Professional Documents
Culture Documents
KESER
KESER
Follow Up - radionica 1
Naziv tima KESER
Članovi tima Kenan Taletović, Nurdin Šabić, Valentina Kifić, Benjamin Kadirić
Naš tim želi da riješi problem organizacije alata kao i zaštite skupog alata od
gubljenja/krađe. Također želi da riješi problem mobilnosti industrijske alatne kutije.
Empathy map
Odgovorite na sljedeća pitanja:
Naša ciljna grupa je osoba koja je iskusni vlasnik firme, prerađivačke industrije, sa velikim
obimom proizvodnje i velikim kapitalom.
Persona, koja je ujedno i naša ciljna grupa, vidi ponašanje radnika u svojoj firmi. Osim
toga oni vide napredak svoje firme u odnosu na neki prošli period.
Jedan poslodavac može da čuje žalbe i pohvale radnika u svojoj firmi. Također isti prati
seminare, mitinge i sajmove privrede i tu čuje nove infomarcije vezane za industriju.
Naša ciljna grupa ima želju za napretkom i želi da ide u korak sa razvojem tehnike i
tehnologije. U skladu s tim oni žele da pobošljaju imidž svoje vlastite firme.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Oni prate konkurenciju i bore se sa njom. Također u svemu tome prate i uspješnost svoje
firme. Pokušavaju unaprijediti svoje preduzeće i traže povoljnija rješenja za izradu
proizvoda i održavanju mašina za proizvodnju.
Problemi koje svakako žele riješiti su između ostalog (osim problema koji mi rješavamo:
organizacija alata i mobilnost alatne kutije) su nepotrebni gubitci novca, stvaranje većeg
profita, mogućnost zaustavljanja cijele fabrike zbog kvara na mašini ili nekom drugom
dijelu fabrike, itd. Također jedan od njihovih problema je odlazak mladih iz BiH.
Svaki vlasnik jedne prerađivačke industrije želi postići veću produkativnost svog proizvoda.
Također, želi da bude konkurentan na tržištu, da poveća obim posla, da ima što bolju
organizaciju u firmi, želi da ima evidenciju na radnike i mašine/alat u svakom trenutku kao i
smanje utroška.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Validacija problema
Napišite 5 - 10 hipoteza koje karakterišu problem koji želite riješiti i uslove u kojim taj
problem postoji, ili u kojim se vaša ciljna grupa nalazi. Do hipoteza najlakše dolazite ako
prvo napišete sve pretpostavke koje imate o problemu koji ste odabrali. Za početak, možete
analizirati empathy mapu koju ste napravili i izvući pretpostavke iz nje.
Npr. Ako smo odbarali problem: Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini; naša ciljna
grupa bi bili nezaposleni mladi koji žive u Bosni i Hercegovini i vjerovatno bismo imali
sljedeće pretpostavke:
- Mladi u Bosni i Hercegovini imaju značajnu stopu nezaposlenosti.
- Mladi u BiH se žele zaposliti.
- Mladi u BiH su spremni uložiti sredstva i vrijeme da bi se zaposlili.
- Mladima u BiH nemaju dovoljno prilika za zaposlenje.
- Mladi u BiH nemaju dovoljno informacija o prilikama za zaposlenje.
- Kompanije u BiH su spremne uložiti u prekvalifikaciju
Najlakši način da dobijemo hipoteze, je pretvoriti pretpostavke u hipoteze tako što ćemo ih
predstaviti kao subjektivna mišljenja:
- Mislimo da mladi u Bosni i Hercegovini imaju značajnu stopu nezaposlenosti.
- Mislimo da se mladi u BiH žele zaposliti.
- Mislimo da su mladi u BiH spremni uložiti sredstva i vrijeme da bi se zaposlili.
- Mislimo da mladi u BiH nemaju dovoljno prilika za zaposlenje.
- Mislimo da mladi u BiH nemaju dovoljno informacija o prilikama za zaposlenje.
- Mislimo da će kompanije u BiH platiti da bi pronašli nove uposlenike.
