POLITIKA

ODGOVARAT OD : Pojam politike, vlast i oblici vlasti

Država i društvo

-skup organizacija i institucija na određenom teritoriju imaju legitimni manicipal sile a zovu se država.

-prvi narodi se javljaju u rodavksko-plemenskoj zajednici kada ona prelazi u širu teritorijalnu zajednicu
karakterističnu po etičkim , vjerskim ,kulturnim i drugim obilježljima njenih pripadnika.

Prvi narod javio se u Rimu i nazivao se populus romanus koji je prestavljao privilegiranu grupu ljudi
građana pod nazivom patricij i plebejci napram pukka koji je predstavljao nepriviligiranu grupu ljudi.

Proces nastanka države

U nastanku države isprepleću se nekoliko procesa

1) Društveno raslojavanje-tijekom razvolja ljudskih zajednica počele su se izdvajati pojedine

društvene grupe sa zadatkom uloge npr . vračevi,poglavice

Nacija

-povijesno oblikovana zajednica nastala u različitim okolnostima i uvjetima na osnovi jezika teritorija i
vjere i težnje za zajedničoj pripadnosti

Nacija označava politički narod

Pojam kapitalizma podijele robe i tržišta kao i političke demokracija nacija se pojavljuje kao swaga koja
sjedinjuje i koncentira elemente društvenosti jednom narodu

Nacija

Nastaje u europi od 16 stoljeca

Engleska francuska i nizozemska

Osnove na kojoj nacija se temelji svoje postojanje:

1 -ideja o samostalnosti

2 -zahtjev za teriolijanim jedinstvom

3 Patriotizam

4 Legitimna volja za stvaranje države

5 -međunacionalna tolerancija

Nacija obuhvaća sve orgaizirane i neorganizirane društvene grupe koje se nalaze na teritoriju
višenacionalne države. Tim pjmom obuhvaćeni su pripadnici nacije, strani državljani osobe bez
drzavljanstva nacinalne manjine

-u posljednjem desetljecu nakon pada berlinskog zida raspadaju se drzave i nastaju nove.
Manjine

-manjina predtavlja brojčanu manju skupinu unutar višenacionalne države

Asimilacija je nametnuti proces u kojem manjina napusta ili gubi svoje običaje i prihvača ponašanje i
etničke osobine većine indijanijanci u usa

-prisilno mmijesanje kulturnih osobitosti manjine i večine te stvaranje novog kulturnog poretka sssr sfrj

Kulturni pluralizam – priznavanje istodobnog postojanja jednake vrijednosti razlicitih etnickih skupina npr
svicarska

Suverentitet

Neovisnost i samostalnost

Suverentitet države znači da je je u njezinom granicama mjera vlasti najviša i neovisna u odnosnu na druge
države da se temelji na ravnopravnosti.

Suverentitet naroda predstavlja osnovno ustavno pravno načelo na kojem se temelji građanska
demokracija što znači da svu vlast države pripada narodu i proizlazi iz naroda

Suverentitet naroda je neotuđiv nedjeljiv i neprenosiv

Politički poredak

Politički poredak je oblik organiziranja društvene zajednice koja ima legitimnost i uređeni odnos između
zakonodavne izvrše i sudske vlasti

Tipovi politickih poredaka su :

-demokracija

-aristokracija

-tiranija

Diktatura

-totalitarizam

Tiranija

Tirania – samovlast

Politički sustav s nedostatkom legitimnosti i legalnosti jer na vlast dolazi osoba koju narod nije izabrao on
samovoljno odlučuje o vođenju države i nema ograničenja skladnih pravilima normama.

Diktatura

Diktatura – vladavina jedne osobe

Vlast je u rukama jedne osobe koja manippolira svu mlast najčešce dolazi nelegalno uspostavlja se
ontrolom nad vojskom policijom sudom… pocetak je kontrola medija

Totalitarizam

Predstavlja državni poredak u kojem je vlast koncentiranana u rukama jedne parije koja se poziva na
totalitarističku idelogiju . tehnologija vladanja je teror prisila i kontorola medija

Demokracija

Demos-narod ,kratica vladati

Različitim društvenim skupinama ,omogućuju se sudjelovanje u politici ,donošenju odluka, ili utjecaju na
njih. suvremeni oblik demokracije odnosi se na suglasje svih političkih subjekata kao i osigurane temelje
slobode građana.

Aristokracija

-kratica prvi najbolji

Politička vlast pripada isključivo odabranoj manjini eliti koja koncentrira svu društvenu moć u svojim
rukama. Temeljne vrijednosti smatraju se tradicionalnost i staticnost

Teritorijalizacija – ljudske zajednice živjele su točno na određenom zemljištvu,prostoru što je zahtijevalo

obranu od drugih skupina te podjelu teritorija zbog lakšeg upravljanja

Stvaranje i mijenjanje sve većeg broja pravila određuju prava i dužnost svagog pripadnika zajednice,štiteći
pri tome osnovne društvene vrijednosti i interese

-ovi procesi tijekom stoljeća doveli su do stvaranja država . međutom na postupak stvaranja države
dijeluju i niz osobitosti pojedinih podrčja , te narodi sa svojom kulturom i tradicijom.

