Henry Fuseli napravio je niz slika koje prikazuju scene iz Shakespeareovih predstava,.

Ova slika
predstavlja četvrtu scenu iz prvog čina Shakespeareovog Hamleta. Ofelija i Laert je djelo Benjamina
Westa, predstavlja cetvrti cin, i petu scenu. Ofelija je djelo britanca Johna Everett Millasa, predstavlja
Ofeliju prije no što se utopila, predstavlja cetvrti cin i to sedmu scenu. Sljedeca dva djela je naslikao
francuski slikar, najznacajniji predstavnik romantizma delacroix. Waterhouse je britanski slikar poznat
po svojim slikama sa tematikom grcke mitologije, prva slika se naziva jos i boreas sto je u grckoj
mitologiji sjeverni vjetar, druga slika je pored vode, sto prestavlja cistocu. Hamlet ubija polonija
misleci da je to kralj klaudije. Rosseti je engleski slikar, koji u ovom djelu prikazuje hamletovu ljubav
prema ofeliji. Zatim, jedno djelo ubistva Polonija, u kraljicinoj odaji. Manet je francuski slikar
moderne umjetnosti, naslika je portret hamleta kao tragicnog lika. Kip Hamleta, Ujedinjeno
Kraljevstvo, 1933. ,,Ofelija‘‘ Agathon Leonard, 1885.

Cajkovski je ruski kompozitor, jedan od najpoznatijih predstavnika romantizma, labudje jezero i

uspavana ljepotica. Dmitri Šostakovic je ruski kompozitor iz vremena sovjetskog saveza, prvi i drugi
valcer. Ziegler je muzicar koji je i dalje ziv, zivi u SAD i ima 71 godinu.

"Hamlet u selu Mrduša Donja" ili ,,Hamlet zna sto narod ne zna''.
1.Australija s čitavom svojom površinom, nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno
Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike
površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima
otoka donekle povezana sa Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata
geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u
Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste.

2. U starom i srednjem vijeku u Evropi se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje su
srednjovjekovni geografi nazivali "nepoznata južna zemlja", na latinskom Terra australia incognita, pa
otuda i naziv Australija. Prvi evropljanin koji je dosao na tlo Australije je James Cook.

3. Veliko razvodno gorje , planinski sistem u istočnoj Australiji, na području država Queensland, New
South Wales i Victoria. Građeno od paleozojskih, mezozojskih i tercijarnih stijena. 

4. Australija je jednostavne geološke građe i geotektonskog sklopa. Najveći dio kontinenta izgrađen je
od veoma starih paleozojskih stijena, granita i kristalnih škriljaca. Obale su slabo razuđene.U reljefu
se ističu tri regije. Na istoku kontinenta su gromadne planine Australijski Kordiljeri (Australijski Alpi,
Plave planine i druge), koji se strmo spuštaju u niže i uže primorje uz obalu Tihog okeana, a blago
prema zapadu. U središnjem dijelu kontinenta je Velika australijska nizija, koja oko jezera Er prelazi u
depresiju. U zapadnom dijelu je Zapadnoaustralijska visoravan, visine 300-500 m, sa koje se
mjestimično izdižu gromadne planine.

5. Stara zapadnoaustralijska površ; Od 300 do 500 m, U osnovi kristalasta masa, Na ivicama

izdignuta, iznutra potonula pod sedimente , U njenom reljefu smenjuju se: - Sedimentne naslage u
vidu ploče , Udubljene nizine i planine od kristalastih kamenih masa Mac Donell (do 1 460 m) i
Mesgreve (1 594 m) . Planine razdvaja kotlina sa velikim slanim močvarama i jezerima
(Macdonaldovo i Amadeusovo jezero) .Pogodni uslovi za život - samo na jugozapadu, gde je brdovita i
sa više vlage te je obrasla travom i drvećem. Unutrašnjost je bez vode, sa pustinjskom površinom
koja se grubo raspada, Pustinje u tri tipa: peščana, šljunkovita i kamenita.

