Professional Documents
Culture Documents
Postrojenja Za Grejanje I Klimatizaciju Za 2 I 3 Razred Masinske Skole PDF
Postrojenja Za Grejanje I Klimatizaciju Za 2 I 3 Razred Masinske Skole PDF
• mr ZORAN STAJIĆ
POSTROJENJA ZA
GREJANJE I
KLIMATIZACIJU
ZAII i IIIRAZRED MAŠINSKE ŠKOLE
\ ^ NA % , O A \ ć "V&
V J
Urednik
dr M ILORAD M ARJANOVIĆ
Odgovorni uređnik
NEBOJŠA JOVANOVIĆ
Za izdavaća
prof. dr RAD O Š LJUŠIĆ,
direktor i glavni urednik
ISBN 86-17-13652-9
SADRŽAJ
DRUGIRAZRED
P r e d g o v o r i ....................................................... 7 4. TOPLOTNIIZVORII DISTRIBUCIJA
1. U VOD.................................................................... 11 TOPLOTNE ENERGIJE...................................38
4.1. Vrste toplotnih izvora i njihov zadatak 38
2. OSNOVNIPOJMOVI O UREĐAJIMA
4.2. Kotlovi za centralno grejanje .................. 39
ZA GREJANJE.....................................................14
4.2.1. Liveni člankasti k o tlo v i.................39
2.1. Pojedinačni uređaji za grejanje ............. 15
4.2.1.1. O p šte................................... 39
2.1.1. Peći na čvrsto gorivo ..................... 15
4.2.1.2. Karakteristike ................... 39
K a m in i...............................................15
4.2.1.3. Ložišta ................................39
Zidanepeći .....................*.............. 16
4.2.2. Čelični kotlovi .................................41
M etalnepeći .................................... 16
4.2.2. l.O p š t e ................................... 41
2.1.2. Peći na tečno gorivo .......................16
4.2.2.2. Karakteristike ...................41
2.1.3. Peći na gasovito gorivo .................17
4.2.3. B lok-kotlovi..................................... 47
2.1.4. Uređaji za grejanje
električnom energijom ................ 17 4.2.4. Automatski rad k o tlo v a .................. 50
Električne grejalice....................... 17 4.3. Izborkotlova................................................ 51
Kaloriferi .......................................... 18 4.3.1. Grejni fluid .......................................51
Termoakumulacione TA p e ć i......18 4.3.2. Izbor kotla po kapacitetu .............. 52
Toplotne p u m p e............................. 18 4.4. Pomoćni uređaji kotla, gruba i fina
armatura. Sigurnosni uređaji.
2.2. Postrojenje za centralno grejanje ......... 18
Regulacioni uređaji.....................................54
2.2.1. Grejna tela ...................................... 19
4.4.1. Pomoćni uređaji kotla,
Radijatori .......................................... 19
gruba i fma armatura ......................54
Pločasta grejna t e la ........................ 21
4.4.2. Sigurnosni uređaji .......................... 56
Cevna grejna te la ............................21
4.4.3. Regulacioni uređaji......................... 58
K onvektori....................................... 22
4.5. Goriva ........................................................... 59
Panelna grejna tela ........................ 22 ■
4.5.1. Opšti pojmovi o g o riv u .................. 59
2.3. Ekonomičnost uređaja za grejanje ........ 23
4.5.1.1. Vrste goriva .......................60
3. CENTRALNO GREJANJE.............................. 26 4.5.1.2. Sastav goriva -
3.1. Toplovodno grejanje..................................26 elementarna a n aliza.......60
3.1.1. Gravitaciono grejanje ....................27 4.5.1.3. Toplotnamoć g o riv a ......62
3.1.1.1. Postrojenje sa 4.5.2. Podela goriva i njihov nastanak . 63
donjim razvodom ............ 27 4.5.2.1. Čvrsta goriva .................... 63
3.1.1.2. Postrojenje sa 4.5.2.2. Tečna goriva ..................... 66
gornjim razvodom ...........29 4.5.2.3. Gasovita g o riva.................66
3.1.2. Pumpno grejanje............................. 29 4.5.3. Snabdevanje, transport i
3.1.2.1. Dvocevno grejanje ..........30 skladištenje g o riv a .......................... 66
3.1.2.2. Jednocevno grejanje....... 31 4.5.3.1. Skladištenje uglja ............ 66
3.1.3. Ekspanzioni sud ............................ 33 4.5.3.2. Skladištenje tečnih
3.1.3. Otvoreni ekspanzioni s u d ............. 33 g o riv a .................................. 67
3.1.3. Zatvoreni ekspanzioni sud ...........33 4.5.3.3. Razvod gasovitih goriva 70
3.2. Parno grejanje............................................. 34 4.5.4. Zaštitne mere u
3.2.1. Grejanje parom niskog pritiska .. 35 skladištima g o riv a ........................... 71
3
4.5.5. Štetni sastojci u gorivu i 6.4.2. Pregled periodičnih radova
mere za njihovo otklanjanje .........72 obaveznih kontrola i regulacija 111
4.5.6. Sagorevanje ..................................... 73 6.4.3. Postupci u incidentnim
4.6. Toplovodna grejanja................................ 74 situacijama ......................................113
4.6.1. Toplane ............................................. 74 6.5. Remont postrojenja za
4.6.1.1. K otlarnice..........................74 centralno grejanje .....................................114
4.6.1.2. Regulacijau 6.5.1. Konzervacija postrojenja
kotlarnicam a..................... 76 za grejanje....................................... 114
4.6.1.3. Dimnjaci i zaštita 6.5.2. Remont kotlova .............................115
životne sredine .................78 6.5.3. Remont uređaja za transport
4.6.2. Kućna podstanica ...........................78 čvrstih goriva ............................... 115
4.6.3. Distribucija toplotne energije - 6.5.4. Remont vazdušnih i
toplodalekovodi .............................. 79 dimnih k la p n i............................... 115
4.7. Elementi cevovoda i armature .................80 6.5.5. Remont uređaja na sistemu
4.8. Pumpe ........................................................... 86 tečnog goriva za loženje ..............115
4.8.1. Opšte o pum pam a........................... 86 6.5.6. Remont uređaja za hemijsku
i termičku pripremu v o d e ...........116
4.8.2. Regulacija rada p u m p i................... 86
6.5.7. Remont rezervoara
4.8.3. Ugradnja pumpi u potisni ili
napojnevode ................................ 116
povratni v o d ..................................... 87
6.5.8. Remont armature ...........................116
4.9. Toplotna i zvučna izolacija ...................... 88
6.5.9. Remontpumpi ............................. 116
4.9.1. Toplotna izolacija ........................... 88
4.9.2. Zvučna zaštita..................................90 6.5.10. Remontni radovi na
elektroinstalaciji i opremi ......... 116
4.10. Priprema vode za centralno grejanje .. 91
4.10.1. Osnovni pojmovi o v o d i............. 91 7. VAZDUŠNO GREJANJE I
4.10.2. Prečišćavanje vode ...................... 92 PROVETRAVANJE ......................................... 118
4.10.3. Smetnje u pogonu, 7.1. Provetravanje .............................................118
uzroci i otklanjanje...................... 99 7.2. Ventilacija ...................................................119
7.2.1. Ventilacija odvođenjem
5. EKSPLOATACIJA PARNIH I
vazd u h a............................................119
TOPLOVODNIH KOTLOVA........................101
7.2.2. Ventilacija dovođenjem
5.1. Pripremni radovi .....................................101
vazduha ............................................ 120
5.2. Start postrojenja........................................ 101
7.2.3. Ventilacija dovođenjem i
5.3. Normalan pogon ..................................... 103 odvođenjem vazd u ha................. 120
5.4. Gašenje postrojenja ............................... 104 7.3. Vazdušno grejanje.....................................121
5.5. Prestanak rada............................................104 7.3.1. Lokalno vazdušno grejanje ...... 121
5.6. Vanredne mere u okviru 7.3.1.1. Vazdušne z a v e s e .......... 123
postrojenja za centralno grejanje .........105
7.3.2. Centralno vazđušno grejanje .... 124
6. ODRŽAVANJE PARNIH I 7.3.2.1. Ventilatori ...................... 125
TOPLOVODNIH KOTLOVA...................... 107 7.3.2.2. Filtri ................................ 125
6.1. Opšte o održavanju kotlova 7.3.2.3. Kanali za vazduh ........... 128
centralnog grejanja ................................ 107 7.3.2.4. Elementi za ubacivanje
6.2. Opšte o stabilnim posudama i izvlačenje vazduha .... 130
pod pritiskom ........................................... 109 7.4. Sprega postrojenja za ventilaciju
6.3. Pogonska dokumentacija u kotlarnici 110 igrejanje .....................................................131
6.4. Kontrole i postupci u posebnim 7.5. Regulisanje ................................................ 132
incidentnim situacijama........................ 110 7.6. Eksploatacija sistema za grejanje
6.4.1. Trajne kontrole ........................ 110 i ventilaciju ................................................ 133
4
TREĆIRAZRED
1. DALJINSKO GREJANJE...............................137 3.3.4. Dvokanalni siste m i..................... 182
1.1. Kotlovsko postrojenje..............................137 3.3.4.1. Dvokanalni zavisni
1.2. Toplifikaciona postrojenja .................... 139 sis te m .............................. 182
1.2.1. Toplane sa vrelovodnim 3.3.4.2. Dvokanalni nezavisni
k otlovim a........................................ 142 siste m .............................. 184
1.2.2. Direktni i indirektni sistem 3.3.5. Vazdušno-vodeni siste m i.......... 184
daljinskog grejanja ..................... 143 3.3.6. Vodeni sistemi ............................. 187
1.2.3. Vodena para u kotlarnicama 3.3.7. Lokalni klimatizacioni uređaji ... 187
sa vrelovodnim k otlovim a........ 145 3.3.7.1. Kompaktne
1.3. Postrojenja za korišćenje klim a-jedinice............... 187
geotermalne energije ............................. 147
3.3.7.2. Razdvojene
1.4. Kućne toplotno-predajne stan ice........ 148
klim a-jedinice................. 188
2. SNABDEVANJE TOPLOM
4. REGULACIJAIAUTOMATIKA
POTROŠNOM VODOM ................................ 152
KLIMATIZACIONIH SISTEMA ................. 191
2.1. Zadatak snabdevanja i zahtevi za
snabdevanje toplom potrošnom 4.1. Regulacija sa vazdušne strane ............ 193
vodom ....................................................... 152 4.2. Regulacija sa vodene strane .................. 193
2.2. Vrste postrojenja .......................................152 4.3. Tipične primene regulacije
2.3. Pojedinačna i centralna postrojenja i zaštite u tehnici klimatizacije ..............195
za zagrevanje tople potrošne v o d e ......153 5. EKSPLOATACJJAI ODRŽAVANJE
Opšta uputstva za manji POSTROJENJA ZAKLIMATIZACIJU .... 201
kotao sa bojlerom .................................... 153
Posebna uputstva ......................................154 6. TERMODINAMIČKE O SN O V EI RADNI
Dopunska uputstva za bojler ............... 157 PROCESIRASHLADNIH U R EĐ A JA ......204
2.4. Toplotne pumpe za zagrevanje 6.1. Drugi zakon termodinam ike.................204
tople potrošne v o d e ................................ 161 6.2. Levolcretni kružni procesi. Kružni
2.5. Zaštita od korozije i kam enca..............162 proces u rashladnom postrojenju........ 204
3. KLIMATIZACIJAI SISTEMI 6.3. Toplota hlađenja, utrošeni rad
KLIMATIZACIJE .............................................164 i koeficijent hlađenja ...............................206
3.1. Osnovi tehnike klim atizacije................. 165 6.4. Teorijski ciklus jeđnostepene parne
kompresorske rashladne mašine
3.1.1. Dobici toplote ................................ 165
u T-s dijagramu ......................................... 207
3.1.2. Priprema vazd u h a......................... 167
6.5. Prigušivanje i prehlađivanje tečnosti
3.2. Komponente klimatizacionog
postrojenja ................................................. 168 rashladnog fluida, masena i
zapreminska rashladna sposobnost .... 208
3.2.1. Klima-komora................................169
3.2.1.1. Hladnjak ........................ 170 6.5.1. Masena i zapreminska
rashladna sposobnost................... 208
3.2.1.2. Maglena kom ora.......... 171
3.2.1.3. Parni ovlaživač ...............172 6.5.2. Prigušivanje i prehlađivanje
tečnosti rashladnog fluida ..........209
•"r" 3.2.1.4. Sastav klima-komore ... 173
1 3.3. Sistemi klim atizacije................................173 7. RASHLADNI UREĐAJI .............................211
3.3.1. Centralni j ednokanalni sistem 7.1. Vrste rashladnih postrojenja .................. 211
niskog pritiska sa konstantnom 7.1.1. Podela rashladnih postrojenja ... 211
količinom vazduha .......................174
7.1.2. Kompresorski rashladni urcđaji 212
3.3.2. Zonski sistemi klim atizacije.....177
7.1.3. Apsorpcioni rashladni uređaji .. 212
3.3.3. Sistemi klimatizacije
visokog pritiska............................ 179 7.1.4. Ejektorski rashladni uređaji......213
3.3.3.1. Sistemi sa konstantnom 7.1.5. Termoelektrični
količinom vazduha ........179 rashladni uređaji ........................... 213
3.3.3.2. Sistemi sa promenljivom 7.2. Rashladni fluidi ........................................213
količinom vazduha 7.2.1. Kriterijumi za izbor
(varijabilni sistemi) .......180 rashladnih flu id a ........................... 213
5
7.2.2. Vrste radnih fluida 8.4. Prehlađivači i međuhladnjaci ................237
u rashladnim m ašinam a............ 214 8.4.1. Prehlađivači ................................... 237
7.2.3. Označavanje rashladnih fluida . 215 8.4.2. Međuhladnjaci .............................. 238
7.3. Ulje u rashladnim uređajima ................ 216 8.5. Razmenjivači toplote .............................. 239
7.4. Principijelna šema rashladnih 8.5.1. Podela razmenjivaeato p lo te......239
mašina sa dvostepenim sabijanjem .... 217 8.5.2. Koeficijent prolaza toplote,
7.5. Stvarni procesi u kompresoru ................218 srednja temperaturska razlika,
7.5.1. Stvarni rad kompresora. površina razmenjivača toplote .. 240
Indikatorski dijagram ..................218 9. AUTOMATIKA RASHLADNIH
7.5.2. Koeficijent isporuke ....................219 U R E Đ A JA ..........................................................242
7.5.3. Stepen korisnosti, indikatorska 9.1. Automatski prigušni ventil .................... 243
i efektivna snaga. 9.2. Termoekspanzioni ventil ........................244
Izbor pogonskog m otora........... 220 9.3. Prigušni ventil sa p lo v k o m .................... 245
8. SASTAVNI ELEMENTI 9.3.1. Prigušni ventil sa plovkom
RASHLADNIH POSTROJENJA................. 222 na strani niskog pritiska ............. 245
9.3.2. Prigušni ventil sa plovkom
8.1. Kompresori ...............................................222
na strani visokog pritiska ...........246
8.1.1. Klipni kompresori ....................... 222
9.4. Solenoidni ventil ......................................246
8.1.2. Rotacioni kompresori ..................225
9.5. Presostati.................................................... 247
8.1.3. Vijčani kompresori ...................... 227 9.6. Termostati .................................................. 248
8.1.4. Turbokompresori ........................227 9.7. Pomoćni aparati i uređaji........................249
8.2. Kondenzatori ............................................ 228 9.7.1. Skupljači (resiveri) .......................249
8.2.1. Vazduhom hlađeni kondenzatori 228 9.7.2. Odvajači u lja .................................. 249
8.2.2. Vodom hlađeni kondenzatori. 9.7.3. Filtri, sušači i kontrolna
Kule za hlađenje vode ............... 230 (vidna) stakla ............................................ 250
8.2.3. Kondenzatori hlađeni 9.7.4. Nivokazi .........................................251
vodom i vazduhom .....................232 9.7.5. Armatura .........................................252
8.3. Isparivači................................................ 234 9.7.6. C evovod i.........................................252
8.3.1. Suvi i preplavljeni isparivači .... 234
PRILOG JUS A.AO.063/1996............................ 253
8.3.2. Isparivači zahlađenje tečnosti . 235
8.3.3. Isparivači za hlađenje vazduha . 236 Literatura .................................................................284
PREDGOVOR
PREDGOVOR IIIZDANJU
U ovom izdanju udžbenika Postrojenja za grejanje i
klimatizaciju izvršene su ispravke štamparskih
grešaka i izmenjeno je nekoliko slika radi
postizanja jasnoće.
Beograd, oktobra 2000. godine A UTOR I
7
PREDGOVOR IIIIZDANJU
U ovom izdanju udžbenika Postrojenja za grejanje i
klimatizaciju izvršene su izvesne ispravke, izmenjeno
je nekoliko slika radi postizanja jasnoće i dopunjena je
i izmenjena literatura.
Beograd, aprila 2006. godine A U TO R I
8
Drugi razred
1. U V O D
11
Osnovna funkcija sistema za grejanje je najopštiji sistem za postizanje i održa-
je zagrevanje zgrade zimi, uz postizanje vanje termičkih uslova ugodnosti u zatvo-
odgovarajuće temperature ugodne za bo- renim prostorima. Ima iste funkcije kao
ravak ljudi. Temperatura vazduha u pro- grejanje i provetravanje, i dodatne: hlađe-
storiji (unutrašnja temperatura) zavisi, nje prostorija leti i regulisanje relativne
pre svega, od namene objekta, odnosno vlažnosti vazduha (zimi i leti).
prostorije. U našim klimatskim uslovima U zavisnosti od toga koji je zadatak
prostorije se zimi najčešće zagrevaju do klimatizacije primaran, odnosno čijim se
20°C. Sporedne prostorije zagrevaju se potrebama prilagođava (čoveka ili indu-
na niže temperature (hodnici na ]5°C, strijskih objekata) postoje:
stepeništa 5-12°C, skladišta 5-10°C). Pro- - komforna i
storije u kojima je čovek manje odeven
- industrijska klimatizacija.
(kupatila, bazeni, bolnice i sl.) greju se na
više temperature (22-28°C). Zadatak komforne klimatizacije je
Provetravanjem (ventilacijom) obez- ostvarivanje pogodnih termičkih uslova
beđuje se dovoljna količina svežeg (spo- za boravak čoveka. Sprovodi se u poslov-
ljašnjeg) vazduha u prostoriji i održava nim prostorijama, bioskopima, pozorišti-
ma, bankama, hotelima, bolnicama, sport-
kvalitet vazduha u zahtevanim granicama.
skim dvoranama i sl. U letnjem periodu
U prostorijama u kojima borave ljudi,
temperatura vazduha obično se održava
usled disanja i znojenja, vazduh se ,,kva-
na 26±2°C, uz relativnu vlažnost od
ri“ (smanjuje se koncentracija kiseonika,
50±10%.
povećava udeo ugljen-dioksida, vlage, mi-
risa). U industrijskim objektima degrada- Osnovni cilj industrijske klimatizacije
ciju kvaliteta vazduha obično prouzrokuje jeste stvaranje optimalnih uslova za od-
tehnološki proces (emisija prašine, aero- vijanje tehnološkog procesa, a ne za bora-
vak ljudi. Ipak, ti uslovi sredine moraju
sola, isparenja, hemijskih jedinjenja i sl.).
biti pogodni i za čoveka.
Svež vazduh koji se sistemom za pro-
vetravanje uvodi u prostoriju treba da za- Hlađenje je grana tehnike koja se bavi
meni zagađen vazduh. Provetravanje pro- postizanjem i održavanjem temperatura
storije može biti prirodno ili prinudno. nižih od temperature okoline. U okviru
ove oblasti, tehnika hlađenja će se odno-
Za prirodno provetravanje nisu po- siti na postupke i uređaje za hlađenje na-
trebni mehanički uređaji; to je prirodno mirnica i proizvoda (frižideri, zamrzivači,
strujanje vazduha kroz otvore na zgradi ili komore za hlađenje, skladišta), kao i
kroz otvorene prozore. hlađenje u okviru tehnološkog procesa,
Za prinudno provetravanje (ventilaci- dok će se hlađenje vazduha u prostorija-
ju) postoji poseban mehanički uređaj za ma za boravak ljudi razmatrati u delu o
dovođenje i/ili odvođenje vazduha iz pro- klimatizaciji i klimatizacionim postroje-
storije. njima.
Klimatizacija se obično vezuje za rad u Mada tehnika grejanja i klimatizacije
letnjem periodu kada je zgradu potrebno ne spada u nove naučne i tehničke disci-
hladiti. Međutim, u našim klimatskim pline, ona u poslednje vreme doživljava
uslovima klimatizaciona postrojenja obič- intenzivan razvoj, jer su sve veći i stroži
no rade tokom cele godine. Klimatizacija zahtevi koji se postavljaju projektantima
12
klimatizacionih postrojenja. S jedne stra- Neka od tih rešenja danas se smatraju preva-
ne, zahteva se kontrolisanje termičkih pa- ziđenim (ali se još uvek upotrebljavaju),
rametara sredine sa što manjim varijaci- dok druga predstavljaju trend u savre-
jama temperature i relativne vlažnosti, a menom svetu. O većini tih tehničkih reše-
akcenat se posebno stavlja na postizanje nja, njihovim prednostima i nedostacima,
odgovarajućeg kvaliteta i čistoće vazduha kao i teorijskim osnovama na kojima se
u zatvorenom prostoru (posebno u poje- baziraju, biće više reči u narednim po-
dinim granama elektronske i farmaceut- glavljima ovog udžbenika.
ske industrije). S druge strane, postoji
vrlo izražen zahtev ekonomista, energe-
tičara i stručnjaka za zaštitu životne sre-
dine da se smanji energetska potrošnja u
P I T A N JA
svim sektorima, pa i u grejanju i klimati-
zaciji. Zbog toga se razvijaju nove tehni- 1. Kako se ostvaruje termoregulacija čoveka i kolike
ke grejanja, hlađenja i klimatizacije, pri- su njene mogućnosti?
2. Šta su termički uslovi ugodnosti?
menjuju nove poboljšane tehnologije i
3. Koji su termički parametri sredine i na šta deluju?
proizvode uređaji za KGH koji imaju ma- 4. Koji je osnovni zadatak tehnike provetravanja?
nju specifičnu potrošnju energije po jedi- 5. Kakva je razlika između sistema za grejanje i siste-
nici grejanja, odnosno hlađenja. ma za klimatizaciju?
S obzirom na raznolikost postavljenih 6. Kakva je razlika između komforne i industrijske
klimatizacije?
zahteva, postoji veliki broj različitih ure- 7. Cime se bavi tehnika hlađenja?
đaja, sistema i postrojenja za grejanje, 8. Koji se zahtevi postavljaju proizvođačima KGH
provetravanje, hlađenje i klimatizaciju. uređaja?
13
2. OSNOVNI POJMOVI O UREĐAJIMA ZA
GREJANJE
U zimskom periodu grejana prostorija storije koje mogu biti udaljene od izvora
odaje toplotu okolini transmisijom kroz toplote. Pošto se loži na jednom mestu, tj.
zidove, pod, tavanicu, prozore i vrata. Što loženje je centralizovano, ovaj sistem se
je zgrada bolje termički izolovana, gubici naziva sistem za centralno grejanje. U za-
toplote u okolinu su manji. Hladan spol- visnosti od veličine toplotnog izvora, sis-
jašnji vazduh struji kroz procepe (fuge) temi za centralno grejanje dele se na:
prozora u prostoriju i potrebno ga je za- - etažno grejanje (grejanje jednog
grejati do unutrašnje temperature. Ven- stana),
tilacioni gubici predstavljaju količinu to-
plote koju je potrebno predati vazduhu - centralno grejanje (grejanje cele
koji je infiltracijom kroz procepe dospeo zgrade),
u prostoriju. Zbir transmisionih i ventila- -blokovsko grejanje (grejanje većeg
cionih gubitaka toplote čini ukupnu po- broja zgrada u bloku iz jednog izvo-
trebnu količinu toplote za grejanje pro- ra toplote),
storije u jedinici vremena. U praksi se ova
-d aljin sk o grejanje (grejanje delova
veličina naziva toplotni gubici, odnosno
gubici toplote prostorije. grada ili celog naselja).
Gubici toplote prostorije nadoknađuju Danas postoji veliki broj različitih siste-
se sistemom za grejanje. Količina toplote ma za grejanje. Svaki od njih ima određene
potrebna za grejanje predaje se prostoriji prednosti i nedostatke. Tehno-ekonomske
uređajem za grejanje. karakteristike uređaja za grejanje odre-
Zagrevni uređaji se dele na pojedinač- đuju njegov domen primene. Koji će sistem
ne (lokalne) uređaje i postrojenja central- za grejanje biti primenjen, zavisi od po-
nog grejanja. treba i mogućnosti investitora (korisnika
objekta) i propisa koji važe za gradnju na
Pojedinačni zagrevni uređaj nalazi se
datoj lokaciji.
u samoj prostoriji koja se zagreva. U
njemu se sagoreva gorivo, odnosno neki Uređaji za grejanje mogu se porediti
oblik energije pretvara se u toplotu i oda- prema različitim kriterijumima. Svi ure-
je u prostoriju. Uobičajeno jedan uređaj đaji treba da zadovolje šest osnovnih
zagreva jednu prostoriju. uslova:
U postrojenjima centralnog grejanja - funkcionalnost (održavanje termič-
na jedan izvor toplote (kotao, toplotna kih parametara sredine u svim ek-
podstanica) vezuje se veći broj grejnih te- sploatacionim uslovima),
la. Toplota se razvodi po objektu pomoću - higijenski uslovi (održavanje čistoće
nekog prenosioca toplote, a predaje u pro- i kvaliteta vazduha u prostoriji),
14
- estetika (da zauzimaju što manje me- stavljaju u današnje vreme bolje rešenje.
sta i da se lepo uklope u enterijer ob- Zbog toga se ovaj način grejanja stanova
jekta), u gradovima koristi pretežno, a u novim
- ekonomičnost (zbir investicionih i zgradama i naseljima isključivo.
eksploatacionih troškova treba da je
što manji),
-b ezb ednost (opasnost od požara, 2.1. POJEDINAČNI UREĐAJI ZA
eksplozije, prodora dimnih gasova u GREJANJE
zagrevane prostorije treba da se sve- Pojedinačni (lokalni) uređaji za grejanje
de na što manju meru), postavljaju se u svaku prostoriju koja se
-ek o lo g ija (rad uređaja za grejanje greje. Osnovna prednost im je što su in-
treba da što manje narušava životnu vesticiono najjeftiniji sistem za grejanje
sredinu). zgrada, a glavni nedostatak manji komfor
Centralno grejanje ima niz pogodnosti korisnika. Osnovna podela pojedinačnih
u odnosu na pojedinačne uređaje za zagrevnih uređaja učinjena je prema vrsti
grejanje. Glavne prednosti su: goriva i izvora toplote koje koriste:
-b o lji raspored temperature vazđuha - peći na čvrsto gorivo,
u prostoriji (grejna tela se postav- - peći na tečno gorivo,
ljaju ispod prozora, što je termički - peći na gasovito gorivo i
mnogo povoljnije nego kada su uz
- uređaji za korišćenje električne ener-
unutrašnji zid, na koji se, zbog veze
sa dimnjakom, obično postavljaju gije-
peći);
- mogućnost grejanja i sporednih pro- 2.1.1. PEĆINA ČVRSTO GORIVO
storija (kupatilo, WC, hodnilc);
Peći na čvrsto gorivo su najstariji zagrevni
- centralizovano loženje (veći kotao uređaji. Kao gorivo služe: ogrevno drvo,
ima veći stepen iskorišćenja goriva i različite vrste ugljeva (lignit, mrki, bri-
bolje regulisanje, rad kotla nadgleda ket), a mogu da se sagorevaju i poljopri-
kvalifikovano osoblje, manja je opa- vredni otpaci. Donja toplotna moć naših
snost od požara, manje se prljaju ugljeva kreće se u granicama od 6000 do
zgrade i stanovi itd.). 17000 kJ/kg.
Centralizovano loženje smatra se naj- Danas se upotrebljavaju sledeće vrste
većom prednošću sistema centralnog peći na čvrsto gorivo:
grejanja. Nedostaci u odnosu na pojedi- - kamini,
načne zagrevne uređaje su: - zidane peći i
- veći investicioni troškovi i - metalne peći.
- lošija lokalna regulacija (regulacija
temperature u svakoj prostoriji po-
jedinačno). KAMINI
Uzimajući u obzir sve navedene pred- Kamin ima ognjište otvoreno prema pro-
nosti i nedostatke, može se zaključiti da storiji, tako da postoji opasnost od požara.
postrojenja za centralno grcjanje prcd- Udari vctra mogu vratiti dim u zagrevanu
15
prostoriju. Toplota se odaje pretežno zra- su glatke da bi se čistoća lakše održavala.
čenjem otvorenog plamena. Kamin ima Za kaljeve peći su najbolje gorivo drvo i
vrlo malu akumulacionu sposobnost. Čim briketi mrkog uglja. Stepen iskorišćenja
se vatra ugasi, prestaje i grejanje. Kamin goriva ako je peć potpuno ispravna i pra-
se obično loži drvetom. Gubici u izlaznim vilno ložena vrlo je visok - i do 80%. U
dimnim gasovima su vrlo veliki, tako da praksi je obično, zbog nezaptivenosti i za-
je stepen iskorišćenja goriva vrlo mali od prljanosti peći, stepen korisnosti 50 - 60%.
10 do 30%. Glavna prednost kamina je
lep izgled (sl. 2.1). Kamini mogu biti de-
METALNE PEĆI
17
KALORIFERI težno konvekcijom, mada postoji i blago
zračenje. Termoakumulacione peći troše
U kalorifer je ugrađen ventilator kojim
jednaku količinu električne energije kao
se postiže strujanje sobnog vazduha preko
grejalice i kaloriferi, ali im je prednost što
električnog grejača. Toplotu odaju pro-
omogućavaju korišćenje električne en-
storiji konvekcijom. Ostale osobine kalo-
ergije samo u vreme niže tarife.
rifera su identične osobinama električnih
grejalica, osim što su kaloriferi nepovo-
ljniji sa higijenskog aspekta, jer više ,,po- TOPLOTNE PUMPE
dižu prašinu“ u prostoriji.
