EKONOMSKI PROCES

1. Makro i Mikro ekonomija

Mikroekonomija bavi se problematikom djelovanja subjekata

reprodukcije, to jest poduzećima ili kućanstvima , te prati
njihovu organizaciju, upravljanje, efikasnost, tehnološke
aspekte razvoja, poslovnu strategiju i sl.

Makroekonomiju zanima privređivanje u cijelosti, to jest

proučava ekonomski proces na razini nacionalne privrede.
Makroekonomija analizira ukupna privredna kretanja, te
dinamiku promjena, kretanje cijena, dohodaka, monetarnu
stabilnost, ekonomski razvoj i sl.

2. Što je ekonomiziranje i kada je postignuta efikasnost?

Ekonomiziranje je umijeće ljudi da unatoč oskudnosti

prirodnih resursa i raspoloživog rada uspijevaju zadovoljiti
dio svojih potreba. Ekonomiziranje temelji se na
racionalnosti, to jest umanjivanju utroška a maksimiziranju
učinka neke aktivnosti.

Efikasnost je postignuta kada:

- daljnje povećanje proizvodnje znači dodatan utrošak
živog ili opredmećenog rada
- samnjenje utroška jednog od korištenih činilaca
uzrokuje povećanje utroška drugog činioca

3. Princip minimuma i maksimuma

Ekonomiziranje se može definirati na dva načina:

Princip minimuma pri kojem se utrošak pokušava smanjiti što
više je moguće, to jest proizvesti 50 stolica koristeći što
je manje moguće materijala i rada.

Princip maksimuma pri kojem se pokušava proizvesti što više

gotovih proizvoda s unaprijed određenom količinom rada i
sredstva, npr. Utroškom kubnog metra drva, 5 kg laka i 100
radnih sati proizvesti što je više moguće stolaca.

4. i 5. Tehnička i ekonomska efikasnost, kako se izražavaju,

kako neko poduzeće koje je tehnički neefikasno može biti
ekonomski efikasno?

1
Tehnička efikasnost se gleda na temelju utrošenih činilaca i
dobivenog rezultata te se ona iskazuje u naturalnim
pokazateljima. Tehnička efikasnost raste kada se smanji
utrošak faktora.

Ekonomska efikasnost u omjer stavlja novčane izdatke za

potrebne proizvodne faktore te cijenu gotovog proizvoda. Ona
se izražava u vrijednosni/novčanim jedinicama.

Tehnički neefikasan proizvođač može biti ekonomski efikasan

ako ima monopol nad tržištem, tj. ako nema konkurencije jer
na taj način on može prodati svoje proizvode po višim
cijenama i tako pokriti svoje visoke troškove.

6. Nacrtati krivulju proizvodnog potencijala (str. 49),

objasniti, kada se povećava potencijal a kada smanjuje

Točke A do I označavaju kombinacije proizvodnje pri čemu

bilo koja od točaka/kombinacija označava maksimalno
iskorištavanje produkcije. Točka A i I predstavljaju
krajnost u izboru.
Točka N predstavlja nepotpunu iskorištenost a točka R
predstavlja nedostižnost, to jest takva kombinacija
proizvodnje dvaju proizvoda nije moguća u nepromjenjivim
uvjetima.

Proizvodni potencijal se povećava upotrebom suvremene

tehnologije ili novim efikasnijim načinom proizvodnje,
potencijal se smanjuje u slučaju velikih elementarnih
nepogoda, ratnih kataklizmi, gospodarskih poremećaja i sl.

7. Proizvodni faktori po klasičnoj ekonomskoj teoriji i

objasnit jedan po izboru, utjecaj kroz povijest

Zemlja
Kapital
Rad

Ljudski rad je prisutan u svakom obliku proizvodnje, to jest

čak i u moderno vrijeme kada je raširena uporaba strojeva i
kompjutora ljudski rad je još uvijek neophodan. U
proizvodnji ljudi koriste svoje znanje i vještine potrebne
za određenu vrstu produkcije. U prošlosti ljudski rad se
više temeljio na snazi mišića i vještini ruku, dok danas
veću važnost ima ljudska kreativnost, logika i intelekt.

2
8. Uloga raspodjele i razmjene u ekonomskom procesu

Uloga raspodjele je određivanje kriterija i udjela te

participacije svakog člana društva u prisvajanju rezultata.

Uloga razmjene je kvantitativno utvrđene udjele sudionika

raspodjele pretvoriti u kvalitativni oblik.

PROIZVODNJA

9. Nabroji izvedene proizvodne faktore

Poduzetništvo
Organizacija
Znanje
Tehnologija
Informacije
Obrazovanje

10. Objasni dvojako značenje pojma kapital

Kapital mogu biti sredstva (materijalna i novčana) čija se

vrijednost povečava kroz društvene odnose i glavnica (novac)
koji se oplođuje kroz ekonomski proces.

11. Uloga rada u visokosofticiranoj proizvodnji

U vrijeme kompjuterski integrirane proizvodnje, robota i

automatizirane procesne tehnologije fizički rad čovjeka
potpuno nestaje. U takvim uvjetima čovjek zadržava samo one
zadaće u kojima je još uvijek superiorniji nad strojevima,
intelektualnu kreativnost i apstraktno mišljenje. To jest u
najnaprednijim proizvodnjama čovjek sudjeluje jedino u
pripremnim fazama kreiranja proizvodne tehnologije i
proizvoda te uklanjanju kvarova.

12. Što su to komplementarni proizvodni faktori?

Komplementarni faktori su određena sredstva koja se u

proizvodnji nekog proizvoda uvijek koriste u istom omjeru,
bez obzira na povećanu proizvodnju omjer će ostati isti.

Supstituti su proizvodni faktori koji su međusobno

zamjenjivi.
LJUDSKI FAKTOR

3
13. Etape demografske tranzicije

Predtranzicijska
Etapa demografske tranzicije
- rana
- srednja
- kasna
Posttranzicijska etapa

U predtranzicijskoj etapi većina stanovništva živi na selu.

Dominira agrarni sektor te je etapa obilježena niskim per
capita nacionalnim dohotkom, visokim natalitetom ali i
visokim mortalitetom.

Etapa demografske tranzicije dijeli se na 3 podetape, ranu

srednju i kasnu.
U ranoj podetapi započinje razvoj gospodarstva i industrije
te se stanovništvo seli u gradove. Dolazi do poboljšanja
zdravstvene zaštite te suzbijanja epidemija zaraznih bolesti
što znači da mortalitet naglo opada dok natalitet i dalje
ostaje visok.
U srednjoj podetapi mortalitet nastavlja sporo opadati dok
dolazi do brzog opadanja nataliteta što znači da se smanjuje
prirodni priraštaj.
U kasnoj podetapi mortalitet stagnira dok natalitet
nastavlja blago opadati.

U posttranzicijskoj etapi dolazi do niskog mortaliteta i

nataliteta, prirodni priraštaj je ili vrlo nizak ili
stagnira. Istovremeno raste udio starijeg pučanstva a
smanjuje se broj mlađeg.

14. Graf demografske tranzicije – str 90.

15. Demografske investicije (kako se izražavaju)

Demografske investicije su ulaganja koja osiguravaju jednak

per capita nacionalni dohodak pri porastu stanovništva.
Veliki prirodni prirast iziskuje velike demografske
investicije, ukoliko investicije nisu dovoljne dolazi do
pada per capita nacionalnog dohotka. Demografske investicije
se izračunavaju množenjem kapitalnog koeficijenta s
godišnjom stopom porasta stanovništva.

