Strpić, P., INF sporazum . •. Pollt. misao. Vol. XXV (1938). No 3. str. !).

( IOA
94
Izlaganje !>a znanstvenog skupa
UDK 355.02 (-l7+!l7]:73+327 (17 + 51] :73)

INF sporazum i sigurnost na Mediternnu : scenarij za novu

nuklearizaciju ?*

Petar Strpić
Institut za zemlje u razvoju. Zagreh

Saletdk

Sporazum o uklanjanju i uniStenju sovjetskih i američkih rakela

srednjeg i kratkog dometa (TNF sporazum) iz prosinca 1987. godine tre-
ba vrednovati u svjetlu realnih vojnih i političkih interesa supersila!
Obn:ma :Zupada, supstituci jom nukle~rnnj:l naon.1.žonjn Iz Sporl\zumu, !ere-
tat će se u bi pravca : jačanjem konvencionalnih snn~a NATO-u. mo-
demiziranjcm tab."tičkog nuklearnog arsenala i nuklcamim oružjem izv~n
američkog centralnog arsenala. Područje Mediterana moglo bi poslali
prostorom nove nuklearizacije kao ZAmjene 7..3 n::~orulanJe cabranjeno
I~F sporazumom. Rakt>te s nuklearnim bojevim glavama mogle bt po-
stati standardnim arsenalom američkog brodO\•lja u Mediteranu. Sovjet-
ski Ollgovor, usprkos mirovnim i pre!l;ovaračkjm tnicijativama, DP hi
trebalo rlugo čekati.

Sve do sporazuma o uklanjauju i w1išlcnju ~ovjetsk'ih i američkih ra-

keta srednjeg i kratkog dometa (tzv. INF spornzum) potpisanog u prosincu
1987. godine u Washingtonu, »ew·orakclc«, kako se ta vrsta oružja uobiča­
jeno naziva u publicisličkom ?.argonu, bile su žarišnom Ločkom vojnog i po-
Litičkog nadmetanja i krize u odnosima supersila tokom čitave protekle de·
ccnije.** Postizanje tog sporazuma, do kojeg je došlo u ok-virima općeg po-
boljšanja američko-savjet k.ih odnosa, st\10rilo je dojam o uspjeSno pre-
vlatlanoj desetogodišnjoj blokadi i -euroraketnoj krizi• kao sretnim zamet-
kom okončanoj epizodi iz četrdesetih godina duge utrke SAD i SSSR-a u
nuklearnom naoružavanju.
Za takva mišljenja koja dijeli m:mali broj uglednil1 promatrača i anali-
tičara, s lstoka i Zapatla podjednako, postoje valjani razlozi koje je teško
osporili. Kada ~e uspoređuj e sa sporazumima o kontroli nuklearno~ naoru-
žanja što su ih supersllc postigle u eri detentea (SALT I , SALT TT, ABM
sporazum), INF je doista jedini dosadašnji dogovor, kako to ističe oficijelna
retorika obiju strana, o •stvarnom nuklearnom .razoru.lanjuc i jedini akt koji
odreduje •uništenje čitave jedne kategorije oru~jac . Pored toga njime su

• Izlaganje na redovnoj godišnjoj konferenciji Udruženja 2a međun at odne stu-

dije, održanoj u St. Luisu, SAD, od 30. ožujk;t do 3. tr:.wnja 1!>118. godJne.
u Tekst je nastao 1.a autorova boruvka i rada u Institute for EaAt- West Secu-
nly Studies iz New Yorka akademske l!JU7/ 1988. godine.
Strpić. P.. INF sporazum . . . PoloL misao. Vol XXV (1988). Nu 3. mr 94 1~ .
95