Grejanje pomoću toplotnih pumpi je na-
jracionalniji način grejanja električnom
TERMOAKUMULACIONE energijom. Uz utrošak 1 kWh električne
(TA) P E Ć I energije, prostoriji se može predati oko
3 kWh toplote (ostatak toplote se oduzima
Termoakumulaciona peć ima sposobnost
okolini). Princip rada toplotne pumpe
akumulisanja toplote. Između elektrogre-
biće detaljno objašnjen u poglavlju o
jača i metalnog kućišta peći ugrađene su
rashladnim uređajima.
magnezijumske opeke koje imaju veliki
toplotni kapacitet. Peć se ,,puni“ (aku-
mulira se toplota) u vreme niže tarife
2.2. POSTROJENJE ZA
električne energije, a uključivanjem ven-
CENTRALNO GREJANJE
tilatora intenzivno odaje toplotu kada je
to potrebno. Na slici 2.2 dat je presek ter- Osnovna karakteristika postrojenja za
moakumulacione peći i položaj osnovnih centralno grejanje je da se loženje
elemenata. TA peći odaju toplotu pre- (proizvodnja toplote) obavlja na jednom
mestu (centralizovano), a da se toplota
odaje u više prostorija. Svako postrojenje
za centralno grejanje ima tri osnovna ele-
menta (sl. 2.3). Izvor toplote je uređaj u
kome se toplota ,,proizvodi“ i predaje
18
radnom fluidu. Radni fluid (topla voda ili biti potrebna veličina (površina) grejnog
vodena para) struji kroz mrežu cevi i pre- tela. Članci se spajaju pomoću nazuvica
nosi toplotu do grejnih tela. Grejna tela, (sl. 2.4). Iako su radijatori dobili naziv po
smeštena u zagrevanim prostorijama, od- odavanju toplote zračenjem (radijaci-
aju toplotu prostoriji. Tom toplotom se jom), oni veći deo toplote odaju konvek-
neutrališu toplotni gubici i održava že- cijom, a manji zračenjem.
ljena vrednost temperature u prostoriji.
U svetu i kod nas postoji veliki broj
različitih sistema za centralno grejanje.
Osnovna podela postrojenja za centralno
grejanje vrši se prema vrsti izvora toplote,
radnom fluidu, načinu vođenja cevne
mreže i vrsti grejnih tela.
Izvor toplote može biti smešten u ko-
tlarnici, toplani (TO), toplani - elektrani
(TO - TE) i termoelektrani - toplani
(TE - TO). U kotlovima se kao gorivo mogu
koristiti ugalj (kameni, mrki i lignit), 57. 2.4. —Poprečnipresek radijatora - spajanje clanaka
tečno gorivo (lako ulje za loženje i teško pomoću nazuvica
ulje za loženje - mazut), prirodni gas, ele-
ktrična energija i geotermalna energija. Oblik članka radijatora zavisi od ma-
terijala od koga je napravljen. Člankasti
U odnosu na nosioca toplote (radni
radijatori se izrađuju od livenog gvožđa,
fluid) centralno grejanje može biti: vode-
no (toplovodno i vrelovodno), parno (ni- čeličnog lima i legura aluminijuma. Ne
skog pritiska, visokog pritiska i vakuum- može se generalno reći koji su radijatori
sko), vazdušno i uljno. najbolji. Svaka vrsta radijatora ima svojih
prednosti i nedostataka. Najduži radni
Grejna tela su: radijatori (člankasta
vek imaju liveni radijatori, zatim alumini-
grejna tela), pločasti radijatori, cevna grej-
jumski, a znatno kraći čelični radijatori.
na tela, konvektori i grejni paneli.
Ako se posmatra inertnost sistema (po-
četak grejanja od trenutka uključenja
2.2.1. GREJNATELA postrojenja i vreme hlađenja radijatora
po prestanku grejanja), najveću masu
Zadatak grejnog tela je da prostoriji oda radijatora i sadržaj vode u njima imaju ra-
određenu količinu toplote - jednaku tre- dijatori od livenog gvožđa, pa su oni naj-
nutnim toplotnim gubicima prostorije. Od inertniji. Aluminijumski radijatori su naj-
svih tipova grejnih tela, najviše se kori- manje inertni. Oni najpre počinju da
ste radijatori. greju, ali se i najbrže ohlade po isključe-
nju kotla. Specifično odavanje toplote po
RADIJATORI
jedinici mase radijatora najveće je kod
aluminijumskih, zatim čeličnih, i najma-
Radijatori su člankasta grejna tela. Ovak- nje kod livenih radijatora. Najlakše se
va konstrukcija je povoljna jer se spaja- montiraju aluminijumski radijatori, jer je
njem određenog broja članaka može do- njihova masa, za isti toplotni kapacitet,
19
znatno manja od mase drugih radijatora. zavisi od veličine i vrste radijatora (liveni,
Naročito su teški radijatori od livenog čelični, aluminijumski). Proizvođači radi-
gvožđa veće širine. Izbor vrste radijatora jatora obično u svojim katalozima navode
za neki objekat zavisi od zahteva i mo- koliko je potrebno konzola i držača za
gućnosti investitora, odnosno korisnika vešanje radijatora u zavisnosti od broja
objekta. članaka. Radijator se može postaviti i na
Radijator se, po pravilu, postavlja uz nožice, i to ako se postavlja uza staklenu
najveću rashladnu površinu u prostoriji. povrŠinu (izlog, ulaz od stakla i sl.).
Kad god je to moguće, radijator se insta- Radijatori istog tipa izrađuju se u ra-
lira ispod prozora (sl. 2.5). Treba voditi zličitim visinama i širinama. Sto je veća
visina, odnosno širina članka, veće je i
njegovo odavanje toplote. Treba birati
radijatore veće visine (ukoliko to dozvo-
ljava visina parapeta).
Karakteristične dimenzije radijatora
su: debljina, širina i ukupna visina članka,
rastojanje između priključaka i dužina ra-
dijatora (sl. 2.6). Neke od ovih veličina
su propisane našim standardima. S aspek-
ta standardizacije, najvažnija dimenzija je
rastojanje između priključaka (razvodnog
i povratnog kod dvocevnih sistema). Ta
veličina je odavno propisana standardom,
Sl. 2.5. - Postavljanje radijatora uz parapetni zid: a postoji tendencija da se za određene ti-
(a= 5 cm; b = 7= 12 cm) pove radijatora standardizuju i ostale ka-
računa da visina radijatora bude za oko rakteristične veličine.
20 cm niža od visine parapetnog zida na
koji se postavlja. Radijator treba da bude
odignut od poda 7 —12 cm, a od zida od-
maknut najmanje 5 cm. Da bi se omo-
gućilo pravilno odvođenje vazduha iz
grejnog tela (odzračivanje), radijator tre-
ba da bude blago nagnut u odnosu na ho-
rizontalu. Najbolje je da je radijator slo-
bodno postavljen u prostoriji (kao na slici
2.5). Termički je nepovoljnije kada se ra-
dijator postavi u nišu, a još je lošije reše-
nje da se radijator maskira. Postavljanjem
maske ispred radijatora ili oko njega sma- Sl. 2.6. —Karakteristične dimenzije radijatora:
njuje se njegovo odavanje toplote, pa je b - širina članka; d —debljina članka; h —ukupna
visina radijatora; h l —rastojanje
potrebno povećati grejnu površinu, tj. između priključnih otvora
broj članaka.
Radijator se pričvršćuje na zid pomoću
konzola i držača. Broj konzola i držača
20
Prema našem standardu, radijator se brički i od te dve veličine zavisi i njihovo
označava na sledeći način: nominalno odavanje toplote.
. n -h jb Kada su posredi visina, trajnost, iner-
tip ------ 5—
Rx x R2 tnost i način odavanja toplote, za pločasta
grejna tela važi isto što i za radijatore od
gdeje:
čeličnog lima. Prednost im je što su lepši
n - broj članaka, od čeličnih i klasičnih radijatora.
h{- rastojanje između priključaka [mm],
b - širina članaka [mm],
R { - prečnik razvodnog priključka CEVNA GREJNA TELA
(može da se napiše nazivna mera ili u mm),
Cevi ovih grejnih tela slobodno su izlo-
R2- prečnik povratnog priključka.
žene vazduhu u prostoriji koja se greje.
Primer: Cevi su obično čelične. Završna obrada
15-600/160 može biti farbanje, niklovanje, plasti-
,,Termik“
3/4 x 3/4 ficiranje, tako da se dobija lep izgled.
Cevna grejna tela prikazana su na slici
PLOČASTA G REJNA TELA 2.8. Prednost ovih grejnih tela je lako
održavanje čistoće.
Pločasta grejna tela izrađuju se od čelič-
nog lima. Osnovne karakteristike su im Cevna grejna tela koriste se za grejanje
mala debljina i velike glatke ili profilisane prostorija sa malim gubicima toplote
grejne površine. Oblik tih profila prika- (kupatila, WC, hodnici). U poslednje vre-
zan je na slici 2.7.
Tok vode i način odavanja toplote me se izrađuju vrlo lepa grejna tela za ku-
pločastih grejnih tela slični su kao oni patila koja služe i za sušenje peškira i za
kod radijatora, pa se ova grejna tela često grejanje prostora.
nazivaju pločasti radijatori. Međutim, Da bi se povećalo odavanje toplote po
pločasta grejna tela nemaju klasične član- jedinici dužine, cevi se orebravaju rebri-
ke, pa se samim tim ne može dobiti ma od lima. Međutim, nedostatak je prob-
željena dužina grejnog tela na objektu. lem održavanja čistoće, je r se prostor
Određene dužine i visine, se izrađuju fa- između rebara teško čisti.
21
Sl. 2.9. - Presek konvektora: 1 - kućište - maska;
2 - rešetka; 3 - lamelasti zagrejač vazduha;
4 - šaht; 5 - skretni lim; 6 - sobni vazduh;
7 -zagrejani (ubačeni) vazduh
24
da se tokom grejanja električnom energi- PITANJA
jom iskorišćava svega 25 - 30% toplotne
1. Sta su toplotni gubici prostorije?
moći uglja, dok se ostatak predaje okolini
2. Kakva je razlika između pojedinačnih uređaja
(gubici transformacije). Kada se ugalj sa-
za grejanje i centralnog grejanja?
goreva u kotlu i dobijena toplota direkt-
3. Koji su osnovni kriterijumi za poređenje uređaja
no koristi za grejanje, stepen iskorišćenja za grejanje?
uglja je 70 - 85%, što znači da je iskorišće-
4. Koje su prednosti i nedostaci centralnog greja-
nje uglja (primarne energije) približno tri nja?
puta veće. 5. Koje su osnovne karakteristike peći na čvrsto
Sa šireg društvenog aspekta, upotreba gorivo?
električne energije za grejanje ima deli- 6. Koji postoje tipovi i koje su osnovne karakteri-
mičnog opravdanja samo u odnosu na stike uređaja za grejanje električnom energi-
ekologiju, jer se sprečava zagađenje vaz- jom?
duha na mestu potrošnje. Problem aero- 7. Koje su osnovne podele sistema za centralno
zagađenja je sve izraženiji, pogotovo u grejanje?
velikim urbanim sredinama. 8. Koje su karakteristike radijatora kao grejnih
tela?
Korišćenje električne energije za
9. Koje su karakteristike konvektora kao grejnih
grejanje jedino je energetski opravdano tela?
kada se koriste toplotne pumpe. S obzi- 10. U čemu je specifičnost panelnog grejanja?
rom na to da je koeficijent grejanja to- 11. Od čega zavise ukupni troškovi grejanja?
plotne pumpe oko 3, ukupan stepen isko-
12. Kako sistem za grejanje i način njegove ek-
rišćenja primarne energije je 75 - 90%, što sploatacije utiču na potrošnju energije za greja-
je približno jednako stepenu iskorišćenja nje zgrada?
uglja tokom direktnog sagorevanja u grej- 13. Zašto je neracionalno koristiti električnu ener-
nom kotlu. giju za grejanje?
25
3. CENTRALNO GREJANJE
27
joj se nalaze grejna tela. Grejna tela su
priključcima povezana sa usponskim vo-
dovima. Postoje razvodni priključak, na
kome se obavezno nalazi radijatorski
ventil, i povratni priključak, na koji se
obično postavlja radijatorski navijak. Si-
gurnosnim cevima povezuju se kotao i
ekspanzioni sud. Postoje razvodna i po-
vratna sigurnosna cev, mada u manjim si-
stemima toplovodnog grejanja veza iz-
među kotla i ekspanzionog suda može biti
ostvarena samo jednom sigurnosnom
cevi. Na sigurnosne vodove ne smeju biti
postavljeni uređaji za zatvaranje (ventili, 57. 3.2. - Sema dvocevnog gravitacionog grejanja sa
zasuni i sl.). Vazdušna mreža služi za od- donjim razvodom: 1 — kolao; 2 - grejno telo;
vođenje vazduha iz instalacije. Vazduha 3 - radijatorski ventil; 4 - ekspanzioni sud;
5 - horizontalna razvodna ipovratna mreža;
ne sme biti u instalaciji toplovodnog 6 - usponski vod (vertikala); 7 — priključci;
grejanja. Nagomilavanjem vazduha može 8 - vazdušna mreža; 9 —sigurnosna cev
se stvoriti vazdušni čep koji može pro-
uzrokovati prekid cirkulacije vode u delu nosu na drugi kraj cevi. Ovaj nagib omo-
instalacije. Takođe, vazduh u cevnoj mre- gućava nesmetano oticanje vode tokom
ži izaziva koroziju. pražnjenja mreže, kao i pravilno odvođe-
Osnovna karakteristika postrojenja to- nje vazđuha iz instalacije tokom punjenja
plovodnog grejanja sa donjim razvodom mreže i kasnijeg izdvajanja kiseonika iz
je da se horizontalna razvodna i povratna vode.
mreža vode ispod najniže etaže sa grej- Za odvođenje vazduha iz instalacije
nim telima (sl. 3.2). Cevi se najčešće koristi se vazdušna mreža. Ona počinje
postavljaju ispod tavanice podruma. Ve- od kraja razvodne vertikale na najvišem
šaju se obujmicama za tavanicu ili se spratu. Horizontalni deo vazdušne mreže
postavljaju na konzole ubačene u zidove vodi se ili pod tavanicom najviše etaže, ili
pri vrhu prostorije. Pošto podrum spada po podu tavana, kao što je prikazano na
u prostorije koje se ne greju, da bi se slici 3.2. Vazdušna mreža se izrađuje od
smanjili gubici toplote, horizontalna cev- cevi najmanjeg prečnika, obično (j) 3/8.
na mreža se izoluje termoizolacionim ma- Vazduh se vodi vazdušnom mrežom ili do
terijalom (mineralnom ili staklenom vu- otvorenog ekspanzionog suda odakle se
nom), a izolacija obloži aluminijumskim ispušta u atmosferu, ili do automatskog
limom radi zaštite. Usponski vodovi koji odzračnog ventila. Ako u sistemu za
idu kroz zagrejane prostorije su vidni i ni- grejanje ne postoji otvoreni ekspanzioni
su izolovani. Horizontalna mreža, kao i sud, ili nema tehničkih mogućnosti za
priključci, nije potpuno horizontalna, već vođenje vazdušne mreže, vazduh se može
se izvodi pod malim nagibom od 3 do 5%o, ispuštati i na samim radijatorima preko
odnosno 0,3 - 0,5%. Nagib od 5%o znači odzračnih ventila koji se postavljaju na
da je jedan kraj horizontalne cevi dužine vrh radijatora (na otvor naspram razvod-
1 m pomeren vertikalno za 5 mm u od- nog priključka).
28
U postrojenjima dvocevnog toplovod- štetno, jer se vrši u negrejanom tavanu, pa
nog grejanja cevna mreža se obično predstavlja energetski gubitak u siste-
izrađuje od crnih čeličnih cevi (bešavnih mu grejanja.
ili sa šavom). Da bi se zaštitile od koro- Postrojenjima sa gornjim razvodom
zije, cevi se pre ugradnje očiste, a zatim nije potrebna posebna mreža za odvođenje
premažu (miniziraju) zaštitnom bojom. vazduha (odzračna mreža), jer tu funkciju
Posle toga se cevi farbaju bojom otpor- ostvaruju usponski razvodni vodovi i ho-
nom na temperature do 100°C ili se to- rizontalna mreža na tavanu koja se vodi
plotno izoluju. sa usponom prema otvorenom ekspan-
zionom sudu. Glavni usponski vod obično
ima i funkciju jedne sigurnosne cevi, od-
3.1.1.2. Postrojenje sa gornjim nosno sigurnosna cev se vodi samo od
razvodom
mesta grananja glavnog usponskog voda
U sistemima dvocevnog toplovodnog u horizontalnu mrežu do ekspanzionog
grejanja sa gornjim razvodom horizontal- suda.
ni delovi razvodne i povratne mreže vode Svi ostali elementi instalacije su isti
se na različitim etažama. Horizontalna kao i u sistemu dvocevnog gravitacionog
razvodna mreža se postavlja iznad najvi- grejanja sa donjim razvodom.
ših grejnih tela (obično po podu tava-
na), dok se horizontalna povratna mreža
vodi pod tavanicom podruma (sl. 3.3).
Položaj horizontalne povratne mreže je 3.1.2. PUMPNO GREJANJE
identičan kao u postrojenjima sa donjim Gravitacioni napor je nedovoljan za sa-
razvodom. Prednost sistema sa gornjim vladavanje otpora strujanja vode u mre-
razvodom je ta što se zbog dužeg puta žama većih dužina. Za centralno grejanje
razvodne mreže voda u njoj hladi tako da većih zgrada neophodno je obezbediti
se povećava raspoloživi gravitacioni na- prinudnu cirkulaciju vode. Kruženje vode
por. S druge strane, to hlađenje vode je u postrojenju (od kotla razvodnom cev-
nom mrežom do grejnih tela i povratnom
mrežom nazad do kotla) omogućava se
cirkulacionom pumpom. Prednosti pump-
nog grejanja u odnosu na gravitaciono su
brojne:
- nema ograničenja u dužini cevne
mreže i načinu njenog vođenja;
- cevna mreža je jeftinija, jer su zbog
većih brzina strujanja vode prečnici
cevi manji;
- manja inertnost sistema (brže stu-
Sl. 3.3. - Šema dvocevnog gravitacionog grejanja sa panje u dejstvo);
gornjim razvodom: 1 - horizontalna razvodna mreža; - bolje centralno regulisanje;
2 - horizontalna povratna mreža; 3 — glavni usponski
vod; svi ostali elementi su isti kao na slici 3.2 - manji gubici toplote cevne mreže.
29
Nedostaci pumpnog grejanja su zavis- ekspanzionog suda, mesto njegovog po-
nost od snabdevanja električnom energi- vezivanja sa kotlom i dr. Instalacija može
jom i potreba za održavanjem i povre- imati ili otvoreni ili zatvoreni ekspanzioni
menim servisiranjem pumpe. Ovi nedostaci sud; drugo rešenje češće se koristi u
su praktično zanemarljivi u poređenju sa današnje vreme. Na slici 3.4 prikazano je
prednostima pumpnog grejanja, tako da dvocevno pumpno postrojenje sa donjim
ono danas predstavlja dominantan način razvodom i zatvorenim ekspanzionim su-
centralnog grejanja. Najveći broj instala- dom. Odzračivanje instalacije može biti
cija centralnog grejanja se u današnje dvojno: centralno (preko vazdušne mreže
vreme izvodi kao toplovodno pumpno i odzračnog lonca) i lokalno (preko odzra-
grejanje. U zavisnosti od načina vođenja čnih ventila na grejnim telima). Sigurnosni
cevne mreže od kotla do grejnih tela, po- ventil na kotlu štiti postrojenje od eventu-
stoje dvocevno i jednocevno grejanje. alnog nekontrolisanog povišenja pritiska,
što bi, ako se ne spreči, moglo dovesti do
pucanja instalacije.
3.1.2.1. Dvocevno grejanje
Koncepcija dvocevnog pumpnog grejanja
je vrlo slična onoj dvocevnog gravitacio-
nog grejanja, samo što u instalaciji za
grejanje postoji i cirkulaciona pumpa.
M ehanička energija koju pumpa preda
toploj vodi (napor pumpe) troši se za sa-
vlađivanje trenja u pravim deonicama ce-
vovoda i lokalnih otpora. Pumpno greja-
nje se može izvesti i sa gornjim i sa
donjim razvodom.
Položaj horizontalne razvodne mreže
nije u ovom slučaju bitan za funkcionisa-
nje sistema, jer je napor pumpe znatno Sl. 3.4. —Šema dvocevnogpumpnog grejanja sa donjim
razvodom: l —kotao; 2 — cirkulaciona pumpa;
veći od gravitacionog napora (koji takođe 3 - ekspanzioni sud; 4 — sigurnosni ventil; 5 -grejno
postoji usled temperaturske razlike raz- telo; 6-centralno odzraćivanje; 7 —lokalno
odzračivanje
vodne i povratne vode). S obzirom na to
da je cevna mreža obično nešto kraća kod
postrojenja sa donjim razvodom, kao i da Na svaki razvodni priključak, ispred
je zbog montaže bolje da cevi horizontal- radijatora, postavlja se radijatorski ventil
ne mreže (razvodne i povratne) budu jed- (sl. 3.5). Ovim ventilom može da se menja
na pored druge, češće se primenjuje si- protok tople vode kroz radijator i time
stem dvocevnog pumpnog grejanja sa reguliše njegovo odavanje toplote. Danas
donjim razvodom (sl. 3.4). se obično ugrađuju dvostrukoregulišući
Cirkulaciona pumpa može biti ugra- radijatorski ventili. Prethodna regulacija
đena u razvodni ili povratni vod. Pri oda- se obavlja u toku montaže sistema za
biru mesta postavljanja pumpe treba uzeti grejanje i njome se podešava nominalni
u obzir: konfiguraciju cevne mreže, vrstu protok vode kroz grejno telo. Taj postu-
30
^tfTcevviA vRei,
3.1.2.2. Jednocevno grejanje
Za razliku od sistema dvocevnog greja-
nja, kod kojeg se voda iz kotla (razvodna
voda) transportuje razvodnom mrežom, a
voda ohlađena u grejnim telima (povratna
voda) vraća u kotao odvojenom, povrat-
Sl. 3.5. - Ugaoni radijatorski ventil nom cevnom mrežom, mreža jednocev-
nih sistema je jedinstvena. Voda se
pak, pri kome se podešava položaj i na istom cevi i dovodi u grejna tela i vraća
ostalim ventilima u cevnoj mreži, naziva iz njih (sl. 3.7). Kod dvocevnog sistema,
se balansiranje ili uregulisavanje cevne temperatura vode n a.ulazu u svako grej-
mreže i obavezni je element u procesu
izvođenja radova na montaži postrojenja
za centralno grejanje. Drugi stepen regu-
lacije radijatorskog ventila (tzv. fina re-
gulacija) obavlja korisnik, a njime se sma-
njuje protok tople vode kroz radijator
kada je prostoriju potrebno manje grejati.
U poslednje vreme se na radijatorske
ventile sve češće ugrađuju termostatske
glave (sl. 3.6). Njihov zadatak je da odr-
žavaju stalnu temperaturu u prostoriji bez
obzira na promene gubitaka, odnosno do-
bitaka toplote u prostoriji. Temperaturski
senzor meri temperaturu vazduha u pro-
storiji. Izmerena vrednost se poredi sa no telo je ista i jednaka temperaturi raz-
zadatom temperaturom (postavna temper- vodne vode. Kod sistema jednocevnog
atura na termostatskoj glavi) i, u zavis- grejanja, temperatura vode na ulazu u
nosti od smera odstupanja, automatski se grejna tela je različita. Samo prvo grejno
otvara, odnosno zatvara ventil i time telo dobija vodu temperature vode na
povećava, odnosno smanjuje protok tople izlazu iz kotla, dok u ostala grejna tela
vode kroz radijator. Radijatorski ventili se ulazi voda niže temperature (ohlađene u
izrađuju kao ugaoni (sl. 3.5) ili prolazni prethodnim grejnim telima u nizu). Zbog
(sl. 3.6). toga se tokom projektovanja jednocev-
nog grejanja vrši korekcija površine radi-
jatora u odnosu na dvocevno grejanje.
U sistemu jednocevnog grejanja kori-
sti se posebna vrsta radijatorskih ventila
- ventili zajednocevno grejanje (sl. 3.8).
Na ventilu se vezuju dve cevi (dovod to-
ple vode u radijator i cev za vraćanje vode
iz radijatora). U samom ventilu postoji
Sl. 3.6. - Prolazni radijatorski ventil sa termostatskom
obilazni vod (bajpas) za toplu vodu, tako
glavom da kroz grejno telo ne prolazi celokupna
31
Sl. 3.8. - Presek radijatorskog ventila
za jednocevni sistem grejan ja:
1 - dovod tople vode; 2 - ulaz vode
u radijator; 3 - obilazni vod
(bajpas); 4 - izlaz vode iz ventila
32
3 .1 .3 . E K S P A N Z IO N I S U D 5
33
3.11. - Presekzatvorenog ekspanzionog suda sa mem- 57. 3.12. - Zatvoreni ekspanzioni sud veće zapremine sa
branom: 1 - priključak na toplovodnu mrežu; membranom i kompresorom: 1 —kompresor;
2 - vodeniprostor suda; 3 - membrana; 2 - prikljućak na toplovodnu mrežu;
4 —vazdušni deo suda 3 - membrana; 4 - odzračivanje
nije dovoljna i sl.), mada se danas sve više Postoje i tehnička rešenja zatvorenih
koriste i kada postoji mogućnost za ugra- ekspanzionih sudova koji nemaju mem-
dnju otvorenog suda. branu, već na vodenu površinu u ekspan-
Postoje različite konstrukcije zatvore- zionom sudu direktno deluje sloj vazduha
nih ekspanzionih sudova. U postrojenjima pod pritiskom. Da ne bi došlo do korozi-
za grejanje manjih kapaciteta koriste se je, još je bolje rešenje da se pritisak vode
membranski ekspanzioni sudovi (sl. 3.11). održava pomoću azota iz boca.
Sud je elastičnom membranom (od gume) U postrojenjima daljinskog grejanja
podeljen na dva dela: vodeni deo koji je pritisak vode u sistemu može da se posti-
povezan sa toplovodnom mrežom i vazdu- gne i pomoću posebnih pumpi (tzv. dik-
šni deo koji je ispunjen vazduhom ili azo- tir-sistemi).
tom. Tokom zagrevanja voda se širi, kroz
sigurnosnu cev ulazi u ekspanzioni sud i
potiskuje membranu ka vazdušnom delu. 3.2. PARNO GREJANJE
Vazduh ili azot u vazdušnom delu se sabi-
ja i povišava mu se pritisak. Kada se voda Prvobitna centralna grejanja stanova u
u instalaciji za grejanje hladi, pritisak Beogradu izvedena su sa vodenom parom
vazduha potiskuje membranu i voda se iz kao grejnim fluidom. Zbog toga tehnički
ekspanzionog suda vraća u instalaciju. nedovoljno obrazovan svet svoje central-
U velikim postrojenjima za grejanje pri- no grejanje u stanovima i do današnjih
tisak vazduha u ekspanzionom sudu se dana naziva parno grejanje, iako je to
održava kompresorom (sl. 3.12). I u njima toplovodno grejanje.
postoji membrana koja fizički razdvaja va- Na osnovu vrednosti pritiska vodene
zdušni od vodenog dela ekspanzionog suda. pare u instalaciji, parno grejanje može bi-
34
ti: grejanje parom visokog pritiska, greja- našoj zemlji još uvek funkcionišu postro-
nje parom niskog pritiska i vakuumsko jenja za grejanje parom, biće navedene
grejanje. Granica između pare visokog i osnovne karakteristike sistema za greja-
niskog pritiska je pritisak od 1,5 bar, od- nje parom niskog pritiska, koji se kod nas
nosno natpritisak vodene pare od 0,5 bar najčešće primenjivao.
(50 kPa).
Osnovni nedostatak pamog grejanjaje
visoka temperatura grejnih tela. Kod 3.2.1. GREJANJE PAROM NISKOG
grejanja parom niskog pritiska tempe- PRITISKA
ratura radijatora iznosi oko 100°C, a pa-
Princip rada parnog grejanja se umnogo-
rom visokog pritiska - preko 100°C. Dra-
me razlikuje od principa rada toplovod-
gi nedostatak parnog grejanja je slaba
nog grejanja. Vodena para se proizvodi u
mogućnost regulacije, tj. prilagođavanja
parnom kotlu (sl. 3.13). Suvozasićena pa-
trenutnim potrebama za toplotom. Cen-
tralna regulacija promenom količine pare
u instalaciji za grejanje pokazala se ne-
efikasnom, pa se u praksi primenjuje re-
gulacija uključeno/isključeno. To znači da
se u periodu kada je prostoriju potrebno
manje zagrevati vrši periodično grejanje
(sa prekidima).
Ovi problemi ne postoje kod vakuum-
skog grejanja. Pritisak vodene pare u si-
stemu vakuumskog grejanja je ispod atmo-
sferskog pritiska. Promenom pritiska u
instalaciji menja se i temperatura ispara-
vanja, odnosno kondenzacije vodene pa-
re, pa u tim sistemima postoji određena
regulacija odavanja toplote. Međutim, ja-
vlja se dodatni problem —zaptivenost in-
stalacije i održavanje vakuuma u njoj.
Ovaj sistem parnog grejanja primenjivao Sl. 3.13. - Principijelna šema parnog grejanja:
1 —parni kotao; 2 —parna mreža; 3 —radijatorski
se u SAD, dok u našoj zemlji nije kori- ventii; 4 - radijator; 5 - odvajač kondenzata;
šćen. 6 - kondenzna mreža; 7 - odzračivanje
Zbog navedenih nedostataka, grejanje
zgrada vodenom parom danas je veoma ra straji kroz parnu mrežu do grejnog te-
retko. U stambenim i poslovnim zgrada- la. Parna mreža odgovara, na neki način,
ma se više ne instalira, dok se u industrij- razvodnoj cevnoj mreži toplovodnog gre-
skim pogonima i objektima u kojima se janja. Strujanje pare kroz cevnu rnrežu
vodena para koristi za tehnološki proces ostvaraje se pod dejstvom natpritiska pare
vrlo retko primenjuje. I u tim objektima se u kotlu. U grejnom telu para se konden-
vodena para dovodi u razmenjivač toplote zuje i predaje toplotu kondenzacije pro-
para/voda, a zatim se dobijena topla voda storiji. Kondenzat stvoren u grejnom telu
koristi za grejanje prostorija. Budući da u se kondenznom mrežom vraća u kotao na
35
ponovno zagrevanje i isparavanje. Konden- 3-
zna mreža odgovara povratnoj mreži to-
H— H -----
plovodnog grejanja. Na slici 3.13 sa pkje
označen natpritisak pare u kotlu.
