te{kih metala
biljkama u tlu.
Evidentiranje kori{tenja mulja u poljoprivredi
^lan 8.
Evidenciju kori{tenja mulja iz postrojenja za tretman
otpadnih voda koja uklju~uje koli~ine mulja, ta~an datum i
rezultate uzorkovanja mulja, povr{inu i zonu gdje je kori{ten,
vodi organ nadle`an za poljoprivredu.
Uzorkovanje zemlji{ta i mulja, radi evidencije i mjerenja vr{i
se prema internim propisima ovla{tenih stru~nih institucija, i
prema ~lanu 6. ovog Pravilnika.
IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD
Kori{tenje ostalog biorazgradivog otpada u poljoprivredi
^lan 9.
Biorazgradivi otpad mo`e se koristiti u poljoprivredi tek
nakon kompostiranja istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se
raspadnuta materija mo`e koristiti na otvorenim, poljoprivred-
nim povr{inama bez naru{avanja estetskog izgleda, kvaliteta
okoli{a ili zdravlja ljudi.
Kompostiranje se vr{i na na~in koji ne}e ugroziti kvalitet tla,
povr{inskih i podzemnih voda, te zdravlja ljudi i `ivotinja.
Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili opas-
nih/otrovnih supstanci.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
{umarstva }e poljoprivrednicima izdati preporuke kojima se
predla`e da usvoje na~in kompostiranja koji najvi{e odgovara
njihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uvjetima ili vrsti otpada
koji proizvode.
V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORI[TENJEM
HEMIKALIJA U POLJOPRIVREDI
Otpadne hemikalije iz poljoprivredne proizvodnje
^lan 10.
Otpad i ostaci hemikalija koje se koriste u poljoprivredi se
moraju zbrinuti na adekvatan na~in, koji ne}e ugroziti okoli{.
Ova vrsta otpada tako|er obuhvata i ambala`u u kojoj su bile
hemikalije, hemikalije koje su neupotrebljive ili hemikalije
kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada
obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladi{tenja
hemikalija i ambala`e, do prikupljanja, prevoza i odlaganja.
Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadr`e opasne
materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o
kategorijama otpada sa listama ("Slu`bene novine Federacije
BiH" broj 9/05) i zbrinjavaju se na na~in propisan ~lanom 36.
Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne hemikalije, koje
nisu opasne se adekvatno zbrinjavaju, na na~in na koji se
kvaliteta zemlji{ta, vode ili zraka ne}e ugroziti.
^lan 11.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat }e se u mjeri u kojoj
nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji ure|uju
pitanja upravljanja, za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog
zemlji{ta.
^lan 12.
Nadzor nad provo|enjem ovog Pravilnika vr{i ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.
Broj 8 – Strana 65
^lan 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Broj 04-02-276/06
11. decembra 2007. godine Ministar
Sarajevo dr. sci. Nevenko Herceg, s. r.
Broj 01-02-60/08
4. februara 2008. godine Ministar
Sarajevo mr. sci. Damir Ljubi}, s. r.
Na osnovi ~lanka 58. stavak 6. alineja 4. Zakona o upravlja-
nju otpadom ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03),
federalni ministar okoli{a i turizma, u suradnji sa federalnim
ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, donosi
PRAVILNIK
O @IVOTINJSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM
MATERIJALIMA PRIRODNOG PODRIJETLA KOJI SE
MOGU KORISTITI U POLJOPRIVREDNE SVRHE
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1.
Ovim Pravilnikom utvr|uju se vrste `ivotinjskog otpada i
drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poljo-
privredne svrhe, te uvjeti pod kojima se mogu koristiti, metode
zbrinjavanja i vrste `ivotinjskog otpada i drugih materijala ~ija je
uporaba u poljoprivredi zabranjena.
^lanak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijede}a
zna~enja:
@ivotinja ozna~ava: svako ~etverono`no bi}e koje nije
sisar;
– perad
– svakog sisara, osim ~ovjeka
– ribe, reptile i ljuskare
– ostala hladnokrvna bi}a bilo koje vrste
– p~ele koje prave med
@ivotinjski otpad - obuhvata dijelove tijela ili le{eve
`ivotinja ili riba, te otpadne `ivotinjske proizvode koji nisu
namijenjeni izravnoj ljudskoj konzumaciji; isklju~uju}i
fekalije;
Ne{kodljivo uklanjanje - propisani postupak ne{kodljivog
uklanjanja le{ina, konfiskata, odre|enih nejestivih nusproizvoda
klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divlja~i, mlijeka,
jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu `ivotinja
ili industrijsku uporaba kada se iz veterinarsko-zdravstvenih
razloga i radi za{tite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu
iskoristiti daljom preradom, a {to se obavlja u odobrenim
objektima za ne{kodljivo uklanjanje, zakopanjem u groblju za
`ivotinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem.