16. Navedi suvremene demografske značajke u Hrvatskoj

4
  Ubrzano starenje stanovništva
 Nizak prirodni priraštaj -> depopulacija
 Neravnomjeran teritorijalni razmještaj stanovništva
(koncentracija u nekoliko najvećih gradova)
 Senilizacija i depopulacija seoskih naselja i jadranske
obale

17. Predstavnici teorije ljudskog kapitala. Objasni jednog

(Nobelovac, upotrijebio kako)

J. Mincer
W. Petty
A. Smith
Simon Kuznets
Gaetano Pietra
Giovani Ferrari
Theodore W. Shultz
Saburo Okite
Christopher Freeman
Lester Thurow
A Tofler

Simon Kuznets u raspravi On the measurements of national

wealth iznosi misao o vrednovanju ljudskog kapitala kao
elementa društvenog bogatstva.

Theodore W. Shultz u svojoj knjizi Investing in People

govori da proizvodni faktori koju mogu poboljšati
blagostanje siromašnih nisu prostor, energija i obradiva
zemlja nego poboljšanje kvalitete stanovništva i napredak u
znanju.

TEHNIČKI NAPREDAK

18. Tehnički napredak

Vrlo je teško definirati tehnički napredak ali se tehničkim

napretkom mogu smatrati sljedeće promjene u proizvodnom
procesu:
 Smanjenje utroška faktora proizvodnje pri čemu opseg
ostaje isti te drugačija kombinacija faktora pri čemu
se dobivaju povoljniji rezultati
 Poboljšavanje osobina postojećih proizvoda ili početak
proizvodnje novih proizvoda s boljim tehničkim i
ekonomskim učinkom

5
  Poboljšana organizacija i upravljanje proizvodnim
procesom
 Postižu bolji i humaniji uvjeti rada i života ljudi,
očuvanje okoliša, štednja neobnovljivih prirodnih
resursa te reciklaža

19. Fundamentalna istraživanja i dvije funkcije

fundamentalnih istraživanja

Cilj fundamentalnih istraživanja je stjecanje općih spoznaja

o prirodi i njenim zakonitostima. Rezultati fundamentalnih
istraživanja nisu primjenjivi u procesu reprodukcije ali
tvore podlogu tehnološkom napretku.

Imaju dvije funkcije, spoznajnu i proizvodnu.

Spoznajna funkcija sastoji se od otkrivanja i širenja

poznavanja prirodnih zakonitosti te pojava u prirodi. Ti
rezultati su doprinos svjetskoj znanosti.

Proizvodna funkcija je osnova primijenjenim i razvojnim

istraživanjima, te na taj način proizvodna funkcija
fundamentalnih istraživanja služi kao temelj za modernu i
visokoproduktivnu privredu.

20. Primijenjena istraživanja

Cilj primijenjenih istraživanja je povećanje tehničkog

znanja. Rezultati primijenjenih istraživanja su nova znanja
tehničke prirode koja nadograđuju temeljne spoznaje u
tehnološki koncept neke proizvodnje.

21. Pronalazaštvo

Pronalazaštvo kreira nove proizvodne postupke ili

asortimane. Rezultat pronalazaštva su izumi.

Razvojna istraživanja

Razvojna istraživanja usmjerena su na probleme primjene

novih otkrića i izuma. Cilj razvojnih istraživanja je
otkrića i izume napraviti podobnim za komercijalnu uporabu,
tj. ukloniti sve nedostatke, poraditi na vizualnom konceptu,
trajnosti, ekonomičnosti i sl.

6
22. Što je izum i zašto se ponekad odgađa njegova uporaba

Izum je novo tehničko rješenje određenog problema koje je

nastalo kao rezultat znanstvenoistraživačkog rada. Izum je
tehnički izvodljiv i može se primijeniti u industrijskoj ili
nekoj drugoj djelatnosti.

Ponekad se odgađa primjena izuma jer nisu vidljivi korisni

učinci njegove primjene. Također primjena izuma se može
odgoditi i iz komercijalnih razloga, to jest u slučajevima
kada bi primjena izuma ugrozila rentabilnost dosadašnje
tehnologije.

22.A. Faze tehničkog napretka

Invencija
Inkubacija
Inovacija
Difuzija
Degradacija

Faza invencije

Za vrijeme faze invencije stvara se određeni fond spoznaja

kojim se mijenja dotadašnje stanje tehničkog znanja ili
znanja općenito. Rezultati inventivne faze su izumi ili
otkrića kojima se može zadovoljiti neka potreba ili riješiti
neki problem.

Faza inkubacije

Faza inkubacije je period on nastanka otkrića pa do njegove

prve primjene.

Faza inovacije

Faza inovacije nastupa kod prve komercijalne primjene.

Faza difuzije

Faza difuzije predstavlja razdoblje širenja primjene nekog

otkrića.

7
23. Faza degradacije + graf – str. 127

Degradacija započinje dosizanjem maksimalnog stupnja

difuzije, odnosno prelaskom krivulje životnog ciklusa
tehnologije iz rastućeg u padajući smjer. Tehnologija se
degradira uporabom i zastarijevanjem.

Fazom degradacije dolazi do degradacije u tehničkom smislu,

to jest tehnologija zastarijeva u odnosu s trenutnim
dostignućima znanosti. No to ne znači i ekonomsku
degradaciju, barem ne potpunu, jer se zastarjela tehnologija
šalje u zemlje u razvoju. Na taj način produžuje se
rentabilnost tehnologije.

24. Objasni prijenos tehnologije u suverenim uvjetima

S obzirom na to da su patentna ovlaštenja imovinsko pravo

ona mogu biti predmetom pravnog prometa, to jest
licenciranja.

Prijenos tehnologije danas se vrši na 3 načina:

 Kupnjom opreme
 Kupnjom licencija i know-how
 Putem proizvodne kooperacije i zajedničkim ulaganjima

Motivacija za transfer tehnologije leži u ektraprofitu

dobivenim širenjem primjene znanstvenih spoznaja. Zbog
velikih troškova znanstvenih istraživanja često se već u
početku računa na dodatnu zaradu od transfera tehnologije.
Čak i u slučajevima kada su troškovi istraživanja
kompenzirani proizvodnjom subjekta/nosioca patentnog
ovlaštenja cijena transfera ostaje visoka i neelastična.

25. Shema kauzalnog lanca stagnacije – str. 175

PODUZETNIŠTVO

26. Benedikt Kotruljević i njegov doprinos teoriji

poduzetništva, navesti djelo.

Benedikt Kotruljević bio je dubrovački trgovac, diplomat i

znanstvenik. Napisao je djelo O trgovini i o savršenom
trgovcu. Djelo je napisano 270 godina prije Cantillova rada.
Kotruljević trgovcem smatra osobu koja se uz trgovačku
djelatnost bavi i proizvodnjom i transportom. Također navodi
da su trgovčeve greške vrlo štetne i često nepopravljive te

8
zbog toga trgovac mora imati razboritu glavu i mudro
zaključivati. Iako on ne upotrebljava izraz poduzetnik u
njegovom opisu trgovca navedene su sve poželjne osobine
poduzetnika.

27. Shumpeterov poduzetnik

Schumpeter smatra poduzetnika pokretačem ekonomskog razvoja.

Smatra da je poduzetnikova funkcija inoviranje te navodi 5
oblike inovacija. Također tvrdi da svaki profitabilni
poslovni pothvat nije poduzetništvo, nego da su to samo oni
pothvati koji su povezani s inovacijama. Po Schumpeteru
rizik ne snosi poduzetnik nego vlasnik kapitala.