postignute 7.načajne novine usvajanjem principa asimeLrične redukcije i ' 'e-

rifikacije •na licu mjcstac, ;lo nije bilo poznato u ranijim sporazumima i
općenito je predstavljalo prepreku u nasta\•ljanju procesa kontrole naoru-
žanja i razorulanja. lstoc.lobno, INF sporazum je s obje strane prihvaćen
s ja no naznačenom željom da Lo bude korak iza kojega bi trebali uslijediti :
sporazum o reduciranju strategijskog oružja za 50~ • (START), sporazum o
kemijskom omžju kao i nasta,rak pregovoTa o razorulanju u ok\•irima Kon-
ferencije o evropsko j sigurnosti i lotu radnj i.
Sa tih stajall.šta perspektive nastavka procesa S,POra:.mmijevanja. među
s upersilama i izoalažcnjima stvarnih rješenja za ograničavanje utrke 'Ll na-
uružavanju i nuklearno razoružanje čine sc realnijim no ikada do sada.
Međutim, opLimisLička atmosfera s tvorena nakon potpisivanja INF spora-
Luma ima i svoje naličje koje otvara prostor pone:to keptičnijim pogledima
na krajnje dosege tog dokumenta. Naime, neovisno o njegov~ stvarnim
vrijednostima, nameće se pitanje nije li INF l>porazum tek naznaka kraja
jednog oblika utrke u nuklearnom naorn7.avanju - iza koje slijedi OO\ i ci-
klus na \oišoj Lelmološkoj razini?
Da postavljanje ovakmg pitanja oijc tek puka akademska skepsa prili-
čno rječito s'•jcdočc debate i konkretni planovi (trenutno javno pomali je.
dino na Zapadu) usmjereni na iznalaženje supslitula strategijskim i političkim
opcijama ka.l"Ve s u pružale »curoraketec, odnosno na popunjavanje navod-
nog vakuuma u evropskom obrambenom sistemu nastalog odredbama INF
sporazuma. Razmjšljanja Lakve vrste bilo je moguće pratili još od vremena
kac..la sc nije moglo ni približno predvidjeti kunačan ishod l NF pregovora
zbog njihove potpune blokade, aH c..lo posebnog izražaja su došli u kr i tičnom
trenutku lukom procesa ratifikacije INF sporazwna u američkom Senatu,
te u javnim debatama o budućnosti obrambene koncepcije NATO-a. Iz broj-
nih prijedloga potaknutih različitim, nerijetko i suprotstavljenim, vojnim i
političkim interesima, uz izvjesno pojednostavnjivanje moguće je razlučiti tri
osnovna pravca razmišljanja
Prvi pravac 1asrupa stajalište o neminovnosti jačanja konvencionalnih
snaga NATO-a, poglavito evropl.kill cfck tka, zbog navodne nadmoći Varšav-
skog ugovora u nenukleamom oružju. Budući da C.:e ta ao;imetrija doći do
po ebnog izražaja nakon uklanjanja parirajuće moći aeuroraketac - Pcrs-
hinga II i krl>tarcćih raketa baziranih na kopnu (GLMC) - ~aovara e ubr-
zana realizacija već ranije donesenih odluka NATO-a o modernizaciji, pove·
ćanju konvencionalnih cfckliva i, kao preduvjet tome, povećanju i:t.t.lvajanja
za obranu evropskih članica pakta. Pri tom se pOSl!bna pa7.nja pridaje uvo-
đenju novih generacija oružja prui~veclenih na bazi novih tehnologija, u
čcrnu Zapad ima komparativnu pre dnost pred tehnološkim mogućnostim a
Varšavskog ugovora.
Zagovornici drugog pravca smatraju odredbe INF porazuma ugrožava-
jućim po NATO dokLrinu »graduiranog odgovora« (flexible response), pa sc
stoga zastupa teza o potrebi jačanja nuklearne komponente zapadnog vojnog
a\' e7a modemi7.acijom taktičkog nuklearnog arsenala uvođenjem oružja koja
nisu zabranjena Sporazumom. Karaltteristična je za O\ aj pravac mL ljenja bo-
jazan od dcnuk1carizacijc E' ropc c\'Cntualnim usvajanjezn m •. • trostruke
Strplt, P.. tNr sporazum .... Pollt ml-. Vul . XXV (191181. No. 3. stt. 94-!0ot 9G
nulle opc:ijcc (triple :.ero), kojn bi, pored uni ~renja raketa srednjt!g i kratkog
dometa, značila 1 • porazom upcr ila o uk.Jaojanju s C\·ropskog Ua i nuklear-
nih oruija s dometom od O do SOO km .
Konačno, treći pravac razmišljanja usmjeren je poglavito na iznalaženje
s llpstituta strategijskim mogućnostima kakve su Zapadu pntžale Pershing ll
i krstareće rakete. Prema njegovim zagovornkima, uklanjanjem raketa sred-
njeg i kratkog tluml:la baziranih na kopnu Zapad ne hi trebao izgubiti mo-
gućnost nuklearnog zastrašivanja ili nanošenja udara na sovjetski teritorij
nuklearnim orui.jcru izvan američkog centralnog nuklearnog arsenala. Prila -
~odavanjem postojećib i instaliranjem no\ ih sistema srednjeg i kratkog du-
meta koji nb.u obulwaćeni zabranom i7 l'lf' sporauma mogle bi se zadržati
približno slične strategij. ke opcije i istodobno ukloniti strah kod dijela
evropskih članica NATO-a od gubitka američkih nuklearnih garancija.
Dakako, s\'aki od navedenih pravaca raz.mišljanja o raz,oju obrane Za
pada u post-TNF Evropi polazi od i crpi argumentaciju iz centralno~.:vwpskog
vojno-političkog realiteta . Međutim, uvalavajući dosadašnje iskus tva s nukle-
arizacijom evropskog Lla, treba pretpostaviti da str<lte.gijs kc i politič l<e kon-
zekvence eventualnog razmještanja sups LiLuta »euroraketama .. ne hi mogle
ostali ugrauičcne na taj prostor "eć da hi se odrazile na stanje sigurnosti u
čitavoj E\TOpi pa i vancvrop~kim prostorima. U tom kontekstu čini sc logič­
nim očekivanje da eventualna nova pu. t-INF spirala u nuklearnom naoru7~'1-
\'anju ne bi mimui.~la ni mediteranski prostor niti bi mogla ostati be7 utje-
caja na stanje s igurnosti u njemu. StU\·i "c, mogttćc je predvidjeti da bi u tim
okolnostima Mciliteran mogao biti poprgtcm novih o hlika riYaliteta ~ upersila.
Pl"ije pojašnjenja o činiocima koji mogu utjecati na taka\' ra7.\'0j potrebno
je, barem nakratko, OS\Tnuti e na dosadašnjtt \'e.tu • curoraketa« i igurnosti
na Mediteranu.