Ispred radijatora se postavlja radija-
2 !3 6
torski ventil, a iza radijatora, na povrat-
■
nom priključku, nalazi se odvajač kon-
denzata (parni ustavljač). Odvajač kon-
denzata treba da spreči prodor pare iz ------l ' c
T
grejnog tela u kondenznu mrežu, a iz nje
u atmosferu. Postoje različite konstrukcije
,_A_f
odvajača kondenzata. Na slici 3.14 prika-
57.3.15. —Šema sisrpma grejanja jjarom niskog pritiska
sa donjim razvocldm i suvom kondenznom mrežom:
1 —parni kotao; %- parna mcfeža; 3 —kondenzna
mreža; 4 —U-cev;\5 - odzračžvanje; 6 —grejno telo
36
Sl. 3.10. - Šema šistema grejanja parom
niskog pritiska \a donjim razvodom i
mokrom kbndenznom mrežom:
/ [ - kondenzna inreža; 2 - vazdušna
\ mreža; svi oshfli elementi su isti
\ kao na slici 3.15
]__ c
1____ I
37
i
4. TOPLOTNIIZVORI DISTRIBUCIJA
TOPLOTNE ENERGIJE
38
4.2. KOTLOVI ZA CENTRALNO punjenje gorivom, prolazi za strujanje
GREJANJE dimnih gasova, zbirni kanal za odvod
dimnih gasova i prostor za pepeo. Na pre-
4.2.1. LIVENI ČLANKASTI dnjem članku nalaze se vratanca za lože-
KOTLOVI nje i vratanca za pepeo, a krajnji članak
4.2.1.1. Opšte ima priključak za dimni kanal ili cev za
odvod dimnih gasova. Pojedini članci sa-
Liveni člankasti kotlovi se proizvode za stavljaju se pomoću dvostruko koničnih
mala i srednja postrojenja kapaciteta do kotlovskih nazuvica i anker-zavrtanja za
700 kW. Ovi kotlovi imaju manji značaj pritezanje. Zaptivanje na strani dimnih
od kotlova koji koriste tečna goriva (lako gasova postiže se letvama za zaptivanje,
lož-ulje i mazut) i gasovita goriva, jer više uz dodatak kotlovskog kita ili trake za
zagađuju životnu sredinu, naročito jezgra zaptivanje. Ovi kotlovi su uglavnom sime-
naseljenih mesta. S obzirom na to da su i trični. Članci većih kotlova dele se na dva
nešto skuplji, oni su u prvom trenutku i polučlanka, i tada se punjenje ugljem oba-
manje ekonomični. Međutim, pogodniji su vlja odozgo.
zbog mogućnosti boljeg snabdevanja ug-
ljem, naročito kada se greje duži period i
kada su uslovi snabdevanja ugljem oteža- 4.2.1.3. Ložišta
ni (u zimskom periodu). Upotrebljavaju
se i onda kada je snabdevanje tečnim gori- Ložišta člankastih kotlova pogodna su za
vom ili gasom otežano ili je nemoguće. mrke ugljeve, brikete i sušene lignite. Po-
voljnija su goriva koja imaju manje pe-
pela i vlage u sebi. Ova ložišta mogu biti
4.2.1.2. Karakteristike za gornje i donje sagorevanje. Ovi kotlovi
se znatno bolje eksploatišu ako se lože
Ovi kotlovi su počeli da se proizvode kra- koksom. U ložištima za gornje sagoreva-
jem prošlog veka, i to za sagorevanje nje (sl. 4.1) užarena je cela količina gori-
čvrstog goriva, odnosno kvalitetnijih ug- va koja se nalazi u ložišnom prostoru, a
ljeva. Sastoje se od većeg ili manjeg broja dimni gasovi prostrujavaju kroz sloj gori-
članaka, koji se spajaju sa prednjim i zad- va. Loži se sa prednje strane.
njim člankom. Na taj način se identičnim Pri donjem sagorevanju (sl. 4.2) gaso-
člancima postižu različiti kapaciteti ko- vi se odvode kroz kanale koji se nalaze sa
I tlova. Osim ove konstrukcione karak- strane na donjem delu ložišta. Sagoreva-
teristike, ovi kotlovi se odlikuju velikom nje se odvija samo u donjem delu ložišta.
pogonskom sigurnošću i minimalnom opa- Prednost ovog načina loženja je ta što je
snošću od korozije sa spoljašnje i unutra- sloj žara nepromenljiv i zbog toga je i kapa-
šnje strane grejnih površina kotla. citet nepromenljiv, sa visokim stepenom
Pojedini članci kotla su šuplja tela sa korisnosti. Kotlovi sa progorevanjem mo-
čije se unutrašnje strane nalazi grejna vo- gu se više opteretiti, pa se tako brže zagre-
da, a duž spoljašnje strane struje dimni vaju. Uglavnom su manji kotlovi kapaci-
gasovi. Sastavljanjem članaka formiraju teta do 50 kW sa gornjim, a srednji i veliki
se rešetka duž cele dužine kotla, otvor za kotlovi sa donjim sagorevanjem.
39
Sl. 4.1. - Liveni ćiankasti kotao sa gornjim sagorevanjem: a) sa jednom promajom, b) sa dve
promaje, c) asimetrična verzija
parni (obiČno sa natpritiskom suvo za- koriste se kotlovi za čvrsta goriva. Od čvr-
sićene vodene pare od 0,5 bar, temperatu- stih goriva uglavnom se koriste ugalj, drvo,
re 111,4°C). Prostor (6) predstavlja ložište drvni otpaci i biomasa.
u kome sagoreva ugalj, (7) je rešetka a (8) Kod manjih kotlovskih jedinica za eta-
prostor za pepeo (pepeljaru). Ugalj (9) ko- žno grejanje ili za grejanje manjih obje-
ji se nalazi iznad ložišta (6) ubacuje se kata koriste se kombinacije kotlova sa je-
kroz otvor (10). dnim od goriva sa električnim grejačima.
Električni grejači se uključuju da zagre-
vaju vodu u prelaznim godišnjim dobima
4.2.2. ČELIČNI KOTLOVI (jesen - proleće), kada temperature spo-
4.2.2.1. Opšte ljašnjeg vazduha nisu ekstremno niske.
U većim gradskim četvrtima, delovima
Celični kotlovi se proizvode već duže vre- gradova, skupini većih stambenih bloko-
me, i to u različitim lconstrulccijama. Od va i solitera češće se koriste vrelovodni
šezdesetih godina počinju velilce promene kotlovi (temperature vode za grejanje više
u koncepciji ovih kotlova, jer je nagla od 110°C).
ekspanzija ovih konstrukcija izazvala
značajnu primenu tečnih i gasovitih gori-
4.2.2.2. K arakteristike
va kao energenata. Međutim, tamo gde ne
postoji mogućnost za dovod gasa ili je Osnovne karakteristike čeličnih kotlova,
snabdevanje tečnim gorivima otežano, bez obzira na tip i konstrukciju, jesu:
41
Bi
O
O
O
-9
11
IjpS 35
f le i
lc ld
10
12
sć.
B
13
14
43
Tabela 4.1
kW kW 1 I/h I mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm Pa DN kg kg
S 25 25 32 95 600 94 641 7 78 641 595 595 1625 1032 750 5 18 400 160 20 40 353 257
S 30 30 37 120 740 109 761 898 761 595 595 1625 1032 750 518 400 160 20 40 415 297
S 35 35 43 120 740 113 761 898 761 595 595 1625 1032 75 0 518 400 160 22 40 42 3 3 05
S 40 40 48 180 810 132 826 97 7 8 26 700 7 00 1812 1110 830 5 50 450 180 25 40 531 375
S 50 50 62 180 810 180 905 1056 8 26 8 22 700 1860 1150 872 593 450 180 25 40 605 449
S 65 65 78 315 1260 270 986 1180 986 838 838 2163 1348 93 0 624 480 200 28 50 861 631
S 80 80 99 315 1260 270 986 1180 9 86 838 838 2163 1348 93 0 624 480 200 28 50 873 643
S 100 100 122 315 1260 280 1160 1350 9 86 8 80 838 2283 1428 990 6 50 5 50 230 30 65 998 768
Tabela 4.2
L 25 26 26 96 95 641 585 1620 750 416 518 400 781 160 2 32 1 1 1 320 810
32
L 30 32 32 109 120 761 585 1620 750 4 16 518 400 900 160 2 32 1 1 1 3 70 7 40
37
L 35 34 37 *113 120 761 585 1620 750 4 16 518 400 900 160 2 40 1 1 1 390 7 40
43
L 40 39 43 132 185 840 650 1800 830 420 583 450 980 180 2 40 1 1 1 530 810
48
L 50 48 56 140 185 840 650 1800 8 30 420 583 450 980 180 2 50 1 1 1 535 810
62
čeličnih kotlova može vršiti u oblasti od Na donjem delu slike 4.4 prikazana je
20 do 100% od nominalnog kapaciteta. varijanta kotla bez bojlera za toplu vodu.
Ovo se odnosi na kotlove ložene tečnim i U tabeli 4.1 dati su orijentacioni po-
gasovitim gorivom; daci za čelični etažni kotao sa slike 4.4.
- složen transport i montaža većih je- Na slici 4.5 prikazan je kotao za etažno
dinica. grejanje sa gorionikom za tečno gorivo,
Za pojedinačne stanove, za porodične ili čvrsto gorivo. Podaci o tom kotlu dati
objekte i za manje objekte sa više stanova su u tabeli 4.2.
izrađuju se kotlovi za etažno grejanje Da bi se ilustrovale ove kombinacije,
(sl. 4.4). na slici 4.6 prikazan je etažni kotao sa boj-
Kotao na slici 4.4 predviđen je za ugalj lerom ili bez bojlera za toplu vodu i za sve
i za ručno loženje. Ugalj se ubacuje kroz tri vrste goriva.
vrata za loženje u ložište, i pada na re-
šetku, koja se kod modernih konstrukcija
hladi vodom. Da bi se što više toplote od
dimnih gasova predalo vodi za grejanje,
obično se formiraju dimni kanali između
registara od cevi ili od cevnih zidova. Oni
služe da gasovi što duže putuju kroz njih
(2) i predaju toplotu grejnim površinama.
Na izlaz iz kola obično se postavlja regu-
laciona klapna (3). Ona ima zadatak da re-
guliše protok dimnih gasova, i kada se
prekine loženje, a u kotlu ima još žara, da
se zatvaranjem spreči brzo dogorevanje
žara i hlađenje kotla.
Na kotlu se obavezno nalazi regulator
promaje (13) koji u zavisnosti od tempe-
rature polazne vode za grejanje dovodi vi-
še ili manje vazduha za sagorevanje.
Ovi kotlovi mogu biti izvedeni od dvo-
plašnih zidova ili od cevnih registara koji
čine zidove kotla. Mogu biti opremljeni i
bojlerom za toplu sanitarnu vodu (16).
Ovaj bojler se greje indirektno vodom za
grejanje. Svaki bojler je opremljen dovod-
nom cevi za hladnu vodu, odvodom tople
vode, sigurnosnom cevi ili ventilom sigur-
nosti na vodu za toplu vodu, kao i termo-
metrima. Na slici 4.4 vidi se da je sa donje
strane bojlera ugrađen električni grejač za
pripremu tople vode u periodu kada nema
grejanja.
46
Sl. 4.6. - Sema etažnog kotla za centralnn
l j no grejanje za razlićita goriva i u kombinaciji sa bojlerom i uez oujiera
UPotr°šnu vodu (proizvod „ Panonija “ - Inđija)
47
cevi). Na izlazu iz dimnih cevi nalazi se
priključak za dimnjak kroz koji dimni ga-
sovi odlaze u dimnjak.
U ravnoj plamenoj cevi je omogućen
povratak plamena, što obezbeđuje potpu-
no sagorevanje i visok stepen iskorišće-
nja. Plamena cev je zavarena za prednje
dance, a preko posebne konstrukcije no-
sača ostvarena je veza između zadnjeg
danca kotla i danca plamenih cevi.
Dimni gasovi, nastali sagorevanjem
goriva, okreću se u plamenoj cevi i sku-
pljaju se u prednjoj komori odakle ulaze u
dimne cevi. Ohlađeni dimni gasovi se
skupljaju u zadnjoj komori, a iz nje se od-
vode dimnim kanalima do dimnjaka.
Vrata kotla su ujedno i prednja komora
kotla i na njih se postavlja gorionik. Vrata
su obložena termoizolacionom masom.
Kotao radi sa natpritiskom na strani
dimnih gasova, a potreban natpritisak za
savladavanje otpora strujanju kroz kotao
obezbeđuje ventilator koji se nalazi na
gorioniku.
Kotao je snabdeven svom potrebnom
armaturom i mernim instrumentima.
Ozid kotla, kao zaštita od dejstva to-
plote na materijal kotla i okolinu, sveden
je na minimum. Ceo kotao je izolovan
vunom za izolaciju, koja može biti stakle-
na, kamena, mineralna; i obložen je lime-
nom oplatom, koja je tako izvedena da
kotao ima četvrtasti oblik.
U tabeli 4.3 date su karakteristike kotla
kapaciteta do 3000 kW. U ovakvim tabe-
lama daju se svi podaci potrebni za ugra-
dnju ovakvih kotlova. Oni se uglavnom
odnose na povezivanje kotlova sa cevima,
kao i na opterećenje temelja, kada se pro-
jektuju i izvode građevinski objekti.
48
Tabela 4.3
KOTAO TM G 1.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 13 17 21 26
P O T R O Š N J A G O R IV A
k g /h 12.5 2 2 .5 33.5 4 4 .5 56 67 7 8.5 89.5 112 145 192 240 288
L A K O U L J E H d = 4 2 .1 M J /K G
Z E M N I G A S IId = 3 5 .6 M J /K G m 3/h 14.5 27 40 5 3.5 67 80 9 3.5 107 134 174 230 2 87 345
R A D N I P R IT IS A K bar 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
S A D R Ž A JV O D E 1 295 4 45 555 650 9 20 1030 1250 1420 1690 1750 2095 2800 4050
T1 50 65 80 100 100 100 125 125 125 150 200 200 200
T2 50 65 80 100 100 100 125 125 125 150 200 200 200
DN 32 40 50 50 50 65 65 65 65 80 80 100 125
P R IK L JU Č C I T3
NA K O T L U T4
25 32 40 40 40 50 50 50 50 65 65 80 100
T5 40 40 40 ■ 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40
© T6 mm 200 250 3 00 300 300 300 300 350 350 350 400 450 450
A 900 9 80 1050 1160 1270 1340 1340 1470 1470 1680 1860 2100 2100
1130 1230 1380 1400 1550 1720 1720 1770 1770 1900 2150 2350 2350
D IM E N Z IJE H
mm
KOTLA c
125 165 175 215 215 215 215 250 250 265 265 265 380
L 1340 1740 1800 2200 2200 2300 2350 2505 2605 2930 3060 3850 3850
900 980 1050 1160 1270 1340 1340 1470 1470 1680 1860 2100 2.100
D IM E N Z IJE S T O P E A
mm
KOTLA B
1000 1400 1500 1650 1850 1950 2000 2100 2200 2320 2450 3150 3150
T E Ž IN A K O T L A kg 750 1005 1310 1580 1940 1890 2150 2450 2550 3500 4350 5750 6000
O P T E R E Ć E N JE T E M E L JA
kg 1450 1700 1950 2600 2800 3350 3550 4050 4600 5500 6900 8400 11000
KOTLA
'O
4.2.4. AUTOMATSKI RAD Kada se loži čvrstim gorivima, automa-
KOTLOVA tizacija je nešto složenija. Naime, auto-
matsko loženje se može obaviti ako je
Obezbeđen je automatski rad kotlova na ugalj manje ili više stalne granulacije. Ta-
tečna i gasovita goriva. Podešeni su ele- da se iz kotlovskog bunkera transporte-
menti za automatski rad, kontrolu i upra- rom ubacuje ugalj u dozirni ili prihvatni
vljanje, tako da se promenom kapaciteta bunker, iz koga se ugalj ubacuje u ložište.
povećava količina goriva (kada je posredi Pepeo se takođe odvodi automatski. Na
tečno ili gasovito gorivo). Količina goriva slici 4.8 prikazan je jedan sistem za auto-
koja se dovodi ili odvodi ide preko regula- matsko snabdevanje gorivom i odvođenje
cionih elemenata ka gorioniku, ili se sma- pepela. Dovod goriva može se regulisati
njuje povratkom od gorionika. Automat- ventilatorom ili preko otvora za dovod
ski se signaliziraju nepravilnosti u radu goriva.
kola. Na primer, ako se izgubi plamen ili Rad kotlova u kojima se spaljuje bio-
ugasi kotao, preko foto-ćelije se zau- masa, kao što su slama, stabljike biljaka i
stavlja dalji dovod goriva. Na taj način se slično, složen je i ne može se automatizo-
sprečava eksplozija ili gubljenje goriva. vati. Takvi ostaci obično se skupljaju i
Radom ovakvih automatskih kotlova na baliraju, bale se zatim odvoze do kotlarni-
tečno ili gasovito gorivo komanduje se sa ca i spaljuju u kotlovima. Rad je moguće
komandnog pulta ili sa centralne koman- automatizovati jedino ako je veličina bala
de kompletne kotlarnice, odnosno toplane. ili briketa goriva uvek konstantna.
Sl. 4.8. —Kotao sa otvorom za punjenje sa automatskim punjenjem i odvođenje šljake i pepela
50
Takođe je nemoguće uvesti potpuno - parni kotlovi koji proizvode suvo za-
automatski rad kotlova u kojima sagoreva sićenu paru viših pritisaka.
razni otpad od drveta, tekstila, kartona i Za manje kapacitete ili za etažno gre-
slično. U principu, mogla bi da se postave janje koriste se tzv. električni kotlovi. To
postrojenja za seckanje i usitnjavanje, ali praktično nisu kotlovi zbog toga što ne-
bi takva postrojenja bila preskupa za na- maju klasično ložište, već električne gre-
menu kojoj bi služila. jače pa rade kao bojleri, s tim što zagreva-
ju vodu na višu temperaturu, na primer na
90°C. Da bi bezbedno radili, ovi kotlovi se
4.3.IZBOR KOTLOVA opremaju potrebnom sigurnosnom arma-
turom, slično kao i kotlovi sa klasičnim
4.3.1. GREJNI FLUID ložištima.
Osnovni parametri prema kojima se bira- Toplovodni sistemi rade sa vodom tem-
ju kotlovi jesu radni fluid i gorivo koje će perature do 110°C. Oni mogu da rade i u
se koristiti. sistemima za grejanje direktno sa tempe-
Radni fluid u kotlu mogu biti topla vo- raturama 90/70°C, što znaČi da je voda za
da, vrela voda i vodena para. Postoje i ko- grejanje u polazu na 90°C, a u povratku u
tlovi koji rade sa termalnim uljima kao kotao na 70°C.
grejnim fluidom, ali se oni uglavnom ko- Vrelovodni sistemi rade sa temperatu-
riste u tehnološke svrhe a ne za grejanje. rama vode preko 110°C. Ovakvi sistemi ra-
Svi kotlovi, pa i oni za grejanje, imaju de u sistemima daljinskog grejanja. U nji-
sledeće parametre: ma se preko razmenjivača priprema topla
voda za grejanje.
- toplovodni kotlovi zagrevaju vodu
Koriste se i sistemi za grejanje sa parn-
do 110°C;
im kotlovima do 0,5 bar. Ovi kotlovi se
-vrelovodni kotlovi zagrevaju vodu često nazivaju niskopritisni parni kotlovi.
preko 110°C ali ne i preko 180°C; Međutim, parno grejanje se izbegava zbog
-p a rn i kotlovi koji proizvode suvo visokih temperatura na kojima se nalazi
zasićenu vodenu paru natpritiska grejno telo, zbog velikog uzgona i gorenja
0,5 bar; prašine. Temperatura ove pare je 111°C,
pa se dotični kotlovi odabiraju za one slu-
čajeve kada je ovakva para potrebna i za
nekakvu tehnologiju (npr. u kuhinjama,
perionicama, peglerajima i sl.). Sa ovom
suvo zasićenom parom preko razmenji-
vača toplote može se pripremati topla vo-
da za grejanje temperature 90/70°C.
51
4.3.2. IZBOR KOTLA PO
KAPACITETU
Kada se donesu odluke o izbo-
ru grejnog fluida i goriva, a
moguće je obezbediti potrebne
količine, pristupa se izbom ka-
paciteta kotla. Za neke kotlove
proizvođači daju alternativna
goriva, ali se tada međusobno
razlikuju kapaciteti ili ložni
uređaji (na primer gorionici).
Na slici 4.9 vidi se kotao
koji može proizvoditi toplu vo-
du ali i vodenu paru natpritiska
do 0,5 bar. Na ovoj slici se vidi
kako izgleda ozid kotla od ša-
motne opeke, koji se stavlja ka-
da sagoreva tečno ili gasovito
gorivo, da bi se zaštitile izve-
sne zone ložišta zbog povišene
temperature plamena.
52
Tabela 4.4
T E H N IČ K IP O D A C I Z A „ V U L K A N - S U P E R “
O Z N A K A K O T I.A K A P A C IT E T kW G R E JN A SADRŽAJ T E Ž IN A D U Ž IN A
VODE
VO D A PARA VODA PARA P O V R Š I. (I) KOTLA (L )
= 6520 W/m2.
4.4. POMOĆNIUREĐAJIKOTLA,
GRUBAI FINA ARMATURA.
SIGURNOSNIUREĐAJI.
REGULACIONI UREĐAJI Sl. 4.10. —Principijehia sema rada kotla sapomoćnom
opremom: 1 —trakasti transporter za dovoz tiglja;
2 -bunker za ugalj; 3 —dodavač za ugalj;
4.4.1. POMOĆNI UREĐAJI KOTLA, 4 - ventilator svežeg vazduha za sagorevanje;
GRUBAI FINA ARMATURA 5 - ventilator dimnih gasova; 6 —dimnjak;
7 - napojnepumpe za napajanje kolla vodom
54
Sl. 4.11. - Prikaz livenog člankastog kotla za centralno grejanje sa označenim elementima grube i fin e armature
55
>
Na kotlovima se takođe mogu uočiti i grejanja mora da bude u vezi sa atmosfe-
merni uređaji, kao što su termometri, ma- rom preko jednog sigurnosnog razvodnog
nometri, merači protoka pare i protoka vo- voda i jednog sigurnosnog povratnog vo-
de i slično. da povezanog sa ekspanzionom posudom
koja omogućuje širenje vode pri zagreva-
nju. U zatvorenom sistemu koristi se, po
4.4.2. SIGURNOSNI UREĐAJI pravilu, ekspanziona posuda sa membra-
nom, u kojoj se sa jedne strane postiže
Da bi se toplovodni i parni kotlovi osigu- određeni natpritisak nekim inertnim ga-
rali od povišenog pritiska, moraju se obe- som (vazduh, azot). Kada se voda širi, pre-
zbediti nekim sigurnosnim uređajem. Na ko membrane se potiskuje inertan gas i deo
slici 4.12 prikazana je sigurnosna cev za prostora se popunjava vodom.
niskopritisni lcotao. Dvokraka cev se ko- U tabeli 4.6 dati su prečnici razvodnih
risti za pritiske od 0,3 do 0,5 bar natpri- i povratnih sigurnosnih vodova u toplo-
tiska. Ove dimenzije se vide u tabeli 4.5. vodnom grejanju.
Ova sigurnosna cev se priključuje na par-
ni prostor kotla ili na razvodnu cev za
paru (sl. 4.13).
Sistemi sa toplovodnim kotlovima su
uglavnom otvorenog ili zatvorenog tipa
(sl. 4.14). Otvoreni sistem toplovodnog
56
Tabela 4.5.
PREČNICISIGURNOSNOG RAZVODNOGISIGURNOSNOG POVRATNOG VODA U
TOPLO VODNOM GREJANJU
S ig u r n o s n i r a z v o d n i v o d S ig u r n o s n i p o v r a tn i v o d
S ig u rn o s n i v o d
DN
D o k a p a c ite ta k o tla o d k W
25 do 50 do 100
32 prelco 5 0 do 150 p re k o 100 d o 350
40 p re k o 150 d o 350 p re k o 350 do 600
50 p re k o 350 do 600 p re k o 6 00 do 1200
65 p re k o 600 do 1200 p re k o 1200 d o 3000
80 p rek o 1200 do 2000 p rek o 3 000 do 5000
100 p rek o 2000 do 4000 p re k o 5000 do 8000
125 p rc k o 4 000 do 6000 p rc k o 8000 do 15000
150 p rc k o 6000 do 10000 p rc k o 15000 do 20000
Para
Sl. 4.14. - Šema instalacije kotlarnice sa otvorenim i zatvorenim sistemom grejanja: K — kotao; SPV~ sigurnosni
povratni vod; SRV sigurnosni razvodni vod; R V - razvodni vod; P V - povratni vod; P —cirkulaciona pumpa;
PZK-priključakza kompresor ili bocu sa azotom za održavanjepritiska; M -manometar; EP - ekspanziona posuda
57
Tabela 4.6.
NAJMANJIPREČNIK ZA SIGURNOSNE CEVI
K A P A C IT E T K O T L A kW 40 64 13 4 325 650
N A Z IV N IP R E Č N IK C E V I mm 32 40 50 65 80
S ig u r n o s n e c e v i D IM E N Z IJE
N a z iv n i P r itis a k
p r e č n ik p are E F H
d, A B B, C D
bar mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm
_ _
0,1 990 1 .6 9 0 420 240 1 .4 1 0 140
0 ,2 1 .9 9 0 1 .2 6 0 - 420 240 2 .4 1 0 160 -
50 0 ,3 5 7 x 2 ,9 3 3 ,7 x 2 ,6 1.5 2 5 800 1 .6 0 0 495 325 - - 2 .0 2 0
0 ,4 1.8 2 5 1 .0 5 0 2 .1 0 0 495 325 - - 2 .3 2 0
0 ,5 2 .3 5 0 1 .3 3 0 2 .6 6 0 495 325 — — 2 .8 4 5
2 .4 5 0 _
0 ,2 1.9 5 5 1 .2 7 0 - 495 325 1 40
65 0 ,3 7 0 x 2 ,9 3 3 ,7 x 2 ,6 1 .5 2 5 790 1 .5 8 0 495 325 - - 2 .0 2 0
0 ,4 1 .8 1 5 1 .0 5 0 2 .1 0 0 600 415 - - 2 .4 1 5
0 ,5 2 .3 4 0 1 .3 2 0 2 .6 4 0 600 415 - - 2 .9 4 0
_ 1 .4 8 5 140 _
0,1 990 690 495 325
0 ,2 955 1 .2 7 0 - 600 415 1 .5 5 5 1 70 -
80 0 ,3 8 8 ,9 x 3 ,2 4 2 ,4 x 2 ,6 1 .5 2 5 790 1 .5 8 0 600 415 - - 2 .1 2 5
0 ,4 1 .8 1 5 1 .0 5 0 2 .1 0 0 600 415 - 2 .4 1 5
0 ,5 2 .3 4 0 1.3 2 0 2 .6 4 0 600 510 — “ 3 .0 2 0
58
4.5. GORIVA
4.5.1. OPŠTI POJMOVI O GORIVU
Goriva predstavljaju takve materije koje
sagorevanjem - procesom burnog sjedin-
javanja sa kiseonikom, osim materijalnih
produkata procesa (tzv. produkti sagore-
Sl. 4.16. - Regulatnr sa oprugastom elastičnom cevi za
parne kotlove: D - prikijučak na parniprostor; G - teg
vanja), daju i određenu količinu toplote.
Goriva su danas osnovni izvor toplotne
energije i energije uopšte, a koriste se u do-
maćinstvima, raznim termotehničkim i
termoenergetskim postrojenjima svih vr-
sta (kotlovi, industrijske i metalurške peći
itd.), kao i u motorima različitih vidova
(klipni motori, dizel-motori, mlazni, ra-
Vodeni regulator ketni).
sagorevanja
Uže posmatrano, svaka materija koja
Sl. 4.17. - Vodeni regulator sagorevanja
reagujući sa kiseonikom (najčešće iz va-
zduha) daje određenu količinu toplote, ne
Podešavajuce može se nazvati gorivom u industrijskom
dugme smislu. Da bi jedna materija mogla da se
koristi kao industrijsko gorivo, ona mora
da zadovolji niz uslova:
Poluga - da procesom sagorevanja proizvodi
Prema ktapni znatnu količinu toplote u kratkom
Opruga svežeg vazduha vremenskom periodu;
- d a se u prirodi nalazi u dovoljnim
Oprugasta cev sa količinama;
tečnošcu za širenje - da se relativno lako eksploatiše, ako
su posredi prirodna goriva, odnosno
da se može lako proizvoditi, ako je
reč o proizvedenim gorivima;
Sl. 4.18. - Regulator sa cevi sa oprugom za toplovodne - d a ne sadrži neprihvatljivo veliku
kotlove količinu negorivih materija - vlage i
mineralnih primesa (pepela);
nika. Na ovaj način se povećava ili sma- - da ne menja osetno svoj sastav pri
njuje količina goriva za sagorevanje, a ti- usklađivanju, transportu i rukovanju;
me i potrebna količina vazduha za sagore- - da je bezbedna, da ne izaziva požar i
vanje. eksplozije prilikom uskladištenja, tran-
sporta i rukovanja;
- da je cena proizvedene količine to-
plote prihvatljiva;
59
- da nastali produkti sagorevanja nisu svojstva, kao i količinu toplote koja se
opasni po živa bića i okolnu sredinu. razvija njegovim sagorevanjem. Na osno-
Gorivo koje bi ispunilo sve ove zahte- vu poznatog sastava i ostalih karakteristi-
ve, nažalost, ne postoji. U uslovima indu- ka goriva proračunavaju se veličine po-
strijske i tehničke primene najbolje je ono trebne za konstruisanje odgovarajućeg
gorivo koje u tim posmatranim uslovima postrojenja, a istovremeno poznavanje
daje najbolje rezultate, ispunjavajući pri sastava goriva omogućava provem i kon-
tom manje ili više sve navedene osnovne trolu rada postrojenja u kome se gorivo
zahteve. koristi. Sastav goriva određuje se takozva-
nom elementarnom analizom - podacima
o sastavu goriva po elementima koji se u
4.5.1.1. Vrste goriva
njemu nalaze, a karakteristike važne za
Opšta podela svih goriva vrši se najčešće korišćenje goriva - tehničkom analizom.
prema agregatnom stanju i načinu dobi- Pre razmatranja elementarnog sastava
janja. Prema agregatnom stanju, goriva se nekog goriva potrebno je naglasiti da sa-
dele na: čvrsta, tečna i gasovita. Prema mo poznavanje elementarnog sastava, bez
načinu dobijanja, dele se na: prirodna i podataka tehničke analize, nije dovoljno
proizvedcna goriva.
za određivanje oblasti uspešne primene.