28. Schumpeter – 5 inovacija

 Uvođenje novih proizvoda

 Uvođenje novih metoda proizvodnje
 Otvaranje novih tržišta
 Osvajanje novih izvora sirovina i poluprerađevina
 Kreiranje novih oblika industrijske organizacije

29. Doprinos Baumola

Baumol smatra da je poduzetništvo teško odrediv pojam jer

zahtijeva strateško planiranje, uvažavanje poduzetničkih
šansi, poticanje poduzetničkih inicijativa, afirmaciju
menadžerskih struktura, preoblikovanje kontrolnih mehanizama
proizvodnih faktora i sl.

30. Kako je Bogomir Kovač definirao poduzetništvo?

Kovač poduzetništvo definira kao sposobnost da se

kombiniranjem čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih
proizvodnih faktora stvori efikasna privredna djelatnost.
Poduzetnika definira kao čovjeka koji organizira, upravlja
ili preuzima rizik poslovanja poduzeća.

31. Kako poduzetnik minimizira rizik?

Poduzetnik minimizira rizik putem analize rizika. Postoje

dvije metode:
 Stablo odlučivanja
 Teorija preferencije

9
32. Što je poduzetnički rizik (2 komponente)?

Poduzetnički rizik je opasnost s kojom se investitori moraju

suočiti kada izlažu svoje proizvode konkurenciji drugih
proizvođača u cijeni, kvaliteti i sl.

Sastoji se od dvije komponente:

 Neizvjesnosti u vezi s odabranom tehnologijom
 Neizvjesnosti u pogledu veličine potražnje

33. Shema poduzetničke funkcije – str. 200

34. Rizici kod uobličavanja poduzetničke ideje

U ovoj fazi poduzetnik mora predvidjeti buduće troškove,

predvidjeti ukus i preferenciju potrošača, predvidjeti
buduće gospodarske prilike te moguće poremećaje, te
prikupiti što više informacija o konkurenciji i njihovim
proizvodima. Zbog toga rizici kod ove faze su razno razni,
to jest svaka kriva procjena predstavlja rizik.

Rizici u fazi realizacije poduzetničke ideje

 Arheološka nalazišta
 Spor oko vlasništva nad zemljom
 Podzemne vode
 Nekorektno postupanje izvođača građevinskih radova

35. Koji su rizici u fazi proizvodnje?

I. Požar
II. Nesreće na radu
III. Visok škart
IV. Havarija opreme
V. Otkrivanje konstrukcijskih grešaka nakon što je
proizvodnja već počela
VI. Štrajk
VII. Politički nemiri
VIII. Ratni sukobi
IX. Prirodne nepogode i kataklizme
X. Epidemije
XI. Prekid proizvodnje zbog neispunjenja
kooperantskih obaveza

10
36. Zablude o važnosti poduzetništva

Značenje poduzetništva zapostavljalo se dugo vremena, značaj

se pridavao kapitalu i tehnologiji. Iz tog razmišljanja
formula za uspjeh glasi
RAZVOJ = KAPITAL + TEHNOLOGIJA
Primjeri komunističkih država svjedoče da je ova tvrdnja
netočna. Poduzeća koja ne ostvaruju profit zbog vlastite
neefikasnosti neće postati efikasna ako se u njih uloži
dodatni kapital i nova tehnologija. Da bi poduzeće ostvarilo
profit treba uz sve to ulagati i u kvalitetno poduzetništvo.

Kapital je samooplodiv jedino kada je pravilno uložen, to

jest ako je stavljen u povoljnu faktorsku kombinaciju. To
jest jedino uspješni poduzetnik može pravilno iskoristiti
kapital, u neuspješnim poduzećima uspješnih poduzetnika
nema, jer da ih ima bilo bi i profita tako da se ne bi
trebao posuđivati kapital.

37. Proces uvođenja nove tehnologije u neefikasna poduzeća i

njihov učinak

Uvođenje nove tehnologije iziskuje dodatni kapital koji

neprofitabilna poduzeća nemaju, tako da ona taj kapital
moraju posuditi. Taj proces dovodi do dodatnih troškova
zbog:
 Kamata na zajam
 Većih proizvodnih troškova koji nastaju korištenjem
novih načina proizvodnje

Uvođenjem nove tehnologije mijenja se jedino faktor

korištene tehnologije dok svi drugi neefikasni faktori
ostaju isto, zbog toga uvođenje nove tehnologije u
neefikasna poduzeća ne može povećati njihovu efikasnost.

38. Pseudopoduzetništvo

Pseudopoduzetnik je lažan poduzetnik i spekulant.

Korištenjem veza i utjecaja on se domogao privatizirane
imovine po povoljnim cijenama. On nema potreban talent,
znanje ni imaginacije da preuzeto poduzeće aktivira, potakne
kreativne snage zaposlenih te da pokrene razvoj i očuva
ljudski kapital.

11
Poduzetnik je osoba koja preuzima rizik gubitka vlastitog
kapitala, dok je pseudopoduzetnik osoba koja devastira
kapital koji su stvorili drugi.

39. Nabroji faktore koji su presudni za donošenje

investicijske odluke

 Raspoloživa količina kapitala

 Znanje poduzetnika
 Pravilno procjenjivanje mogućih rizika

40. Managerske funkcije i objasni jednu po izboru.

Planiranje
Kadrovsko ekipiranje
Organiziranje
Vođenje
Kontroliranje

Funkcija planiranja obuhvaća odabir ciljeva te razradu

mogućih varijanti njihovog ostvarivanja. Proces planiranja
započinje realističnom procjenom stanja poduzeća. Pri toj
procjeni manager treba imati na umu:
 Veličinu kapaciteta i stupanj iskorištenosti
 Tehnološku razinu proizvodnje
 Osposobljenost konkurenata
 Konkurentnosti drugih natjecatelja na tržištu
 Trenutnom stanju ljudskog kapitala
 Fazama životnog ciklusa korištene tehnologije i
proizvodnog asortimana
 Mogućnosti pribavljanja nove tehnologije
 Ostvarene i očekivane rezultate R&D
 Mogućim strateškim partnerstvima
 Dostupnosti kapitala

Dugoročne ciljeve treba formulirati kroz tri razine

aspiracija, Minimalne, Više i Najviše. Pri čemu minimalna
razina predstavlja opstanak na tržištu a najviša razina
predstavlja plasman proizvoda na globalno tržište. Da bi se
dostigao dugoročni cilj treba odrediti kratkoročne ciljeve
na taj način zadržava se dosljednost.

Ciljevi trebaju biti formirani na način na koji ih se lako

kontrolira, npr. Kvantificirati ih (smanjiti troškove za x

12
%). Ako ih nije moguće kvantificirati treba ih što bolje
opisati i definirati te odrediti rok i načine provjere.

41. Poželjna znanja i sposobnosti managera

 Poznavanja tehnoloških postupaka

 Umijeće komuniciranja sa zaposlenicima
 Sposobnost uočavanja problema „velika slika“
 Sposobnost pronalaženja rješenja za uočene probleme

42. Funkcija planiranja – 9 obilježja

 Veličinu kapaciteta i stupanj iskorištenosti

 Tehnološku razinu proizvodnje
 Osposobljenost konkurenata
 Konkurentnosti drugih natjecatelja na tržištu
 Trenutnom stanju ljudskog kapitala
 Fazama životnog ciklusa korištene tehnologije i
proizvodnog asortimana
 Mogućnosti pribavljanja nove tehnologije
 Ostvarene i očekivane rezultate R&D
 Mogućim strateškim partnerstvima
 Dostupnosti kapitala

43. Nacrtaj i objasni divizijski tip organizacije – str. 242

Divizijski tip organizacije podijeljen je na divizije po

vrsti outputa (npr. Modelu auta koji se proizvodi). Odluke
se donose na vrhu piramide, utjecaj nižih razina na
donošenje odluka je neznatan što umanjuje razinu
prilagodljivosti. Ipak divizijski model pokazuje sposobnost
prilagodbe diferenciranim uvjetima lokalnog okruženja.