r.F:;;urorakele« i woditeranska sigumost

V<.:ć sam č in posta\ ljanja ovjetl-kih raketa SS-20 u zapadne dijelo\'e

SSSR-a no. io je ·a sobom posljedice po s trategij.:;ku i-.Jil..u mediterans ke re
gije. Naime. za razli.l..·u od tanh raketa tipa SS-4 i SS-S, uvedenih u naoru.ž..'l-
nje koncem pedesetih i početkom št-zde>sctih godina, koje su tek djelimice
pokrivale i točni Mediteran, SS-20 koje su ih postupno zamjenjivale od druge
polovine sedamdesetih godina mogle . u doseći c:iljc\c na čita\Olll Meditera-
nu, te Bliskom h.wktt :.vc do južnih granica sjevernoafrićki11 7emalja. Zna-
čaj nije od samog njihova dometa svakako s u bila nova tehnička rješenja i
operativne mogućnosti SS-20. Dok su s tare rakete .srednjeg doUlcla bile
male preciznos ti i veli ke ra~orne moći, pa s loga namijenjene i sk lju č ivo od-
mazdi nad zapadnoenopskim ..mekimc cilj~.:vima i bez neke posebne vojne
vrijednosti za mctlitcransko ratiš te, noYe -20 no ile su tri nczavbno us mjer-
ljive nuklearne gla,·e, relati\'llo male :.m.tgc i \Clil..c preciznosti što im je
pru7.alo mogućno t nano5enja udara na pojedinačne vojne c ilje\'e - ukratko
hipotetsku mogućnost upolrt!be 1.a ograničeno nuklearno rato\'anje. Z.a -za.
padnu alijan u tak\~e performanse raketa SS-20 bimo s u umanji\'alC moguć­
nu. L pomorske i zračne kontrole nad ju..trtim euopskim bojištem budu ći da
su se S\'C najznačajnije američke baze i ha7e ATO-a u G1 čkoj , Turskoj, lta
Strpić , P INF spora.zum .... Polit tlllS&O. Vol XXV (1!11111) , No 3 $tr. 94-101~
97

liji i Spanjolskoj našle u dometu on1žja koje bi u eventualnom sukobu

b ilo moguće l::msirati a sovjct~kug teritorija. Ovome su neki američki ana·
liti čar i pri daval i i specifičn u namjenu SS-20 na Mediteranu za pokrivanje
mobilnih ciljeva. ali je ipak o talo nejasno .da li su doi.-.ta bile predviđene i
upotreblj ive za napad na ciljeve kak\ i su nosači aviona američke šeste
flote .t
Neovisno o tome ela li su no,·e sovjet ke »enrorakcte• bile prema namje ni
i mogućnostima i •euromedilcraoske•, njihova pojava krajem sedamdesetih
godina ned vojbeno je na posre cian način pridonijela uslo1.njavanju problema
s igurnosti na Med iteranu bud ući da je unijela d od~•ln u dimenzij u mtklearnom
pl anir-.r.~nju supersila u regiji šireći prostor osnovne nuklcamc konfrontacije
Istoka i Zapada u Eu·opi sa središta na mec.lileransku periferiju. htodobno,
rakete su povećale osjećaj nesigurnosti priobalnih zemalja koje su sc našle
u njihovu dometu a koje nisu ni na koji način \czane za blokove ili central·
no-evropski geostrategijski pro tor.
Unatoč tome, pojav<.~ SS-20 ostala bi faktorom marginalne vdjednosti po
sigurnost na Mediteranu da se Zapad u i j~ od lučio na izravno pari ranje so·
vjets kim nuklearnim inovacijama. Tako je izravno uvl ačenje mediteranskog
prostora u •euroraketnuc konfrontaciju us lijedilo tek nakon poznale ..odluke
na dva kolosijeka• o razmjcltanju američkih raketa u Evropi donesene na
minis tarskom 7,asjedanju NATO-a u pro incu 1979. godine te s premnosti
Italije da, u skladu s tom odlukcom, prihvati 112 krstarećih rakela (GLCM) i
smjesti ih o..<;rcd Mediterana kod mjesta Comiso na Siciliji.
Taj je korak značio daljnju kva ntitativnu aU i kvalitativnu n uklearizaciju
regije i tako opterećene b1·ojn im nuklearnim oružjima . P ri tom sama cifra
od 112 nukleamih bojevih glava i nije b ila od p1·esudne važnosti po osnovni
nuklearni balans Istoka i Zapada, ali 7a razliku od nuklearnog oružja sta-
cionil-anog na ratnim hrodovima supersila te američkog oružja u bazama u
Turskoj. Grčkoj i Italiji koje je pretežno taktičke namjene, po tavljanjcm
krstarećih raketa na Siciliju u Mediteran je uneseno oružje strategijske vri·
jednosti namijenjeno prvenstveno uništavanju vira lnih ciljeva d uboko u teri-
toriji S SSR-a.~ Ta činjenica , dakako, nije mogla proći nezapaženo i bez od·
govarnj ućih protumjera druge strane. Neposrednu nakon p očetka instali-
ranja •eurm'aketa«, tadašn ji ministar obrane marAal Ustinuv iznio je jedno
od prvih u ni7U sovjetskih upozorenja da će sve zemlje na čijim teritorijama
one budu stacionirane hiti izlo/ene identičnoj nuklearno j prijetnji kakvoj je
izložen Sovjet:.ki S avez od strane -euroraketac.:s
Takav I1lZ\' O.i »eurorakemec krize po poznatom obra cu • akcije-reakcije• ,
u aspektu koji nas zanima, značio je da je središ te Mediterana postalo ame-