Vaš zadatak je validirati hipoteze koje ste postavili. Validirate ih kroz istraživanje i ispitivanje.
Istraživanje se svodi na traženje informacija koje potvrđuju ili opovrgavaju vašu hipotezu.
Istraživanja, članci, knjige su izvori informacija koje trebate koristiti i referencirati ih.
Ispitivanje vršite tako što ćete pronaći barem 10 pripadnika svoje ciljne grupe i postaviti im
pitanja koja validiraju vašu hipotezu. Svaku od hipoteza možete validirati sa svakim od
ispitanika. Naravno, hipotezu validirate ispitivanjem samo ako to ima smisla. Prilikom
validiranja, u pitanjima ne smijete spominjati svoju ideje ni u kom obliku, kako bi fokus
ispitanika bio na problemu.
U izvještaju ćete imati formu u koj ćete unijeti hipotezu, način na koji ste je validirali, te da li
ste je na kraju potvrdili ili opovrgli.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Hipoteza 1
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Istraživanje čuvene kompanije “Dunn and Bradstreet“ pokazalo je da čak 96% firmi u
Americi vremenom propadne zbog lošeg menadžmenta. Iako su ovi podaci vezani za
američke kompanije, u našim uslovima mogu biti samo izraženiji i opasniji. Pažljivo
analizirajući svaki od ovih faktora može se procijeniti da li i vama prijeti opasnost u
poslovanju. Razlozi su prikazani respektivno u odnosu na uticaj koji imaju na uspješnost
poslovanja. Procenat u zagradi znači u kom procentu pomenuti faktor utiče na propadanje
nekog biznisa. Komentari u odnosu na pojedine razloge vezani su za situaciju malih i
srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini, odnosno kakav uticaj ovi faktori imaju kod nas.
Linkovi:
https://www.capital.ba/da-li-je-moguce-mjerenje-uspjesnosti-firmi-u-bih/
https://www.klix.ba/biznis/ovo-je-deset-najbrze-rastucih-kompanija-u-bih/180115024
https://www.sodalive.ba/aktuelnosti/lukavac-grad/top-20-kompanija-tuzlanskog-kantona-
koje-su-ostvarile-najveci-prihod-i-dobit-u-2018-godini/
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Ovim istraživanjem i ispitivanjem ciljne grupe potvrdili smo našu hipotezu. Također smo
donijeli zaključak da poslodavci u BiH imaju ambiciju da dalje šire svoj biznis.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Hipoteza 2
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Odlazak radne snage iz BiH zakucao je na vrata i nekih od firmi koje su godinama dobro
radile, te im počeo ugrožavati poslovanje i prije nego što se to očekivalo.
Za ostanak radnicima nisu dovoljne ni veće plate, a mnogi tvrde da bježe od kriminala,
korupcije, nejednakosti pred zakonom, kao i zbog političke nestabilnosti. Mnogi radnici koji
imaju za naše uslove i dobre plate odlaze u inostranstvo. Takav problem sada ima
metalna industrija, gdje posla imaju preko glave, ali nemaju radnika. Porodice iz BiH u ovu
zemlju ne odlaze više ni samo u potrazi za većom platom. Mnogi napuštaju i takozvane
sigurne poslove u državnim firmama.
Podaci:
U posljednje dvije godine samo na području Unsko-sanskog kantona, 28.387 građana je
napustilo, ili je u procesu napuštanja države. Ministarstvo-unutrašnjih poslova Unsko-
sanskog kantona u 2017. izdalo je 15.921 uvjerenje o nekažnjavanju. Čak 13.538 ih je bilo
u svrhu zapošljavanja izvan Bosne i Hercegovine. U 2018. broj uvjerenja raste na 16.668,
većina, 14. 849 zatražena radi zapošljavanja u inozemstvu. Najkritičnija područja u 2018.
su:
- Bihać - 4.485;
- Cazin - 3.074;
- Velika Kladuša - 2.867;
- Bosanska Krupa - 1.627.