Oblici politicnkog poretka

Monarhija

Republika

Monarhija – predstavlja države u kojima su poglavari fizičke osobe koje to po pravilu postaju nasljendim
putem doživotno vrše svoju funkciju.

Takvi državni poglavari imaju naslov kralja cara princa šaha vojvode . oni predstavjalju državu na temelju
svog vlastitog prava koje nije izvedeno ni od kakve druge organizacije

Ograničene monarhije

Ove države u kojima su vladari ograničeni u svojim pravilima nekim drugim organom s kojim zajedno vrše
suvremenu vlast . državni poglavar po pravilu vlada ali ne upravlja

Apsolutne monarhije
One države u kojima su vladari jedini nosioci vlasti oni nisu ograniceni ni jednom drugom organu tako da
rukovode čitavim društvenim životom.

Rebublika

Republike su one države kojima je državni poglavar fizička osoba koja to postaje izborom .

Ako je fizička osoba onda ima naslov predsjednika republike , a izborna tijela po pravillu su parlament

Prijesjednik se bira na određeni rok po proceduri i istekom mandata prestaju mu sve ovlasti i prava

Ljudska prava

Magma chamita libertatum 1215

Velika povelja o slobodama

Povlastice engleskih plemića

Prvi ustav

Vinodolski zakonih 1288

Prava dužnosti i odnosi kmetova crkvenih dužnosnika i feudalaca

Virginia bill of rights 1776

Američka deklaracija neovisnosti kojom su proglašena neotuđiva ljudska prava

f.d.rosevelt izumio je viziju moralnog poretka 1941 g

sloboda govora i vjerovanja – pozitivno pravo

sloboda od straha i od oskudice

zločini tijekom 2 sv rata potaknuli su ljude na osiguravanje ljudskih prava u ciejlom svijetu te je sporazum
svih drzava to i ostvario

opća deklaracija u pravima čovjeka 10.12.1949 potpisana je u skupstini ovn-a u new yorku

u njoj su sadržana osigurana prava i slobode zaštićene su najugroženije ljudske vrste kao i temeljna
socijalana pitanjai i problemi.

Vrste ljudskih prava

Ljudska prava dijele se u 3 skupina

1 generacija – osobama i političkog prava ( pravo glasa žene ,rasno pravo)

2 generacija- radna socijalan i dr parava ( pravo na dostojasntvo , pravo na odcjepljenje)

3. generacija – ekoogija prava ( pravo našh potomaka na uvjete egzistenicijši preci

Europska konvenkcija za zaštitu ljuskih prava 1950

Obavezuje sve članice vijeća europe hrv 1996

Ustav rh dijeli prava čovijeka na zajedničke odredbe , osobne i političke slobode i gospodarske socijalne
kulturna prava

Parlamentarizam

Donošenje zakona i kontrola izvršavanja

Odobravanje državnog proračuna i nadzor nad njime

Formiranje temeljnih pravaca politike

Izbor nositelja izvržne vlasti i državog poglavara

Britanski parlament

Nastao je u 13 stoljecu a razvio se iz savjetodavnog tijela monarha

U svom sastavu ima 2 doma i to house of lords ( visoko plemstvo i svećenstvo ) i house of commons
(obični građani nisko svećenstvo i sitno plemstvo )

Temeljno pravilo parlamenta je da kralj ne može raspisati poreze bez pristanka onih koji plačaju u 19
stoljecu mijenjaju se odnosi između davanja? Te sva moć prelazi u ruke donje doma a u domu lordova
ostaje samoo zbog tradicije

Britanski parlament je svemocan .

Zakone u parlamentu potpisuje kraljica ali zapravo odlučuje prvi ministar u kabinetu

Američki kongres

Sustav vlasti su

Kongres – zakonodavna

Presjednik – izvrsna

Vrhovni sud – sudbena

Kongres ima 2 doma – predstavnički dom i senat

Predstavnički dom – čine kongresmeni kojima je mandat 2 godine ima ih 435

Senat – čine 100 senatora kojima je mandat 6 god ali svako 2 godine se mijenja 1 trecina članova

Sudbena vlast

Sudbena vlast obavjalju sudovi sude im na temelju ustava i zakona

Najviši je vrhovni sud rh koji osigurava jednstvnu primjenu zakona i ravnopravsnoti građana . bira se na
prijedlo prijesjednika republike na 4 godine a razrjesuje ga sabor
Hijerarhija sudova :

Vrhovni sud RH

Županijski sudovi – upravni,trgovački pa vojni

Općinski sud

Sudske su rasprave javne i preside se izriču javno osim u sločajevima kada se javnost isključuje iz vojne
tajne

-suci porotnici su obični građani koji samo utvrđuju jeli osumljičenik kriv ili ne

Suci imaju imunitet i duznost je status

Državno sudbeno vijeće DSV imenuje i razrješuje suce i odlučuje o njihovoj odgovornosti

DSV ima 11 članova koji se biraju na 4 godine a prijesjednik na 2 godine

Državno odvijetnistvo je pravosudno tijelo koje štiti građane RH protiv počinjitelja kaznenih i drugih
kažnjivih djela.