' Vidi Raymond 1::. Thollll\<;, ..Maritime Thealc t· Nuclet'lt' Warfare: Match!~
Strat('gy and Capabilil) "· u : E.~liays on Strat~yy, Naltonal DE'f('Me University, Wa-
shington D. C. 1985, str. '13.
1 Prema nnallzi londonskog Medunarodnog instituta za !>b'utegijske studije do-
seg GLCM sa Sicilije pokri\'110 JC praktično čitav e\'l"Opski dio SSSR-a. približno do
Mo:.kvc. Vidi grafički prilog u Military Rnlancl! 1986-1987. The Inh!t·nulional Tn-
smute for Strategic Studies. Lonnon 1987 .
.1 Vidi Pt'imjer:ice *Govor suvjctskog minislra obrane mm-solo Ustinova : Nukle-
arne snage srec'lnjeg dometa«. ,.Krasnaja zvezda«, 7. travnja J 983, prenesen i prc-
vedtm na eil~leskl u: FBLS-SOV ()nilu 11eport, 8. travnJa 1983, <:~ t'. F-5~
Strpić , P INF sporamm .... Pollt. misao. Vol XXV (18118), No. 3. str 94 l~
98

ričkim strategijskim poligouum i područjem so~·jetskog nuklearnog plani-

ranja te prioritetnim ciljem O\·jetskog nuklearnog arsenala. Time je nakon
čitavog niza godina prag konfrontacije supersila na Mediteranu podignut s
taktičke na slratcgijsk11 razinu." Istodobno, na suhregionalnoj razini pos tav-
ljanje GLMC na Siciliji imalo j~.: ncgalivan utjecaj na percepciju stanja sigur-
nosti evropskih nesvrstanih i vanblokovskih zemalja. Zbog osnovnih tebnički11
karakteristika tih raketa - da lele mancvrirajućom putanjom relativno sporu
i \'riO nisko - od donošenja odluke o njihoYu lociranju bilo je jasno da su
im u m~.:morijo un~ ene putanje koje v jcrojatno vode preko teritorija J ugasla-
vije, Albanije i Austrije. To je ot\'orilo Joiena pitanja obrane zračnog pro-
stora tih zemalja od nadlijetanja bespilotnih lctjclica koje je teško otkriti
sredstvima obrane. Pored toga, mogućnost nanošenja strategijskog udara na
područje zemalja Varšavskog ugovora kroz teritorij vanblokovskih zernaljn
otvorila je hipotetsku ali stalno prijclcću moguć nost zahtjevima da se so-
vjetski s istemi ranog otkrivanja postave što bliže m jestima lansiranja GLMC.
U slučaju r-aketa tacioniranih na Siciliji najpovoljnije pozicije z.a to prulalc
su Jugo !avija i Albanija.

No11a nuklcarizacija?

S potpisanim i ratilidranim TNF sporazumom u toku nekoliko narednih

godina iz M~.:uiterana bi trebale biti uklonjene GLMC i skinut pokrivač SS-20.
Sukladno tome bio bi logičnu i očekivanje da će odredbe sporawma ukloniti
negatiYan utjecaj »euroraketa• na sigurnost regije i posebice na osjećaj si-
gurnosti priobalnih zemalja koje su se našle u središtu konfll"ontacije mimo
svoje ,·olje. Izgleda paradoksalno. ali već sam tekst II\.'F pora2uma i Zn-
jedničkc izjave SAD i SSSR-a koja je popratni dio porazuma kriju u chi
nagovje~taj za pos,·e drugačiji scenarij od očekivanog.

Naime, sporazum kojim se "eliminira čila\7a jedna kategorija nuklea.mog

oružja« ipak nije tako sveobuhvatan kakvim bi ga htjeli preds taviLi njego vi
kreatori. Njime sc, istina, dokidaju sistemi srednjeg dometa smj ešteni na

~ U rn11ičitim nu.c.lubijima razvoja amPričke nuklearne stralcgJje u Medi teranu

je bilo ba7.imno orulJe strategijske namjenP. dakle prema m •riježtmuj vojnoj ter-
minologiji. nuklearnu oružje predviđeno 1.a nošenje udara na sovjetski teritorij U
predbalističkom razdoblju bill su to bombarderi s nuklearnim bombama ba7.irani
na nosRčima Sesic Clule. ćija je straregljska uloga dukinuta 196~ godine. Sličnu
namjenu su irnnle l rakete tipa Thor i Jupiter r·asporcđene u llalljl i Turskoj koje
su demontirane 1963. godine kao dio pogodbe o dokončnnJU Kubanske raketne krize.
Potom su ulo~u strategijskog .. zaslrašiv::t č~ ... preuzele pudmornice Polaris koje ~u u
Mediteran pt·vi pul uplovite 1964. gorline. Nakon sl~vljan ja u opPrl'l t ivnu upotL'cbu
podmorni c'a 'T'riclent :. lll:tlističkJm projektilima daleko većeg dosega nestala je po-
treba za držanjem podmornica u zatvorenim mod m~ ooput Medi te mna. pa je na
taj naćin tokom sedamdesetih godina mediteranska t·c~ij~ prvi put nakon rata imši:J
Iz podrućj:t ~t:rate~IJSI.ug nadmetanja .superssla. Pn.'O:ilalo nuklearno oružJe bilo je
prvenstveno taktičke namjene kao sredstvo odvracaJIJB na eventualnim lokalnim
rati~ma (Grčka. Ttm.ka.. ltaUja) ili kao taktičku uru tje (Italija. Spanjolska, Sesta
flota) namijenjeno eventualnom I'PntTalnoe\rt'OI)skom t·ati.>tu.
Treba međutim napomenuti da razlikovanje strategiJSkog i taktičkog nuklea r
nog oru7.ja prema vt·:.tl ima tek relativnu vrijednost budući da mn oga od njih (pri
mjerice bnmbardes-1 :.r •dnjeg dometa) mogu hiti korišteni 1.~ o bje sv1·he.
Strpić P . INF sporan.n .... Polit . misao. Vol. XXV (l!l88), Ho 3. &IT. 94-11).- 99