Linkovi:
https://www.jabuka.tv/poslodavci-traze-nacin-kako-zaustaviti-odlazak-radnika-iz-bih/
//
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Ovim istraživanjem i ispitivanjem ciljne grupe potvrdili smo našu hipotezu. Također smo
donijeli zaključak da poslodavci u BiH strahuju za budućnost svojih preduzeća jer sve više
omladine napušta zemlju kao i firme.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Hipoteza 3
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Linkovi:
http://edukacija.rs/poslovne-vestine/marketing/analiza-konkurencije
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Hipoteza 4
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Cilj istraživanja je bio otkriti koje mogućnosti poboljšanja imidža firme stoje poslodavcu na
raspolaganju.
Jedan vid poboljšanja je prisutnost, odnosno postojanost firme na društvenim mrežama u
cilju zbližavanja sa ljudima (mogućim potrošačima), praćenja trendova, praćenja primjedbi,
pohvala, i sl.
Komunikativnost poslodavca sa svojim zaposlenikom je također veoma bitna. Isto
predstavlja drugi vid poboljšanja imidža. Skupljanje feedback-a zaposlenika,
zainteresovanost za njihova mišljenja i sugestije, utiču na bolji imidž firme.
Linkovi:
http://brandkarma.hr/kako-unaprijediti-imidz-tvrtke-kao-poslodavca/
Ispitali smo osobe sa glavnim pitanjem “Kako Vaš poslodavac može poboljšati imidž svoje
firme”. Sve osobe su se predložile već prethodno navedene mogućnosti u stavci
“Istraživanje” kao moguće vidove poboljšanja.
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Hipoteza 5
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Prema anketi koju se 2015. godine sprovela kompanija Zogby Analytics, čak trećina
ispitanika – vlasnika biznisa, izjavilo je da im je najveći prioritet za ulaganje u biznisu
upravo ulaganje u novu tehnologiju.
Tehnologija se svakim danom rapidno razvija. Ono što se do juče smatralo naprednim
proizvodom, već sutra može zastariti i biti zamijenjeno novijom, poboljšanom verzijom.
Linkovi:
https://www.emarketer.com/Article/Will-Tech-Reap-Benefits-of-Small-Business-Spending-
2015/1012133
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Istraživanjem smo potvrdili svoju tezu,da poslodavci nastoje ići u korak s razvojem
tehnologije. Pojava konzumerizma dovela je to povećanja konkurencije i njihove ponude
na tržištu, pa je važno pratiti razvoj tehnologije, jer kupci uvijek žele najnapredniji
proizvod/uslugu.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Hipoteza 6
Mislimo da poslodavci trebaju napredniji monitoring I organizaciju alata.
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Cilj istraživanja je bio otkriti da li se boljom organizaciom I motrenjem alata može postići
pozitivan efekat kao što je npr povećanje rentabilnosti proizvodnje, produktivnost I slično.
Industrijski sistemi po pravilu sve češće postaju kompleksniji zbog integracije savremenijih
tehnologija. Istovremeno održavanje I monitoring postaju skuplji I komplikovaniji, te se sve
teže dolazi do pouzadnih podataka. Ovakva situacija motiviše sve više suradnika tehničke
prakse u potrazi za efektivnijim načinima za monitoring I organizaciju alata.
Linkovi:
http://www.kirj.ee/public/proceedings_pdf/2015/issue_4S/Proc-2015-4S-567-580.pdf
https://www.techna-tool.com/blog/5-key-benefits-of-techna-check-tool-monitoring-systems/
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2212827113006860
Naš sagovornik, većinski vlasnik poduzeća : “Color electronics” , koje se duže vrijeme bavi
metalno-prerađivačkom djelatnošću kao odgovor na pitanje mnitoringa I organizacije alata
tvrdi: ” Da se u njegovoj branši , puno upotrebljavaju raznorazni alati, koji se zbog urednosti
moraju slagati u odgovarajuće ormariće I da se za neke mora voditi pisana evidencija o radnome
vremenu.”