6. Srednjoaustralijska nizija,

Tragovi starog permokarbonskog ledenog doba. Ulegnuti dio kontinenta, zatrpan aluvijalnim
nanosima. Na razvođima - paleozojski rudonosni slojevi, dijele niziju na: 1. Najsjeverniji dio, vode u
Karpentarijski zaliv, područje tropske kiše - 2. Rudarski značajan razvodni prag kod Cloncurrya (Mt.
Isa) 3. Centralna nizija – Jezero Ejr “mrtvo srce Australije”, površina pri max vodostaju - 12 m n.v. - U
vreme niskog vodostaja ono je samo slana i blatnjava močvara. U mladoj geološkoj prošlosti jezero je
bilo mnogo veće, dopiralo je do 54 m iznad današnje površine i verovatno je oticalo prema moru
(Ostatke iz tih vremena predstavlja još čitav niz manjih jezera) . Ejr je tri u jednom: jezero, pustinja i
slana ravnica

7. Jugoistocne Australijske planine, Australijski Kordiljeri ili Veliko razvođe, Gromadne planine,
hercinskog nabiranja - Kopno koje je u tercijaru ponovo izdignuto. Na primorskoj strani strmo, a u
unutrašnjosti blaži nagib. Unutrašnja strana suha i bez prave šume , Primorska - obiluje kišama,
obrasla šumom, sa krčevinama, poljima i naseljima . Veliki koralni greben, na rubu šelfa, potonulog
dijela kontinenta - Greben otežava pristup s mora na obalu. Modre planine svoje ime duguju
šumi eukaliptusa koja ga prekriva. Naime, kada se temperatura digne, eterična ulja plavog
eukaliptusa isparavaju i raspršuju se u zraku tako da ne dopuštaju prodor vidljive svjetlosti,
osim plavog spektra koja je najprodornija jer ima najnižu frekvenciju. Zbog toga krajolik Modrih
planina izgleda ukupan u plavoj boji.

8. Veliki koraljni greben, je najveći koraljni greben na svijetu, i najveća živa cjelina na svijetu (oko
344.400 km²). Nalazi se u Koraljnom moru i proteže duž ruba kontinentalnoga šelfa
sjeveroistočne Australije, pokrajina Queensland.

9. klima:

1. U unutrašnjosti klima je pustinjska Bw. Odlikuje se visokim temperaturama i izrazito malom

količinom padavina. Ovdje se nalaze najsušniji predjeli Australije, i ovo je dio gdje se nalazi većina
Australijskih pustinja: Velika pješćana pustinja, Mala pješćana pustinja, Velika Viktorijina pustinja,
Gibsonova pustinja, Simsonova putinja i mnoge druge.

2. Sljedeći pojas čini stepska klima Bs. Uski rubni dijelovi pustinja, travnate stepe, vruća, duga i suha
godišnja doba, male količine padavina 250-500mm godišnje.

3. Zatim, na sjeveru vlada savanska klima Aw. Odlikuje se rastom visokih trava, savanskih šuma u toku
vlažnog perioda godine.

4. Prašumska klima vlada na krajnjem sjeveroistoku Af. Odlikuje se velikom količinom padavina
tokom godine, preko 2000mm, područje ima veliku količinu vlažnosti u zraku i to preko 80%. U ovom
području rastu prašume.

5. Umjereno topla i vlažna klima, Cf, nalazi se duž jugoistočne obale. Odlikuje se ravnomjerno
raspoređenim padavinama tokom cijele godine. Ovaj dio je najnaseljeniji zbog najboljih klimatskih
uvjeta.

6. Sredozemna klima Cs, obuhvata jugozapad i jug zemlje. Odlikuje se vrućim i suhim ljetima, blagim i
vlažnim zimama. Klima je pogodna za razvoj eukaliptusa.

7. Sinijska klima Cw, prevladava u istočnoj Australiji, odlikuje se suhom zimom, i toplim ljetima, gdje
se najviše padavina izluči ljeti.

Uluru je kameno brdo koje predstavlja sveto mjesto Abordžina, starosjedioca Australije. Nastalo je
prije 500 miliona godina pod uticajem pokretanja tektonskih ploča. Ovo brdo je poznato kao brdo
koje mijenja boju, jer kako Sunce izlazi i zalazi njegove se nianse mijenjaju. Njegova boja se mijenja
jer u svom hemijskom sastavu sadrži željezo.