Otpadna `ivotinjska materija - teku}i i kruti izmet i stajnjak
Veterinarska za{tita okolice - postupci, uvjeti i mjere koje
je potrebno poduzimati tijekom uzgoja, dr`anja, postupanja i
za{tite zdravlja `ivotinja: tijekom obrade, prerade, skladi{tenja i
prometa proizvoda `ivotinjskog podrijetla i utilizacije le{ina,
konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih
`ivotinjskih materija ~ija je svrha sprje~avanje zaga|ivanja
okoline.
Kompostiranje - biolo{ka razgradnja prirodnih materija
koja rezultira tamnom materijom pogodnom za |ubrenje
biljaka.
Mulj - Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih
voda, te septi~kih jama ili sli~nih instalacija, kao i industrijski
mulj koji je po sastavu sli~an komunalnom.
Broj 8 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20.2.2008.

Kemikalije - pesticidi, herbicidi, vje{ta~ko |ubrivo i ostale III. MULJ OD OTPADNIH VODA
umjetno proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj Kori{tenje mulja od otpadnih voda u poljoprivredi
proizvodnji.
Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog podrijetla, koji se ^lanak 5.
mo`e podvr}i anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, poput zelenog Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz
otpada, hrane ili neopasnog poljoprivrednog otpada. septi~kih jama ili sli~nih instalacija mo`e se koristiti u
poljoprivredi samo na kontrolirani na~in.
II. @IVOTINJSKI OTPAD Mulj iz industrijskih postrojenja mo`e se koristiti u poljo-
privredi samo ako je po sastavu sli~an mulju iz komunalnih
@ivotinjski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti postrojenja.
u poljoprivredne svrhe Kori{tenje mulja u poljoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla
^lanak 3. niti poljoprivrednih proizvoda.
@ivotinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu Uvjeti za kori{tenje mulja u poljoprivredi
visokorizi~ni materijal mogu se koristiti u svrhu pobolj{anja ^lanak 6.
poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na na~in koji ne {kodi Mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda se mora tretirati
ljudskom zdravlju ili izaziva {tetu po okoli{. prije razastiranja na zemlji{te. Tretman obuhvata biolo{ki,
@ivotinjske fekalije - otpadne `ivotinjske materije i sadr`aj kemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi mulj bio sterili-
pred`eludaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poljoprivredne ziran odnosno prilikom kojeg bi bili uni{teni patogeni organizmi
svrhe kao |ubrivo, koje }e se nanositi na povr{ine zemlji{ta, ako tj. potencijalni uzro~nici oboljenja, kao i dugoro~no skladi{tenje
se na taj na~in ne}e ugroziti otvoreni vodotokovi, podru~je - putem kojeg bi mulj pro{ao eventualnu fazu fermentacije ~ime
vodozahvatne zone ili druga osjetljiva podru~ja. bi se smanjio rizik po zdravlje usljed kori{tenja mulja.
Drugi neopasni materijal je materijal biolo{kog i prirodnog Tlo na koje }e se primjenjivati ovaj mulj treba biti
podrijetla koji nije kontaminiran opasnim i {tetnim materijama, kontrolirano kako putem mjerenja koncentracija te{kih metala u
koji nije ozna~en kao opasni `ivotinjski otpad u katalogu otpada, tlu tako i putem mjerenja koncentracija te{kih metala u mulju.
te koji nije visokorizi~ni materijal i mo`e se koristiti u poljopri- Nano{enje mulja na zemlji{te ne smije doprinijeti koncentraciji
vredi izravno ili nakon procesiranja (mljevenja, kompostiranja ili te{kih metala u tlu koji bi prevazi{li dozvoljene vrijednost.
sl.). Grani~ne vrijednosti su dane u slijede}im tabelama:
Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno Tabela 1.
zemlji{te ve}ih komada mesa i drugog `ivotinjskog otpada, koje
Grani~ne vrijednosti koncentracija te{kih metala u tlu na koji se nanosi mulj
}e vidno naru{avati prirodno okru`enje te privla~iti le{inare.
(mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijedno{}u od 6 do 7)
^lanak 4. Parametar Grani~ne vrijednosti
Sav proizvedeni `ivotinjski otpad mora se ne{kodljivo
Kadmij 1 do 3
ukloniti. Zabranjeno je u poljoprivredne svrhe, kori{tenje proiz-
voda-materijala koji u svom sastavu sadr`e `ivotinjski otpad. Bakar 50 do 140
Visokorizi~nim `ivotinjskim otpadom, u smislu ovog Nikl 30 do 75
Pravilnika, smatra se:
Olovo 50 do 300
– sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge `ivotinje
koje se dr`e u svrhe sto~arstva, te koje su uginule na Cink 150 do 300
farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, @iva 1 do 1,5
uklju~uju}i mrtvoro|ene i nero|ene `ivotinje;
– sve `ivotinje koje nisu navedene u to~ki 1) ovog ~lanka a Krom --
koje su odre|ene od strane slu`benog organa, bilo
federalnog, dr`avnog, kantonalnog ili op}inskog;
– `ivotinje koje su ubijene u cilju suzbijanja zaraze, na Tabela 2.
farmi ili na drugoj lokaciji, Grani~ne vrijednosti koncentracija te{kih metala u mulju koji se koristi u
– `ivotinjski otpad, uklju~uju}i i krv od `ivotinja koje, u poljoprivredi (mg/kg suhe tvari)
vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog
klanja, pokazuju znake bolesti koja se mo`e prenijeti na Parametar Grani~ne vrijednosti
~ovjeka ili na druge `ivotinje; Kadmij 20 do 40
– svi dijelovi zaklane `ivotinje koji nisu ostavljeni za Bakar 1.000 do 1.750
post-mortem inspekciju, isklju~uju}i ko`u, krzno,
papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i sli~no; Nikl 300 do 400
– meso, riba i prehrambeni proizvodi `ivotinjskog Olovo 750 do 1.200
podrijetla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po
zdravlje ljudi i `ivotinja; Cink 2.500 do 4.000

– `ivotinje, svje`e meso, perad, riba, lovina, meso i @iva 16 do 25

mlije~ni proizvodi koji su uvezeni iz tre}ih zemalja ali Krom --
nisu pro{li veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno
izve`eni u zemlju podrijetla;
– `ivotinjski otpad koji sadr`i materije koje mogu biti Tabela 3.
{tetne po ljudsko zdravlje;
– meso, mlijeko ili `ivotinjski proizvodi koji su {tetni za Grani~ne vrijednosti koli~ina te{kih metala koji se smiju dodavati
peroralnu konzumaciju od strane ljudi i poljoprivrednom tlu godi{nje, na osnovu desetogodi{njeg prosjeka
– riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za ~ovjeka ili (kg/hektar/god)
druge ribe. Parametar Grani~ne vrijednosti
Zabranjeno je kori{tenje visokorizi~nog otpada u Kadmij 0,15
poljoprivredne svrhe.
Srijeda, 20.2.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Bakar 12
Nikl 3 nisu opasne se adekvatno zbrinjavaju, na na~in na koji se
Olovo 15
Cink 30
@iva 0,1
Krom --
Zabrana kori{tenja mulja na pojedinim lokacijama
^lanak 7.
Zabranjeno je nano{enje mulja iz postrojenja za tretman
otpadnih voda i septi~kih jama ili sli~nih instalacija na:
– pa{njake
– poljoprivredno zemlji{te koje se koristi za uzgoj vo}a i
povr}a, sa izuzetkom stabala vo}a
– zemlji{te namijenjeno uzgoju plodova koji su u
direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u
periodu od 10 mjeseci prije `etve tijekom same `etve.
Mulj se koristi na na~ine koji ne}e {tetiti podzemnim vodama
niti naru{avati kvalitet zemlji{ta.
Ako se mulj koristi na zemlji{tu sa pH vrijednosti ispod 6, onda
je mogu}e prilagoditi vrijednosti u tabeli 1. U ~lanku 6. vrijednost
pH ima izravan utjecaj na pristupa~nost te{kih metala biljkama u tlu.
Evidentiranje kori{tenja mulja u poljoprivredi
^lanak 8.
Evidenciju kori{tenja mulja iz postrojenja za tretman
otpadnih voda koja uklju~uje koli~ine mulja, to~an datum i
rezultate uzorkovanja mulja, povr{inu i zonu gdje je kori{ten,
vodi organ nadle`an za poljoprivredu.