Dok na pitanje da li ima potrebe za poboljšavanjem monitoringa I organizacije alata tvrdi : “Da
nema potrebe za tim, obzirom da se radi o malome preduzeću koje ne obuhvata više od 4-5
radnika, I da je to investicija za koju nisu baš najspremniji. To po pravilu više odgovara nekim
velikim korporacijama.”
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Istraživanjem se potvrđuje hipoteza, obzirom da je monitoring značajan, što se može
vidjeti I iz intervjua, ali I iz akademskih zapisa.
Hipoteza 7
Mislimo da poslodavci imaju problem dobave mobilnog električnog napajanja.
Istraživanje
Opišite istraživanje koje ste sproveli i podatke koje ste pronašli.
Cilj istraživanja je bio otkriti da li pripadnici ciljne grupe pri radovima, popravkama,
remontima I redovnom održavanju imaju problema sa napajanjem električnom energijom.
Linkovi:
-http://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/ministarstvo-rada-zdravstva-socijalne-skrbi-i-
prognanih/Pravilnik%20o%20zastiti%20na%20radu%20pri%20koristenju%20elektricne%2
0struje.pdf
-https://www.osha.gov/laws-regs/regulations/standardnumber/1910/1910.334
-http://www.viz-
sigurnost.hr/doc/Pravilnik%20o%20ZNR%20pri%20kori%9Atenju%20el.%20energije.pdf
https://www.lanl.gov/safety/electrical/docs/elec_hazard_awareness_study_guide.pdf
Naš sagovornik, na pitanje upotrebe kablova tvrdi:” Da prilikom čišćenja silosa sa praškastom
sirovinom nisu mogli polagati produžne kablove,jer jednostavno nije bilo dovoljno dugog kabla
koje bi došlo do silosa, što je znatno otežavalo neke sitne popravke te su morali često na račun
vlastitog zdravlja vršit ručno izbacivanje praška koje bi trajalo duži vremenski period, nakon čega bi
vršili popravke na malom otvoru na dnu spremnika”.
Dok na pitanje da li bi te popravke bile sigurnije I brže da su imali električno napajanje u samom
početku odgovara potvrdno.
Zaključak
Da li ste na kraju potvrdili ili opovrgli hipotezu? Koje ste dodatne zaključke donijeli?
Istraživanjem, potvrđujemo hipotezu.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Opis ideje
Ukratko opišite svoj proizvod/uslugu? *
Industrijska alatna kutija za sortiranje i organizaciju alata sa mobilnim dijelom koji ima
mogućnost snadbjevanja uređaja električnom energijom.
Kako na ovim prostorima nijedna firma ne prodaje pametne kutije za alat, proizvod ćemo
uporediti sa modelom „Level 5 Automated Tool Control system“ kompanije Snap-On
Incorporated.
Glavna prednost, a ujedno i inovativnost kod alatnih kutija, je to što postoji dio alatne kutije
koji je mobilan i koji ima mogućnost napajanja uređaja, odnosno izvor električne energije.
Pored toga postoje i druge prednosti kao što su isušivanje zraka unutar kutije (zbog
mogućnosti korozije alata), user friendly interface, jednostavnost itd.
Ne bi trebale biti. Softver koji bi se koristio u alatnoj kutiji planiran je da bude izrađen od 0 i
da bude prilagođen konkretno našoj alatnoj kutiji (ladicama, alatu, sušaču zraka itd.), uz
dodatne prilagodbe kupcu.
Veliki je broj tehničkih izazova u izradi proizvoda. Kako se radi o velikom projektu potrebno
je uraditi analizu o tome koje stvari bi bilo isplativo raditi sam a za koje bi imali vanjske
saradnike. Proizvodne tehnologije kao što su sječenje i savijanje limova, zbog skupih
mašina i uopšte neisplativosti kupovanja istih za naše potrebe, mislimo da bi trebalo vršiti
kod preduzeća koje se već bave s tim stvarima. S druge strane, neke plastične dijelove
(kao što su nosači led traka i noge alatne kutije) mogli bi sami proizvoditi uz pomoć RP
tehnologije, tačnije 3D printanjem. Postoje i drugi tehnički izazovi u pogledu spajanja kutije
(varenje ili vijčane veze), izrada ploča za električne komponente, lemljenje itd., na koje je
također potrebno misliti.