Organizacija prema funkcijama pojedinih elemenata

Ovo je tradicionalni model strukture poduzeća koji se javlja

u vrijeme klasičnog industrijalizma. Karakteriziraju ga
hijerarhijski sustav donošenja odluka, centralizirano
upravljanje i jednosmjeran sustav komunikacije. Takav
pristup daje dobre rezultate u strategiji minimiziranja
troškova inputa ali je neprikladan u okruženju koje zahtjeva
brze prilagodbe.

13
Matrični tip organizacije

Matrični tip organizacije zasniva se na kombinaciji

funkcijski i divizijskih principa. Tako na primjer postoje 3
odjela nabave, 3 odjela prodaje itd. Informacije kolaju u
horizontalnom i vertikalnom smjeru do funkcijskog vođe i do
vođe pogona, tako slabi odgovornost za loše rezultate a ni
prilagodljivost nije na visokom nivou.

Mrežni tip organizacije

Mrežna struktura je najnoviji oblik organizacije poduzeća.

Ovakav tip organizacije stvara mrežu fleksibilnih koalicija
između dijelova poduzeća i vanjskih subjekata. Takve
koalicije između odjela i subjekata nisu trajne te se one po
potrebi mijenjaju i prilagođavaju promjenama ciljeva
poduzeća. Sustav donošenja odluka je decentraliziran što
dodatno olakšava prilagođivanje promjenama.

44. Što je vođenje i vrste autoritativnih poredaka

Vođenje je jedna od managerski funkcija koja se razlikuje od

upravljanja po tome što vođenje zahtijeva i slijeđenje.
Dakle pod vođenjem se podrazumijeva da zaposlenici vjeruju
manageru kao dobrom lideru te su njemu privrženi. Oni
vjeruju da će ostvariti dobit ako slijede vođu.

Poželjne osobine vođe su: želja i ambicija za vođenjem,

inicijativa, upornost, moralna besprijekornost, psihička
stabilnost, vjera u vlastite sposobnosti, sposobnost
donošenja odluka u uvjetima danih ograničenja.

3 oblika vođenja:
Autokratiski stil – bespogovorno ispunjavanje svih
zapovijedi, vođa kruto provodi vlastitu volju

Demokratski stil – donošenje odluka nakon konzultacija,

poticanje sudjelovanja

Stil odriješenih ruku – vođa pokazuje veliko povjerenje te

daje velike ovlasti i samostalnost

14
Po Likertu:
Ekstremno autoritativan – vojnički tip, subordinacija,
jednosmjeran sistem komunikacije, razrađene kazne

Benevolentno autoritativan – blaža inačica, potiće

dvosmjernu komunikaciju, nagrade, iznimno kazne

Konzultativni susta – visoko povjerenje između managera i

podređenih, dvosmjerna komunikacija, zaposlenici poticani da
smišljaju moguća unaprjeđenja i modifikacije ali pod budnom
paskom managera, nema potpunog povjerenja

Participativno skupni – potpuno povjerenje managera u

zaposlenike, ohrabruju se nove ideje i prijedlozi, nagrada
kao stimulacija za sudjelovanje

45. Troškovi koji prethode proizvodnji

 Istraživanje i razvoj
 Izrada prototipa i testiranje
 Razvojna istraživanja
 Rekonstrukcija i adaptacija opreme
 Nabava nove opreme
 Edukacija zaposlenika
 Sinkronizacija novog proizvodnog programa
 Troškovi kapitala

46. Troškovi proizvodnje

 Troškovi sirovina, energije, poluproizvoda i komponenti

 Troškovi zaposlenika u proizvodnji
 Amortizacija angažirane opreme
 Održavanje i remont
 Kontrola kvalitete
 Testiranje gotovih proizvoda
 Troškovi kapitala

47. Troškovi nakon proizvodnje

15
  Skladištenje
 Marketing
 Distribucija
 Troškovi garantnog roka
 Edukacija servisa
 Servisna mreža proizvođača
 Prodajni centri proizvođača
 Troškovi kapitala

Troškovi likvidacije proizvoda

 Sanacija okoliša
 Zbrinjavanje opasnih supstanci
 Zbrinjavanje otpuštenih radnika
 Troškovi kapitala

48. Objasni ekonomiju i disekonomiju razmjera

Ekonomija razmjera je ušteda koja se ostvaruje

visokoserijskom proizvodnjom, na taj način smanjuju se
fiksni troškovi i troškovi najma proizvodne tehnike.

Disekonomija razmjera znači porast troškova proizvodnje zbog

prekoračenja optimalne veličine proizvodnje. Zbog toga
dolazi do pada efikasnosti te tromosti same organizacije
zbog nemogućnosti upravljanja i protoka informacija.

49. Strateško partnerstvo i njegova uloga u suverenom

svijetu

Strateško partnerstvo znači povezivanje dva ili više

poduzeća pri čemu oni dijele troškove istraživanja i
razmjenjuju tehnološka dostignuća. Na taj način uz
prepolovljene troškove oba dva partnera ostvaruju napredak.
Kod strateških partnerstva nema pravila, način i rok te
sadržaj partnerstva su fleksibilni i lako se ukidaju i
stvaraju nova.

ORGANIZACIJE I DJELOVANJE PODUZEĆA

16
50. Funkcionalna shema poduzeća – str. 266

51. Objasni vezu i međusoban odnos poduzeća i kupaca

Poduzeće ne može opstati bez kupaca, to jest i najbolja

poduzetnička ideja može biti neuspješna ako ne zainteresira
kupce i ne osvoji dio tržišta. Kupce zanima cijena, uvjet
prodaje, kvaliteta, mogućnost servisiranja, garancijski rok
te ekološki standardi. U interesu je poduzeća da proba
zadovoljiti što više uvjeta i interesa kupaca.

52. Shema relacije poduzeća i interesnih skupina – str 269.

53. Interes financijera u odnosu na poduzetništvo

 Sigurnost financijskih plasmana

 Uredno servisiranje dugova
 Uspješno aktiviranje investicija
 Uspješno poslovanje dužnika

54. Proces globalizacije

Globalizacija je proces gospodarskog, komunikacijskog,

političkog, znanstvenog, obrazovnog te kulturnog povezivanja
svijeta putem izgradnje nadnacionalne pravne regulative. Do
toga dolazi homogenizacijom gospodarskih sustava,
uklanjanjem barijera za slobodan tok ekonomskih resursa,
ljudi, informacija, znanja i ideja, univerzalizacijom
temeljnih moralnih zasada, povećanjem komunikacije te drugim
sličnim mjerama koje održavaju dostignutu razinu
međuovisnosti.

55. Kako se u globalizaciji mijenja shvačanje ekonomske

politike (Dujšin)

Dujšin smatra da proces globalizacije mijenja obilježja

ekonomske politike jer mobilnost kapitala i sloboda prometa
na međunarodnom tržištu otežava regulaciju domaćeg
financijskog tržišta jer cijene i tokove kapitala diktiraju
međunarodna tržišta i institucije.