Prirodna goriva su ona goriva koja se Na osnovu poznatog elementarnog sasta-
nalaze u prirodi i koja se mogu koristiti va goriva može se, međutim, izračunati
već posle odstranjivanja grubih primesa. niz podataka: potrebna količina kiseoni-
Takođe, to su i ona koja se prerađuju tako ka, (odnosno vazduha) za potpuno sago-
što im se menjaju samo vid i oblik, a ne i
revanje, količina toplote koja se dobija sa-
sastav (npr., mlevenje uglja u prah radi
gorevanjem, količina i sastav produkata
uspešnijeg sagorevanja u lcotlovima ter-
sagorevanja, kao i temperatura produkata
moelektrana većih snaga). Prirodna čvrsta
sagorevanja, koja se ostvaruje sagoreva-
goriva su drvo, treset, ugalj i uljni škriljci,
njem goriva.
tečno prirodno gorivo je nafta ili prirodno
zemno ulje, a gasovito prirodno gorivo je Od svih elemenata koji ulaze u sastav
prirodni gas. goriva samo tri elementa su sposobna da
Proizvedena goriva dobijaju se prera- sagore i odaju količinu toplote, a to su
dom iz prirodnih goriva. Broj proizvede- ugljenik, vodonik i sumpor. Od ostalih ele-
nih goriva je znatno veći od broja pri- menata koji se određuju elementarnom
rodnih, budući da se u postrojenjima analizom, u gorivu se nalaze kiseonik i
proizvedena goriva koriste u različitim azot. Osim ovih elemenata, koji se najče-
oblicima. šće izražavaju u procentima, uslovno se u
elementarni sastav ubrajaju i komponente
koje čine balast: mineralne primese (pe-
4.5.1.2. Sastav goriva - elementarna peo) i vlaga.
analiza
Elementarni sastav goriva može se na-
Da bi se upoznalo jedno gorivo i ocenile pisati u obliku:
mogućnosti njegove primene, potrebno je
ispitati i detaljno odrediti njegov sastav i C + H + S + 0 + N + W + A = 100%,
60
gde su C, H, S, O, N hemijski simboli oslobodi pri sagorevanju ugljenika. Mak-
usvojeni za ugljenik, vodonik, sumpor, simalna temperatura sagorevanja čistog
kiseonik i azot, koji su u datoj jednačini vodonika, proračunata ne uzimajući u
izraženi u masenim procentima, a W i A obzir gubitke, iznosi 2235°C.
su simboli za vlagu i mineralne primese, Sumpor (S) je treća goriva komponen-
takođe izraženi u masenim procentima. ta jednog goriva. U gorivima se sadržaj
Ovako prikazan elementarni sastav va- sumpora obično deli na deo koji može
ži za sva goriva, pri čemu se udeo pojedi- sagoreti - gorivi sumpor i na deo koji ne
nih komponenata menja, naravno, u za- može sagoreti - negorivi sumpor. Gorivi
visnosti od vrste goriva. Kod gasovitih sumpor može biti organski (u obliku
goriva praktično nema ni mineralnih pri- složenih organskih jedinjenja) i piritni
mesa ni vlage, kod tečnih goriva vlaga i (sjedinjen sa grožđem, FeS2). Negorivi
mineralne primese nalaze se u zanemar- sumpor, lcoji se najčešće javlja u obliku
ljivim količinama, a kod čvrstih goriva sulfida gvožđa, tokom procesa sagoreva-
uvek ima i mineralnih primesa i vlage. nja prelazi u pepeo i ne utiče na toplotna
Ugljenik (C) je srž gorivih materija, ne svojstva goriva. I pored toga što sagore-
samo zato što je u gorivima najviše zastu- vanjem čistog sumpora nastaje određena
količina toplote od 9,295 MJ/kg, prisust-
pljen već i što njegovim sagorevanjem
vo sumpora u gorivu je izrazito nepo-
nastaje najveća količina toplote, koju go-
željno. I u elementarnom stanju i u obliku
rivo oslobađa. Sagorevanjem jednog kilo-
raznih jedinjenja sumpora korozivno
grama čistog ugljenika oslobađa se količi-
deluje, a produkti nastali tokom procesa
na toplote od 33,829 MJ. Sagorevanjem
sagorevanja otrovni su po živi svet, štetno
čistog ugljenika ostvaruje se maksimalna
utiču na okolinu i korozivno deluju na
temperatura od 2240°C (računato bez top-
konstrukcione materijale.
lotnih i drugih gubitaka). Ugljenik potiče
iz pramaterije iz koje je gorivo nastalo. U Kiseonik (O) nije goriva komponenta,
čvrstim gorivima može se naći kao elemen- ali omogućava proces sagorevanja. U gori-
taran i vezan sa vodonikom i kiseonikom vima se nalazi vezan sa dmgim elementima,
ividu složenih hemijskih jedinjenja; kod osim u gasovitim gorivima, gde se može
tečnih goriva vezan je uglavnom sa vodo- naći i slobodan, u manjim količinama.
nikom, a kod gasovitih goriva - sa kiseo- Azot (N) nalazi se u gorivima, u sas-
nikom i vodonikom. tavu složenih organskih jedinjenja. U
Vodonik (H) je druga po važnosti gori- čvrstim i tečnim gorivima ima ga veoma
va komponenta goriva. Kao i ugljenik, malo (0 do 2%), dok ga u gasovitim goriv-
potiče iz pramaterije, iz koje je posmatra- ima može biti i više (naročito u proizve-
no gorivo nastalo. Kod gasovitih goriva denim gorivima). Azot, kao inertan gas,
vodonik se javlja i slobodan, dok je kod ne učestvuje u procesu sagorevanja.
čvrstih i tečnih goriva vezan sa drugim ele- Vlaga (W) zajedno sa mineralnim pri-
mentima (najčešće sa ugljenikom). Pri sa- mesama predstavlja štetnu komponentu
gorevanju jednog kilograma vodonika oslo- goriva. Ona umanjuje toplotnu moć gori-
bađa se količina toplote čak od 142 MJ ili va, jer se na njeno isparavanje troši deo
4,2 puta veća od količine toplote koja se toplote nastale sagorevanjem. Vlaga je
61
obavezni sastavni deo čvrstog goriva, dok u određenim ložištima, pećima ili drugim
je u tečnim gorivima ima znatno manje ili potrošačima. Jedna od najvažnijih karak-
je uopšte nema. Javlja se u nekoliko vido- teristika goriva je toplotna moć.
va, ali u tehničkim analizama razmatra se Količina toplote koja se dobija sagore-
samo ,,gruba“ i ,,higroskopna“ vlaga. Gru- vanjem nekog goriva i koja predstavlja
ba vlaga predstavlja sadržaj vode u gori- onu neophodnu polaznu veličinu za niz
vu, a nastaje kvašenjem goriva vlagom iz proračuna jedna je od najznačajnijih ka-
spoljašnje sredine pri drobljenju, tran- rakteristika goriva. Ova veličina, koja po
sportu i skladištenju goriva. Higroskopna definiciji predstavlja količinu toplote koja
vlaga je voda koja se nalazi u krupnim i se oslobodi pri potpunom sagorevanju jedi-
sitnim porama čvrstog goriva. Između ove nice mase goriva, naziva se toplotna moć
dve vrste vlage ne može se povući oštra toga goriva.
granica, a često je određena i uslovi- Zavisno od temperature produkata sa-
ma ispitivanja, odnosno odgovarajućim gorevanja, razlikuju se gornja i donja to-
propisima i standardima. Zbir gmbe i hi- plotna moć. Uprošćene definicije gornje i
groslcopne vlage određuje ukupnu vlagu donje toplotne moći glase:
goriva. - gornja toplotna moć predstavlja ko-
Mineralne primese (A) su štetne, sma- ličinu toplote koja se oslobodi potpunim
njuju udeo gorivih materija u gorivu, ote- sagorevanjem jedinice količine (mase)
žavaju sagorevanje, povećavaju troškove goriva, pri čemu su svi produkti sagore-
transporta i održavanja postrojenja, i tako vanja ohlađeni do temperature koju je go-
skraćuju njegov vek trajanja. Najveći deo rivo imalo pre sagorevanja (20°C);
mineralnih materija u gorivu čine gline i - donja toplotna moć, za razliku od gor-
škriljci (silikati), pirit (sulfid gvožđa) i nje, predstavlja količinu toplote koja se
karbonati. U toku procesa sagorevanja oslobodi potpunim sagorevanjem jedinice
mineralne materije trpe niz hemijskih pro- količine (mase) goriva, pri čemu vodena
mena, čiji je krajnji produkt pepeo, koji para iz produkata sagorevanja ostaje u
predstavlja skup raznih oksida. Uprkos parnom stanju.
tome što se mineralne materije i pepeo Iz ovih defmicija proističe da se gornja
suštinski razlikuju, u tehničkim proraču- i donja toplotna moć razlikuju za količinu
nima se usvaja da je sadržaj mineralnih toplote koja se dobije ako se produkti sa-
materija jednak sadržaju pepela. Za pri- gorcvanja ohlade na početnu temperaturu
menu određenog goriva, osim sadržaja goriva, odnosno za količinu toplote koja
pepela, važno je i njegovo ponašanje na se gubi ako ostanu u gasovitom (parnom)
visokim temperaturama. Istopljen pepeo stanju. Iz njihove razlike uspostavlja se
lepi se za grejne površine ložišta, ometa- veza između gornje i donje toplotne moći
jući predviđenu razmenu toplote. jednog goriva:
Hg =H.d + 25W,
4.5.1.3. Toplotna moigoriva gdeje:
Određene karakteristike goriva, sa poda- H - toplotna moć,
cima o elementarnoj analizi, definišu kva- indeks g - gornja,
litet goriva i mogućnost njihove primene indeks d - donja,
62
W - vodena para (ona se javlja u pro- Sekundarna (neobnovljiva) čvrsta go-
duktima sagorevanja jednim delom kao riva nastala su najvećim delom preobra-
rezultat sagorevanja vodonika, a drugim žajem primarnih čvrstih goriva, složenim
delom zbog vlage u gorivima, koja tokom dugotrajnim procesom. Ova vrsta čvrstih
sagorevanja isparava), goriva praktično se ne obnavlja, a njene
broj 25 - stoti deo toplote isparavanja rezerve su iscrpive. Sekundarna čvrsta
jednog kilograma vode. goriva su treset, sve vrste ugljeva i gorivi
škriljci.
U praksi se najviše koristi donja to-
plotna moć, i ona služi kao merodavna ka-
rakteristika goriva za primenu u kotlovima DRVO
i pećima, pored drugih navedenih kara-
kteristika goriva. Drvo se uglavnom sastoji od celuloze
(C6H 1q0 5) i lignina (složenog jedinjenja
ugljenika, vodonika i kiseonika). U ma-
4.5.2. PODELA GORIVAINJIHOV njim količinama u njemu se nalaze smole,
NASTANAK voskovi, masnoće, belančevine, tanin i
mineralne primese (sastav drveta bez vla-
4.5.2.1. Čvrsta goriva ge). Sadržaj vlage u drvetu u prirodi kreće
Čvrsta goriva se dele na prirodna i prera- se u granicama od 45 do 65%, a stajanjem
đena. Prirodna čvrsta su: drvo, treset, mrki na vazduhu tokom dve godine smanjuje
ugalj, kameni ugalj, gorivi škriljci i antra- se na 18 - 20%. Toplotna moć drveta bez
cit. Prerađena čvrsta goriva, koja nastaju vlage iznosi 18,4 MJ/kg.
preradom prirodnih, jesu: drveni ugalj, Drvo nije opravdano koristiti kao gori-
polukoks, koks, briket itd. vo. Racionalno se upotrebljava u drvnoj i
hemijskoj industriji.
PRIRODNA Č V R S T A GORIVA
TRESET
Prirodna čvrsta goriva dele se na primar-
na(obnovljiva) i sekundarna (neobnovlji- Treset predstavlja proizvod prve faze tra-
va). Primarna (obnovljiva) goriva pred- nsformisanja biljne pramaterije u procesu
stavljaju čvrsta goriva koja stalno nastaju, koji prethodi nastajanju uglja. Najčešće se
koja se stalno obnavljaju i koja su prak- nalazi u močvarnim predelima. To je ra-
tično neiscrpna. Ovakvih goriva je malo, sresita materija sive do crne boje. Prema
količina toplote koja se dobija njihovim stepenu izvršene transformacije biljne ma-
sagorevanjem je neznatna, a često njiho- terije, treset može biti:
vokorišćenje u procesu sagorevanja pred- -v la k n a sti - sastoji se od još nera-
stavlja najnepovoljniji i najneracionalniji spadnutih ostataka biljnog rastinja,
način njihove upotrebe. Primarna čvrsta - zemljasti - osnovni deo biljne mate-
goriva su drvo i otpaci njegove prerade rije transformisao se u treset, ali sa-
(grane, iver, strugotine itd.), biljna mate- drži manji deo netransformisanog ra-
rija i njeni otpaci (slama, šaša, pleva itd.). stinja,
63
- smolasti —sastoji se od homogene muljem, peskom i glinom. Pod pritiskom
tresetne mase, koja ne sadrži nikakve stvorenih slojeva gasoviti sastojci i dalje
ostatke biljne materije. su se izdvajali iz pramaterije, a sadržaj
Kvalitet treseta raste sa stepenom tran- ugljenika je i dalje rastao. Određenim tek-
sformisanja biljne materije. Donja to- tonskim poremećajima ova materija je do-
plotna moć treseta bez grube vlage kreće spevala na veće dubine, pa je u uslovima
se u granicama od 11 do 12,5 MJ/kg. povećanih pritisaka i temperatura trpela
Sadržaj vlage u tresetu iznosi obično od niz promena, usled kojih je kasnije nastao
80 do 95%. Sušenjem na vazduhu tolcom ugalj.
nekoliko meseci udeo vlage smanjuje se Za stvaranje jednog metra debljine slo-
na 30 - 40%. Osušeni treset lako se pali i ja pramaterije bilo je potrebno 3 000 go-
gori dugim plamenom. Velika nalazišta dina, dok je za stvaranje sloja kamenog
treseta su na severu Evrope i Azije. Naj- uglja debljine jednog metra bilo potrebno
većim rezervama treseta raspolaže Rusija, 200 metara debljine sloja pramaterije.
gde se i industrijski koristi. Najstarije vrste uglja (antraciti) nastali
su u periodu devona (pre oko 450 miliona
godina), kameni ugalj nastao je u periodu
karbona (pre oko 380 miliona godina),
U GALJ
mrki u periodu krede, a najvećim delom u
Na osnovu dosadašnjih istraživanja utvr- tercijeru (pre oko 60 miliona godina), dok
đeno je da je ugalj nastao najvećim delom su najmlađe vrste (ligniti) nastale pre ne-
od biljne pramaterije a samo manjim de- koliko miliona godina.
lom od ostatka živih organizama. Tako- Pramaterija uglja stvarala se u razli-
zvanu organsku teoriju nastanka uglja čitim vremenskim razdobljima, pa je i pro-
krajem XIX veka definisao je i dokazao ces ugljenisanja, određen sadržajem uglje-
Gimbel. Na suvom tlu, izumrla pramateri- nika u uglju, dostizao različite stadijume u
ja, koja se sastojala od ugljenika, vodo- različitim slojevima pramaterije. Tako su i
nika i kiseonika, raspadala se u prisustvu nastale vrste uglja sa različitim sadržajem
kiseonika iz vazduha, stvarajući ugljen- ugljenika - kameni ugalj, mrki ugalj, lig-
-dioksid i vodu. U močvarnim predelima nit. U ovim procesima transformacije,
ili područjima bogatim vodom izumrla osim vremena trajanja procesa, na sam
pramaterija biljnog ili životinjskog pore- proces su uticali i pritisak i temperatura,
kla bila je pokrivena vodom, time ujedno kojima su slojevi pramaterije bili izloženi.
zaštićena i od delovanja kiseonilca iz va- Prema stepenu ugljenisanja, vrste uglja se
zduha. Ovi ostaci bili su izloženi delova- dele na antracite, vrste kamenog i mrkog
nju aneorobnih bakterija (bakterija koje uglja.
za svoju egzistenciju ne zahtevaju slobo-
dan kiseonik). Rezultat ovakvog bakterio-
ANTRACITI
loškog dejstva bio je treset. U toku ove
transformacije sadržaj kiseonika i vodo- Antraciti su ugljevi čiji je proces ug-
nika se smanjivao, a sadržaj ugljenika ra- ljenisanja u najvećoj meri izvršen. Sadržaj
stao. U toku veoma dugog vremenskog ugljenika u antracitu iznosi i do 98% (ka-
perioda treset je bio zasipan i pokrivan da se odstrani vlaga i mineralne primese).
64
Antraciti su kompaktne strukture, sivo- LIGN IT
crne do sjajne crne boje, teško se pale i
teško sagorevaju kratkim plavičastim pla- U našoj zemlji su najveće rezerve lignita.
menom. Donja toplotna moć antracita u Lignit sadrži velike količine balastnih ma-
sirovom stanju iznosi od 21 do 27 MJ/lcg. terija (pepeo i vlaga), ali ipak čini osnovu
Veća nalazišta antracita su u Velikoj Bri- energetike naše zemlje. Ligniti se prime-
taniji, Nemačkoj, SAD i Rusiji. njuju u različitim vrstama kotlova, naroči-
to sušeni ligniti. To su goriva poboljšanog
sastava jer se u procesu industrijskog su-
KAMENI UGALJ šenja delimično odstranjuje vlaga. Od ovih
goriva se u našoj zemlji naročito koriste
Kameni ugalj je takođe proizvod visokog sušeni ugljevi Kolubara jer imaju veoma
stepena ugljenisanja prvobitne pramateri-
malo sumpora. Ovo gorivo sagoreva nešto
je. Kameni ugalj sadrži nešto manje uglje-
brže od mrkog uglja, na primer, iste to-
nika (u granicama od 75 do 97%), a nešto
više vodonika i kiseonika nego antracit. plotne moći. Donja toplotna moć nesuše-
Vrstekamenog uglja, koje su naziv dobile nog lignita kreće se u granicama od 5 do
po svom mineralnom izgledu, nastale su 10 000 kJ/kg, dok sušeni lignit može imati
pretežno od biljne pramaterije. Mogu biti toplotnu moć i do 13 000 kJ/kg.
sjajne, tamnocrne boje, ili mat, sivocrne do
somotaste crne boje. Donja toplotna moč
kamenog uglja u sirovom stanju kreće se
u granicama od 21 do 29 MJ/kg. Bogata GORIVI ŠKRILJCI
nalazišta kamenog uglja su u Rusiji, Veli- Gorivi škriljci su se obrazovali iz organ-
koj Britaniji, Nemačkoj, Poljskoj, Češkoj,
skog mulja, nastalog raspadanjem biljnih
Francuskoj i SAD.
i životinjskih organizama, odnosno plank-
tona, stajaćih voda. Dobijena organska
MRKI UGALJ
masa mešala se sa velikom količinom mi-
neralnih primesa, postajala sve gušća us-
Prema stepenu ugljenisanja, vrste mrkog led pritiska slojeva iznad nje i konačno se
uglja zauzimaju mesto između treseta i transformisala u gorive škriljce. Gorivi
kamenog uglja. Sadržaj ugljenika kreće se škriljci predstavljaju, znači, stenu (mine-
ugranicama od 65 do 75%. Mrki ugljevi ralne materije) prožetu organskom gori-
imaju veću količinu balasta (vlage i mine- vom masom. Mineralne materije u škrilj-
ralnih primesa) nego kameni ugljevi, pa cima su uglavnom krečnjak, glina i pesak.
imje i toplotna moć manja. Donja toplotna
moć vrsta mrkog uglja je 6 - 1 7 MJ/kg. Po Sadržaj mineralnih materija je veoma
svojoj boji, svetlomrkoj do tamnomrkoj i visok i u gorivim škriljcima kod kojih od-
crnoj, nazvane su mrki ugalj. stranjena vlaga dostiže vrednost od 70%.
Mrkog uglja ima na mnogim mestima Usled velike količine balasta toplotna moć
na Zemlji. Bogata nalazišta su u SAD, u sirovom stanju je veoma mala i kreće se
Kanadi, Australiji, Rusiji, Srednjoevrop- u granicama od 6 do 10 MJ/kg. Primena
skoj ravnici (Nemačka, Češka, Mađarska, gorivih škriljaca je novijeg datuma i ve-
Austrija) i na Balkanu (Jugoslavija, Bu- zana je za postojeću nestašicu energetskih
garska). izvora. Gorivi škriljci mogu se iskori-
65
šćavati ili sagorevanjem u kotlovima ve- Gasovita goriva mogu biti prirodna ili
likih termoelektrana ili preradom u ple- veštačka, odnosno gasovita goriva koja se
menitija goriva - tečna ili gasovita. dobijaju u procesima nekakve proizvo-
dnje. Najveću primenu, ipak, ima prirodni
gas. U sastav prirodnog gasa ulazi više vr-
4.5.2.2. Tečna goriva sta gasova, ali najviše ima metana.
Tečna goriva se mnogo upotrebljavaju Toplotna moć prirodnog gasa zavisi od
kao termoenergetsko gorivo u raznim vr- njegovog sastava i kreće se u granicama
stama kotlova i peći. Tečna goriva imaju od 35 do 41 MJ/kg.
sledeće prednosti u odnosu sa čvrstim go-
rivima: veću toplotnu moć, manji sadržaj
pepela i vlage, bolje karakteristike sagore- 4.5.3. SNABDEVANJE,
vanja, bolje mogućnosti regulisanja pro- TRANSPORTI SKLADIŠTENJE
cesa sagorevanja, lakši transport i jedno- GORIVA
stavnije manipulisanje na skladištu.
Prema poreklu, tečna goriva se dele na 4.5.3.1. Skladištenje uglja
prirodna, prerađena i sintetička. Jedino
prirodno tečno gorivo je nafta. Iz nje se Ugalj se do mesta korišćenja uglavnom
preradom dobija niz vrsta tečnih goriva. transporluje sredstvima za suvozemni i
Sintetička goriva se dobijaju u raznim he- vodeni transport. Ugalj se dovozi železni-
mijskim procesima, i to uglavnom iz čvr- com i kamionima, odnosno transportnim
stih goriva. brodovima.
Tečna goriva koja se upotrebljavaju u Kada se određuje količina goriva, obi-
kotlovima obično su lako ulje (naziva se čno se planira ona količina goriva dovoljna
ložno ulje ili ulje za loženje, koje se često za najmanje dva meseca u grejnoj sezoni
koristi i u domaćinstvima) i mazut (teško ili više, u zavisnosti od veličine skladi-
tečno gorivo) koje se mora podvrći odre- šnog prostora. Skladišni prostor može biti
đenom zagrevanju da bi se mogao tran- otkriven, natkriven i zatvoren. U skladi-
sportovati pumpama. šnom prostoru se mora voditi računa da
Toplotna moć tečnih goriva kreće se nasipna visina uglja ne bude veća od vi-
uglavnom u granicama od 35 do 42 MJ/kg. sine sloja uglja da ne bi došlo do samopa-
ljenja. Ova visina obično iznosi oko
2,5-2,7 m. Samopaljenje je naročito opa-
4.5.2.3. Gasovita goriva sno kada su u letnjem periodu više tempe-
rature. Tada može doći do samopaljenja
Gasovita goriva se danas sve više koriste
goriva koje se manifestuje tinjanjem uglja,
kao energetska goriva, jer imaju niz oso-
pa se zbog toga naslage uglja, naročito
bina povoljnijih i od tečnih i od čvrstih
ako su na otvorenom, polivaju vodom da
goriva. Tokom sagorevanja gasovitih go-
riva nastaje manje otrovnih materija u bi se ovo sagorevanje sprečilo.
produktima sagorevanja, veoma se jedno- Ugalj se do kotlova doprema transport-
stavno reguliše proces sagorevanja u loži- nim trakama do bunkera, ili se kolicima
štima, transportovanje gasovitog goriva i ugalj dovozi do kotlarnice, i to količine
rukovanje njima veoma je jednostavno. uglja potrebne za jedan dan. Ne preporu-
66
čuje se nagomilavanje uglja ispred kotlo-
va, potrebne za ložista koje može izazvati
paljenje goriva.
67
Povratak Sl. 4.21. —Šematski prilatz nadzemnog
stojećeg rezervoara: 1) prikljiičakza
punjenje rezervoara; 2) priključak za
odvod mazuta; 3) priključak za povratak
viška mazuta od potrošača; 4) dovod
pare za zagrevanje mazuta; 5) podni
grejač mazuta; 6) protočni grejač mazu-
ta; 7) merač nivoa mazuta u rezervoaru;
ii) odušna cev sa zaštitnom mrežicom;
9) otvor za ulaženje; 10) otvor za
pražnjenje rezervoara
Odvod
mazuta
A Odvajač
^ kondenzata
aN
T3 c
<D
O
> G
'T 3
"O O
O
D2
68
,4
Ako se u zaštitnom bazenu nalazi više održava određeni pritisak tečnog goriva
rezervoara, zapremina zaštitnog bazena koji zadovoljava rad svih gorionika potro-
se nešto malo smanjuje, i to prema propi- šača. Kada opadne potrošnja goriva, tada
sima za određena goriva. se (usled porasta pritiska) višak goriva, pre-
Kada je tečnim gorivom potrebno snab- ko prekostrujnog ventila, povratnim vo-
devati nekoliko potrošača, izgrađuju se po- dom vraća u rezervoar.
sebne pumpne stanice. Na slici 4.23 data Ako je viskoznost tečnog goriva takva
je principijelna šema sistema za distribu- da ono ne može da se transportuje, gorivo
ciju tečnog goriva. se zagreva. Da se gorivo u cevovodima ne
Sistem za snabdevanje potrošača te- bi hladilo i zgušnjavalo, uz cevi se postav-
čnim gorivom sastoji se od cevovoda i po- ljaju prateći grejaČi. Ovi grejači su izvede-
trebne opreme. Osnovni princip snabde- ni od cevi u kojima je para ili vrela voda,
vanjapočinje od istovarnog mesta. Tečno a pri tom temperatura fluida za grejanje
gorivo se može dovoziti vagonima-cister- sme da prelazi 150°C. Prateći grejači mogu
nama, kamionima-cisternama ili tankeri- biti i električni, i to u obliku štampanih
ma. Na usisni deo cevovoda postavljaju se grejača i u oblika kabla koji se obmotava
grubi filtri, a zatim se gorivo pumpom oko cevi. Cevi se zajedno sa pratećim greja-
prebacuje u skladišni rezervoar. Iz ovog čima izoluju u zajednički snop.
rezervoara se gorivo preko finih filtara U pojedinim slučajevima moguće su i
(prečistača) transportuje pumpama do kombinacije električnih i parnih pratećih
potrošača. Na slici 4.23 prikazan je linij- grejača. Na slici 4.24 prikazani su polo-
ski sistem snabdevanja potrošača. Oni su žaji pratećih grejača u snopu sa cevima za
povezani preko jednog voda, u kome se tečno gorivo.
69
r Električni
!
!
I
c) prateči grejač
i ^ -----------\ z \ / \ .
______ d ) _____ ____
Sl. 4.24. - Prateći grejači uz cevovode leskih tečnih goriva: a) kombinacija pratećegparnog grejača i cevi za mazut;
b) polisni i povratni cevovod mazuta sa pratećim grejačem; c) potisni i povratni cevovod mazuta sa pratećim
električnim grejačem u obliku štapova iparnim pratećim grcjačem; d) električni grejać u obliku kahla
koji se obmotava oko cevi
71
Skladište tečnog goriva Drugu opasnost čini sumpor, je r pri
sagorevanju nastaju kiseline koje nagri-
U ovim skladištima preduzimaju se sle- zaju grejne površine kotla.
deće mere:
Mere za smanjenje ovih štetnih uticaja
1) obezbediti sanduke sa peskom i su sledeće: u čvrsto gorivo se dodaju ma-
alatom (lopate i budaci); terije (aditivi) u obliku praha (u ložišta za
2) obezbediti najmanje dva aparata sa ugalj) ili tečni aditivi u rezervoare za te-
prahom, penom ili drugim sredstvom za čna goriva. Ovi aditivi pomažu stvaranje
gašenje tečnih goriva; rastresitih naslaga pepela koje može od-
3) obavezno naznačiti da se u skladište neti struja dima, ili vezuju nastala štetna
ne sme ulaziti sa otvorenim plamenom i gasovita jedinjenja (sumpor-dioksid i sum-
upaljenom cigaretom; por-trioksid), odnosno sumpornu i sumpo-
4) u kotlarnici i u skladištu postaviti rastu kiselinu.
uramljeno uputstvo o radu sa ovim postro- Jedan od najpoznatijih isporačilaca
jenjem, i mogućim štetnostima i opasno- svih vrsta aditiva za kotlovska goriva je
stima kao i zaštitne mere u slučaju požara; „Kosmaj komerc“ iz Mladenovca.
5) oko skladišta mora biti uvek obe-
zbeđen normalan prolaz na protivpožar-
nom putu na kome ne sme biti nikakvih 4.5.6. SAGOREVANJE
predmeta niti parkiranih vozila.
Sagorevanje je fizički proces pri kome se
hemijski vezana energija u gorivu oslo-
bađa, odnosno pretvara u toplotnu energi-
4.5.5. ŠTETNI SASTOJCI U
ju. Proces sagorevanja se definiše jedno-
GORIVU I MERE ZANJIHOVO
stavnije kao proces pri kome dolazi do
OTKLANJANJE
burnog sjedinjavanja goriva sa kiseo-
Štetni sastojci u gorivima, uglavnom u nikom. Proces sagorevanja je tehnički ko-
uglju i tečnim gorivima, mogu se podeliti ristan samo u onim slučajevima kada je
u dve grupe: pepeo u kome se nalazi više sagorevanje potpuno i kada se odvija kon-
mineralnih sastojaka i sumpor i njegova trolisano. Kada je sagorevanje kontro-
jedinjenja. lisano, može se i regulisati.
M ineralne čestice iz goriva ponete Da bi započeo proces sagorevanja, go-
strujom produkata sagorevanja - dimom, rivo se mora zapaliti. U tom slučaju se ra-
nanose se na grejne površine kotla. Na te zlikuju temperaturapaljenja goriva i tem-
površine se ovaj leteći pepeo taloži ili se peratura gorenja - temperatura na kojoj
lepi za njih. To ima za posledicu slabije se proces sagorevanja odvija.
provođenje toplote i smanjenje kapaciteta U tabeli 4.7 date su temperature gore-
kotla. Kotlove za centralno grejanje uglav- nja, a u tabeli 4.8 oblast paljenja u vazdu-
nom nije moguće u toku procesa loženja hu i temperatura gorenja. Ovi podaci upozo-
čistiti, pa čišćenje mora obaviti kada se ravaju da i najmanji procent nekih gasova
prekine. u vazduhu može izazvati paljenje.
72
Tabela 4.7.
TEMPERATURA GORENJA G O R IV A U VAZDUHU (SREDNJE VREDNOSTI)
T em p . g o re n ja T em p . g o re n ja
G o r iv o G o riv o
u "C ii “C
Koks 5 5 0 ...6 0 0 Š ib ic a 1 70
Tabela 4.8.
OBLASTPALJENJA ITE M PE R A TU R E GORENJA NAJVAŽNIJIH TEHNIČKIH GASOVA IPA R A
O b la s t p a lj. T e m p . g o re n ja
H em . O d n o s g u s tin e
V rs ta g a s a (u v a z d u h u ) (u v a z d u h u )
fo rm u la ( v a z d . = 1)
(z ap r. % ) fC)
Htan c 2h s 1,0 4 5 3 ,0 ...1 4 520
73
Tabela 4.9.