kopou, ali njegove odredhe dopuštaju stacioniranje dijela tog orulja - krsta-
rećih raketa - ua more i ispod morske pnvršine bez ikakvih ograničenja. Da
is puštanje krstarećih raketa baziranih na mom (SLCl\1) iz I~lF sporazuma
nije plod prl!Šutnog dogovora ili propu, ta već pusvc oJredene diplomatske
nagodbe rječito svjedoče pojc.:dJne fornwlncije iz spomenute izjave. U njoj S>!,
s jeline s Lrane, navodi pri li čno neohavezujuća suglasnost obiju strana da će
u budućno ti »naći uzajaumo priln·atljivu soluciju 7.a problem nuklearno na·
oružanih SLMC dugog donwta«, da bi :.e, s druge st rane, odmah zatim pre-
cizno navelo da sc ni predstojeći sporazum o reduciranju strategijskog oružj<1
(START) u oružje te \T tc •neće ubrajati rakete SJ.CM dugog dometa s
nuklearnim gla,amac:> Obj e lormulacije su, ncswnnjivo, rezultat kompromisa
postignutog rokom pregovora koji je otvorio vrata bri'.Um Laključivanju INl~
sporazuma i najavio mogućnost uglavljivanja osnovnih načela START spo-
razuma j~ za Reagano\'e adminiMncije. Međutim, odlaganje rje a\·anja pro-
hle ma SLCM za neodređenu budućno 1 otvorio je prostor političkim i strate-
gijskim kalkul:'\cijama preUia k.ojimn bi se praktično istom vrslom slrategij-
s lu h instrumenata koje Spo razum ukida mogla postići kompenzacija za »gu·
bitke« a vjerojatnu i nadmoć nad protivnom stranom .
astojanja takve vrste trenutačno u ograniC::cna pretežno na atneričku
političku scenu, gdje dio protimika neodćtenrea, i I NF sporazuma koji pri-
padaju rcdo\ ima ultrakozervativaca te pojedini visoki funkcioneri Pentagona
o tvoreno najavljuju mogućnosl j zagovnraju porrebu razmje!tanja u evrup-
!.ke \ode većeg broja SLCM radi kompenzacije dcmo.lltiranih •euroraketa•.
U praktičnom smislu, reaJizacija lih jdeja zahtijevala bi držanje većeg
broja američkih ralnih brodova i podmornica opremljenih SLCM na stalnom
patroliranju u područjima iz kojih se mogu ugroziti is ti ciljevi u SSSR-u i
zemljama Varš avskog ugovora koji su bili u dohvatu Perslzing(l i GLMC.
Ako se ima na umu dornel SLMC koji se procjenjuje na prihl ižno 2500 kilo-
mclara, poslaje očitim ela su najpodohnijc geografske lokacije Norveško more
i Medi tera n.
Konkre tno materijalno uporište za up tituciju • curoraket a c njihovim po-
morskim pandanima 7.agovurnici Le ideje nalaze prije vega u ra-'\Ojnim pla-
novima američke mornarice. Donese ni u r.rn.im godinama Reaganove admin L<>·
tracije, prema njima bi američka flota trebala do sredine deve de. etih godina
biti opremljena s približno 4000 kr. tarcćih .raketa dugog dometa poznatih
pod imenom Tomahaw k (TLAM), od kojih bi 758 nosile nuklearne gla\e snage
200 KT (TLAM r ). Citav raj projc_kl koji je trenutno u punom 7.amahu, za-
niva se na ideji povećanja broja pomorski h plalfonni namijenjenih nano-
šenju udara na kopnene ciljeve (LZv. p01ve r prnjecriun) sa sada.llnjih 15 no-
sača aviona na 198 platformi, kol iko bi bojnih brodova, kl-starica, razarača
i podmornica trebalo bili opremljeno konvencionalnim i nuklearnim verzi-
Jama raketa Tnmahmvk. Budući da ne postoji efikasan naćin na koji bj sc
moglo razlikovali nuklearno naomžane rakete (TLAM ) od njihove konven·
cionalne varijante (TLAM C) postigla bi se takva nuklearizacija cjelol.."Upnc
flote koja bi bitno oteža\·aLa proti\'ni čke ubrdJilbcnc .tadatke. P rema izjavi

" Vidi ..J oint U .S .-Sovlel Summit Shtl(!mcnt.... ~Arme; Control T oday..-_ Vol. 18.
b r. 1 (siJL"ČanJ-veljača) 19Ril. str. 76. U ISiom b roju čac;opisa obj a\•ljen je i lek-.t
Spon:tZuma
1\IJTII~, P., INF sporazum •. ., Pollt. mrsao, Vol . ~ ( 19118), No. 3. sll . 94- IIM . 100

tadašnjeg direktora TLAM pmjckta ameritkog admirala Hostettlera iz J984.