Uzorkovanje zemlji{ta i mulja, radi evidencije i mjerenja vr{i
se prema internim propisima ovla{tenih stru~nih institucija, i
prema ~lanku 6. ovog Pravilnika.
IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD
Kori{tenje ostalog biorazgradivog otpada u poljoprivredi
^lanak 9.
Biorazgradivi otpad mo`e se koristiti u poljoprivredi tek
nakon kompostiranja istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se
raspadnuta materija mo`e koristiti na otvorenim, poljoprivred-
nim povr{inama bez naru{avanja estetskog izgleda, kvalitete
okoli{a ili zdravlja ljudi.
Kompostiranje se vr{i na na~in koji ne}e ugroziti kvalitet tla,
povr{inskih i podzemnih voda, te zdravlja ljudi i `ivotinja.
Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili
opasnih/otrovnih supstanci.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umar-
stva }e poljoprivrednicima izdati preporuke kojima se predla`e
da usvoje na~in kompostiranja koji najvi{e odgovara njihovoj
djelatnosti, lokaciji, klimatskim uvjetima ili vrsti otpada koji
proizvode.
V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORI[TENJEM
KEMIKALIJA U POLJOPRIVREDI
Otpadne kemikalije iz poljoprivredne proizvodnje
^lanak 10.
Otpad i ostaci kemikalija koje se koriste u poljoprivredi,
moraju se zbrinuti na odgovaraju}i na~in, koji ne}e ugroziti
okoli{. Ova vrsta otpada tako|er obuhvata i ambala`u u kojoj su
bile kemikalije, kemikalije koje su neupotrebljive ili kemikalije
kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada
obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladi{tenja
kemikalija i ambala`e, do prikupljanja, prijevoza i odlaganja.
Kemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadr`e opasne
materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o
kategorijama otpada sa listama ("Slu`bene novine Federacije
Broj 8 – Strana 67
BiH" broj 9/05) i zbrinjavaju se na na~in propisan ~lankom 36.
Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne kemikalije, koje
kvaliteta zemlji{ta, vode ili zraka ne}e ugroziti.
^lanak 11.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat }e se u mjeri u kojoj
nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji ure|uju
pitanja upravljanja, za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog
zemlji{ta.
^lanak 12.
Nadzor nad provo|enjem ovog Pravilnika vr{i ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.
^lanak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Broj 04-02-276/06
11. prosinca 2007. godine Ministar
Sarajevo dr. sci. Nevenko Herceg, v. r.
Broj 01-02-60/08
4. velja~e 2008. godine Ministar
Sarajevo mr. sci. Damir Ljubi}, v. r.
FEDERALNO MINISTARSTVO
PROMETA I KOMUNIKACIJA
113
Na osnovu ta~ke I Odluke o davawu saglasnosti Federalnom
ministarstvu prometa i komunikacija da utvrdi postupak i
na~in organizovawa i upravqawa za{titnim pojasom uz
autoceste i sistema naplate cestarine na autocestama u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federa-
cije BiH", broj 74/07), Federalno ministarstvo prometa i
komunikacija donosi
PRAVILNIK
O SISTEMU NAPLATE CESTARINE NA
AUTOCESTAMA I OBJEKTIMA S NAPLATOM U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Ovim Pravilnikom utvr|uje se postupak obavqawa
poslova naplate federalne takse za kori{tewe autocesta,
cestarine (u daqwem tekstu: cestarine) za upotrebu autocesta
i objekata s naplatom, klasifikacija vozila i osloba|awe od
pla}awa cestarine, prolasci bo~nim (vangabaritnim) prola-
zima, nepropisni prolasci, utvr|ivawe materijalne {tete,
elektronska naplata cestarine, finansijsko poslovawe kao i
druga pitawa koja se odnose na obavqawe poslova naplate
cestarine na autocestama i objektima s naplatom.
^lan 2.
Za kori{tewe autocesta pla}a se cestarina u skladu sa
~lanom 7. Uredbe o autocestama u Federaciji Bosne i Hercego-
vine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 9/07).
Visina cestarine iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se odlukom
koju donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na
prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u
daqwem tekstu: Ministarstvo).
Sredstva ostvarena naplatom cestarine su javni prihod
Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine koja se upla}uju na
depozitni ra~un Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine sa
oznakom vrste prihoda 722114 - Federalna taksa za kori{tewe
autocesta - cestarina.