ELEM ENTARNA A N A L IZ A 1 D 0 N JA TOPLOTNA M O Ć N E K IH GORIVA
G o r iv o C H O N S A W H d, K J / k g
K a m e n i u g a lj Ib a r 6 1 ,7 6 4 ,5 5 6 ,3 8 0 ,6 0 4 ,7 5 2 1 ,0 5 0 ,91 25895
M r k i u g a lj B a n o v ić 4 5 ,6 5 3 ,5 5 11,10 0 ,8 9 0 ,7 2 1 5 ,5 4 2 2 ,5 5 17585
M r k i u g a lj A le k s in a c 4 4 ,0 4 3 ,6 2 8 ,6 0 0 ,4 0 5 ,9 9 2 3 ,8 5 1 3 ,5 0 18268
M r k i u g a lj R e m b a s 4 2 ,3 0 3 ,6 8 1 2 ,0 0 1,00 0 ,2 9 2 0 ,7 6 1 9 ,8 7 16488
L ig n it K o lu b a r a 2 3 ,2 8 2 ,2 8 9 ,8 2 0 ,6 0 0 ,2 6 1 0 ,9 6 5 2 ,8 0 7771
L ig n it K o lu b a r a (s u š e n ) 4 2 ,0 8 3 ,7 3 1 4 ,4 0 0,81 0 ,8 5 1 1 ,9 8 2 6 ,1 5 16051
L ig n it K r e k a 3 3 ,0 1 2 ,2 8 1 1 ,7 0 0 ,8 8 0 ,9 3 2 6 ,7 9 2 4 ,4 1 11757
L ig n it T rb o v lje 4 3 ,7 0 3 ,2 7 1 2 ,5 0 0 ,7 8 2 ,2 9 1 3 ,0 6 2 4 ,4 0 16494
D rv o 4 0 ,0 0 5 ,0 0 3 4 ,0 0 0 ,0 5 - 0 ,3 5 2 0 ,6 0 139 4 3
M azut 8 3 ,4 0 1 0 ,0 0 0 ,1 0 0 ,3 0 2 ,9 0 0 ,3 0 3 ,0 0 40472
L a k o I o ž n o u lje 8 6 ,0 3 1 3 ,3 4 0 ,0 5 0 ,4 9 0 ,0 2 0 ,0 2 0 ,0 5 43352
4.6.1.1. Kotlarnice
4.6.1. TOPLANE
Pojam toplana obuhvata kompletno
Centralno snabdevanje naselja ili blokova postrojenje za snabdevanje toplotom. U
zgrada toplotnom energijom povoljnije je sastav toplane može ući i više objekata,
od lokalnih izvora toplote. Prednosti to- odnosno postrojenja (sl. 4.26):
plovodnih daljinskih grejanja su: -k o tlarn ica za smeštaj dva kotla ili
- velika pogonska sigurnost; više njih,
74
Sl. 4.26. -Blokovsko grejanje za stambena naselja.
Sagorevati se mogu sve vrste goriva.
75
Sl. 4.27. -M a n je naselje ili
blok objekata sa datjinskom
toplanom. Dimnjak se po
pravilu postavlja uz na/višu
zgradu ili objekt.
76
Potrošna voda
SL 4.28. - Šema zatvorenog toplovodnog daljinskog grejanja sa kućnim priključcima preko razmenjivača tophte i
sazagrevanjem toplepotrošne vode: A - senzor spoljašnje temperature vazduha; B - hojlerza toplu potrošnu vodu:
D- uređaj za doziranje; M —ventilza mešanje; S - sigurnosni ventil; SR —sigurnosna cev; W —razmenjivać
toplote; Z - cirkulacija za toplu potrošnu vodu
°C
77
r
78
Funkcionalnu opremu toplotnopredaj- - cirkulaciona pumpa za grejanje,
ne stanice čine: - manometri i termometri,
-arm atura za zatvaranje u potisnom - sud za odvazdušenje (vazdušni sud).
(razvodnom) i povratnom vodu, kao
i armatura za zatvaranje kućnog pri-
ključka, 4.6.3. DI3TRIBUCIJATOPLOTNE
- merač količine toplote, ENERGIJE - T OPLOD ALEKO V ODI
-graničnik protoka vode, koji u raz-
vodnom i povratnom vodu održava Toplotna energija se može distribuirati
konstantan diferencijalni pritisak na parovodima, vrelovodima i toplodaleko-
biendi i ograničava protok vode, vodima.
- manometri i termometri, Toplodalekovodi se izrađuju od čeli-
- sigurnosni ili reducir-ventil, koji obez- čnih cevi koje mogu biti bešavne i šavne.
beđuje kućnu instalaciju od natpri- Savne cevi imaju uzdužno i spiralno va-
tiska, reni šav i iziađuju se zavarivanjem na au-
-nepovratni ventili, koji sprečavaju tomatskim mašinama. U našoj zemlji ova-
prenose hidrauličkih udara u cevnoj kve cevi proizvode se u Fabrici šavnih
mreži. cevi Uroševcu. Bešavne cevi se kod nas
ne proizvode i uglavnom se uvoze iz
Funkcionalnu opremu kućne toplotno- Bugarske, Češke, Slovačke, Rusije, Aus-
predajne stanice čine: trije, Nemačke i dr. (Poznatiji uvoznik ce-
- armatura za zatvaranje u potisnom i vi je firma TEKON MB iz Beograda.)
povratnom vodu, Cevi se izoluju i postavljaju nadzemno
-regulator temperature za mešanje na konstrukcije izrađene od čeličnih pro-
vode iz potisnog i povratnog voda, fila ili na betonske stubove. Toplovodi se
-nepovratna klapna lcoja sprečava takođe mogu postavljati u kanale u zemlji.
mešanje vode sa povratnom vodom, Poseban vid postavljanja cevi je beska-
Poklopac Zaptivanje
79
nalno postavljanje. Cevi se izolu- //
ju i zaštite spoljašnjim omotačem
od PVC-a, ili - češće - u poli-
etilenskoj (PE) zaštiti i direktno
se postave u zemlju. Ovalcve cevi
se nazivaju predizolovane cevi.
(Poznatiji proizvođač ovih cevi je
„Corbo Dioxid“ iz Bečeja.)
Kao pravilo treba usvojiti sle-
deće: kada god je to moguće, cevi
postavljati nadzemno. Izgradnja
cevovoda je jeftinija, brža, pogon
pouzdaniji, a jednostavnije inter-
vencije u slučaju kvarova. U
gradskim jezgrima, kada je to
nemoguće, toplodalekovodi se
postavljaju u kanale. Neki od ti- t
pova lcanala prilcazani su na slici
4.31.
4 7. ELEM EN TI CEVOVODA
IARM ATURE
80
broj pored oznake DN odgovara veličini Na slici 4.33 vidi se ručni zaporni ven-
priključka u milimetrima, odnosno naziv- til, a na slici 4.34 ugaoni zaporni ventil,
noj veličini. Na primer, oznaka DN 100 koji se koristi za posebne konfiguracije
znači da je otvor prečnika 100 mm. Pored cevovoda, izlaze iz nekog aparata ili ure-
ove oznake stoji oznaka PN, što znači đaja i slično.
„pritisak nominalni“, a pokazuje koliki Za ručno regulisanje protoka u vode-
pritisak može izdržati predmetna armatu- nim i parnim instalacijama koriste se če-
ra na 20°C. sto ručni regulacioni ventili (sl. 4.35).
Mikrometarska podela služi za određiva-
nje pozicije zapornog elementa i nalazi se
na obimu kućišta. Iz pozicije položaja
svakog ventila na osnovu njegovog đija-
grama mogu se odrediti protok i odgo-
varajući otpor strujanju, odnosno pad pri-
tiska.
81
i
L
82
L
83
Sl. 4.41. - Brzi odvajci&. kondenzata
R 1/2 1 ”, PN 6: 1 —poklopac;
2 - termostatsko telo sa fluidom;
3 - zaporno telo; 4 - sedište;
5 —ćep (MINEL —FAD —Beograd)
On radi na principu potiska tečnosti.
Ugrađuje se na najvišoj tački neke insta-
lacije i kada se kućište ispuni vazduhom,
plovak usled sopstvene težine padne i po-
vuče špic za zaptivanje. Tako vazduh iza-
đeu atmosferu. Plovak se podiže usled po-
rasta nivoa tečnosti i ventil se zatvara.
Iz mnogih uređaja i instalacija potre-
bnoje odvesti kondenzat. Da bi se to uči-
nilo, na najnižim tačkama postavlja se
uređaj koji se često naziva kondenz-lo-
nac. Na slici 4.41 prikazan je odvajač
kondenzata koji radi na principu širenja
termostatskog tela. Usled širenja, kada u
odvajač kondenzata prodire samo para,
telo se širi i zatvara odvod za kondenzat.
Kada se kondenzat sakupi, termostatsko
telo se skupi, podigne pečurku zatvarača i
kondenzat se pod pritiskom ispusti.
Pošto se usled zagrevanja cevi u insta-
lacijama šire, one se vode tako da se pri-
rodnim putem može vršiti dilatacija, čime
se sprečava pucanje cevi. To znači da se
cevovodi mogu slobodno širiti bez opa-
snosti od pucanja cevi. Na slici 4.43, po- Sl. 4.44. - Kompenzatori
kazano je kako se otpori usled širenja cevi
prenose na čvrste tačke. Kada to nije mo- Kada ni to nije moguće, koriste se kom-
guće, postavljaju se kompenzatori izrađe- penzatori u obliku harmonike (sl. 4.45).
ni u obliku slova P, često nazivani - lire. Naborani deo se izrađuje od specijalno
Na slici 4.44 prikazana su dva načina iz- elastičnog čelika, otpornog na koroziju.
rade ovih kompenzatora; donja izvedba je
za, na primer, bakarne cevi sa kolenima
za lemljenje pravih delova cevi.
85
f
4.8. PUMPE regulaciju (kao što je već napomenuto kod
regulacije kotlarnica), koja dejstvuje u
4.8.1. OPŠTE O PUMPAMA odnosu na stanje okolnog vazduha.
U tehnici se najčešće koriste spiralne cen-
trifugalne, propelerne, zavojne i klipne
pumpe. U sistemima za grejanje uglav- 4.8.3. UGRADNJAPUMPIU
nom se koriste centrifugalne pumpe. POTISNIILI POVRATNI VOD
Pumpe za grejanje se izvode gotovo U veliki broj cirkulacionih sistema ugra-
uvek kao pravolinijske, što znači da se pri- đuju se cirkulacione pumpe (sl. 4.46). One
rabnica na usisnoj i potisnoj strani nalazi se mogu postavljati u potisni ili povratni
na pravoj liniji. vod. U principu, uvek je bolje pumpe po-
Spiralno kućište je od livenog gvožđa stavljati na hladnijoj strani, odnosno u
ili plemenitih čelika. Motor manjih pumpi povratnom vodu gde su temperature vode
je spojen sa kućištem, a elektromotor ve- niže. Po mogućnosti, pumpu treba posta-
ćih pumpi spaja se sa pumpom preko spo- viti tako da potiskuje vodu lcroz kotao ili
jnice i postavlja se na posebna postolja. druge aparate sa većim hidrauličkim ot-
porom. Ako se pumpa ugrađuje u potisni
vod, može se javiti kavitacija usled ispar-
4.8.2. REGULACIJA RADAPUMPI avanja sa usisne strane zbog mogućeg pa-
da pritiska usled povećanja otpora. Zbog
Oprema za podešavanje kapaciteta pumpi, toga je dobro da u bilo kom slučaju dotok
odnosno protoka vode, u grejnom sistemu vode bude sa visine od 5 do 20 m. Ovi po-
predviđa se uglavnom iz dva razloga: daci, kao i karakteristike pumpe moraju se
- tolerancije nepreciznosti u prora- proveriti računski. Kavitacija se očituje kao
čunu, dimenzionisanju i izvođenju cevne pucanje u cevima, što po neki put liči na
mi'eže i prateće opreme, što često zahteva pravi prasak, a i izaziva neprijatne šu-
naknadno podešavanje kapaciteta pumpi move. Posledica kavitacije može biti ko-
u određenom sistemu za grejanje; rozija radnog kola, a u slučaju jače kavi-
tacije izjede se kompletno kolo i ostane
- promenljive potrošnje toplote koja je
samo glavčina radnog kola.
posledica promenljivih spoljašnjih uslova
(oko 60% vremena rada manje je od 30% Uz veće pumpe je potrebno ugraditi
projektovanog kapaciteta). elastične prigušnice šumova i zvuka na
potisnoj i usisnoj strani pumpe, kako bi se
U prvom slučaju pumpe se stepenasto sprečio prenos šumova i neprijatnih vi-
podešavaju izborom prečnika radnog ko- bracijakroz cevovod po objektu, što je na-
la, promenom broja obrtaja, uključiva- ročito neprijatno u stambenim objektima.
njem i isključivanjem u funkciji od spo-
ljašnje temperature vazduha.
U drugom slučaju potrebno je takođe
predvideti mogućnost uključivanja i isk-
ljučivanja, zatim promene broja obrtaja ili
promene radnog kola. Međutim, kotlovi
kapaciteta preko 50 kW imaju spoljašnju
86
SL 4.46. - Dva tipa cirkulacionih pumpi .ta cevnoin čahurom za razdvajanje
motora i pumpe sa suvim kolom
87
F
88
Ijava se do oko 100°C. Za cevne vodove crevima ili trakama. Površinska zaštita je
koriste se sintetički omotači sa prorezima od folija. Za toplotnu izolaciju cevi kori-
i sa kopčanjem (izomat) i creva od ventil- ste se pretežno creva sa prorezima i bez
kaučuka (armafleks, miselfiks). proreza. Ovi materijali u obliku ploča po-
godni su za izolaciju vazdušnih kanala,
ukoliko nisu propisani nezapaljivi izola-
PENASTI MATERIJALI cioni materijali. Tečni penasti materijali
koriste se za izolaciju cevi u zidnim prore-
Proizvode se od različitih vrsta sirovina, zima i sl. Za temperature do 110°C koristi
naročito od polistirola i PVC-a, kao i od se izo-pena, u čiji sastav ulaze karbamid i
polietilena, fenol-smola i poliuretana. formaldehidna smola. Za više tempera-
Sirovina može biti tečna i čvrsta. Penasto ture, do 180°C, primenjuje se poliuretan-
stanje izolacije postiže se dodavanjem ska tvrda pena, koja se takođe koristi za
sredstva za širenje. Penaste izolacije izvo- proizvodnju predizolovanih cevi.
de se delimično i na licu mesta na već Da bi se cevovodi razlikovali, oni se
montiranoj cevi. Postoje mnogi trgovački boje. Može se obojiti ceo cevovod ili sa-
nazivi za njih, kao frigolit, poresta, izo- mo pojedini njegovi delovi tako što se pre-
por, moltopren itd. Uz dodatak primesa ko izolacije oboje prstenovi u boji koja
postaju tešlco zapaljivi. Isporučuju se u odgovara fluidu koji se vodi cevovodom.
Tabela 4 . 7
crv en o z a s ić e n a p a r a
Para c rv e n a c rv e n o - b e 1o - z e l e n o p r e g r e ja n a p a ra
c rv e n o -z e le n o -c rv e n o i s p u s n a p a ra
z e le n o p itk a v o d a
z e le n o -b e lo -z e le n o to p la v o d a
z e le n o -c rv e n o -z e le n o n a p o jn a v o d a
Voda z e le n a s v e tlo z e le n o b u n arsk a v o d a
z e le n o -ž u to -z e le n o kondenz. voda
s v e t lo z e le n o - c r v e n o - s v e tlo z e le n o m eka voda
z e l e n o - c r n o - z e le n o o tp a d n a v o d a
p la v o v a z d u h d u v a ljk c
p la v o - b e l o - p l a v o to p li v a z d u h
V azduh p la v a
p la v o - c r v e n o - p l a v o k o m p r im . v a z d u h
p la v o -c rn o -p la v o u g l j e n a p r a š in a
ž u to g r a d s k i g a s ( p lin )
ž u to -b e lo -ž u to a c e tile n
Gas ž u ta
ž u to -p la v o -ž u to v o d o n ik
ž u to -z e le n o -ž u to u g lje n - d io k s id
89
U tabeli 4.7 prikazan je način obeležava- storije. Moguće je izmeriti nivo buke sva-
nja cevovoda bojama prema vrsti fluida kog uređaja. Mora se voditi računa da se
koji se transportuje. ne pređe određeni nivo buke u kotlarnica-
ma i drugim prostorijama gde borave Iju-
4.9.2. ZVUČNA ZAŠTITA di, odnosno pogonsko osoblje, stalno ili po-
vremeno, što je propisano pravilnicima.
Sagorevanje u gorionicima za tečna i ga-
Ukoliko se određeni nivo buke prelazi,
sovita goriva izaziva šumove usled vrtlo-
ženja iii promene pritiska na ventilatoru osoblje mora da nosi zaštitna sredstva
ili u ložištu. Ovi šumovi se kao svaki zvuk protiv buke.
odbijaju od zidove kotia. Ponekad se po- Prostorije u kojima se nalaze grejni ure-
jačavaju zbog odjeka između ložišta i đaji ili druga oprema moraju biti građe-
dimnjaka. vinski zvučno izolovane. Na uređaj koji je
Ostali šumovi, odnosno buka, javljaju naročito jak izvor buke, može se postaviti
se u kotlovskim postrojenjima usled rada posebna hauba ili poklopac za izolovanje
cirkulacionih pumpi čiji su obrtni delovi
buke.
neuravnoteženi, ležajevi oštećeni, a u arma-
turama je velika brzina strujanja. Mani- Tokom sagorevanja nastaju šumovi ko-
festuju se kao ,,sviranje“ kroz ventile, slavi- ji su posledica promene mešavine tečnog
ne i slično. goriva i vazduha, veličine mlaznice i nje-
Zvučni talasi se od kotla prenose preko nog ugla, pritislca pumpe itd. Na slici 4.47
tavanice, zidova i dimnjaka, nosećih zido- prikazane su neke od mera za zaštitu od
va i elemenata u susednu prostoriju ili pro- buke.
Sl. 4.47. - Primer mera za zvučnu izolaciju ujednoj kotlarnici: 1 - prigušivač zvuka na otvaru za
usisavanje vazduha; 2 - hauha za prigušivanje zvuka iznad gorionika, prigušivanje 10-15 dB(A);
3 - izolacija cevi kodzidnih i plafonskih prolaza kao i pri zavešenju cevi o tavanicu; 4 - podloge
za izolaciju zvuka kotlova ipumpi; 5 —prigušivačzvuka u kanalima dimnih gasova, prigušenje
oko 10 dB(A); 6 - izolacija cevi dimnih gasova na ulazu u dimnjak;
7 - kompenzatori između kotla i cevovoda
90
4 10 PRIPREM A VODE ZA POVRŠINSKI NAPON VODE
CENTRALNO GREJAN JE Površinski napon vode je posledica me-
Ako se u postrojenjima za grejanje koristi đusobnc privlačnosti molekula vode. Po-
sirova voda, u toplovodnim i parnim kot- što ova osobina tečnosti određuje visinu
lovima mogu se stvoriti velike naslage ka- do koje se voda može popeti, veliki povr-
menca. Ove naslage sprečavaju ispravnu šinski napon vode obezbeđuje njeno kre-
razmenu toplote i širenje cevovoda, što tanje do najviših stabala na Zemlji, a time
može dovesti do havarije u kotlovskim i njihov opstanak.
postrojenjima. Zbog toga se voda pre-
čišćava mehanički, ukoliko je potrebno, a SPOSOBNOSTRASTVARANJA
obavezno hemijski da bi se smanjila ko- Voda je najbolji rastvarač na Zemlji, za-
ličina karbonata i drugih sastojaka u njoj, hvaljujući svojoj velikoj sposobnosti ra-
odnosno da bi se voda ,,omekšala“ . stvaranja mnogih čvrstih, tečnih i gasovi-
tih materija.
4.10.1. OSNOVNI POJMOVI O VODI
ELEKTRIČNA PROVODLJIVOST
OSNOVNE HEMIJSKE I
FTZIČKE O S O B I NE Hemijski čista voda, kao slabo disocirana
tečnost, ne raspolaže u dovoljnoj meri
Osnovnu masu hemijski čiste vode čine slobodnim jonima koji bi provodili elek-
molekuli H20 , koji se sastoje od dva ato- tričnu struju i stoga ima malu specifičnu
ma vodonika i jednog atoma kiseonika. električnu provodljivost. Ona se povećava
Hemijski čista voda je tečnost bez boje i sa porastom sadržaja otopljenih soli i po-
mjrisa, sa tačkom ključanja na 100°C i višenjem temperature. Iznos za specifičnu
tačkom mržnjenja na 0°C, a specifičnom električnu provodljivost uzima se kao
gustinom 1. U prirodi se voda nalazi u tri pokazatelj sadržaja soli u vodi.
agregatna stanja: čvrstom, tečnom i gaso-
vitom. pH-V R E D N O S T
Od najvažnijih fizičkih i hemijskih oso-
bina vode, potrebno je napomenuti sle- Ova vrednost je pokazatelj koncentracije
deće. vodonikovih jona u vodi. Za hemijski čis-
tu vodu na temperaturi od 22°C pH = 7.
Što je neki rastvor kiseliji, pH-vred-
SPECIFIČNT TOPLOTN1 nost je manja, i obrnuto - bazni rastvor
KAPACITET ima veću pH-vrednost. U praksi se koriste
Voda ima vrlo visoku specifičnu toplotu u pH-vrednosti od 0 do 14.
odnosu na ostale materije u vodi. Stoga se pH-vrednost obuhvata samo disoci-
vodena masa u prirodi zimi sporo hladi a rane H-jone a time indirektno i OH-jone.
leti lagano zagreva, što predstavlja priro- Vrednosti za pH mogu se predočiti na
dnu regulaciju temperature na Zemlji. sledećoj skali:
PH = 0 123 45 67 8 9 10 11 12 13 14
ja k o s la b o n e u tr a ln o s la b o ja k o
k is e lo k is e lo bazno bazno
91
p I m ALKALITET move i magnezijumove soli), minerale i
organske kiseline, kao i mehaničke nečis-
Ove vrednosti pokazuju u kojoj količini
toće. Zato se vrlo retko može upotrebiti
se u vodi nalaze hidroksidi, karbonati i
direktno u industriji.
bikarbonati, što se vidi iz priložene tabele.
U v o d i se n a l a z e
A k o je h id ro k s id i k a rb o n a ti b ik a r b o n a ti
p = 0 m > 0 m
2p > m > p 2 p —m 2 (m - p) -
2p = m - 2p -
2p < m - 2p m - 2p
p = m P
POREKLO VODE
4.10.2. PREČIŠĆAVANJE VODE
Zemaljska kugla je ogroman destilacioni
aparat lcoji isparava vodu u atmosferu u Kako su uslovi za postizanje kvaliteta po-
vidu vodene pare. Ona se u visinskim slo- jedinih vrsta industrijskih voda različiti, i
jevim a kondenzuje i kao atmosferska načini pripreme vode su različiti.
voda pada na zemlju. Jedan deo te vode
ponovo otpari u atmosferu, drugi deo teče
površinom tla kao površinska voda a treći BISTRENJE VODE
deo prolazi kroz tlo i obogaćuje podzem-
Površinske vode sadrže u sebi osim leb-
ne vode. Deo podzemnih voda uliva se u
dećih materija i organska onečišćenja, pri
površinske vode (ponornice, izvori) ili se čemu je deo organskih materija u topivom
iskorištava kao bunarska voda. obliku a deo u koloidnom. Stoga u većini
Zahvaljujući toj ravnoteži kružnog to- slučajeva nije dovoljna obična filtracija
ka vode u prirodi nema bojazni od opšteg preko peščanog filtra, pa se primenjuje
potopa ili sveopšte suše, što bi značilo postupak bistrenja sa kontaktnim muljem,
kraj života na Zemlji. koji može služiti istovremeno za dekarbo-
Površinska voda je uvek mekša od du- nizaciju.
binske ili izvorske vode. U prirodi ne po- Grube mehaničke nečistoće u površin-
stoji hemijski čista voda. Svaka površin- skim vodama, kao što su čestice gline i
ska voda ili podzemna voda sadrži manje peska, uklanjaju se prolaskom kroz talož-
ili više otopljenih soli (uglavnom kalciju- nike, sedimentacijom. Posle toga u vodi
92
ostaju sitne dispergovane čestice, koloid- Bistra voda otiče preko perforiranog
ne čestice koje se mogu lako ukloniti do- čeličnog kanala postavljenog uza zidove
davanjem sredstava za flolculaciju (alumi- reaktora. Da bi se olakšao pristup reak-
nijum-sulfat ili ferihlorid). toru, napravi se most na gornjem delu na
Flokulacija aluminijum-sulfatom Al2 kojem se nalazi pumpa za povraćaj kon-
(S04)3 odigrava se najbolje kada su taktnog mulja u zonu reakcije i mešalica.
pH-vrednosti od 5 do 6. U donji deo reakcione zone dovode se
sirova voda i hemikalije. Potrebna turbu-
Ako se upotrebljava ferihlorid, flokula-
lencija postiže se mešalicom. Broj obrtaja
cija se dobro odvija u području od pH 8,
mešalice podešava se tako da se ne razbi-
pa i više. Stoga je ferihlorid pogodan za
ju nastale flokule.
istovremenu dekarbonizaciju i flokula-
Reakcioni mulj prolazi kroz prorez na
ciju. Aluminijum-sulfat se na našem trži-
donjem delu reakcionog prostora u zonu
štu može nabaviti u krupnim komadima
sedimentacije, gde se mulj razdvaja od
koji se rastvaraju u vodi u posudama za
vode. Voda koja izlazi iz flokulatora vodi
pripremu otopine, a zatim dozir-pumpama
se dalje na peščane filtre i prema potrebi
ubacuje u vodu.
na dalju obradu.
TALOŽENJE
FILTRACIJA
Taloženje je naredna faza u postupku bi-
Proticanjem vode preko filtracionog ma-
strenja vode u postrojenjima za flokulaci-
terijala, izdvajaju se čestice koje nisu pre-
ju-flokulatorima, odnosno reaktorima. thodno uklonjene taloženjem. Kao filtra-
Hidroksidi, koji nastaju hidrolizom alu- cioni materijal koristi se kvarcni šljunak
minijum-sulfata, odnosno ferihlorida, pr- granulacije od 0,5 do 6 mm. Na površini
vo nastaju u koloidnom obliku a tek posle filtracionog materijala stvara se sloj od
izvesnog vremena prelaze u fazu flokule. flokula (filtracioni kolač), koji pojačava
Da bi se povećala brzina koagulacije, efekat filtracije.
dozira se polielektrolit. Prema dužini filtracije, peščani filtri se
Polielektrolit gradi vrlo brzo grube flo- dele na spore, brze i ultrabrze filtre.
kule sa velikom brzinom taloženja. Ova Spori jiltri su danas praktično odbače-
reakcija dalje zavisi od temperature. Zbog ni. Prednost im je biološki stepen delova-
togaje potrebno zagrevati sirovu vodu na nja. Služili su za pročišćavanje površinskih
ulazu u flokulator na 15-20°C. Ukoliko je voda bez daljnje obrade.
potrebna istovremena. dekarbonizacija, Brzi filtri se danas najviše upotreblja-
neophodno je pored flokulanata i polielek- vaju. Kroz njih voda neprekidno struji
trolita dodati i odgovarajuću količinu pod određenim pritiskom koji zavisi od
kreča. preseka filtra i visine filtracionog sloja.
Reaktor se sastoji od olcruglog čelič- Građeni su od čelika i cilindričnog su ob-
nog ili betonskog bazena u koji je ugra- lika.
đen centralni deo za reakciju. Ispod tog Filtar deluje površinom celog volume-
dela nalazi se levak za mulj iz koga se pe- na filtracione mase. Ako filtar radi neko-
riodično ispušta sadržaj. liko sati, voda se bolje filtrira. U tome se
93
r
ogleda efekat adhezije - filtracioni sloj sa stepenom zasićenja aktivnog uglja i za-
zadržava čestice manjeg prečnika od pre~ visi od vrste ulja i njegove emulgacione
čnika slobodnog prostora između zrnaca sposobnosti.
peska. Aktivni ugalj ne sme se koristiti za uk-
Za filtraciju se koriste dva sloja peska: lanjanje ulja u prisustvu oksida gvožđa.
- donji, nosivi sloj, u visini do 30 cm,
granulacije 4-6 mm,
IZDVAJANJE VIŠKA
- gornji, radni sloj, granulacije 1-2 mm,
FI LORA IZ P I T K E V O D E -
a visina sloja zavisi od brzine filtra- DEZODORIZACIJA
cije (najčešće do 2 m).
Kada poraste otpor u filtru na 5-6 m Hlorisana pitka voda ne sme sadržati više
od 0,3 mg/1 aktivnog hlora. Količina koja
VS, ili kada je izlazna voda mutna, filtar
se dodaje podešava se prema koncentraci-
se ispira vazduhom i vodom.
ji sredstava kojima se vrši hlorisanje i sadr-
žaj klica. Kako količina Cl2 od 0,3 mg/1
daje vodi neugodan miris, vodu je potreb-
ULTRABRZIFILTRl
no dezodorisati. U ovu svrhu se takođe
Ovi filtri imaju kombinovano punjenje. koristi filtar sa aktivnim ugljem.
Gornji sloj se sastoji od aktivnog uglja Na ovaj način se odstranjuju i svi dru-
grube granulacije i deluje kao neka vrsta gi neugodni mirisi. Vek trajanja aktivnog
predfiltra, koji uklanja samo krupnije če- uglja, zavisno od zagađenja vode, iznosi
stice iz vode. Sitnije čestice se uklanjaju godinu do dve dana. Ovde se aktivni ugalj
na peščanom sloju, koji je smešten ispod takođe ne regeneriše, već se zamenjuje
novim.
aktivnog uglja. Na ovaj način se znatno pro-
dužava vreme filtracije.
PREČIŠĆAVANJE VODE
JONSKIM I Z M E N JI V A Č I M A
I Z DVAJ ANJ E ULJA
IZ K O N D E N Z A T A Izmenjivači su čvrste, u vodi netopive ma-
terije, sposobne da iz otopine elektrolita
Ako kondenzat sadrži veliki procenat ulja, prime na sebe pozitivne ili negativne jone
npr. iznad 10 mg/1, kondenzat se prevodi i da ih zamene ekvivalentnom količinom
kroz bazene u kojima se zadržava pola sa- vlastitih jona.
ta do sat. Tada se ulje odvaja od vode i is- Kako ta izmena obuhvata samo jone i
pliva na površinu. Ulje se iz kondenzata podleže zakonu o delovanju masa, ove ma-
potom izdvaja filtracijom kroz sloj aktiv- terije se nazivaju jonski izmenjivači.
nog uglja. Na taj način se može ukloniti Na osnovu toga da li se vrši izmena
maksimalno 20% ulja. Regeneracija ak- katjona ili anjona, izmenjivači se dele na
tivnog uglja nije moguća, stoga se iscrpe- katjonske i anjonske.
na količina ulja zamenjuje novom. Filtar
najbolje radi na temperaturi oko 100°C.
Sadržaj ulja preostalog u kondenzatu raste
94
NEUTRALNA JONSKA Ova vrednost za neutralnu jonsku ma-
I ZMENA. O M E K Š A V A N J E su obično iznosi do 25 m/h.
Katjonski izmenjivač, zasićen katjonskim
jonima, zamenjuje kalcijumove i magne- UTROŠAK SREDSTAVA ZA
zijumove jone, otpuštajući natrijumove REGENERACIJU
jone. Kako tvrdoću čine joni kalcijuma i
magnezijuma, ovaj postupak naziva se Teoretski utrošak sredstava za regeneraci-
omekšivanje vode. ju je ona količina sredstava potrebna da se
nadoknade izmenjeni joni iz jonske mase.