godine, Sovjetski a\'ez bi se time natjerao da •smatra \'alm flotnu gru-
paciju potencijalnom nullearnom prijctnjomc.
Otkako je 198.t. godine počelo U\Odcnjc TLA~I J u ramu mornaricu SAD,
Amerikanci uisu Lim raketama 1 brodo,'ima koji ih nose dodijelili neku is-
ključivu geograrsku lokaciju, smaltajući m h rezervnom nuklearnom snagom
podobnom da, ovi~>no o uvjetima, bude upou·ijebljena u taktičke i strate-
gijske svrhe. Sada , međutim, ukoliko bi bile prihva ĆI" n e ideje o supstituciji
»Curoraketa« pomorskom varijantom nuklearno naoružanih Tomahawka, bro-
duvt: njima oprem ljene trebalo bi trnjno slacionirali na povoljne pozicije.
Mediteran je u lom pogledu nedvojbeno kandidat buduć i dn predstavlja. mor-
sku površinu s koje je moguće dohvatiti većinu dljc,•a u evropskom dijelu
Sovje kog Saveza. Preciznije kaL.aHo, TLAM N s dometom od 2500 km po-
stavljene na brodove u '>talnom patroliranju ' 'odama Is točnog Mctlitera.na,
Jonskog mora i J adrana mogle bi lrajno dri.ati na ni anu ,·ažnije \Ojnc, pri-
\'Tedne i komun.ikadj!>ke cilje\'e u cijeloj istočnoj E' wp1, we do linije Le-
n jingrad - to k' a .
Uko1iko se pođe od pretpostavke da bi sup stilucija •euroraketa• mogla
biti obavljena po principu •ntketa 7.a rakeruc, tada bi trebalo očekivati u\'o-
denje ptibližno 150 do 200 nuklearno naoružanih Toma/zawka. u Mediteran.
S druge strane, ukoliko bi pri tak\Uj sup stituciji bilo zadržano spomenuLo
a meri čko načelo da su TLAM namijenjene nuklearizaciji cjelokupne flote ,
kako protivnik ne bi mogao razlikovati nuklearne od nenuklearnih raketa,
lada bi bilo moguće očcldvati pojavu još oko 1000 konvencionalnih krstare-
ćih raketa na američkim brodovima u Mcdilcnmu. Pod is t·om pretpostavkom ,
za njihov smještaj bi b ilo nužnu proširenje sastava Seste flote novim jedi-
nicama - i na taj hi način ideja o s upsti tuciji »curoraketa« dovela do do-
sada neviđene koncentracije američkog brodovlja i nuklearnog orulja u
mediteranskim vodama. 0Yakav scenarij predstavlja l:>8mo do krajnjih kon-
L.ckvenci dovedena zalaganja američkih uiLrakonzervativaca, što, treba odmah
kazati, nema sm i~c realnih izgleda, jer bi takav glomazni :zah\ al L.r'dŽio traj-
no angaiiranje Yeccg dijela američke flote u pod1-učju Mediterana i drugih
evropskih mora. No. u reduciranom obliku treba ga matrali realnom opci-
jom, posebice kad ~>C uzme u obzir postojanje tehničkih prclposla\·ki i inte-
rc a koje je moguće na njih osloniti.

A kr eri, imeresi i l/lOP, uće konzekvence

V eć nekoliko godina je u SAD u p11nom zamahu izgradnja tzv. »flulc otl

600 b1·odova« kao i proizvodnja pomorske varijante Tolltahawka koje silaze
l:> trake dinamikom od SOO komada godišuj~. O krajnj oj namjeni te mamutske
tlote opremljene, pored ostalog, kr. tarećim rake Lama još uvijek :;e votk
žustre ra pra\<e proi1.a~le iz različitih tumačenja lt.\. • pomorske strategije•
čiji kreatori smatraju 600 ratnih brudo,·a nužnim instrumentom njene re3-
li7.acije. Pojava zahtjeva za supstitucijom •cururaketac pomorskim efekthi-

• Ctt. prema Fin.l Strike \Yeapons Rt Spa· The Tridcnl and the Sea-Lnunch ed
Crwsc :\Lssile... The Defense Monitor~ \"nl. 16. br. 6. 19'!7. Mr . 5,
$up1ć, P , INF spora:nsm .... Polh misa>. Vol. XXV (1988) , Ho . 3 , str lM-104. 101

ma, kao i eventualno o~rvarenje loga dislokacijom jeduog dijela tlote u

evropske vode, pojavljuje se u današnje v rij~.:mc kao dobrodošla naknadnn
racionalizacija opravdanosti njene izgradnje. Drugim riječima, ako i nije hiJo
poS\C jasno precizirano u godinama Reagauuva Vl'loglavog povećanja vojnog
bud7.eta što ućiniti s \'t>likim br.-ojem DO\'ih pomorskih jedinica, post-lN!,.
ambicije su u pWJuj mjeri ponudile razlog e\eOlualno prih\atljiv američkom
javnom ronjenju. Odatle 1 pritisak krugO\'a i7 Pe ntagona za većim oslanja·
njem na SLCM .
Drugi pravac 7alaganja za jačanje pomorske uuklearnc komponcnlc ame-
rićkog nuklearnog arsenala moguće je očekivati u konlekstu evidentno pred-
stojećeg START spura.wma. Ako su američki ultrakonzervativc:i već u INF
s porazumu vidjeli ugrožavanje :.igumos ti Zapada i tra7ili kompenzaciju in
staliranjem novih nuklearnih kapaciteia, pm.·ve je realno očekh·ati hčno tra·
lenjc nakon e\'entualnog sporazuma o reduciranju slralc~i jskog oružja u-
persila 1.a 50 •· I u tom slučaju b1 oslanjanje na brojnu američku notu opre-
mljenu SL CM i tacioniranu na povoljnim pozicijama moglo biti rješenje 7~
kompenziraju~c strategijske opcijt.:.
Sklonos1i ka pru1uociji takve nove utrke u naoružanju nisu ·i pak isklju-
čivu proizvod američke poliličkc cene. Upravo u evropskom dijelu ATO-a
pojavila se najprije bojazan od • denullcadzacije Evropec nakon INF spo
nlZuma, i što je još \'ažnije, od perspektive obrane 7.apadnc E\TOpe isključivo
e\':rop kim srcdstdma- U nastojanju da l>C izbjegne takav razvoj koji bi vodio
gubljenju američkih nuklcamlb garancija i enormnoru povećanju troško\·a na
konvencionalnu obranu, jedna od mogućih solucija svakaku je pokušaj kom-
penzacije dov l ačenjt.:m američkih SLCM u evropske vode. Nije s toga ni m:-
realnu očekiva ti eventualan prili ok NATO-a :;r,a dodjt:ljivuujem pomorskih
jedinica opremljenih nuklearnim Tomahawk raketama pod VrhO\'DU Sa\CZ-
ničku komandu za Evropu (SACEUR), posebice ukoliko se nastojanja 1.a
kompc n7.acijom »euroraketa• taktičkim nuklearnim oru7jem i modernizaci-
jom konvencionalnih efektiva pokažu neprihvatlji'im za sve evropske član i­
ce ATO. Trenutno evt·opski dio NATQ.a ne vidi posebnu uvjcrlji\'os t takva
rješenja i clos1atnu garanciju u kreit·anju takvih pomorskih snaga po a-
padnoevrop~ku sigurnost. Jer, 1.a razliku ud Pershinga ll i kx·starećih rakcla
baziranih na kopnu, koje su, po njima , već zbog Lc činjenice p1·edstavlja le
olidnu ,-c~u iztneđu sigurnosti zapadne E\TOpe i garancija američ kog cen-
tralnog nuklearnog arl>Cnala, američki brodovi l> TLAM N mogu u slučaju
krize naprosto otplo,•i ti prepuštajući Evropi da ostane lokalno nuklearno
ratište. Zbog loga ne treba ni gubiti iz 'ida mogućnost reaktiviranja jedne u
osnovi propale ideje i7. šezdcsclih godina - s tvaranje zajedničkih američko­
-evropskih fluLnih sastava opremljenih TLAMjN .
Ukoliko se jjedan ud spomenutih scenarija uade u konstelac iji udno:.a
podobnill za realizaciju, te ukoliko nuklearno konfrontiranje Zapada s pro·
th·ničkom supersilom bude nakon fNl sporazuma doista pori:nuto u more,
igumu:.t na Mediteranu i igumu~t mediteranskih drža,·a bila bi Lime \~Še­
s tntko pogođena.
Prije vega, Lo ne bi bila unilalcraloa saturacija !editerana isključivo
amt.:ričkim nuklearnim oružjem. Gotovo je posve s igurno da bi Sovjt.:lski Sa·
vez iznašao nač ina da odgovoli takvom izazovu instaJinuJjcm sličnih nuklear-
S~c. P.• INF~ . Pollt. misao. Vol. XXV (1!1188). Nu 3."str 94-1().!
102