56. Nabroji tipične trendove globalizacije

17
  Jačanje međuovisnosti svjetske zajednice i svijesti o
nužnosti međusobne suradnje
 Stvaranje globalnog tržišta s gospodarskom utakmicom
subjekata neovisno od njihove geografske lokacije
 Produbljivanje jaza u razvijenosti između bogatih i
siromašnih zemalja
 Uvođenje globalnih komunikacijskih mreža i uvećanje
protoka informacija
 Sužavanje sadržaja ekonomskog i političkog suvereniteta
prenošenjem ovlasti na nadnacionalna udruženja
 Ubrzavanje tehnološkog razvoja i snaženje tehnoloških
transfera
 Relokacija proizvodnih i uslužnih kapaciteta u područja
jeftine radne snage
 Ekspanzija telerada
 Trend liberalizacije u području telekomunikacija i
trgovine
 Rast nezaposlenosti uslijed tehnoloških promjena koje
štede rad
 Slabija potražnja za niže kvalificiranim radnicima
 Oštrija konkurencija proizvođača zbog stapanja
nacionalnih ekonomija u planetarni gospodarski sustav

57. Objasni prilagodbe procesu globalizacije na:

a) Makrorazini države
b) Mikrorazini poduzeća

Na makrorazini države pokušava se:

 stvoriti ambijent privlačan investitorima
 destimulirati bijeg kapitala u druga područja
 prilagoditi obrazovanje novim potrebama
 poticati nova tehnološka otkrića

Na mikrorazini poduzeća pokušava se redizajnom postići

potreban stupanj fleksibilnosti i konkurentnosti primjeren
globalnim uvjetima poslovanja.

58. Endogeni uzroci krize poduzeća

18
 1) Zastarjela tehnologija proizvodnje
2) Zastarjeli proizvodi
3) Loš dizajn proizvoda
4) Visoki troškovi poslovanja
5) Slabosti u organizaciji poduzeća
6) Nesposoban management
7) Neiskorištenost kreativnih sposobnosti zaposlenika
8) Loš marketing
9) Pogreške u financijskoj politici
10) Inferiorni uvjeti prodaje u odnosu na konkurente

59. Egzogeni uzroci krize poduzeća

1) Zaoštravanje strane konkurencije

2) Administrativne barijere na svjetskom tržištu
3) Politička nestabilnost u važnim regijama
4) Neuključenost matične države u ekonomski integrirane
cjeline
5) Nekonkurentnost zbog visokih subvencija konkurenata
6) Niske nadnice u novoindustrijaliziranim državama
7) Svjetska recesija
8) Rast svjetskih cijena važnih inputa
9) Svjetski valutni poremećaji
10) Nepovoljan paritet domaće i svjetskih valuta
11) Nepovoljna ekonomska politika nacionalne države

60. 5 razina poslovne preobrazbe omogućene informacijskom

tehnologijom – str. 305.

ELEMENTI TEORIJE TROŠKOVA

61. Indivizibilnost, dva slučaja indivizibilnosti

Indivizibilnost znači da je određeni proizvodni faktor

nedjeljiv, to jest da se bez obzira n veličinu trenutne
proizvodnje on mora iskorištavati u cijelosti. Razlikujemo
dva oblika indivizibilnosti.

Vremenska indivizibilnost znači da određeni faktor vremenski

prekomjerno sudjeluje u proizvodnom procesu (ložač ulja)
Količinska indivizibilnost označava neproporcionalnu
veličinu u odnosu na kapacitet proizvodnje (skladišni
prostor)

62. Djeljivost proizvodnih činitelja

19
Divizibilnost je svojstvo koje omogućuje da se određeni
proizvodni faktor koristi u onoj mjeri u kojoj to trenutni
kapacitet rada zahtjeva. Npr. Sirovine

63. Definicija fiksnih, varijabilnih i ukupnih troškova

(primjeri)

Fiksni troškovi su oni troškovi koji ne ovise o veličini

proizvodnje, to jest i u slučaju povećanja i smanjenja
opsega proizvodnje fiksni troškovi će ostati isti. (izdaci
za osiguranje, najam prostora)

Varijabilni troškovi su oni troškovi koji se mijenjaju

ovisno o opsegu proizvodnje, kako proizvodnja raste tako će
rasti i varijabilni troškovi. (sirovine, utrošeni sati rada)

Ukupni troškovi su svi izdatci proizvodnog subjekta a

dobivaju se zbrajanjem fiksnih i varijabilnih troškova.

64. Nacrtaj graf fiksnih, varijabilnih i ukupnih troškova te

prihoda – str. 314.

65. Granični/marginalni troškovi

Granični troškovi prikazuju troškove proizvodnje jedne

dodatne jedinice proizvoda. Na primjer ako neki subjekt
proizvodi 100 jedinica nekog proizvoda, za izračun troškova
proizvodnje 101 proizvoda koriste se granični troškovi.

Granični troškovi nisu samo troškovi sirovine i materijala,

zato što ako se već proizvodi maksimalan broj proizvoda
proizvodnja još jednog dodatnog zahtijeva uvođenje dodatne
smjene ili najma većeg prostora ili dodatnih strojeva.

Granični troškovi su razlika između varijabilnih troškova

uvećane proizvodnje i varijabilnih troškova prijašnje
proizvodnje

66. Graf prosječnih i graničnih troškova – str. 319.

67. Individualni i društveni troškovi

Individualne troškove snosi poduzeće neposredno. Društveni

troškovi su nastali kao posljedica proizvodnje (onečišćenje
okoliša) ali troškove snosi društvo u cijelosti. Tako se
povećavaju društvena izdavanja za sanaciju tla ili

20
zdravstvenu zaštitu i sl. te se time pokriva dio troškova
nastalih u proizvodnom procesu.

68. Oportunitetni trošak

Oportunitetni trošak nije zapravo trošak te se on ne

evidentira kao takav. Radi se zapravo o propuštenom profitu
nastalom izborom alternativne proizvodne aktivnosti.

MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA

69. Struktura društvenog bogatstva, definiraj prirodno i

proizvodno bogatstvo

Društveno bogatstvo sastoji se od materijalnih vrijednosti

stvorenih u prirodnim procesima i uporabe vrijednosti
stvorene ljudskim radom.
Društveno bogatstvo dijeli se na prirodno i proizvodno.

Prirodno bogatstvo obuhvaća

 vrijednost obradivog zemljišta
 drvne zalihe šumskog fonda.
Proizvodno bogatstvo obuhvaća:
 Vrijednost fiksnih fondova
 Zalihe i nedovršene investicije privrede
 Fiksne fondove javnih dobara
 Neproizvodne fiksne fondove
 Potrošna dobra u domaćinstvima

70. Lorenzova krivulja distribucije dohotka, objasniti čemu

služi i što krivulja pokazuje

Lorenzova krivulja distribucije dohotka pokazuje

nejednakosti u distribuciji dohotka. Krivuljom se utvrđuje
efikasnost poreznog sustava kojim se nastoji korigirati
pretjerana koncentracija dohotka. Država danas
preraspodjeljuje nacionalni dohodak u korist socijalno
ugroženih slojeva. Isprekidana linija na krivulji je crta
potpune jednakosti, kada bi dohodak imali svi stanovnici u
jednakoj mjeri linija dohotka podudarala bi se s
isprekidanom linijom.

71. Proizvodne djelatnosti koje čine narodni dohodak

21
  Industrija i rudarstvo
 Poljoprivreda i ribarstvo
 Šumarstvo
 Vodoprivreda
 Građevinarstvo
 Promet i veze
 Trgovina
 Ugostiteljstvo i turizam
 Obrtništvo
 Stambeno komunalne djelatnosti
 Financijske i druge usluge
 Obrazovanje i kultura
 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

72. Računanje narodnog dohotka 3 načina, objasni

Postoje 3 metode izračunavanja narodnog dohotka, odabir

metode ovisi o fazi ekonomskog procesa u kojoj se mjerenje
provodi. Tako postoji proizvodna metoda, personalna metoda i
rashodna metoda.