Omekšavaju se one vode koje nemaju
visoku tvrdoću. Stvarni utrošak je teoretski utrošak uve-
ćan za višak sredstava za regeneraciju. U
Omekšavanje se sprovodi provođenjem praksi se pokazao potrebnim.
vode preko omekšivača ili jonskog filtra u
Za neutralnu jonsku masu uzima se
kome se nalazi katjonska masa u neu-
najčešće 250 g NaCl/I mase. Posuda za so
tralnom obliku. Voda na izlazu iz filtra
manjih omekšivača smeštena je na vrhu
više ne sadrži kalcijumove i magneziju- omekšivača. Kod većih jonskih filtara za
move soli, već ekvivalentnu količinu neu- omekšavanje vode, posuda za so je odvo-
tralnih soli. Takva voda je mekana i ima jena. U oba slučaja voda protiče kroz po-
tvrdoću 0°N. sudu otapajući so, a zatim odlazi na jon-
Da bi jonska masa bila ponovo sposob- sku masu. Najčešće se koristi 10%-na
na da veže kalcijumove i magnezijumove otopina soli. Postrojenja za omekšavanje,
soli, potrebno ju je regenerisati. Rege- koja dnevno troše 0,5 t soli pa i više, ima-
neracija se vrši otopinom kuhinjske soli, ju bazene za so. U bazenima se priređuje
pri čemu se kalcijumovi i magnezijumovi 10%-ni rastvor soli koji se centrifugalnim
joni istisnu iz jonske mase a na njihovo pumpama uvodi u filtar.
mesto ponovo vežu natrijumovi joni. Dok posuda za so sadrži količinu soli
Da bi omekšivač dobro funkcionisao, potrebnu za jednu regeneraciju, dotle ba-
potrebno je zadovoljiti sledeće vrednosti. zen za so sadrži soli za dve regeneracije
pa i više njih. Za ekstremno visoku dnev-
Specifično opterećenje jonske mase je
nu potrošnju soli, grade se bazeni za vlažnu
minimalna, odnosno maksimalna količi-
deponiju soli. U tim bazenima se nalazi
na vode koju može preraditi jedan kubni prezasićen rastvor soli, koji se pumpom
metarjonske mase u jedinici vremena: transportuje do mešača gde se razređuje
sirovom vodom do potrebne koncentra-
Sp = (m3/h)/m3.
cije.
Ova vrednost treba da se kreće u grani-
cama od 5 do 40. RADNI PERIOD FILTRA
Brzina proticanja je količina vode u
jedinici vremena preračunata na efek- Radni period filtra omekšivača soli jon-
tivnu površinu filtra: skih filtara predstavlja vreme zasićavanja
jonske mase i vreme regeneracije. Radni
period jonskog filtra ne treba da bude kra-
ći od 8h ni duži od 24h.
95
ČIŠĆENJE JONSKOG PRIMER POVEZIVANJA
F I L T R A ZA O M E K Š A V A N J E OMEKŠIVAČA
VODE
Na slici 4.48 prikazano je postrojenje ko-
Na jonskoj masi se vremenom natalože je služi za omekšavanje vode. Mogu se
razne čestice nečistoće koje dolaze sa ne- kombinovati i dva jonoizmenjivača i jed-
dovoljno prečišćenom vodom ili zapr- na posuda za so. Tada je jedan jonoizme-
Ijanom kuhinjskom solju. Te čestice se njivač u pogonu a drugi se regeneriše.
najčešće sastoje od jedinjenja gvožđa i Omekšivači vode se koriste u postro-
glinenog mulja. jenjima gde se voda zagreva ili isparava,
Za čišćenje jonske mase koristi se hlo- pa postoji opasnost da se kamenac taloži
rovodonična kiselina. Ukoliko filtar nije na grejnim površinama, na cevima i zi-
u kiselootpornoj izvedbi, masa se mora iz- dovima kotlova i uređaja. Omekšivači vo-
vaditi iz njega. de služe za pripremu kotlovske vode, za
bojlere tople vode, u perionicama, u indu-
striji (hemijska, tekstilna, farmaceutska i
POSTUPAK ČIŠĆENJA slične).
Voda se ispusti iz filtra do gornjeg sloja jon- Omekšivači vode sastoje se od filtra sa
ske mase i ubaci se vazduh u količini od izmenjivačkom masom, posebne posude
1001/h i vremenu od 15 min. Masa se do- za so i cevnog razvoda sa armaturom pre-
bro rastrese i izmeša. Zatim se protustru- ko koje se voda omekšava, regeneriše i is-
jno pere vodom da bi se uklonio rastreše- pira izmenjivačka masa, i ispira posuda za
ni talog, sve dok izlazna voda ne postane so. Radni pritisak je obično do 6 bar, a
bistra. Ovaj postupak se ponovi. Voda se sa- radna temperatura od +5 do +50°C.
svim ispusti iz filtra a jonska masa se pre- Omekšivač vode izrađuje se od čelič-
baci u veću plastičnu posudu. U plastičnu nog lima. Unutrašnje i spoljašnje strane
posudu ulije se 15%-na kiselina u količini omekšivača zaštićene su kiselootpornim
od 1,5 do 2 1 po litri jonske mase. Ovako premazima.
potopljena jonska masa ostavi se da stoji Tokom prolaska vode kroz masu u
12 sati. Radi boljeg efekta kiselina se može omekšivač, joni iz soli koji čine tvrdoću
zagrejati na 50°C. Posle 12 sati delovanja vode zamenjuju se jonima iz soli koje ne-
kiselina se ispusti iz plastične posude a maju svojstvo da stvaraju kamenac.
masa se opere vodom. Za potpuno ispira- Posle omekšavanja predviđene količi-
nje kiseline potrebna je desetostruka koli- ne vode, omekšivačka masa se iscrpljuje.
čina vode u odnosu na jonsku masu. Masa Ova masa se regeneriše rastvorom kuhinj-
se zatim prebaci u filtar. Radi prevođenja ske soli, posle čega se ispira vodom. Tada
u Na-oblik regeneriše se 10%-nim ras- je uređaj spreman za dalju eksploataciju i
tvorom NaCl, uz dodatak od 20 g/1 mase pogon.
natrijum-karbonata (Na2C 0 3). Količina
kuhinjske soli treba da je dvostruka od
uobičajene, tj. oko 400 g/1.
Ispiranje je završeno kada je izlazna
voda potpuno neutralna.
96
MAGNETNA OBRADA VODE
97
uočena još tridesetih godina ovoga veka, fna masa (poznata kao aragonit-talk) koja
ali je praktična primena magnetno obra- u vidu mekog mulja otiče vodenom stru-
đene vode počela neposredno posle Dru- jom, ili se taloži pa naknadno ispira. Za-
gog svetskog rata. Postupak magnetne paženo je da magnetno obrađena voda
obrade primenjuje se i na druge tečnosti. takođe deluje na smanjivanje kamenca
Da bi magnetna obrada vode bila efi- nataloženog pre nego što je primenjen
kasna, potrebno je ispuniti sledeće us- magnetni uređaj.
love: Fizičke karakteristike magnetno obra-
- da postoji magnetno polje dovoljne đene vode ne menjaju se neograničeno
jačine, čije magnetne linije sila treba da dugo. U zavisnosti od načina korišćenja
deluju popreko na protok vode; ove vode (raspršivanje, dodir sa vazdu-
- da voda nije hemijski čista (destilo- hom i slično), fizičke karakteristike se
vana ili demineralizovana), već da sadrži vraćaju u prvobitno stanje posle nekoliko
izvesnu količinu jona rastvorenih soli i sati, odnosno nekoliko dana.
minerala;
- da voda struji kroz magnetno polje
određenom brzinom (po mogućnosti u
opsegu od 0,5 do 5 m/s).
Osnovna namena uređaja za magnetnu
obradu vode je sprečavanje stvaranja ka-
menca u uređajima sa tekućom vodom,
naroČito ako se ta voda zagreva na tem-
perature više od 60°C, kada se kamenac
stvara intenzivnije. Prolazeći kroz mag-
netno polje, voda ne menja svoj hemijski
sastav, pa se ne može reći da je ona „omek-
šana“. S druge strane, neznatno se menja-
ju neke njene fizičke karakteristike, kao
što su: viskozitet, površinski napon, elek-
trična provodnost i pH-vrednost (ukoliko
je pre obrade bila ispod vrednosti 7,5).
Međutim, veoma je značajno gubljenje
sposobnosti rastvorenih soli da stvaraju
tvrde kristale koji u vidu naslaga oblažu
instalacije i uređaje kroz koje teku ili u
kojima se nalaze. To se objašnjava dej-
stvom magnetnog polja na elektronske
orbite atoma u molekulima rastvorenih
soli. S obzirom na to da u vodi najčešće
ima kalcijum-karbonata (krečnjaka), pod
dejstvom magnetnog polja stvara se, ume-
sto tvrdih naslaga kamenca, nastalih sra-
stanjem kristala kalcijum-karbonata, amor-
98
4.10.3. SMETNJE U POGONU, UZROCII OTKLANJANJE
M esto S m e tn je U zro k O tk la n ja n je
L o š e o p r a n filta r
M u tn a v o d a to k o m P o n o v iti p r a n je
P o ja v a k o lo id n ih n e č is to ć a u
r a d n o g p e r io d a P rc th o d n o is ta lo ž iti k o lo id c
u siro v o j v o d i
Omekšivač ili
M e h a n ič k a z a p r lja n o s t j o n s k e O p ra ti i h e m ijs k i tr e tir a ti
neutralni P o ra s t p r itis k a u p o s u d i
m ase jo n s k u m asu sa H C I
jonski filtar
S k ra ć e n je r a d n o g G u b ita k m a s e iz frltra P re g le d a ti is p r a v n o s t d iz n i i
p e r io d a d o p u n iti m a s u
U s itn je n je m a s e u s le d m r ž n je n ja L a b o ra to r ijs k i is p ita ti k a p a c ite t
m e h . u d a r a i dr. m a s e i p o p o tr e b i
M e h a n ič k a z a p r lja n o s t m a s e z a m e n iti m a s u
D o b ro ra s tr e s ti m a s u , o p ra ti a p o .
p o tre b i i h e m ijs k i o č is titi
P ro b o j tv r d o ć e S p e c if ič n o o p te r e ć e n je v a n P o v e ć a ti, o d n o s n o s m a n jiti p r o to k
to k o m d o z v o lje n ih g r a n ic a P o n o v iti r e g e n e r a c iju
r a d n o g p e r io d a L o š e iz v e d e n a r e g e n e r a c ija P r o je k tn a g r e š k a
P re v is o k s a d rž a j N a u siro v o j v o d i P re g le d a ti in s ta la c ije i
M e š a n je s a s ir o v o m v o d o m p r o b n u s ta n ic u
Isp ita ti h e m ik a lije i p o
N e is p r a v n o s t h e m ik a lija z a p o tr e b i n a p r a v iti s v e ž e
o đ r e đ iv a n je tv rd o ć e
P o v e ć a n s a d rž a j N is k a te m p e r a tu ra P r e g le d a li a r m a tu n i n a
k is e o n ik a đ o v o d u p a re
Napojna
N e đ o v o ljn o d o z ir a n je h id r o z in a P r o k o n tr o lis a ti r a d p u m p e i
voda
is p r a v n o s t in s ta la c ije z a
h id r o z in
N is k a p H -v re d n o s t N e d o v o ljn o d o z ir a n je P r e g le d a ti p u m p u i in s ta la c ije
( p - a lk a lite t > 0) tr in a tr iju m -f o s f a ta z a tr in a tr iju m - f o s f a t
99
t
102
P R I R O D N A C I R K U L A C IJ A P R IN U D N A P U M P N A C IR K U L A C U A
O P 30° ^ +20° 30° O P
fv
50°
56 - 46° . +5° 52 - 44°
60° 60°
63 - 48° 62 - 50°
70°
71 - 54° -5 ° 69 - 56°
70°
80°
80°
84 - 65° -1 5 ° 83 - 66°
90° 90°
90 - 70° - 20° 90 - 70°
- S p o ljn a te m p e r a tu ra v a z d u h a
O - T e m p e ra tu r a o d v o d n o g v a z d u h a
P - T e m p e ra tu r a p o v ra tn o g v a z d u h a
Sl. 5.1. - Tokovi temperatura u polaznim i povratnim vodovima kod toplovodnog grcjanja u zavisnosti od spoljašnje
temperature vazduha (za spoljnu projektnu temperaturu od -2(f'C)
toliko štiti kotao tako da ne nastaje nisko- strojenja ili pre nego što postrojenje po-
temperaturna korozija na mestu priključe- čne da radi, može se stalno kontrolisati
nja povratnog voda. stanje izolacije cevovoda i opreme.
7) Ako se kotao loži gasom, proveriti
ispravnost blokada s obzirom na određeni
broj izmena vazduha u kotlu, odnosno u 5.3. NORMALAN POGON
totlarnici. 1) Tokom normalnog pogona obavezno
8) Posle ovih priprema kotao može se se pridržavati temperaturskih režima koji
startovati onako kako je to predviđeno uput- su dati na slici 5.1, s tim što se može kon-
stvom za rad postrojenja. U toku rada po- trolisati i automatika koja je eventualno
103
predviđena za rad u okviru postrojenja i 5.4. GAŠENJE PO STR O JEN JA
koja reguliše pojedine uređaje. Ukoliko je
za neko područje i postrojenje posebno 1) Postrojenja za centralno grejanje obi-
dat temperaturski režim, treba se prven- čno rade 14 - 16 sati tokom jednog grej-
stveno pridržavati njega. nog dana. Gašenje gorionika kotlova na
tečno i gasovito gorivo znači i trenutni
2) Nikako ne ubacivati više uglja u ko-
prestanak dovođenja toplote, odnosno pre-
tao ukoliko je vidljivo da će to povisiti
stanak sagorevanja. U kotao na ugalj po-
spoljašnju temperaturu vazduha.
trebno je pred kraj loženja obustaviti uba-
3) Ukoliko se kotao pregreje ili se usi- civanje goriva i dopustiti sagorevanje
jaju njegovi delovi, nikako ih ne polivati ostataka goriva.
vodom. Ako se veoma zagrejane površine U periodima veoma niskih temperatura
polivaju vodom, dolazi do trenutnog ispa- može se ložiti u minimalnom režimu i bez
ravanja vode i do stvaranja vodene pare. prekida. To znači da je dovoljno samo
Ova para može da izazove veoma opasne održavati plamen a vodu održavati na tak-
opekotine na osobama koje se nalaze u voj temperaturi da ne dođe do zamrzava-
blizini kotla. nja. Takođe je potrebno održavati i cirku-
4) U toku normalnog pogona treba kon- laciju, odnosno obezbediti strujanje da se
trolisati količinu pepela, ukoliko se ne od- neki delovi instalacije ne bi zamrzli.
vodi mehanički. Ovo je potrebno da bi se 2) Nikako ne zaustavljati pogon greja-
sprečilo zagušenje i omelo dovođenje va- nja sa punim ložištem goriva koje je osta-
zduha. Posle izbacivanja pepela i šljake, vljeno da tinja. Ovo može da dovede do
mogu ostati žar i sitni komadi uglja koji stvaranja gasova usled nepotpunog sago-
nije izgoreo. Oprezno i malim količinama revanja, koji mogu eksplodirati u ložištu
vode treba gasiti šljaku i pepeo da ne bi ili kanalima za dimne produkte sagore-
došlo do naglog isparavanja vode i širenja vanja, što može izazvati velike havarije.
neprijatnog mirisa i vodene pare.
3) Postrojenje ostaviti čisto i pripre-
5) Ako se prekine normalna cirkulacija
mljeno za rad u sledećem grejnom danu.
kroz kotao, voda u kotlu može da se pre-
greje. Potrebno je odmah smanjiti inten-
zitet sagorevanja. Pritvoriti dovod vaz-
duha, čime se sprečava oslobađanje nove 5.5. PRESTANAK RADA
količine toplote u kotlovskom ložištu. 1) Pod prestankom rada postrojenja sma-
6) Ukoliko je potrebno produvavati si- tra se prestanak i završetak grejne sezone
gurnosne cevi ili ventile sigurnosti, oba- (ukoliko se ne radi o parnom kotlu koji ra-
vezno kontrolisati nivo vode u kotlu i di za neke tehnološke potrebe u kupatili-
dopuniti sistem, obavezno smanjiti inten- ma, kuhinjama i perionicama tokom cele
zitet vatre u ložištu dok se ne uspostavi godine).
normalan nivo. 2) Postrojenje se mora očistiti, a delov
koji se moraju remontovati skidaju se i
odnose na pregled i remont.
104
3) Posle čišćenja i pripreme kotlova, ANOMALIJE U RADU
eventualnih redovnih i vanrednih pregle- POSTROJENJA KOJE
da, kompletnu instalaciju potrebno je na- REGISTRUJU INSTRUMENTI
puniti vodom i zaštititi je od korozije.
Ukoliko ne postoji hemijska priprema Rad postrojenja može se kontrolisati po-
moću dva instrumenta: termometra i ma-
vode, obavezno napuniti instalaciju kroz
tnagnetni uređaj za obradu vode. nometra. Svaka promena temperature
ukazuje na nepravilnost u radu postroje-
nja. O tim nivoima temperatura već je bi-
56. VANREDNE M ERE U OKVIRU lo govora u delu o praćenju temperatura
tople vode i spoljašnjih temperatura va-
POSTROJEN JA ZA CENTRALNO
zduha.
G REJAN JE
Promenu pritiska uvek prati promena
Uradu svakog postrojenja mogu nastati temperature. Kada nema promene tem-
neke nepravilnosti. U svakom uputstvu za perature, raste pritisak, posredi je nekakav
rukovanje određenim postrojenjima i ure- poremećaj u strujanju u cevnoj mreži ili u
đajima navode se nedostaci ili zastoji ko- kotlu zavisno od sistema za grejanje.
jimogu nastati i mere za njihovo otkla-
njanje.
POSTUPCI RUKOVAOCA
POSTROJENJA U SLUČAJU
VIZUELNI EFEKTI NEISPRAVNOG RADA
NENORM ALNO G RADA
U tačkama ovog poglavlja nekoliko puta
Neke pojave u toku rada postrojenja za su navođene anomalije i nepravilnosti ko-
centralno grejanje mogu se vizuetno je mogu nastati, kao i neki postupci za nji-
uočiti: hovo otklanjanje.
-dim u kotlarnici - nedovoljno otvo- Najvažnije je da nikovalac upoznapo-
ren ili zatvoren zaporni organ na odvodu stupke koje je neophodno preduzeti u slu-
dimnih gasova; čaju nenorm alnog rada, što mora biti
- vlažni zidovi kotla - veoma vlažno dato u uputstvu za rukovanje svake kot-
gorivo ili neka neispravnost u radu dim- larnice.
njaka; Kada rukovalac nije siguran da može
-usijanje pojedinih delova postrojenja - opraviti kvar na postrojenju, nikako se ne
smanjiti dovod goriva i zatvoriti dovod sme upuštati u opravku. Bolje je postro-
vazduha da bi se sprečilo sagorevanje i jenje ne uključivati u rad i obavestiti na-
proveriti nivo vode u kotlu i instalaciji; dležnu službu o nepravilnosti i nemo-
-veoma crn dim - neispravno loženje, gućnosti opravke.
otvoriti dovod vazduha i regulisati sagore-
vanje.
PITANJA
105
2 . Š t a s u p r i p r e m n i r a d o v i? 7 . K o j e s e v a n r e d n e m e r e p r e d u z i m a j u u o k v i r u ra d a
3 . Š ta s e p o d r a z u m e v a p o d s t a r t o m p o s t r o j e n j a i k o - p o s tro je n ja z a c e n tr a ln o g r e ja n je ?
j e r a d n j e t r e b a iz v r š i t i n e p o s r e d n o p r e d s ta r t? 8. K o ji s u v i z u e l n i e f e k ti n e n o r m a l n o g r a d a ?
4 . Š t a j e n o rm a la n p o g o n ? 9. K o je n e p ra v iln o s ti u r a d u re g is tru ju in s tru m e n ti?
5. K a d a s e g a s e p o s tr o jc n ja z a c e n tr a ln o g r e ja n je ? 10. Š ta m o r a r a d iti p o s l u ž i l a c p o s t r o j e n j a z a c e n t r a l -
6. K o je s e r a d n je iz v o d e p o p r e s ta n k u r a d a p o s tro je - n o g re ja n je u s lu č a ju n e is p ra v n o g r a d a p o s tro je n -
n ja z a c e n lr a ln o g re ja n je ? j a ili n j e g o v i h d e l o v a ?
r
6. ODRŽAVANJE PARNIH ITOPLOVODNIH
KOTLOVA
107
1
109
3) ako se javi sumnja da je postrojenje - karton podmazivanja sa podacima:
oštećeno u toj meri da postoji opasnost za ko, kada, gde, kojim sredstvima podmazu-
ljude i imovinu; je delove postrojenja;
4) ako je posuda oštećena, pa su po- - karton mera zaštite od smrzavanja.
trebne sledeće opravke: zavarivanje na zi- Osim ovoga, u kotlarnici obavezno tre-
dovima posuda, izmene više od 15% ukup-
ba da se čuva:
nog broja sprežnjaka ili vijaka, izmena
- kotlovska lcnjižica, lcoja se vodi po
jednog dela posude, zamena više od 50%
propisima za kotlove;
cevi cevnog registra, odnosno izmena
više od 25% zakovica u jednom sastavu; - knjižica posude pod pritiskom, koja
se vodi prema pravilniku o tehničkim nor-
5) ako su na površinama posude pri-
mativima za stabilne posude pod priti-
mećena razvlačenja, prsline, zarezi i dr.;
skom;
6) ako jedan od redovnih pregleda nije
- primerak glavnih projekata važnih za
dao zadovoljavajuće rezultate.
rad postrojenja (glavni mašinslci, građe-
vinski i elektroprojekat).
6.3. POGONSKADOKUM ENTACIJA
U KOTLARNICI
6.4. KONTROLE I PO STU PCI U
U svakoj kotlarnici obavezno je voditi po- POSEBNIM INCIDENTNIM
gonsku dokumentaciju, jer se u odgovara- SITUACIJAM A
jućim dnevnicima i kartonima moraju
nalaziti svi podaci iz kojih se konstatuje Od pogonskih aktivnosti usmerenih na
ispravnost ili neispravnost rada postro- obezbeđivanje sigurnosti pogona sa vi-
jenja, odnosno njegovih delova. sokim stepenom ekonomičnosti najvažni-
U dokumentaciju o rukovanju, kori- ja je neprekidna kontrola najvažnijih
šćenju i održavanju postrojenja i insta- pogonskih veličina i disciplinovano spro-
lacija za centralno grejanje spadaju: vođenje periodičnih kontrola funkcional-
- dnevnik rada postrojenja i instalaci- nosti određene opreme i obavljanje odre-
ja. U dnevnik se unose podaci koji se đenih preventivnih radova.
očitavaju na kontrolnim instrumentima,
zapažanja, kvarovi i oštećenja (dnevna
potrošnja goriva, spoljašnja i unutrašnja 6.4.1. TRAJANJE KONTROLE
temperatura, odgovarajući pritisci, vreme
puštanja u pogon i obustava rada). U ovom Tokom pogona parnih kotlova stalno se
dnevniku se mogu voditi i podaci o ispiti- kontrolišu:
'i
vanju i omekšavanju kvaliteta napojnih i - nivo vode u Vodokazima i
cirkulacionih voda;
- pritisak pare u kotlu.
- karton redovnog održavanja postro-
jenja centralnog grejanja sa podacima: Tokom pogona vrelovodnih i toplo-
ko, kada i gde obilazi postrojenja i insta- vodnih kotlova, kontrolišu se:
lacije, obavlja pregled i popravke; - cirkulacija vode kroz kotao i
110
- pritisak vode u kotlu i vrelovodnom Obavezno je održavati formu i boju
sistemu. plamena koja se utvrđuje u normalnim
U toku rada parnih i vrelovodnih kot- pogonskim uslovima. Forma i boja pla-
lova kontroliše se: mena zavise od vrste goriva, opterećenja i
- stanje vatre u ložištima. kvaliteta uređaja za sagorevanje.
Odmuljivanja i
odvodnjavanja:
Parnih kotlo v a * P o p o tr e b i č e š ć e
Vrelovodnih * P o p o tre b i č e š ć e
kotlova
Ekspanz. s u d o v a * P o p o tr e b i č e š ć e
rezerv. napoj. v o d e
Kivostati k o tlo v s k i *
Vodokazi na *
rezervoarima
Rezervoar g o riv a * P o p o tr e b i č e š ć e
Rezervoar * P o p o tr e b i č e š ć e
kompresora
Sedmično: a ič n o
a k tiv ir a n je ra d i
Delovaaje
* s p re č . b lo k ira n ja .
sigmnosnih
P r e p o č c tk a s c z o n c
ventila
k o n tr o la r a d a p r e m a
m a n o m e tr u
Delovanje r e g u la to ra
* * * Sezonsko: k o n tr o la i
pritiska v o d e, g o riv a ,
p o p o tr. p o d e š a v a n je
vazduha
Delovanje te r m o s ta ta
Kotlovski ra d n i *
Kotlovski s ig u r n o s n i *
111
P e tn a -
S e d m ič - T ro m e -
V rs ta r a d a D nevno e s to - M esečno S ezonsko N apom ena
no sečn o
dnevno
D c lo v a n je p r e s o s ta ta
K o tlo v s k o g r a d n o g * *
( p a r n i k o ta o )
K o tlo v s k o * *
sig u rn o sn o g
R a z n e ra d n e * *
nam ene
P o s le s v a k e
K o n tr o la d im n o g re g . s a g o r e v a n ja
b r o ja i s a s ta v a i re g . o d n o s a
d im n ih g a s o v a k o lič in e g o r iv a
i vazduha
P o s le p o r a s ta
C iš ć e n je d im n e te m p . d im n ih
s tr a n e k o tlo v a , * g a s o v a z a 3 0 °C
d im n ih k a n a la u o d n o su na
i d im n ja k a č is t k o ta o n a
p u n o m o p t.
P r o d u v a v a n je
P o p o tr e b i
e k u n o m a jz e r a
svaka sm en a
p o m o ću d u v ača čađi
C iš ć e n je filtra
U lje z a lo ž e n je
is p r e d d o v o d n ih * * P o p o tr e b i č e š ć e
pum pi
U lje z a lo ž e n je * * P o p o tr e b i č e š ć e
is p r e d g o r io n ik a
P o s le 3 0 0 d o
Isp re d p u m p i za 4 0 0 to n a
p r e to v a r u lja z a * p r e to v a r e n o g
lo ž e n je g o r iv a , p o
p o tr e b i č e š ć e
Z a v o d u is p r e d
r e g u la c io n e
* P o p o tr e b i č e š ć e
a r m a tu re i n a
u s is im a p u m p i
R a z n i p r e g le d i i
k o n tr o le
U n u tr a š n jo s t
v r e lo v o d n ih *
V iz u e ln a k o n tr o la
k o tlo v a k o n tr o la
c u r e n ja
T v rd o ć a v o d e *
Svaka sm ena
112
6.4.3. POSTUPCI UINCIDENTNIM Rad kotlova ili jedne jedinice može se
SITUACIJAMA prinudno prekinuti i zbog delovanja ,,blo-
kada“. Pošto svaki uzrok prekida rada ko-
Najnezgodnije incidentne situacije mogu tla ima svoje osobenosti a sprečavanje
nastati u toplovodnim i vrelovodnim kot- neugodnih posledica zahteva razne po-
lovima sa sagorevanjem uglja na kotlov- stupke, najopasniji slučajevi se posebno
skim rešetkama. opisuju.
-Ako nestane struje, celo postrojenje 1. Nestanak struje („potpuni prekid ra-
prestaje da radi, ali se proizvodnja toplote da postrojenja“).
u ložištu nastavlja kako usled akumuli-
1.1. Hitno (bez gubljenja vremena)
rane toplote raspaljenog uglja, tako i us-
sprečiti delovanje prirodne promaje pro-
led delovanja prirodne promaje u uslovima
diranjem vazduha kroz vazdušni trakt i
nepotpunog zaptivanja ložišta i vazdu-
levkove za ispust pepela iz zonskih pro-
šnog trakta.
maja.
- U uslovima prestanka cirkulacije
Zatvoriti vazdušne klapne. Usis venti-
vode kroz kotlove i mrežu ova toplota iza-
latora vazduha pokriti ceradom. Isto to
ziva porast temperature iznad 110°C i
učiniti na levkovima za ispust pepela.
isparavanje vode u kotlu, a time naglu
ekspanziju vrelovodnog sistema, koju re- 1.2. Paru, koja se može pojaviti u cevi-
gulacio,ni ventili ne mogu pratiti. ma ložišnih ekrana, odnosno na bubnju,
direktno ispuštati iz kotla u atmosferu
Neugodne posledice dužeg stajanja
otvaranjem odzračnih ventila, jer se na taj
kotla u navedenim uslovima mogu biti
način sprečava prodor pare u vrelovodni
opasne zbog:
cevovod i ekspanzioni rezervoar.
-prodiranja pare u cevovod, što izazi-
Istovremeno i hitno zatvoriti ventile
valokalno pregrevanje, nepredviđeno di-
ispred regulacionog ventila i ventila sig-
latiranje cevovoda i pojačano opterećiva-
urnosti ili ventil na cevovodu za održava-
nje fiksnih tačaka;
nje pritiska, kako bi se sprečilo prodiranje
- mešanja pare i hladne vode, što ima pare u ekspanzioni rezervoar.
zaposledicu hidrauličke udare unutar vre-
Ostaviti otvorene samo odzračne ven-
lovoda, koji mogu prouzrokovati lomove
tile kotla na kojima je para počela inten-
armature i cevovoda.
zivno da ističe iako kotao ima vise od-
zračnih ventila.
Ako se ne može prekinuti kretanje vo-
de i pare, prema ekspanzionom rezervoa-
ru odzrake kotla toliko otvoriti da pritisak
u kotlu padne ispod radnog pritiska siste-
ma. Po uspostavljanju uslova za nastavak
rada kotlova (obezbeđeno napajanje elek-
tričnom energijom), sprovesti sledeće ra-
dnje:
- uključiti pumpe za održavanje priti-
ska i obezbediti normalan radni pritisak
vrelovodnog sistema;
113
- dobro odzračiti kotao i ceo vrelovod- 4. Ako dođe do naglog gubitka vod
ni sistem; zbog kvara na mreži, odmah kotlove po-
- odzračne ventile kroz koje ističe para gasiti.
držati otvorenim sve dok na izlazn iz
ventila para ne prestane da ističe;
-u ključiti u rad mrežne cirkulacione 6.5. REM ONT PO STR O JEN JA ZA
pumpe; CENTRALNO G R EJA N JE
-u k lju čiti u rad kotlovske recirkula-
Postrojenja za grejanje stambenih i po-
cione pumpe;
slovnih prostora rade sezonski, tj. samo u
- nastaviti proizvodnju toplote. periodu od 15. oktobra do 15. aprila, s tim
2. Prekid rada pumpi, kotlovskog cir- da pogonslca spremnost postrojenja po-
kulacionog sistema. drazumeva period od 20. septembra do
10. maja.