nib kapaci teta tal"Ličke namjene u mediteranskim ,·odama l ' ·jerojatno s tra-
tegijske u vodama hlihm američkom kontinentu. htina, pod rukovodstvom
Gorbačova, današnja sovjetska vanjska poli1ika ne pokazuje spremnost dono-
šenju naglih odluka koje bi za dugi niz godina mogk u<.llužili nAstavljanje po-
četni h uspjeh a u popuštanju odnosa mcau supersi lama i nastavku prOCI..!Sa
kontrole naoružanja i razuru7anja. 7.bog roga se SSSR trenullao i ograni čava
na uč~ tal a upozorenja o negativnim posljedicama bilo kaln•e nukleame kom-
pe nzacije za .euroraketec, polcu.ući nadu da hi pregovori o razoružanju, po-
s ebice pregovori u Ok\iru sadašnje runtic KESS-a u Betu mogli biti ade-
k\<a.tan okvir iznalaženju sulw:ije za nepoželjan pravac pos l-INF razvoja .'
Kako bi e zbog njihove s loženosti pref.tu\'Ori u Beču mogli protegnuti na
duži vremenski period, SSSR je pokušao problem SLCM izolirati i Sla \ iti u
drugi okv ir za rjc~avl'lnje. Zbog toga je Gorbačov 1.0 posjeta Jugoslavij i u
ožujku 1988 . godlne izašao s idejom d a se »broj brodova pomorskih snaga
dviju zemalja ovdje (na Mediteranu) zamrzne ::. l. srpnjem 1988. godineor.t>
Premda i1.nesen u ::.klopu šireg sovjetskog viđenja o rješavnoj,u problema si-
gurnosti Mectitera.na, prijedlog je izražavao očiti prioritet SSSR-a da iuaatl'-"
zadovoljavajuće i bno rješenje za p.rcguvaraćkim stolom za P• oblcm SLCM.
<{eđutim, ukoliko upo.w renja i prijedlozi za ogranič.awmje SLMC ne
budu urodili plodom, Gorbačovljeva s t apl j iva. pregovaračka politika može
lako popus ti ti pred nezadovolj::.tvum sovje t kili maršala koji liU sc već morali
odreć.i nesrazmjcnau većeg hroja vlastitih »eurun1kcta.« u 1.amjenu za tri i
po pula manji broj Pershinga Il i GLMC. U tom lučaj u Medi teran bi don-
vio daljnj u nuklea ri.zacij u suvjeu;k..om verzijom Tomaha\\·k.a - raketama
SS-N-21 j SS-N-24 - pos tavljenim na brodO\'e radi preuzimanja d ijela opcij a
koje su pružale SS-20, kao i vjerojatnu poja\'ll drugih pomorskih sn aga spo-
sobnih da pariraju američkim jedinicama na.oru7.anim SLCM.
Perspekth•a O\'e vrste p!etlstavljala bi praktično dislo<:iranje »eurora.ket-
ne krize« iz kontinentalne Evrope na MediLcran, čime bi regija postala traj-
nim podru čjem nuklearne kmlfruntacije supers ila na razini ualcko višoj o d
one izazva11e postavljaujcm k rstarećib raketa na Ski lij u, a č i tava »povijesnu«
vlijednosl INF spora;:ruma bila bi S\'edcna na dokidanje jednog oblika nu-
klearnog oružja radi uvođcuja sličnog na drugoj geograf koj lokaciji. U
s tvari, po\'ijcsL detente iz ranih sedamdcJ>ctih godma, kada je E' rupa u7ivala
pnc plodO\'e no\'og koncept.a l>igurno ti a konh-ont.acija s upersila b ila po-
. tignuta s njenog ll.a na afrič ku i mediteraru.ku pe riferiju, doživjela bi l>\oju
neodet.anlsku repliku: E\'TOpa bi bila oslohođena jednog oblila ogro7.avanjn
s igurnosti, a li bi rivalitcl velik ih bio pomaknut samo tlo njenog predvorjn.
A na taku ohnovljenoj lokacij i suparni.~tva Ts toka i Zapada novi instru-
mentarij njihova stralegi jskug nadmetanja - flote opremljene SLMC -
doveo bi do povc~anja pomor kih aktivnos ti i Ln.tl.io osiguranje dodatnih logi-
s tičkih kapaciteta na .Mediterauu. Rezultat bi bio pritisak na priobalne zemlje
radi modernizacije pull tojećih ili stjecan je um'1n pomorskih baza i uporiš ta.