Ima 11 članova

Švicarska skupina

Švicarska je bogata razvijena država koja nikada nije bila u ratu

Njeni građani sve odluke donose referendumom

Referendum je oblik političkog odlučivanja koji se provodi zaokruživanjem da ili ne , ili za protiv , na
postavljeno pitanje

Švicarskom upravlja direktorij od 7 članova a vlast se dijeli na saveznu skupštinu i savez

Izbori

Izbori su postupak kojim se državljani biraju svog predstavnika

Oni su osnovni pokazitelj demokracije bilo kojeg političkog sustava a njihovi razultati mogu biti nagrada ili
kazna i povjeenje političkih strankama i pojedincima koji su na vlasti i oporbi

Prvi višestranački izbori proveli su se 4 .2-1990

Uoči izbora vodila se oštra predizborna kampanja držali su se govori objašnjavali i propagirai programi
predstavljali kandidati dijelili propagandni leci i druge aktivnosti

Izborni sustav
Većinski

Razmjerni ili proporcionalni

Mješoviti

Većinski -omogućuje da bude izabran onaj kandidat odnosno stranka koja je osvojila apsolutnu ili relativnu
većinu glasova

Apsolutna- većinom s ebira u jendom ili dva izborna kruga na način da kandidat mora osvojiti većinu
glasova odnosno 50 + 1 glas

Ustrojstvo vlasti u rh

Zakonodavna vlast

Sabor

Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u rh

Ima oko 100 – 160 zastupnika koji se biraju na temelju općeg biračkog prava na neposrednim izborima te
imaju mandat i imunitet

Imunitet je povlašteo izuzimanje od dijelovanja velikih zakona za koje je predviđena kazna do 5 godina

Redovito zasjedanje je od 15 . 01 . do 15. 19 i od 15. 09 do 15.02 a izvaredno se može sazvati na zahtjev

prijesjednika

Zadaci sabora

Donose zakone

Promjena ustava

Donosi državni proračun

Odlučuje o ratu i miru

Odlučuje o promjeni granice

Raspisuje referndume

Nadzire rad vlade

Mandatno imunitetno povjerenstvo ima 5 clanova odlučuje o oduzimanju imuniteta s time što odluku
potvrđuje sabor.

Lobby

Institucija koja obuhvaca sve zakonodavne i izvrsne vlasti

U parlamentarnoj političkoj praksi lobby označava aktivnost izvan dvorane u kojoj se legalno i javno
donose odluke
Sama riječ predvorje govori da je nešto izvan javne političke scene

Lobby je legalni način pripreme odlke

Lobiranje ima razne forume utjecaje:

Osobne veze

Anonimna pisma

Misto i korupcija

Ustavni sud rh

Čine 13 sudaca koje bira hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina prijesjednik suda bira se na vrijeme od 4
godine

Zadaci : odlucuje o suglasnosti ustava i zakona

Nadzire ustavnosti i zakonitost djelovanja politickih strana i prijesjednika

Nadzire i ustavnost i zakonitost izbora i referenduma

Ustavni sud može donijeti propis za izvršavanje odredaba ustava zakona i drugih propisa ali može ukinuti
zakone ako utvrdi da je neustavan.

Zakoni se donose na sjednicama potpisuje ih prijesjednik rh a nakon toga ih objavljuju u narodnim

novinama službenu listu rh

Nakon što se zakoni izglasaju do njihove primjene važi vacatio legis – vremenski period od 8 dana koji služi
da se građani upoznaju sa zakonom

Pučki pravobranitelj

Opunomoćenik hrvatskog sabora koji štiti interese građana pred državljanom upravom

Bira se na 8 godina

Politika i vjera

Odnos vjere i politike

U razdoblju starog i srednjeg vijeka crkva je dominirala politikom

U velikim je razdobljima politika pokušavala zagospodariti crkvom kao institucijom kako bi ih lakše crkveni
položaj doveo na političku pogodnost

Fencuska revolucija – potpuno razdvajanje crkve od državw

Crkva je kroz stoljeća služila kao instittucija za pokretanje ratova

Povijest odnosa crkve i politiike u rh

Hrvati su krscanstvo prihvatili prije više od 13 stoljeća

Katolička crkva je imala i još ima važnu ulogu u hrvata

Za vrijeme socijalizma katolička crkva je imala zavidan polozaj u rh

Alojzije stepinac