Deluje blokada minimalnog protoka
vode kroz kotlove. Period od 10. maja do 20. septembra
koristi se uglavnom za remontne radove i
2.1. Ako radi više kotlovskih jedinica, konzervaciju postrojenja.
a ispadne jedna cirkulaciona pumpa, uk-
ljučiti rezervnu pumpu, pa nastaviti rad.
2.2. Ako rezervna pumpa ne može da / 6.5.1. KONZERVACIJA
se pusti u rad: 'Z POSTROJENJA ZA GREJANJE
- uključiti u rad dve pumpe za odr-
Konzervacija obuhvata sledeće:
žavanje pritiska i intenzivno odzrači-
vati ložišne ekrane, kako je navedeno u - konzervaciju kotlova i
tač. 1.2.; - konzervaciju vrelovodnih sistema.
- ako se proceni da kvar cirkulacionih Konzervacija kotlova podrazumeva
pumpi može potrajati duže, ugasiti kotlo- konzervaciju gasne površine kotlova i
ve izbacivanjem vatre sa rešetaka, preki- konzervaciju vodene strane kotlova.
nuti dovod uglja na rešetke i izbaciti ugalj
Konzervaciji gasnih površina kotlova
i šljaku iz ložišta.
obavezno prethode: temeljno čišćenje ga-
3. Prekid rada sistema za održavanje snih površina, popravka unutar kotla (ošte-
pritiska (kvar pumpi, kvar regulatora priti- ćeni šamot, vrata, poklopci, nadzorna
ska, nestanak vode u rezervoaru, veliki okna, dimne klapne i drugo).
gubici vode).
Konzervacija se obavlja unošenjem hi-
3.1. Zatvoriti ventile ispred regulatora groskopnih materijala:negašeni kreč CaO,
ili na cevovodu za održavanje pritiska. kalcijum-hlorid (CaCl) ili silikagel u po-
3.2. Do otklanjanja kvara na sistemu desnirn otvorenim posudama.
za održavanje pritiska ili do gašenja ko- Konzervaciji vodene strane kotlova
tlova izbacivanjem vatre sa rešetalca, osta- prethodi hemijslco čišćenje, a ako je potre-
viti u pogonu cirkulacione pumpe sve do bno, i popravka svih uređaja i opreme, ko-
sniženja pritiska na usisu pumpi ispod ji se nalaze u kontaktu sa kotlovskom vo-
0,5 bar. dom.
114
Kotlovi na kojima se obavljaju veći otpornim na visoke temperature, a ostale
radovi, kao zamena cevi, ne konzerviraju grafitiranom mašću;
se. Proizvođači kotlova obično daju uput- - ostale radove, koji su lcao potrebni
stva za postupke konzervacija. registrovani tokom rada postrojenja.
Za konzervaciju vrelovodnih sistema,
s obzirom na to da se radi samo o zaštiti
vodene strane cevovoda, važi isto pravilo 6.5.3. REMONT UREĐAJAZA
kao za kotlove: sprovodi se posle poprav- TRANSPORT ČVRSTIH GORIVA
ke opreme koja je u kontaktu sa vodom iz
- Popravak ili zamena transportnih
vrelovodnog sistema.
traka.
Radovi na konzervacijama postrojenja - Popravak ili zamena ležaja.
mogu se tretirati kao specijalistički (oba-
- Popravak pokretnih opterećenih ele-
vezno učešće specijalizovanog stmčnjaka
menata transportnih uređaja i zamena
hemijske struke).
oštećenih delova.
N a p o m e n a . - O d remontnih rado-
va navedenih od tačke 6.5.2 do 6.5.10
pogonsko osoblje obavlja samo one koje 6.5.4. REMONT VAZDUŠNIH I
na osnovu opremljenosti sredstvima rada DIMNIH KLAPNI
i kvalifikacionoj strukturi osoblja može
obaviti. - Razrađivanja pokretnih mehaniza-
ma, zamena oštećenih delova.
- Provera stepena zatvaranja klapni i
6.5.2. REMONT KOTLOVA sprovođenje radova eventualno potreb-
nog poboljšanja stepena zatvaranja.
Remont kotlova uglavnom obuhvata sle-
deće:
- zamena zaptivaka na kotlovskim po- 6.5.5. REMONT UREĐAJA NA
klopcima, vratima koji se tokom sezone SISTEMU TEČNOG GORIVA ZA
grejanja upotrebljavaju; LOŽENJE
- temeljito spiranje vodokaznih sta- Remont uglavnom obuhvata sledeće:
kala, popravak vodokaznih ventila, po po-
- temeljno čišćenje svih filtara i po po-
trebi zamenu stakala i zaptivaka;
trebi zamena oštećenih mrežica (voditi ra-
- popravku raznih pokretnih meha- čuna da gustima mreže tačno odgovara ra-
nizama koji su tokom sezone oštećeni ili dnim uslovima);
blokirani: nadgledna okna, šarnirske ve- - zamenu oštećene opreme i sekcije
ze, zamena polomljenih vijaka i drugih pratećih grejača, neispravnih termostata,
elemenata; manometara i termometara;
- popravku šamotnih ozida (za veće - zamenu pohabanih delova pumpi (ako
popravke i kompletne izmene ozida anga- konstrukcija pumpi to dozvoljava) ili za-
žuju se specijalizovane organizacije); menu novim pumpama (skinute pumpe
- sve vijke na spojevima izloženim vi- mogu popraviti specijalizovana predu-
sokim temperaturama namazati mastima zeća);
115
I
10. K o j a d o k u m e n t a c i j a s e m o r a v o d i t i u t o k u p o g o n a
6.5.7. REMONT REZERVOARA u j e d n o j k o t l a r n ic i?
NAPOJNE VODE 11. Š ta s e u p o g o n u r e d o v n o k o n t r o l i š e k o d k o t l o v a ?
12. Š ta t r e b a b i t n o u r a d i t i k a d a n e s t a n e s t r u j a u k o t-
Otvaranje, čišćenje, pregled i procena ko- la r n ic i?
rozionog oštećenja površina. Po potrebi 13. Š ta tr e b a u r a d i t i k a d a s e p o n o v o u s p o s t a v i e le k -
zamena korodiranih delova rezervoara. trič n a e n e rg ija ?
116
14. Š ta p o d r a z u m e v a k o n z e r v a c i j a p o s t r o j e n j a z a g r e - 19. Š ta p o d r a z u m e v a r e m o n t u r e đ a ja i o p r e m e z a
janje i k a k o s e iz v o d i ? h e m i j s k u i t e r m ič k u p r i p r e m u v o d e ?
15. Kako se i z v o d i r e m o n t k o t l o v a ?
2 0 . K a k o se v rši re m o n t re z e rv o a ra n a p o jn e v o d e ?
16. Šta se p o d r a z u m e v a p o d r e m o n t o m u r e đ a j a z a
2 1 . K a k o se o b a v lja re m o n t a rm a tu re ?
tran sp o rt č v r s t i h g o r i v a ?
2 2 . K a k o s e o b a v lja r e m o n t p u m p i?
17. Šta j e r e m o n t k l a p n i k o t l o v a ?
18. K ako s e s p r o v o d i re m o n t u re đ a ja u s is te m u 2 3 . K o iz v o d i r e m o n tn e ra d o v e n a e le k tr o in s ta la c ija -
tečnog g o r iv a z a l o ž e n j e ? m a i o p re m i?
117
7. VAZDUŠNO GREJANJE I
PROVETRAVANJE
118
Provetravanje se primenjuje u stambe- odsisnih elemenata, i izbacivanje tog vaz-
nim i manjim poslovnim zgradama, man- duha u okolinu preko zajedničkog venti-
jim prodavnicama, kao i u prostorijama u latora. Centralnom ventilajbijom celoku-
kojima nema velikih izvora zagađenja pna prostorija provetrava se ravnomerno
vazduha. ili gotovo ravnomerno. U sistemima venti-
lacije, kada se samo izvlači vazduh, retko
se primenjuje centralna ventilacija.
7.2. VENTILACIJA Lokalnom ventilacijom vazduh se od-
vodi sa određenog mesta u prostoriji (obi-
Prinudno provetravanje (ventilacija) pro- čno iznad najvećeg zagađivača) i ven-
storije ostvaruje se radom ventilatora. tilatorom izbacuje u okolinu. U jednoj
Energija koju ventilator predaje struji va- prostoriji može biti instalirano više si-
zduha troši se za savlađivanje otpora tre- stema za lokalno odsisavanje, ali se u tom
nja pri strujanju vazduha kroz kanale, slučaju obično ugrađuje i sistem za ubaci-
otvore za ubacivanje i izvlačenje vazdu- vanje vazduha.
ha, procepe i dr. Mehaničko provetravanje Za lokalno odsisavanje iz zagađenih
prostorije može se izvesti izvlačenjem sredina najčešće se koriste haube razli-
(odvođenjem) vazduha iz prostorije, uba- čitih konstrukcija, u zavisnosti od grane
civanjem (dovođenjem) svežeg vazduha u industrije, primenjene tehnologije i vrste
prostoriju i kombinovano: istovremenim zagađivača. Zadatak odsisne haube je da
dovođenjem svežeg i odvođenjem zaga- izvlačenjem minimalne količine vazduha
đenog vazduha. Iako se u praksi prime- efikasno odstrani isparenja sa mesta na-
njuju sva tri načina ventilacije prostorije, stajanja i spreči njihovo širenje po celoj
najbolji je treći način i jedino se on može prostoriji.
smatrati pravom ventilacijom. Najčešće se izrađuju haube sa bočnim
ili gornjim odsisom. Na slici 7.1 prikazana
je jedna bočna hauba. Trebalo bi da vaz-
7.2.1. VENTILACIJA duh struji ravnomerno po celom čeonom
ODVOĐENJEM VAZDUHA
Ventilator izaziva potpritisak na usisu
ventilatora i izvlači vazduh iz prostorije.
Odvođenjem vazduha stvara se u prostori-
ji potpritisak u odnosu na atmosferski, pa
vazduh iz okoline ulazi u prostoriju kroz
prozore i vrata. Ako su prozori i spoljašnja
vrata zatvoreni, vazduh se usisava kroz
procepe (fuge), a ako se vazduh usisava iz
susednih prostorija, spoljašnji vazduh ula-
zi u te prostorije kroz prozore.
Vazduh iz prostorije može se odvoditi
lokalno ili centralno. Centralna ventilaci-
ja podrazumeva odvođenje vazduha sa vi- Sl. 7.1. - OdsLma hauba sa bočnim usisavanjem vaz-
še mesta u prostoriji sistemom kanala i duha: 1 — čeona brzina na ulazu
119
preseku haube, što je ovim tipom haube U prostorijama u kojima zagađenje va-
teško postići. Ravnomernije brzine usisa- zduha nije izrazito (skladišta, magacini,
vanja postižu se haubama sa prorezima radionice) vazduh se može odsisavati ak-
(sl. 7.2). sijalnim ventilatorom smeštenim u spolj-
Kada se izvor zagađenja nalazi na ne- njem zidu. Obično se sa spoljašnje strane
kom stolu oko koga su raspoređeni radni- postavljaju lebdeće žaluzine koje spre-
ci, lokalno odsisavanje obavlja se pomoću čavaju strujanje u suprotnom smeru kada
viseće haube. Na slici 7.3 prikazana je je- je ventilator isključen.
dna viseća hauba, a naznačena i pre- Lokalno izvlačenje vazduha se skoro
poručena vrednost koliko dimenzije hau- uvek primenjuje u toaletima zgrada opšte
be treba da prelaze ivice radnog stola. i javne namene, a sve češće i u stambenim
Sličan tip hauba koristi se i za lokalno zgradama. Cilj je da se u toaletu stvori
odsisavanje vazduha u kuhinjama. Odsisne potpritisak u odnosu na okolne prostorije
haube se postavljaju iznad štednjaka i i tako spreči širenje mirisa. Vazduh uvek
obavezno imaju filtar koji sprečava pro- mora da struji od okolnih prostorija (obi-
dor masnih isparenja u kanal i ventilator. čno hodnika) ka toaletu, a nikako u obr-
nutom smeru.
7.2.3. VENTILACIJA
DOVOĐENJEM I ODVOĐENJEM
VAZDUHA
Kada se iz ventilisane prostorije vazduh
Sl. 7.3. —Viseća hauba iznad radnepovršine: samo izvlači, spoljašnji vazduh ulazi u pro-
1 - radna površina - sto, štednjak... storiju kroz otvore u zidovima. Kada se
120
prostorija provetrava samo dovođenjem šnji vazduh zimi ubacivao u prostoriju, ne
vazduha, zagađeni vazduh iz prostorije bi se ostvarili povoljni termički uslovi sre-
izlazi kroz otvore u zidovima. U oba slu- dine za ugodan boravak ljudi. Zbog toga
čaja prostorija je povezana sa okolinom. se sistemi za ventilaciju, po pravilu, kom-
Vazduh struji različitim intenzitetom kada binuju sa uređajima za grejanje, i to naj-
su prozori i vrata u prostoriji zatvoreni češće sa sistemom vazdušnog grejanja.
(vazduh struji samo kroz procepe) i kada
su otvoreni (razmena vazduha je mnogo
intenzivnija). To znači da na mehaničku 7.3. VAZDUŠNO GREJANJE
ventilaciju povratni uticaj ima prirodno
strujanje vazduha (u prostoriju ili iz nje). U sistemima vazdušnog grejanja radni
Intenzitet ventilacije se menja i teško ga fluid je vazduh. On se zagreva u uređaju
je kontrolisati i održavati u željenim gra- koji predstavlja izvor toplote u sistemu
nicama. grejanja (peć, grejač, kalorifer), a zatim se
uvodi u prostoriju gde se meša sa unu-
Tehnički je najbolje rešenje da se spo-
trašnjim (sobnim) vazduhom. Toplota ko-
ljašnji vazduh dovodi jednim (ubacnim)
ju donosi zagrejan vazduh nadoknađuje
sistemom za ventilaciju, a da se istovre-
toplotne gubitke prostorije i tako se odr-
meno zagađeni vazduh odvodi iz prostori-
žava željena unutrašnja temperatura.
je drugim, nezavisnim (odsisnim) siste-
mom za ventilaciju. Ovakvim rešenjem Zagrevanje vazduha može biti lokalno
ventilacije, praktično se zanemaruje uti- (izvor toplote je u samoj prostoriji) ili cen-
caj okoline na rad ventilacionog sistema. tralno.
Intenzitet ventilacije, iskazan kroz broj iz-
mena vazduha u prostoriji na sat, može se
lako regulisati i održavati na željenom ni- 7.3.1. LOKALNO VAZDUŠNO
vou. GREJANJE
Obično je sistem za dovođenje vazdu- Kalorifer je najjednostavniji uređaj za vaz-
ha centralni (jedan ventilator, kanalski dušno grejanje. Ima metalno kućište u ko-
razvod i veći broj elemenata za ubaciva- me su smešteni ventilator i grejač (sl. 7.4).
nje vazduha), dok sistem za izvlačenje Grejač predstavlja razmenjivač toplote
vazduha može biti centralni ili lokalni. izrađen od orebrenih cevi. Obično se na
Vazduh se odvoai centralnim sistemom iz čelične cevi postavljaju čelična rebra. Raz-
prostorija čiji je prostor relativno ravno- menjivači se izrađuju i od bakarnih cevi
merno zagađen. Lokalno izvlačenje va- sa rebrima od aluminijumskog lima. Va-
zduha primenjuje se kada u prostoriji po- žno je da rebra dobro (čvrsto) naležu na
stoje izraziti zagađivači vazduha, pa je cevi, kako bi kontaktni otpori prolazu
neophodno da se zagađeni vazduh odmah toplote bili što manji. U razmenjivač to-
odvede, pre nego što se raširi po celoj pro- plote dovodi se topla voda ili vodena para
storiji. iz centralnog toplotnog izvora. Na slici
U našim klimatskim uslovima, čisto 7.5 prikazan je sklop kalorifera. Vide se svi
provetravanje prostorija sistemom za ven- sastavni delovi, a na osnovu pomoćnih
tilaciju može se vršiti samo leti i u pre- linija može se zaključiti gde se koji deo
laznim periodima. Ako bi se hladan spolja- nalazi u sklopljenom uređaju.
121
I
123
Ova vrsta vazdušnih zavesa primenjuje se
u hladnjačama i skladištima sa niskom
unutrašnjom temperaturom. Mlaz hla-
dnog vazduha sprečava upad toplog spolj-
njeg vazduha u hlađenu prostoriju.
Iv
)-
votinjskog i mineralnog porekla), dim,
maglu i druge nečistoće. Da bi se u rad-
nim i proizvodnim prostorijama obezbe-
Sl. 7.8. - Aksijalni ventilator
dio potreban kvalitet vazduha, i spoljašnji
i recirkulacioni vazduh se pre ubacivanja
u prostoriju obavezno filtrira-
ju u postrojenjima za vazdu-
šno grejanje i provetravanje.
U zavisnosti od vrste i kon-
centracije zagađivača u vaz-
duhu, proces prečišćavanja
vazduha može se podeliti na
tri osnovne kategorije: filtri-
ranje, apsorpcija i otprašiva-
nje. Filtri imaju zadatak da iz
struje vazduha izdvoje čvrste i
delimično tečne čestice i tako
SI. 7.9. - Centrijugalm ventilator: 1 —ventilator; 2 - kaiš; 3 - elektromotor prečiste vazduh. Apsorpcija je
125
proces izdvajanja gasovitih primesa iz ot- Kada recirkulacioni vazduh nije mno-
padnog vazđuha. Otprašivanje je izdvaja- go zagađen, i kada u prostoriji nije potre-
nje prašine veće koncentracije (na primer, bno da se ispune mnogo strogi zahtevi za
tokom obrade drveta rezanjem i bruše- čistoćom vazduha, u komom se ugrađuje
njem, ili tokom rada sa praškastim mater samo jedan filtar klase do EU 4. Ako se u
rijalima u hemijskoj ili farmaceutskoj prostoriji zahteva ubacivanje vazduha
industriji). Filtrkanje vazduha primenjuje veće čistoće, onda se u ventilacionu ko-
se u svim ventilacionim i klimatizacionim mom ugrađuju dva filtra: prvi je pretfiltar
postrojenjima, a otprašivanje i apsorpcija (klase EU 2 do EU 4), a dmgi služi za iz-
samo u industrijskoj ventilaciji, odnosno dvajanje sitnijih čestica i on je klase EU 5
klimatizaciji. do EU 9. Pretfiltar (gmbi filtar) izdvaja
Prašina koja se nalazi u vazduhu deli se kmpnije čestice i na taj način štiti fini fil-
na grubu, finu i lebdeću prašinu. Shodno tar od brzog zaprljanja. U objektima u ko-
toj podeli, izvršena je i klasifikacija filta- jima se zahteva izuzetno visoka klasa či-
ra. Pripadnost filtra određenoj klasi defini- stoće vazduha (na primer: operacione sale,
sana je stepenom izdvajanja prašine iz određeni proizvodni pogoni elektronske i
vazduha, odnosno efikasnošću filtra. Što je farmac'eutske industrije) obavlja se troste-
veća klasa filtra, on ima veću sposobnost peno filtriranje lcoje se ostvaruje struja-
izdvajanja i može da eliminiše i čestice njem vazduha kroz tri filtra, i to: gmbog
vrlo malog prečnika. U tabeli 7.1 na- filtra (klase EU 2 do EU 4) na ulazu u ko-
vedene su osnovne klase filtara. S obzi- mom, finog filtra (klase EU 7 do EU 9) na
rom na to da se u praksi još uvek koriste i izlazu iz klimatizacione komore i apso-
stare i nove oznake klase filtara, dat je lutnog filtra (klase EU 12 do EU 16) na
uporedni pregled. mestu ubacivanja vazduha u prostoriju.
Filtri se izrađuju od različitih materi-
Tubela 7.1. jala. Od prirodnih materijala koriste se:
OSNO VNE K LA SE FILTARA pamuk, vuna i celuloza. Filtri se izrađuju
od tzv. netkanih tekstila. U poslednje vre-
N am cna
N ova oznaka S ta ra o z n a k a me filtarska masa se sve češće izrađuje od
tlltra
veštačkih materijala, od kojih su najzna-
čajniji: poliamidi, poliestri, polipropilen,
z a g rn b u
p r a š in u
EU 1 A polietilen, fiber-vlakna, teflon i dr.
Postoje različiti tipovi i konstrukcije
z a f in u
p r a š in u
E U 2 do E U 4 B i iBr filtara. Svaki od njih ima svoj domen pri-
mene i opseg klase. Najjednostavniji su
z a f in u
žičani filtri. Izrađuju se od isprepletene
p r a š in u
E U 5 do E U 9 C , do C 3
žice. Imaju zaštitnu funkciju jer sprečava-
v is o k o g
ju prodor većih predmeta (hartija, lišće i sl.)
k v a lite ta
u ventilaciono postrojenje. Ako se žica na-
z a le b d e ć u
ulji (premaže uljem) povećava se efekat
p r a š in u Q , R , S (H E P A ), izdvajanja.
E U 10 d o E U 18
( a p s o lu tn i T, U (U L P A ), V
f ilta r ) U tehnici ventilacije i klimatizacije naj-
češće se koriste kasetni filtri. U metalno
126
/
kućište (ram filtra) ugrađuje se filtarska
masa od prirodnih ili veštačkih materijala.
Kasetni filtri mogu biti ravni (smer stru-
janja vazduha ispred filtra upravan je na
filtarsku masu) ili je ugaoni (sl. 7.10).
127
lom i čvrste čestice u njemu pozitivno se Kada se bira materijal za kanale, treba-
naelektrišu. Zatim vazduh struji između lo bi obratiti pažnju na sledeće zahteve:
ploča pod naponom i čestice se izdvajaju -p o v ršin a kanala treba da je glatka
na negativno naelektrisanim površinama. (manji pad pritiska pri strujanju);
Filtri sa aktivnim ugljem odlično ap- - kanali moraju biti otporni na korozi-
sorbuju gasove. Obavezno se koriste u ju i nezapaljivi;
skloništima, jer neutrališu dejstvo hemij-
- materijal ne sme biti higroskopan (da
skih borbenih sredstava (otrova). U po-
lako upija vlagu);
slednje vreme koriste se i u malim klima-
-jedinicama (sobnim klimatizerima) za - kanali treba da su male težine (zbog
izdvajanje (neutralisanje) duvanskog di- lakše montaže) i da su dugotrajni;
ma i mirisa u stanu. - proizvodnja i montaža kanala treba
da bude što jeftinija.
Za izradu vazdušnih kanala najčešće
1 3 .2 3 . K anali za vazduh se koristi čelični lim. Lim je obično po-
cinkovan, a može biti premazan i nekim
Kanali služe za razvođenje vazduha po zaštitnim slojem.
objektu. U zavisnosti od namene vazduha
Kanali mogu imati kružni i pravou-
koji se transportuje, vazdušni kanali mo-
gaoni poprečni presek. Za manje protoke
gu biti: razvodni, povratni, za svež vaz-
vazduha obično se primenjuju kružni ka-
duh, za otpadni vazduh itd. Termički nali, a za veće pravougaoni. Treba težiti
pripremljen vazduh u komori mrežom da odnos kraće i duže stranice poprečnog
razvodnih kanala dovodi se do mesta uba- preseka pravougaonog kanala bude u gra-
civanja u svaku ventilisanu (ili klimatizo- nicama do 1 : 2 (max 1 : 4). Debljina lima
vanu) prostoriju. Ako je grejanje vazdu- zavisi od veličine preseka kanala i pritiska
šno, vazduh koji se izvlači iz prostorija vazduha u njemu. U svetu se danas kanali
povratnim kanalima vraća se u komoru na sve češće izrađuju industrijski (serijska
ponovnu obradu. Kanalima za svež vazduh proizvodnja u fabrici). Zbog toga je iz-
spoljašnji vazduh dovodi se od mesta usi- vršena standardizacija veličine kanala.
sa na fasadi objekta ili van objekta do cen- Standardima su propisani prečnici kruž-
tralne komore. Vazduh koji se lokalno od- nih kanala i dužine stranica pravougao-
sisava vodi se kanalima za otpadni vazduh nih. U našoj zemlji se kanali još uvek rade
van objekta. po meri na samom objektu, pa se izrađuju
Vazduh od komore do ventilisanih pro- u različitim, često nestandardnim veli-
storija treba da se dovede što kraćim pu- činama, u skladu sa zahtevom projektanta
tem, kako bi kanalska mreža bila kraća, i postrojenja za ventilaciju i klimatizaciju.
samim tim jeftinija. Kanali treba da zau- Kanali se po dužini spajaju savijanjem
zimaju što manje mesta, treba da imaju lima (tzv. falcovanje), i to mašinski. Po-
određenu krutost, kako bi što manje proiz- stoji više tipova šavova, kao što su: ležeći
vodili i prenosili buku. Tokom eksploata- (sl. 7.13), Pitsburg šav (sl. 7.14), džepni
cije sistema, kanali se prljaju (taloženjem itd. Gotovi delovi kanala spajaju se pomo-
prašine), pa ih je potrebno s vremena na ću L-profila. Gvozdeni profil širine od 20
vreme očistiti. do 40 mm (zavisno od preseka kanala)
128
hteva se klasa propustljivosti, tako da se
uobičajeno ne sprovodi test zaptivenosti
kanala za vazduh.
Na mestu gde kanal skreće (obično za
90°) ugrađuju se kolena. Kolena, račve,
prelazni komadi i sl. nazivaju se jednim
imenom fazonski komadi. Svi ti elementi
prouzrokuju pad pritiska u struji vazduha.
Kolena treba da su glatka (bez oštrih ivi-
ca), izvedena sa odgovarajućim radijusom
krivine, tako da izazivaju što manji pad
Sl. 7.13.- Podužno spajanje kanala - ležeći šav
pritiska (sl. 7.15). Da bi se održalo ravno-
mernije strujanje po preseku kanala, u ko-
lena se postavljaju skretni limovi (sl. 7.16)
ili usmeravajuće žaluzine.
129
vazduha koriste se: rešetke, anemostati,
mlaznice, linijski difuzori, vrtložni difu-
zori itd. U centralnim sistemima grejanja
i ventilacije, vazduh se najčešće izvlači
preko rešetki.
Rešetke sc izrađuju od aluminijum-
skog lima, čeličnog lima ili plastificiranog
čeličnog lima. Uglavnom su pravougao-
nog oblika, a različitih veličina, zavisno
Sl. 7.17. —Odvajanje struje vazduha - ra&va za krušne
kanale: A -površina preseka kanala; Q - zapreminski od potrebnog protoka vazduha.
protok vazduha Rešetke se mogu konstruisati od ispre-
pletene žice (obično se koriste za odsisa-
vanje vazduha), sa fiksnim i sa pokretnim
lamelama. Lamele mogu biti jednoredne i
dvoredne. Jednoredne lamele mogu biti
postavljene horizontalno ili vertikalno. U
rešetkama sa dvorednim lamelama one su
postavljene i horizontalno i vertikalno.
Pravac istrujavanja vazduha može se us-
meravati postavljanjem lamela u određeni
položaj. Na slici 7.19 prikazana je stan-
Sl. 7.18. - T-račva za pravougaone kamate
131
mora za mešanje ili sekcija za mešanje. U postrojenja vazdušnog grejanja po-
Odnos mešavine svežeg i recirkulacionog stavlja se termostat koji meri temperaturu
vazduha može biti stalan, ili promenljiv. vazduha u prostoriji i poredi je sa posta-
Osim navedenih elemenata ventilacione vnom vrednošću. Senzor temperature se
komore, ovakvi sistemi imaju i grejač. postavlja ili u kanal odvodnog vazduha ili
Obično se upotrebljava toplovodni grejač, u samu prostoriju. Ako je senzor tempera-
ali postoje i rešenja sa zagrevanjem pa- ture u prostoriji, mora se voditi računa o
rom ili elektrogrejačima. tome da bude postavljen na neko repre-
Sistem za ventilaciju može da se kom- zentativno mesto. Senzor nije dobro posta-
binuje sa grejanjem radijatorima, koje ta- viti tako da bude izložen direktnom Sun-
da predstavlja dežurno grejanje. Radija- čevom zračenju, da se nalazi neposredno
tori greju prostoriju i kada je sistem za pored mesta ubacivanja pripremljenog
ventilaciju isključen (van radnog vreme- vazduha ili da je u blizini grejnog tela, jer
na). Grejanje radijatorima obično nado- u tom slučaju temperatura koju meri sen-
knađuje transmisione gubitke toplote, dok zor ne odgovara srednjoj temperaturi vaz-
ventilaciona komora pokriva toplotne gu- duha u prostoriji. Na osnovu razlike izme-
bitke usled provetravanja. Ovo rešenje se đu stvarne i željene temperature vazduha
često primenjuje tokom rekonstrukcije u prostoriji, termostat, preko regulatora,
objekata i prilikom naknadne ugradnje deluje na ventil ispred grejača u komori.
sistema za ventilaciju. U zavisnosti od vrste ventila i položaja
pumpe, regulacija kapaciteta (odavanja
toplote grejača) ostvaruje se ili promenom
protoka radnog fluida ili promenom tem-
7.5. REGULISANJE perature vode na ulazu u grejač.
Rad centralnog toplovodnog grejanja ra- Kada komora radi i sa svežim i sa re-
dijatorima može se dvojako regulisati: cirkulacionim vazduhom, njihov odnos
centralno i lokalno. Centralno regulisanje (odnos mešanja) može biti stalan i pro-
se ostvaruje promenom temperature raz- menljiv. Protok se menja pomoću regula-
vodne vode i naziva se kvalitativno reg- cionih žaluzina (dempera). Položaj žalu-
ulisanje. Lokalno regulisanje se izvodi na zina može se menjati ručno ili automatski.
samim grejnim telima promenom protolca Kada je regulacija ručna, obično se samo
grejnog fluida. Protok vode se menja po- menja položaj žaluzina prilikom prebaci-
moću radijatorskog ventila, a regulacija vanja sa zimskog na letnji režim. Žaluzi-
može biti ručna ili automatska. Za auto- na se može ručno prebacivati i na pogon
matsku regulaciju neophodno je da na ra- sa 100% recirkulacionog vazduha u perio-
dijatorskim ventilima budu termostatske du uzgrevanja objekta (pre početka rad-
glave. Izborom postavne vrednosti na ter- nog vremena i prelaska na normalan re-
mostatskoj glavi bira se željena vrednost žim rada), što je redak slučaj.
temperature u prostoriji. Ventil automat- Automatska regulacija za promenu po-
ski menja protok vode kroz radijator u ložaja regulacionih žaluzina koristi elek-
skladu sa trenutnim gubicima toplote pro- tromotorni pogon. Radom motora obično
storije i održava zadatu temperaturu vaz- diriguje termostat koji meri temperaturu
duha. mešavine i u zavisnosti od njene vredno-
132
sti menja udeo svežeg vazduha. Rad žalu- celokupnog postrojenja za grejanje i ven-
zina na usisu svežeg i recirkulacionog tilaciju. Presostat meri razliku pritisaka
vazduha je obično spregnut, tako da se ispred i iza filtra i upoređuje se sa dozvo-
pritvaranjem jedne žaluzine, proporcio- ljenom vrednošću. Kada se dostigne gra-
nalno otvara druga i tako se održava kon- nična zaprljanost filtra (izražena preko
stantna ukupna količina (protok) vaz- odgovarajućeg pada pritiska u filtru) uklju-
duha. čuje se alarm (obično signalna lampica na
kontrolnom panelu) koji informiše mko-
vaoca postrojenja da je potrebno zameniti
7 6 EKSPLOATACIJA SISTEMA ZA filtar.