' P obliže o SOVJet.sktm s--tavovima vidi kod lgor Ue\'yakin ·-;\l cclttcrnrnean Se-
curity Vn~wed«. izvjeStaj agenc1 je TASS od 22. veljače 1988. pr~ne:.en u FHIS-SOV
nn.ily Report , 23. veljače IIJflR .;n· 9 10.
~ ~Vjl.!sailt «, 17. ožujak, str. :l,
Strpii:, P., INF spota~~~m . • . PolU mlsan, Vol XXV (18881. No. 3. str. 94-104.
103

Istodobno, za C\ropske vanblokov~ke zemlje postavljanje velikog broja

kr~tarećih raketa na Mediteranu ponovno bi otvorilo vet ~pomenuti problem
nadlijetanja njihova teritorija i ugrožavanja obra11e, nacionalne sigwnostl i
medunarodnog polo7..aja lih zemalja.
Konačno, postavljanje u mediteran ke \'otlc oružja strategijske namjene
koje izmiče mogućnosti u pješnc \<.:rifikacije (kao što je spomenuto konven-
cionalne i nuklearne TLAM se ne mogu r.ulikovati po vanjskom obliku)
zadalo bl konačan udarac na!!.tojanjima da e uvedu regionalne mjere 7..a
kontrolu nanrui.anja i mjera 7.a jačanje povjerenja (CBM). Jer, oiža razina
konfrontacije s upersila daje barem nekakve izglede za ~·ealizaciju tih stremlje-
nja, strategijska se samo odmiče u nedoglednu budućnost.
Ovdje unesen scenarij mogućeg razvoja strategijskog rh•aliteta super Ila
u post-INF rauloblju, dakako, samo je jedan od moguć ih. Njego je ne-
umnjivi nedostatak Sto logiku budućeg rav:oja pokušava !>agledati isključivo
iz •·egionalnog, i u osnovi marginalnog, aspekta propuštajući pojašnjenje
brojnih drugih činilaca današnjeg popuštanja zategnuloMi medu velikima koji
mnoge istraživaćc..: medunarodnih ocl:no~•• navode na daleko optimističkija za-
klju č i vanja o budućnosti globalne stratcgij~>ke kutnpeticije ! stoka i Zapac.Ja.
Dois ta, kvantitativno dodatna i kvalitativno nova nuklcarizacija Mediterana
pos,•e sigurno nije i neminovan pravac razvoja odnosa super ila nakon •p o-
Yijesnogc INF sporazuma. Još uvijek l>toji otvorenom opcija da se. kako s toji
u spomenutoj vašinf!lOnskoj lzjavi, iznađe •solucija za problem nuklearnih
SLCM dugog domerac i na taj način otkloni jedna od ključnih prepreka
daljnjem procesu kontrole nuklearnog naoružanja, a samim time i izbjegne
ovc.Jjc naznač ena perspektiva pogoršanja mediteranske igurnosli. Ali trenu-
tno ni~ta ue jlovori u prilng takvom razrješavanju p1·oblema. Stoviše, karte
koje se mijeSaju na Zapadu namijenjene su jgri za staro s trategijsku mišlje-
nje ukot..Jjeno u no\•im tehnolo~ lcim mogućnosdma. AJ..o do nje dode, Medi-
teran neće hiti jedino pogođeno područje, ali zbog endemskog karaktera n je-
govih kriza, pos ljedice mogu biti drastičnije nego bilo gdje drugdje.
S!l'lllć. P .• INF spora.rum • Pollt miHO . Vol. XXV (1988). No. J. str . IM 1~ .
104

Petar Strpić

TBE INF 4.GREbMI.NT AND SECURJTY JN THE MED/11:.f~RA . !:AN.

SCENARIO FOR RE-lfUCLEARIZAT/01\~?

S 11111111 ary
The agreement on the J·emov<~.l and destrU(' Iion of Soviet and
America11 medium - and .short-range missile:. (INF agreement) of
December !987 ought to be evnlualcll in the ligh t of the supel po-
wers real milital') and political intere ts. A substituLiou of the nu-
clear weapons compriS<-d in the J\ gre.!mt:ut for Lhe purposc o( Wes.
tern defence "ill tale place in three ways: through strengthening
NATO':. com·cntional forces., through modemuing tacticaJ nuclear
weapon. , and rhroug.h nuclear armamcnt ouL'>ide the American ~"\:n·
tral arsenal. The Mediterranean area might beCOIIlC a wnc of rene-
wed nuclcarization as a substitullo! for the armamenr outlawed by
the l Nr- agreement. Mi:;:;ilcs with nuclear wnrheads might become
s tandaru wl!apons on American ships in tilt: Mediterranean. A Sovie t
answer to this would llOl bc :;low in coming j!•respcctive]y uf initi-
atives fo•· p~<tcc and negotiations.