Proizvodna metoda računa narodni dohodak zbrajanjem

vrijednosti proizvoda i usluga stvorenih u razdoblju
promatranja. Od te vrijednosti oduzimaju se ukupni
materijalni troškovi i amortizacija.

Personalna metoda računa narodni dohodak zbrajanjem dohodaka

pojedinih skupina koje sudjeluju u raspodjeli. Npr. Osobni
dohodak, socijalna pomoć i sl.

Rashodna metoda računa narodni dohodak kao ukupnost svih

rashoda. Dakle zbraja se osobna potrošnja stanovništva,
zajednička potrošnja, opća potrošnja te neto investicije.

73. Realni i nominalni ND

Stalne inflacije te deflacije često stvaraju problem pri

mjerenju narodnog dohotka. Zbog toga dolazi do razvoja
računanja narodnog dohotka na dvojak način, u nominalnom
obliku i realnom obliku.

U nominalnom obliku narodni dohodak se računa primjenom

tekućih cijena, to jest prosječnom cijenom za neko
razdoblje. Takav način izračuna nije pogodan za

22
međuvremenske usporedbe pa se za to treba koristiti realni
oblik.

U realnom obliku narodni dohodak se računa na temelju

stalnih cijena. To jest cijena iz jednog vremenskog
razdoblja se uzima kao fiksna cijena za sva ostala razdoblja
(izražava se kao pozitivni ili negativni postotak stalne
cijene). Takva cijena naziva se stalna cijena bazne godine
te se uvijek mora navesti godina na koju se odnosi.

74. Razlike između BDP i BNP

BDP se računa tako da se u njega uključi vrijednost svih

proizvedenih dobara i usluga u zemlji bez obzira tko je
vlasnik poduzeća. Tako u BDP ulazi i profit npr. Francuskog
poduzeća koje posluje u Hrvatskoj makar će većina profita
završiti u Francuskoj.

BNP s druge strane uključuje vrijednost BDPa plus rezultate

inozemnih poduzeća koja su u vlasništvu hrvatskih
državljana.

75. Potencijalni i izgubljeni BDP

Potencijalni BDP nastaje u uvjetima potpunog iskorištavanja

proizvodnog potencijala. Izgubljeni BDP je razlika između
potencijalnog BDPa i realno stvorenog BDPa

76. Načini mjerenja potencijalnog BDPa

Potencijalni BDP može se izračunati na 3 načina.

1) Uspoređivanjem vrijednosti investicija u odnosu s

kapitalnim koeficijentom (realno stvorenim BDPom)
zemlje podjednakog razvoja
2) Ekstrapolacijom prosječnih stopa rasta prethodnih
razdoblja
3) Agregiranjem troškova sanacije gubitaka pojedinih
privrednih sektora

23
REPRODUKCIJA KAPITALA I REPRODUKCIJA DRUŠTVENIH ODNOSA

77. Quesnayova mišljenja o društvenoj reprodukciji

Quesnay je prvi ekonomski istraživač koji je svojom analizom

obuhvatio i društveni i materijalni aspekt procesa
reprodukcije. On smatra da je zemlja jedini izvor društvenog
bogatstva, te prema tome on stanovništvo dijeli u tri klase:
Proizvodnu klasu
Klasu vlasnika
Sterilnu klasu

U proizvodnu klasu ubraja samo poljoprivrednike jer smatra

da jedino poljoprivreda pridonosi stvaranju bogatstva.
Smatra da preostale klase opstaju korištenjem „čistog
proizvoda“ (rezultat proizvodnje nakon podmirenja troškova).

Klasu vlasnika čine vlasnici zemlje, vladari i svećenstvo.

Sterilnu klasu čine svi ostali stanovnici (djelatnici u

zanatstvu, trgovini i sl)

78. Input-output analiza

Input output analiza je kvantitativna metoda istraživanja

ovisnosti između pojedinih grana proizvodnje. Na primjer za
proizvodnju aluminija potrebno je mnogo električne energije,
pa proizvođač aluminija ovisi o mogučnosti energetskog
sustava da isporuči potrebnu količinu električne energije.

Ovisnost jedne vrste proizvodnje od ostalih sektora koji joj

isporučuju potrebne inpute izražava se u kvantitativnom
obliku kroz tehničke koeficijente, tj. numeričke indikatore
intenziteta međuovisnosti.

RASPODJELA

79. Uloga države u raspodjeli

24
 1) Kreira pravni okvir djelovanja ekonomskih subjekata
propisujući obveze na području mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja, naknadu za nezaposlenost te
minimalne nadnice
2) Posreduje između poslodavaca i sindikata u procesu
pregovaranja o sadržaju kolektivnih ugovora
3) Skrbi o socijalno ugroženim skupinama financirajući
institucije socijalne skrbi i programe zbrinjavanja
4) Nadzire poštivanje propisa o pravima zaposlenih
5) Fiskalnom politikom nastoji raspodijeliti teret
financiranja svog aparata i umanjiti socijalne razlike
6) Investira u infrastrukturne objekte općeg značaja,
privredne subjekte državnog sektora, te u obrazovne,
kulturne, sportske, zdravstvene te znanstvene ustanove.
Također financira administrativne, policijske, sudske i
vojne objekte i opremu
7) Osigurava dohotke svojim namještenicima te drugim
osobama koje na taj način ostvaruju određena prava

80. Primarna raspodjela na makroekonomskoj razini

U primarnoj raspodjeli sudjeluju samo neposredni sudionici

stvaranja novonastale vrijednosti. Primarna raspodjela
odvija se na makroekonomskoj razini kada se kroz tržišni
mehanizam putem transakcija utvrđuje dio svakog aktivnog
stvaraoca nove vrijednosti.

81. Apsorpcijska moć tržišta

Apsorpcijska moć tržišta je sposobnost nekog tržišta da u

određenom vremenu potroši određenu količinu nekog proizvoda
ili usluge. Zapravo govorimo o količini robe koje tržište
može konzumirati, što znači da govorimo o potražnji za
određenim proizvodom na tržištu. Udio svakog ponuđača
određen je uspješnošću konkurenata.

82. Koji su to diferencirani uvjeti u kojima djeluju

poduzetnici i objasni jedan

1. Visina početnih ulaganja

25
 2. Trajanje proizvodnog ciklusa
3. Životni ciklus korištene tehnologije
4. Dispariteti cijena
5. Domaća i strana konkurencija
6. Diferencirani uvjeti kreditiranja
7. Mogućnosti preorijentacije proizvodnje
8. Organski sustav kapitala
9. Cijene proizvodnih činilaca
10. Veličina tržišta
11. Kupovna moć potrošača
12. Udio sive ekonomije

83. Formula za rentabilnost ukupnog kapitala

UKUPNI GODIŠNJI PROFIT + KAMATE

PROFITNA STOPA = --------------------------------------
VLASTITI KAPITAL + POZAJMLJENI KAPITAL

84. Determinante rentabilnosti industrijskog kapitala i

objasni jednu

1. Brzina obrtanja kapitala

2. Struktura faktora proizvodnje
3. Minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala
4. Kvaliteta proizvedenih dobara

Struktura kapitala je relativni odnos između kapitala

uloženog u materijalne faktore i kapitala uloženog u radnu
snagu. Taj odnos se još naziva i organski sastav kapitala.