Rok za slanje: 06.10.2019.
Izvršili smo detaljnu analizu koštanja izrade prototipa za pojedinačnu proizvodnju. Za bolji
kvalitet (što je također moguće ostvariti jer je visoka prodajna cijena) ova cijena bi bila
viša.
Limene ploče:
Jedna ploča debljine 2mm dimenzija 1.25x3m2 konstrukcionog čelika Č.0146 kod
dobavljača Metal Centar košta 86KM.
Za proizvodnju jedne KESER kutije za alat bit će potrebno 8 takvih ploča.
Napomena: Također, na raspolaganju je aluminijum i još nekoliko obojenih metala, ali
zbog čvrstoće, varljivosti i mogućnosti pojave naprslina kod plastičnog deformisanja,
izabran je konstrukcioni čelik.
Ukupno: 688 KM
Vodilice:
Jedna KESER kutija za alat ima ukupno 24 vodilice. 12 velikih (dužine 850mm u
sklopljenom stanju i dužine cca. 1600mm u razvučenom stanju) i 12 malih (dužine 400mm
dok je sklopljena i cca. 750mm kada je razvučena).
Cijena jedne velike vodilice (kuglične, pocinčane – potpuna izvlaka) je 20 KM, dok je
cijena male vodilice 12 KM.
Ukupno: 384 KM
Elektronske komponente:
Glavna napojna jedinica: 35 KM
Arduino Mega: 8€
ATmega328P: 6x5€=30€
CCD senzori: 6x10€≈ 60€
Arduino RC552 RFID modul: 10€
Rok za slanje: 06.10.2019.
Prema ovom proračunu, cijena alatne kutije iznosi približno 2171KM. Treba naglasiti da je
prilikom proračuna u obzir uzeta pojedinačna proizvodnja. Kako se većina dijelova
naručuje od drugih proizvođača, može se zaključiti da bi za serijsku proizvodnju troškovi
bili znatno niži, jer bi i cijena nabavke svih komponenata bila niža kada se naručuju veće
količine. S druge strane, u proračun nije uvrštena isplata radnika koji će sklapati kućište i
montirati kutiju, kao ni programera koji će napisati softver za kutiju. To će opet podići
cijenu proizvoda. Osim toga, cilj svake firme jeste ostvariti profit, što znači da je potrebno
formirati cijenu višu od samih troškova. Zbog toga je potrebno osvrnuti se na cijene
kompetitora na našem tržištu.
Kako je za sječenje i savijanje jednog lima, potrebnog za alatnu kutiju Keser, cijena cca
15KM, za ovakvu jednu kutiju troškovi tehnološke obrade ne bi prešli cijenu od 300 KM.
Dalje, uzimajući u obzir i cijenu vijaka i možda nekih nesavršenosti u procesu izrade i
sklapanja kutije, maksimalna cijena za izradu prototipa ove kutije bi iznosila 3000 KM.
Kako smo naveli u istraživanju kod hipoteze “Mislimo da poslodavci u BiH pomno prate
usmješnost svoje firme.” (faktor 4.) da “Cijene se formiraju ne prema tome koliko je kupac
spreman da plati, a konkurencija da dozvoli, već prema fabričkoj-proizvodnoj cijeni”, uzet
ćemo to u obzir i dati svoju okvirnu cijenu za proizvod. Već smo naveli vrijednost cijene
prototipa (za pojedinačnu proizvodnju) i naveli smo sličan proizvod na tržištu. Uzimajući to
u obzir cijena našeg proizvoda bi mogla da bude 15 000 – 20 000 KM.
Cijena kutije navedene kao sličan proizvod (Tolbox Level 5 Automated Tool Control
system) iznosi 21000$, što je približno 36780KM.
*obavezno odgovoriti