Npr. Ako je u neki pothvat uloženo 100 000 dolara a na to 90

000 na kupnju strojeva i sirovina a 10 000 na radnu snagu
organski sastav kapitala u tom primjeru je 9:1

85. Formula za kamatnu stopu

GODIŠNJI IZNOS KAMATA

KAMATNA STOPA = -------------------------- x 100
POZAJMLJENA SVOTA

86. Formula za vrijednost zemljišta i objasni

RENTA

26
C = ---------------- x 100
KAMATNA STOPA

Kupnjom zemlje kupac ostvaruje pravo da naplaćivanjem rente

ostvaruje dobit od zemljišta. Postupkom kapitalizacije
izračunava se svota koja će bivšem vlasniku kroz kamate
osigurati jednak godišnji novčani dohodak nakon što
zemljište prijeđe u ruke novog vlasnika.

87. i 88. Prednosti dioničarstva/ koji se problemi

rješavaju sklapanjem dioničarskih društava

1) Omogućuje okrupnjavanje kapitala do gigantskih razmjera

2) Omogućuje diobu rizika na neograničen broj pojedinaca
3) Unaprijed kvantificira veličinu rizika
4) Omogućuje svakom investitoru istupanje iz pothvata u
bilo kojem trenutku
5) Omogućuje pojedincu raspodjelu vlastitog kapitala u
neograničen broj društava
6) Osigurava nedodirljivost neinvestiranog dijela imovine
7) Omogućuje kapitalni dobitak prodajom dionica u pravom
trenutku
8) Omogućuje fleksibilnost dioničkog društva pri diobi
profita, dokapitalizaciji i sl.

89. Tri funkcije dionica

1) Realizacija dioničarskih prava

2) Prodaja na efektnim burzama
3) Zalaganje u bankama

90. Koje vrste dionica postoje, objasni jednu od njih

Obične
Povlaštene

27
Obične dionice se dijele na obične dionice s pravom glasa i
obične dionice bez prava glasa.

Povlaštene dionice garantiraju vlasniku unaprijed određenu

dividendu čak i onda kada društvo ostvari gubitak. Također
ako društvo propadne povlašteni dioničari će se naplatiti
prije običnih dioničara.

91. Dividendna stopa i zašto ona nije pokazatelj uspješnosti

poduzeća

DOBIT NAMIJENJENA ISPLATI DIVIDENDE

DIVIDENDNA STOPA = ---------------------------------- x 100
TEMELJNI KAPITAL DRUŠTVA

Svako poduzeće može odrediti koji dio ostvarene dobiti želi

isplatiti kroz dividende. Tako društvo može odlučiti
isplatiti svu dobit u dividende, dio dobiti i uopće ne
isplatiti dividende, prema tome dividenda može biti on 0% do
maksimuma. Dakle dividenda samo prikazuje politiku
raspodjele dobiti poduzeća.

92. Napiši formulu za tržišnu vrijednost dionica

DIVIDENDA
CIJENA DIONICE = -------------- x 100
KAMATNA STOPA

93. Suvremena teorija portfelja

Teorija modernog portfelja stvorena je kao način

minimiziranja rizika, i to tako da se raspoloživi kapital
pojedinaca ulaže na više različitih načina. Dio se ulaže u
obveznice, dio u dionice s različitim stupnjem rizika, dio u
oročenu štednju, dio u plemenite kovine a dio u košaru
svjetskih valuta. Na taj način se rizik ne uklanja potpuno
ali se smanjuje na prihvatljivu mjeru.

94. Definiraj holding kompanije, navedi vrste i objasni

Holding kompanije su poduzeća čija se aktiva pretežno ili

isključivo sastoji od dionica drugih društava. Cilj holding
kompanije je posjedovanje kontrolnog paketa dionica u

28
nekoliko dioničkih društava čime ona ostvaruje dominantan
utjecaj na upravljanje i način poslovanja dioničkog društva.

Holding kompanije mogu biti horizontalne i vertikalne.

Vertikalne holding kompanije stječu kontrolu nad društvima

koja čine reprodukcijski lanac, na taj način kontroliraju
razne etape prerade.

Horizontalne holding kompanije ostvaruju kontrolu nad

istovrsnim subjektima (konkurentima) ten a taj način mogu
ostvariti dominaciju nad tržištem.

95. Što je nominalna a što realna najamnina

Nominalna najamnina je naknada koju radnik prima za rad.

Realna najamnina je kupovna moć novca isplaćenog radnicima u

obliku najamnine.

96. Najamnina koje vrste poznaješ

Najamnina od vremena – ugovorena cijena po vremenskoj

jedinici
Najamnina od komada (na akord) – ugovorena cijena po
proizvedenom komadu ili po količini obavljenih radnih
operacija

RAZMJENA

97. Uloga razmjene u ekonomskom procesu

U fazi razmjene kvantitativno određeni dio pojedinca

pretvara se u kvalitativni oblik, materijalna dobra i usluge
koje pojedinac troši.

98. Navedi funkcije tržišta i objasni jednu

 Alokativna funkcija
 Selektivna funkcija
 Distributivna funkcija
Alokativna funkcija obuhvaća razmještaj proizvodnih činilaca
na različite gospodarske aktivnosti po potrebama. To jest,
rad, zemlja i kapital se po potrebi usmjeravaju u određene
privredne sektore s obzirom na potražnju za određenim
proizvodima i uslugama.

29
99. Jedinično elastična potražnja + graf – str 448.

Jedinično elastična potražnja znači da se potražnja za

proizvodom mijenja u istom omjeru s promjenom cijena odnosno
dohotka. Znači porast cijene od 1% ili pad dohotka od 1%
smanjiti će potražnju za 1%. Koeficijent elastičnosti je 1%.

100. Graf potpuno neelastične potražnje – str. 448.

Promjena cijena ili dohotka ne izaziva nikakvu promjenu u

potražnji

101. Graf ponude nacrtaj i objasni – str. 449.

Ponuda je ukupna količina nekog dobra koji proizvođači nude

kupcima uz određenu cijenu na nekom tržištu u nekom periodu.
Što je cijena veća to je veća i ponuda, kako cijene padaju
pada i broj dobara na tržištu.

102. Unakrsna elastičnost

Unakrsna elastičnost je osjetljivost potražnje za

supstitutima i komplementarnim dobrima. Npr. Poskupljenje
jedne vrste ulja smanjuje potražnju za tom vrstom ulja a
povećava potražnju za drugom vrsti ulja. (pozitivna unakrsna
elastičnost)
Kod komplementarnih dobara je drugačije promjena cijene
jednog komplementa jednako utječe na obadva.

103. Krivulja ravnodušnosti i objasni – str. 453.

Krivulja ravnodušnosti prikazuje kako je potrošač primoran

rasporediti svoj dohodak između različitih proizvoda i to na
način koji će maksimizirati njegovo zadovoljstvo. Krivulja
ravnodušnosti prikazuje kako potrošač kupuje dva različita
dobra u različitim omjerima. Povećavajuči količinu jednog
dobra potrošač mora smanjiti količinu drugog dobra.

Točke A i B predstavljaju dva različita količinska omjera.

Omjer ∆y:∆x naziva se graničnom stopom supstitucije dobara.

104. Graf ponude i potražnje – str. 457.

Točka E je ekvilibrij, tj. točka ravnoteže

Ako je cijena veća od točke ravnoteže nastaje suficit robe,
ako je cijena niža od cijene točke ravnoteže nastaje deficit
robe.

30
105. Obilježja savršene konkurencije i graf iste – str. 461.

1) Atomiziranost ponude i potražnje

2) Savršena informiranost kupaca i prodavatelja
3) Homogenost proizvoda
4) Spontano određivanje kupoprodajnih cijena
5) Slobodan ulazak na tržište i izlazak s tržišta

106. Monopol i vrste

Monopol znači da na tržištu se pojavljuje samo jedan

prodavatelj s određenim proizvodom te ga nudi mnoštvu
kupaca.

Monopol može nastati prirodno kada samo jedan proizvođač ima

pristup ograničenim resursima te se oni ne mogu proizvesti u
umjetnim putem. Također monopol može nastati putem pravnog
propisa kada se jednom subjektu daje isključivo pravo
proizvodnje. Može nastati i zbog tehnoloških dostignuća te
kroz konkurentsku utakmicu kada jedan subjekt eliminira
slabije konkurente.

107. Oligopol

Oligopol karakterizira mali broj prodavača a veći broj

kupaca. Prodavači svojim proizvodima čine veliku većinu
tržišta te tako mogu i utjecati na cijene. Promjena u opsegu
proizvodnje jednog proizvođača utječe na plasman i profit
drugih proizvođača.

108. Svojstva neke stvari da se shvaća robom

 Nastaje oblikovanjem prirodne materije u radnom procesu

 Posjeduje svojstva za zadovoljavanje neke potrebe
 Potrošači pokazuju interes za takvu robu

109. Marginalna korisnost

Marginalna korisnost je kategorija subjektivne teorije kojom

se definira korisnost posljednje jedinice neke robe.
Trošenje veće količine nekog dobra smanjuje njegovu
marginalnu korisnost i obrnuto.

110. Naturalna razmjena

31
Naturalna razmjena pojavljuje se na samom početku razvoja
robne proizvodnje. U današnje vrijeme javlja se vrlo
rijetko, najčešće za vrijeme ratnih kataklizmi,
hiperinflacije i sl. Kada se gubi povjerenje u novac. Kod
naturalne razmjene vlasnici dviju roba žele razmijeniti
svoje proizvode među sobom zato što vlasnik robe A treba
robu B i obrnuto. Pri razmjeni oni definiraju vrijednost
robe A u odnosu na robu B. Takav način definirana
vrijednosti je relativan jer se vrijednost robe A ne
uspoređuje s drugom robom.

111. Mane naturalne razmjene

Prvi problem naturalne razmjene je da pri razmjeni vlasnik

robe A određuje vrijednost robe A samo u odnosu na robu za
koju mijenja robu A. Što znači da za svaku slijedeću
transakciju on ponovno mora odrediti vrijednost robe A u
odnosu na drugu robu u razmjeni.

Drugi problem naturalne razmjene je da je kupac istovremeno

i prodavač, dakle on može prodati svoju robu jedino u
slučaju da mu treba nešto što kupac njegove robe ima.

112. Funkcije novca i objasni jednu

1) Posrednik u razmjeni robe (temeljna funkcija)

2) Opće sredstvo razmjene
3) Obračunska jedinica vrijednosti robe i usluga
4) Sredstvo očuvanja vrijednosti
5) Sredstvo podmirivanja robnih i financijskih obveza u
međunarodnom prometu (konvertibilan novac)

Opće sredstvo razmjene znači da se novac može zamijeniti za

bilo koji proizvod. Prodavatelji ga rado primaju jer znaju
da ga u bilo kojem trenutku mogu zamijeniti za bilokoji
drugi proizvod ili uslugu.

113. Optimalizacija novčane mase

Novčanu masu mjerama kreditno-monetarne politike određuje

država. Da bi se odredila količina potrebnog novca gleda se
veličina društvenog proizvoda. Što je društveni proizvod
veći potrebna je veća količina novca i obrnuto. Količina
potrebnog novca računa se:

32
MASA NOVCA x BRZINA NOVCA = VRIJEDNOST DRUŠTVENOG PROIZVODA

114. Objasni Heckscher-Ohlinov teorem međunarodne razmjene

Prema Heckscher-Ohlinovom teoremu glavni impuls međunarodne

razmjene je obilje, odnosno rijetkost neophodnih faktora za
određenu vrstu proizvodnje. Prema tome države izvoze
proizvode koji nastaju uporabom faktora koje ta država ima u
izobilju a uvoziti proizvode koji nastaju uporabom faktora
kojim ta država oskudijeva.

115. Uzroci nepovoljnog stanja hrvatskog izvoza

1) Niska i stagnantna konkurentnost privrednih subjekata

2) Stimulacija uvoza rigidnom tečajnom politikom
3) Destimulacija izvoza rigidnom tečajnom politikom
4) Poticanje spekulativnog poduzetništva
5) Deindustrijalizacija kao posljedica neuspješne
privatizacije
6) Izostanak kvalitetne prestrukturacije privrednih
subjekata
7) Nepovoljna cijena proizvodnih činilaca

116. Shema začaranog kruga gospodarske stagnacije – str. 507

EKONOMSKI RAZVITAK

117. Samuelson i nerazvijenost shema – str. 535

118. U kojem slučaju pravna regulative može biti zapreka

ekonomskom razvoju?

Pravna regulativa može biti zapreka ekonomskom razvoju ako

dolazi do čestih promjena propisa, ako su propisi zbunjujući
i proturječni, ako nisu kompatibilni s opće prihvaćenim i
propisima drugih država te ako nisu transparentni.

119. Zašto korupcije šteti ekonomskom razvitku

Kod korupcije dolazi do namještenih rezultata natječaja, to

jest konkurent koji je pobijedio na natječaju nije onaj koji
je ponudio najbolji omjer cijene i kvalitete. Na taj način
eliminira se svrha tržišta kao mehanizma diferencijacije
ponuđača na temelju njihovih karakteristika, pobjeđuje onaj
konkurent koji je nekoga podmitio ili se pozvao na rodbinske
i ine veze.

33
Uz to što korupcija uništava tržišni mehanizam ona
predstavlja i dodatni trošak za poduzeće jer se često
nepotrebnom birokracijom i odugovlačenjem dozvola pokušava
primorati poduzetnika da da mito kako bi “ubrzao” proces.

120. Kreditni rejting, na čemu se određuje, kako utječe na

gospodarsku poziciju države

Kreditni rejting određuje gospodarsko stanje, politička

stabilnost i investicijska sigurnost neke države. Kreditni
rejting države određuju revizorske agencije. Visoka
zaduženost odnosno loše stanje gospodarstva u zemlji znači
veće kamatne stope zbog veličine rizika. Takvo stanje
dodatno povećava troškove razvoja.

121. Kako visoka zaduženost može biti prepreka ekonomskom

razvoju

Visoka zaduženost najčešće znači nemogućnost redovitog

podmirivanja obveza. To vodi ka lošem kreditnom rejtingu.
Loš kreditni rejting predstavlja rizik za ulagače i
kreditore zato što oni svoju odluku baziraju na kreditnom
rejtingu. Na taj način loš kreditni rejting usporava daljnji
razvoj te povećava njegove troškove.

122. Razlozi za ulaganje u zemlje u razvoju

1) Prodor na tržište zemlje u koju se investira

2) Dominacija i kontrola cjelokupnih sektora
3) Preuzimanje tržišta trećih zemalja
4) Kupnja domaćeg konkurentskog poduzeća zbog njegove
likvidacije
5) Niska cijena rada i deregulacija ljudskih prava
6) Jeftin ljudski kapital
7) Preseljenje ekonomski štetnih kapaciteta
8) Korištenje zakonskih privilegija za strane ulagače
9) Sinergijski efekti partnerstva s domaćim ulagačima

34