GREJANJE IVENTILACIJU Ako nije ugrađena automatska kontro-
la, onda se zaprljanost filtra kontroliše
Za razliku od postrojenja za grejanje koja vizuelno. Obično se iskustveno zna posle
se koriste samo zimi, uređaji za ventila- koliko je vremena potrebno zameniti ili
ciju se koriste leti, zimi ili tokom cele go- očistiti filtar za vazduh.
dine. Jasno, u poslednja dva slučaja ure-
đaji za ventilaciju moraju biti spregnuti sa Centrifugalni ventilatori se obično po-
sistemom za grejanje. kreću elektromotorima preko kaišnog pre-
nosa. S vremena na vreme treba prokon-
Postrojenja za grejanje obično u radu trolisati da li je kaiš dovoljno zategnut.
imaju povremene prekide: (noću se zagre- Ako je kaiš labav, nastaje proklizavanje,
vanje prekida ili je ograničeno). U po- koje ima za posledicu manji broj obrtaja
slovnim objektima i fabrikama grejanje se ventilatora, pa time i manji protok vaz-
isključuje i vikendom, pa treba voditi ra- duha kroz sistem. Ako je kaiš previše za-
čuna o periodu uzgrevanja prvog radnog tegnut, izložen je većim mehaničkim na-
dana posle prekida. Dovoljno uzgrevanje prezanjima, pa se brže kida.
zgrade trebalo bi da se ostvari do početka
radnog vremena. Postrojenje za ventila-
ciju je obično ulcljučeno samo u toku rad-
nog vremena i vrlo retlco radi van tog pe-
rioda. Ima i izuzetaka: magacini, skladišta P I T A N JA
prehrambenih proizvoda itd., u kojima je
1. Zašto se prostorije provetravaju?
sistem za ventilaciju neprekidno uključen.
2. Koje su karakteristike prirodnog provetravanja?
Tokom eksploatacije i održavanja po- 3. Kakva je razlika između ventilacije odvođenjem
strojenja za vazdušno grejanje i venti- vazduha i ventilacije dovođenjem vazduha?
laciju, najčešće se menja filtar. Tokom ra- 4. Kada se primenjuje lokalno odsisavanje vaz-
duha?
da, prašina iz vazduha se izdvaja na
5. Po kom principu radi vazdušno grejanje?
filtarskoj masi i filtar se prlja. Sa zaprlja-
6. Koji su osnovni delovi kalorifera?
njem filtra, povećava se otpor strujanju
7. Koja je osnovna razlika između kalorifera i vaz-
vazduha i smanjuje protok vazduha kroz dušne zavese?
komom. Učestalost zamene filtra zavisi 8. Kada se primenjuje aksijalni, a kada centrifugalni
od namene objekta,'vrste i intenziteta za- ventilator?
gadivača. Informacija o stanju zaprljano- 9. Kako se filtri dele po klasama?
sti filtra obično je u sklopu automatike 10. Koji su osnovni tipovi filtra za vazduh?
133
11. Kakve osobine treba da imaju materijali za izradu 15. Kako se reguliše odavanje toplote grejača u ko-
kanala? mori?
12. Kako se spajaju kanali od čeličnog lima? 16. Zašto se i kako menja odnos svežeg i recirkula-
13. Koji su osnovni tipovi elemenata za ubacivanje i cionog vazđuha u postrojenjima za vazdušno gre-
izvlačenje vazduha? janje?
14. Zašto se sistem za ventilaciju kombinuje sa po- 17. Kada se menja fdtar u postrojenjima za grejanje i
strojenjem za grejanje i kako? ventilaciju?
Treći razred
1. DALJINSKO GREJANJE
137
Sl. 1.I. - Šematski prikaz kotlovskog postrojenja
kanale (5), pa se kroz dimnjak (6) odvode ne bi nastale neželjene posledice usled
u atmosferu. Proizvedena vodena para zaprljanja cevi kotlovskih grejnih povr-
dovodi se u parni razdelnik (7), odakle se šina. Voda se u napojni rezervoar uvodi
zatim odvodi ka potrošačima. U napojni preko degazatora, u kome se oslobađa deo
rezervoar (8) dovodi se voda omekšana u rastvorenih gasova i delimično zagreva, a
postrojenju za hemijsku pripremu vode voda se dogreva u napojnom rezervoaru.
(9), prema kvalitetu vode koji zahtevaju Tako zagrejana napojna voda uvodi se u
pojedini tipovi kotlova prema parametri- kotao napojnom kotlovskom pumpom
ma vodene pare koja se proizvodi. U na- (10). Ova principijelna šema sadrži osnov-
pojni rezervoar takođe se dovodi i kon- ne elemente, bez obzira na vrstu goriva
denzat iz rezervoara (11) pomoću pumpe koje se sagoreva u kotlovskom ložištu.
za kondenzat (12). Ovaj kondenzat (koji
se vraća od potrošača) mora biti čist, kako
138
1.2. TOPLIFIKACIONA iz kondenzacionih turbina ili na protivpri-
PO STRO JEN JA tisnim turbinama, za tehnološke potrebe i
za grejanje industrijskog kompleksa.
Sa gledišta urbane tehnologije, toplifi-
Na slici 1.2 data je osnovna šema ter-
kacija gradova kod nas odavno nije impe-
rativ, već svakidašnja potreba u daljem moelektrane u kojoj se osim proizvodnje
razvoju gradova i njegovih delova. Prob- električne energije može pripremati i
lemlokalnih grejanja pojedinačnih stano- topla voda za grejanje i vodena para za
va i manjih objekata pojednostavljuje se i tehnologiju. Ona se skraćeno naziva ter-
rešava kompleksnim toplifikacionim si- moelektrana —toplana (TE —TO).
stemima, koji uključuju proizvođače to- Za izgrađena ili rekonstruisana grad-
plotne energije i cevovodne mreže za ra- ska jezgra ili rejone veoma su pogodne
zvod fluida koji je nosilac toplote. toplane sa vrelovodnim kotlovima (vrela
U jedan sistem daljinskog grejanja mo- voda znači da je temperatura vode viša
gu biti uključeni proizvođači toplotne od 110°). Sa stanovišta kontinualnog po-
energije koji koriste klasična fosilna go- gona ovakva toplana možda nema oprav-
riva ili nuklearna goriva, iako još uvek danja, s obzirom na to da su uglavnom u
neznatno u odnosu na proizvodnju ukup- pogonu od 6 do 8 meseci u godini.
ne toplotne energije. Praktična primena Za snabdevanje toplotom potrebnom
nekih drugih izvora toplotne energije u za grejanje znatno su pogodnije kombi-
toplifikacionim sistemima daljinskog gre- nacije toplane i termoelektrane (TO —TE).
janja, kao što su termalne vode ili Sunče- Na slici 1.3 prikazanaje jedna termoelek-
va energija, još uvek je u razvoju ili eks- trana sa vrelovodnim kotlom kojim se u
perimentima. zimskom periodu pokriva vršna potrošnja
Postrojenja za proizvodnju toplotne toplotne energije za grejanje. Koncepcija
energije mogu se klasifikovati na sledeći ovakvog postrojenja je znatno složenija
način: za izgradnju i zahteva određene prateće
- postrojenja za proizvodnju toplotne uslove. Sigurno da je velika prednost
energije za potrebe dobijanja elek- ovakvih toplana i termoelektrana u tome
trične energije; što njihovo uključenje u generalni sistem
- postrojenja za proizvodnju toplotne za snabdevanje elektroenergijom znatno
energije u tehnološke svrhe; može rasteretiti velike iermoelektrane u
- postrojenja za proizvodnju toplotne periodima remonta, zastoja ili vršnih op-
energije za grejanje i za pripremu terećenja.
sanitarne tople vode. Na slikama 1.4 i 1.5 prikazana su po-
Toplotna energija može se proizvoditi strojenja za toplifikaciju sa parnim kotlo-
u takvim postrojenjima koja proizvode vima i izmenjivačima toplote, s tim što je
električnu energiju u termoelektranama u drugom slučaju predviđena potrošnja
uključenim u sistem za snabdevanje elek- pare i za tehnološke potrebe i za grejanje.
troenergijom. Za industrijske potrebe Toplifikacioni sistemi, kada su u njih
ovakva postrojenja mogu biti uključena u uključene samo toplane, prema načinu
industrijske energane u kojima se može proizvodnje toplotne energije mogu se
koristiti para, regulisanim oduzimanjem podeliti u dve grupe:
139
3
Sl. 1.2. - Toplifikaciono postrojenje u kombinaciji sa termoelektranom: 1 —parni kotao; 2 —glavni parni ventil;
3 - kondenzaciona turbina; 4 —generator; 5 - turbinski kondenzator; 6 - kula za hlađenje vode; 7 —pumpa za
rashladnu vodu; 8 —ventil za regulaciju oduzimanja pare u turbini; 9 —izmenjivač toplote sistema vodena para -
vrela voda; 10 - cirkulaciona pumpa; 11 -potrošač vrele vode za potrebe grejanja; 12 —regulacioni ventil;
13 —pumpa za kondenzat; 14 - napojni rezervoar sa degazatorom; 15 —postrojenje za hemijsku pripremu vode;
16—napojna kotlovska pumpa; 1 7 - pumpa za kondenzat
Sl. 1.3. - Toplifikacionopostrojenje u kombinaciji termoeiektrane sa vrebvodnim kotlom za pokrivanje vršnih potrošnji
uezoni grejanja: 1 - parni kotao; 2 - glavni parni ventil; 3 - kondenzaciona turbina; 4 - generator; 5 - turbinski
iondenzator; 6 - kula za hladenje vode; 7 —pumpa za rashladnu vodu; <3—ventil za regulaciju oduzimanja u turbini;
V pumpa za kondenzat; 10 —izmenjivać toplote sistema vodena para —vrela voda; 11 —potrošač vrele vode; 12 —cir-
kulaciona pumpa; 13 - regulacioni ventil; 14 - napojni rezervoar sa degazatorom; 15 —postrojenje za hemijsku
priprcmu vode; 16 - napojna kotlovska pumpa; 17 - vrelovodni kotao za vršna opterećenja; 18 - cirkulaciona
pumpa za vrelu vodu; 19 —trokraki ventil za mešanje; 20 - izmenjivač toplote sistema vrela voda —vrela voda
141
Kada se projektuju novi gradski de-
lovi, bezuslovno se u infrastrukturi plani-
raju toplodalekovodi. To znači da se kao
redovan komunalni element posmatra top-
lana za grejanje. Bez obzira na vrstu ge-
neratora toplotne energije za toplifika-
cioni sistem, glavne prednosti centralnih
toplana u odnosu na pojedinačne su sle-
deće:
- ugraduju se kotlovske jedinice znat-
no većeg kapaciteta; poznato je da
se cena kotla svedena na proizvede-
nu jedinicu toplotne energije sma-
njuje sa porastom kapaciteta;
- kotlovska ložišta se projektuju za
određenu vrstu goriva, pa je i stepen
Sl. 1.5. - Toplijikaciono postrojenje sa potrošačem pare
korisnosti ložišta optimalan;
za tehnološkepotrebe: 1 —parni kotao; 2 —razdelnik - stepen korisnosti ovakvih kotlova je
pare; 3 —potrošač pare u tehnološke svrhe; 4 —odvajač viši nego kotlova manjeg kapaciteta;
kondenzata; 5 - regidacioni ventil; 6 - izmenjivač
toplote vodena para - vrela voda; 7 - cirkulaciona - moguće je izvesti viši stepen automati-
pumpa; 8 - potrošač vrele vode; 9 - odvajač zacije, je r relativna cena automatike
kondenzata; 1 0 - rezervoar za skupljanje kondenzata;
11 -pum pa za kondenzat; 12 - napojni rezervoarsa
znatno opada s povećanjem kapa-
degazatorom; 13 - napojna kotlovska pumpa citeta postrojenja. Efikasnost rada je
veća kada se određene veličine mogu
meriti je r cena instrumenta ne zavisi
1.2.1. TOPLANESA od veličine kotla, kao ni regulacio-
VRELOVODNIM KOTLOVIMA nih elemenata i uređaja. Uodnosu na
veća postrojenja, relativna cena zna-
U toplanama sa vrelovodnim kotlovima tno opada;
mogu se koristiti svi oblici klasičnih fosil- - brojpotrebnihpomoćnih uređaja opa-
nih goriva, odnosno čvrsta (ugljevi, drvni da a raste njihov kapacitet, što tako-
otpaci, biomasa), tečna (razni derivati đe snižava cenu proizvedene toplotne
nafte) i gasovita goriva. Sa gledišta eko- energije;
nomičnih rezervi uglja i onih koje će vre- - za velika postrojenja može se obez-
menom postati ekonomične, s obzirom na bediti kvalifikovanije osoblje, što osi-
stalna istraživanja, trebalo bi u našoj zem- gurava pouzdaniji pogon;
lji koristiti pretežno rezerve uglja. Među- - toplana može da se locira u grad-
tim, u pojedinim zonama gradova koji se skim naseljima tako da ne ometa nor-
toplificiraju, veoma teško bi bilo postaviti malnu komunikaciju i život grada,
skladište uglja, skladište šljake i pepela, kao i da se ispune optimalni uslovi
obezbediti kontinualan i nesmetan tran- zaštite čovekove okoline;
sport itd. Zbog toga se u takvim toplana- - centralizacijom toplana uštedi se i
ma koristi tečno ili gasovito gorivo (uko- prostorza skladištenje goriva i, even-
liko ga ima), ili njihova kombinacija. tualno, šljake i pepela;
142
- veliki objekti se sigurnije ipovoljnije Najbitnije prednosti koje ima toplifi-
snabdevaju gorivom. kacioni sistem daljinskog grejanja vrelom
U izboru generatora toplotne energije, vodom kao nosiocem toplote u odnosu na
odnosno o tome da li će se primeniti parni paru uglavnom su sledeće:
ili vrelovodni kotao, presudnu ulogu ima - nema problema u vezi sa vraćanjem
vrsta potrošača. Ukoliko postoji potreba kondenzata;
zatehnološkom parom, usvaja se parni ra- - toplotni gubici u cevovodima su ma-
zvod, dok se u određenim slučajevima pri- nji;
menjuje razvod i pare i vrele vode. - jednostavnija je mreža toplodaleko-
Para kao nosilac toplotne energije ima voda i jednostavnije se polaže;
određene prednosti: - ceo toplifikacioni sistem jednostav-
- toplotna energija se može transporto- nije se reguliše prema opterećenju
vati bez pumpi, odnosno bez dodat- potrošača;
nog utroška energije, ali sa gubitkom - vek trajanja cevovoda je znatno duži;
pritiska u parovodu; - u slučaju havarije cevovoda, mnogo
-m anji su troškovi izgradnje postro- je manja opasnost ako se koristi vre-
jenja; lovodni sistem nego sistem vodene
-jednostavna je redukcija pare viso- pare visokog pritiska.
kog pritiska na željene parametre, a
pomoću izmenjivača toplote dobija
se vrela voda; 1.2.2. DIREKTNIIINDIREKTNI
- moguća je direktna kombinacijapro- SISTEM DALJINSKOG GREJANJA
izvodnje električne i toplotne ener-
Kada še usvaja vrelovodni toplifikacioni
SUe-
sistem daljinskog grejanja, u principu se
Međutim, toplifikacioni sistemi sa pa- može usvojiti direktni ili indirektni sistem
romkao nosiocem toplote imaju i znatnih daljinskog grejanja.
nedostataka:
Na slici 1.6 šematski je prikazan vre-
-složenije je vraćanje kondenzata i lovodni sistem sa kotlom direktno uklju-
održavanje kvaliteta kondenzata;
čenim u sistem daljinskog grejanja. Ova-
-parni dalekovodi se moraju odvod- kav sistem je primenjen u velikom broju
njavati, i imaju složene sisteme kom- toplana. U pogledu toka vode, mreža da-
penzacija toplotnih dilatacija na me- ljinskog grejanja i kotlovski krug predsta-
stima skokova cevovoda; vljaju zatvoren sistem, dok se sa aspekta
-n a sta je korozija u cevovodima za temperatura vode ipak formiraju dva struj-
kondenzat; na kola. Jedno kolo je mreža daljinskog
- toplotni gubici su znatno veći, s tim grejanja sa potrošačima, a drugo kolo je
što se mora računati i na kvalitetnu kotao sa hladnom i toplom recirkulacijom
izolaciju; (recirkulacioni krug sa recirkulacionim
- konstrukciona rešenja za sprečavanje vodom i recirkulacionim pumpama). Tem-
toplotnih dilatacija cevovoda su slo- perature vode u prvom krugu su obično
ženija. 130/75°C ili do 150/75°C, pri čemu je mo-
143
koja nastaje usled slobodnog kiseonika,
mora se vršiti stalna degazacija ili dozira-
nje hemikalija u sistem, što znatno pove-
ćava pogonske troškove.
Na slici 1.7 prikazan je drugi sistemsa
vrelovodnim kotlom, odnosno indirektni
sistem ili dvokmžni sistem. Ovaj sistemje
takođe naišao na široku primenu. Osnova
Sl. 1.6. -Direktan sistem toplifikacionog postrojenja sa indirektnog sistema je formiranje dva od-
vrelovodnim kotlom: 1 - vrelovodni kotao;
2 - recirkidaciona pumpa; 3 —regulacioni ventil vojena sistema, odnosno cirkulaciona ko-
kotlovskog cirkulacionog kruga; 4 - regulacioni ventil la, međusobno nezavisna, kako u pogledu
cirkulacionog kruga; 5 — cirkulaciona pumpa;
6 —potrošač toplote za potrebe grejanja
cirkulacije, tako i u pogledu pritiska. U
primarnom kolu se nalazi vrelovodni ko-
tao, i kako pritisak u primarnom kolu ne-
guća regulacija temperature vode u po- ma nikakvog uticaja na sekundarno kolo,
laznom vodu u zavisnosti od spoljašnje koristi se obično voda visoke temperature
temperature vazduha. Ova promena tem- na izlazu iz kotla, u granicama od 180 do
perature u polaznom vodu postiže se me- 200°C, kako bi se dobila što veća tempera-
šanjem određene količine vode iz kotla, turska razlika između predajnika i prijem-
čija je temperatura konstantna, i vode na nika toplote u izmenjivaču. Cirkulaciju
ulazu u kotao. Ako kotao ima vodogrejne vode u primarnom kolu omogućavaju po-
cevi, ulazna temperatura u kotao ne bi tre- sebne cirkulacione pumpe. Temperatura |
balo da bude niža od 130°C, da bi se sa vode na ulazu u kotao iznosi najmanje
sigurnošću izbegao nastanak niskotempe- 130°C, a opadanjem opterećenja ona ra-
raturske korozije. Ovo ne važi za gasovita ste, jer se sistemreguliše tako što jedan deo
goriva, pri čijim sagorevanjima se ne po- vode primarnog kola obilaznim vodom
javljuju sumporna jedinjenja. ponovo dolazi u kotao, mešajući se sa po-
vratnom vodom iz izmenjivača. Tempera-
Sa gledišta recirkulacije, povoljnije je
da temperatura vode na izlazu iz kotla
bude što viša, i da je u granicama od 180
do 200°C, jer se na taj način smanjuje ko-
ličina vode koju treba recirkulisati. Među-
tim, povišenjem temperature vode na izla-
zu iz kotla termodinamički se uslovljava i
porast pritiska koji treba održati u siste-
mu, a to nije povoljno za objekte direktno
priključene na mrežu daljinskog grejanja.
Veoma nepovoljna strana ovog sistema je Sl. 1.7. —Indirektan sistem toplifikacionog postrojenja
sa vrelovodnim kotlom: 1 —vrelovodni kotao;
ta što sva voda koja prolazi kroz grejna 2 - cirkulaciona pumpa primarnog kola; 3 —izmenjivač
tela potrošača, odnosno izmenjivače, pro- toplote sistema voda —voda; 4 — trokraki ventil za
lazi i kroz kotao, tako da velika količina mešanje za regulaciju temperature vrele vode u
primarnom i sekundarnom kolu; 5 — cirkulaciona
vode mora biti hemijski pripremljena. Da pumpa sekundarnog kola; 6 —potrošač toplote za
bi se sprečila korozija sa vodene strane, potrebe grejanja
144
tura vode na izlazu iz kotla održava se većava pogonske troškove. Sprečava se ili
konstantnom. Na taj način se kotao veo- smanjuje prljanje grejnih površina na
ma efikasno štiti od niskotemperaturske strani dimnih gasova jer je zbog male za-
korozije, jer se smanjenjem opterećenja premine vode, u dvokružnom sistemu,
povišava temperatura vode na ulazu u ko- bez posebnih teškoća moguće držati kotao
tao, dok opada temperatura izlaznih dimnih neprekidno u toplom stanju. Takođe se
gasova. izbegava visok radni pritisak kotla, u za-
Prednosti indirektnog sistema u odno- visnosti od konfiguracije terena, jer su
suna direktni, uglavnom su sledeće: primarni i sekundarni deo sistema odvo-
-pritisak vode u primarnom kolu ne jeni.
zavisi od pritiska u sekundarnom
kolu;
1.2.3. VODENA PARAU
-kotao se veoma jednostavno i efika-
KOTLARNICAMA SA
sno štiti od niskotemperaturske ko-
VRELOVODNIM KOTLOVIMA
rozije;
-primarno kolo ima relativno mali Iskustva velikih toplana sa većim brojem
sadržaj vode i potpuno je odvojeno vrelovodnih kotlova pokazala su da je
od sekundarnog kola, tako da se po- veoma praktično ugraditi još jedan kotao
treban kvalitet kotlovske vode jedno- manjeg kapaciteta, na primer kotao u
stavno održava; blok-izvedbi, za proizvodnju pregrejane
-moguće je graditi velike jedinične pare. Prvo važno pitanje koje se rešava
kapacitete. korišćenjem pregrejane pare jeste efika-
san rad duvača čađi. Obično se kod vrelo-
Glavni nedostaci indirektnog sistema vodnih kotlova primenjuje sistem sa du-
su: vačima čađi koji koristi komprimovan
- izmenjivači toplote unekoliko posku- vazduh koji se prethodno zagreva kao me-
pljuju postrojenje zato što je za njih dijum za duvanje. U nekim slučajevima
potreban određeni smeštajniprostor, troškovi nabavke i ugradnje navedenog
a zbog dodatne transformacije to- blok-kotla sa pregrejanom parom manji
plote imaju toplotne i strujne gu- su od troškova instalacija za pripremu vaz-
bitke. duha za duvače čađi. Prema tome, ugrad-
Pored navedenih dobrih rešenja dvo- njom jednog kotla za pregrejanu paru,
kružnog, odnosno indirektnog sistema, kako je to šematski prikazano na slici 1.8,
rešiva su i sledeća pitanja. Omogućava se mogu se rešiti sledeće fimkcije:
potpuna zaštita kotlova jer se kvalitet vo- —obezbeđenje povoljnog medijuma
de iz mreže daljinskog grejanja redovno (pregrejana para) za duvače čađi;
kontroliše. U direktnom sistemu grejanja —zagrevanje mazuta za transport i cir-
kroz kotao cirkuliše 1 0 -2 0 puta veća ko- kulaciju do gorionika (manje dimen-
ličina vode nego u indirektnom sistemu. zije grejača sa parom nego grejača sa
Prema tome, uvek je moguće obezbediti toplom vodom);
kvalitet vode za dvokružni sistem, što je —degazacija dodatne napojne vode za
kod direktnog sistema veoma teško i po- kotao, kao i dodatne vode za sistem;
145
-9
Sl. 1.8. - Toplifikaciono postrojenje sa vrelovodnim kotlom iparnim kotlom: 1 —parni kotao; 2 —vrelovodni kotao;
3 -p a rn i razdelnik; 4 - cirkulaciona pumpa primarnog kola; 5 - izmenjivač toplote sistema voda —voda;
6 —trokraki ventil za mešanje za regulaciju temperature vrele vode u primarnom i sekundarnom kolu;
7 — cirkulaciona pumpa sekundarnog kola; 8 - potrošač toplote za grejanje; 9 - ekspanziona posuda za održavanj
pritiska u sekundarnom cirkulacionom kolu i dopunu sistema vodom; 10 —napojni rezervoar sa degazatorom;
11 - postrojenje za hemijsku pripremu vode; 12 - grejanje objekta toplane; 13-pum pa za kondenzat;
1 4 - zagrevanje teškog ložnog ulja; 1 5 - napojna pumpa parnog kotla; 1 6 - duvač čađi
I— © — I
i * J --------- 1
r
4
4
146
- održavanje pritiska u sistemu toplo- 1.3. POSTROJENJA ZA
vodnog grejanja sa parom kao os- KORIŠĆENJE GEOTERMALNE
novni sistem; ENERGIJE
-grejanje objekta toplane.
Pod pojmom geotermalne energije uglav-
■ Na slici 1.9 prikazan je poseban sistem nom se podrazumeva topla voda koja sa-
direktnog toplifikacionog sistema pod na- ma izbija iz unutrašnjosti Zemlje, ili se
zivom kalikva.* U ovom sistemu topla buše bunari za takvu vodu. Ova voda izbi-
voda u kaskadnom izmenjivaču toplote ja u obliku gejzira, odnosno toplih izvora
priprema se direktnim mešanjem pare i ili arteskih bunara. Ove tople vode su se
vrele vode. Jedan deo povratne vode kori- prvobitno koristile uglavnom za kupanje
sti se za ponovno mešanje sa parom, a je- (balneološka dejstva voda) ili za piće.
dandeo se vraća u degazator i napojni re- Savremenijim metodima istraživanja,
zervoar za kotao. Jedan deo proizvedene u poslednjih nekoliko decenija, moguće je
pare može se koristiti za tehnološke po- prognozirati izdašnost izvora geotermal-
trebe u nekom drugom procesu. nih voda i temperaturu tih izvora. Tempe-
rature ovih voda mogu biti više i od 90°C.
147
Na slici 1.10 prikazana je kompleksna Takođe se pumpom (12) topla vodal
šema korišćenja geotermalne vode. Iz bu- može slati za grejanje staklenika (13) ilil
šotine cevovodom (1) topla voda se do- plastenika preko grejača (14), a takođesel
vodi do jednog uređaja (2) u kome se vr- može grejati tlo u staklenicima cevimal
ši degazacija (izdvajanje gasova) vode. (15). Odavde se voda može provesti krozl
Naime, skoro sve geotermalne vode sa- izmenjivač (16) koji služi za grejanje bu-|
drže gasove, pretežno metan (CH4). Ovaj narske vode. Ova bunarska voda se poti-|
gas je goriv i može da se sakuplja u ne- skuje pumpom (17) i služi za zalivanjel
kom delu postrojenja, što može izazvati (18) staklenika ili plastenika. Na krajusel
eksploziju. ohlađena voda izbacuje u kanale, vodoto-|
kove ili veštačka jezera za to predviđena.
Voda oslobođena gasova dolazi u rezer-
voar (3), koji služi i kao neka vrsta aku- Pri korišćenju geotermalnih voda, ne-|
mulatora, jer ukoliko je on pun, voda se ne ka od ovih faza ili primena može se izo-|
dovodi iz bušotine, odnosno izvora. Dalje staviti. Međutim, tu i nastaju najveći pro-l
blemi u primeni ovih voda, kad su ul
se pumpom (4) preko trokrakog regula-
pitanju veće količine. Određenim propisi-[
cionog ventila (5) topla voda odvodi do
ma se dozvoljava najviša temperatura vo-l
izmenjivača toplote. Trokraki regulacioni
da koje se mogu ulivati u otvorene vodo-l
ventil (5) ima davač temperature i ukoliko
tokove. To važi pod pretpostavkom dal
temperatura u sekundarnom kolu poraste,
geotermalna voda nema u sebi materijel
jedan deo tople vode se preko trećeg kra- koje mogu biti opasne za ljude i životinjs-|
ka ventila (5) vraća u rezervoar (3). Kroz ki svet. Geotermalne vode sa aktivniml
izmenjivač toplote sistema voda - voda solima, koje mogu stupati u hemijske re-
(6) pumpa (8) vrši cirkulaciju sekundarne akcije, ne smeju se ispuštati u vodotokovel
vode, koja služi za grejanje kod korisnika niti u otvorene slivne kanale i slično. Tol
(7) . Ovaj sistem rada sekundarnog kola može potpuno da uništi biljni i životinjski|
može biti zadovoljen temperaturskim ni- svet u tim vodama.
voom geotermalnih voda samo do određe-
ne spoljašnje temperature okoline u kome
geografskom području je izvor. Ako je to
1.4. KUCNE TOPLOTNO-PREDAJNE |
nedovoljno, u sekundarni krug uključuje
se još jedan izmenjivač koji vodu zagre- STANICE
janu geotermalnom vodom zagreva još do Sistemi daljinskog grejanja mogu biti di-l
potrebne temperature. Ovaj drugi sistem, rektni i indirektni. Kada su temperaturel
koji je vezan za klasičnu toplanu, uklju- grejne - polazne vode niže, kućne toplo-l
čuje se kada temperatura okoline opadne tno-predajne stanice priključuju se direk l
ispod neke određene vrednosti. tno na sistem daljinskog grejanja, odno-l
Dalje, voda koja je prošla izmenjivač (6) sno na primarnu razvodnu mrežu. Kadal
dolazi u rezervoar (9), odakle se pumpom su temperature polazne vode više, kućnel
(10) može prebaciti u sisteme za banjske instalacije se u toplotno-predajnim stani-T
(balneološke) potrebe ili za rekreativne cama indirektno priključuju na sistempo-l
potrebe (zatvoreni bazeni za plivanje). moću razmenjivača toplote. U njemu seol
148
sekundarnoj strani priprema voda za gre- - graničnik protoka koji služi za ogra-
janje temperature 90/70°C. ničenje protoka kako ne bi došlo do
Direktno priključenje kućne toplotno- prekomernog strujanja vode za gre-
■predajne stanice moguće je samo kada su janje;
grejna tela u zgradi takva da mogu iz- -reg u la to r temperature sa termosta-
đržati maksimalni radni pritisak. U indu- tom u razvodnom vodu koji dejstvu-
strijskim objektima to je moguće kada je u zavisnosti od spoljašnje tempe-
rostoje vazdušni grejači, konvektori i rature vazduha;
drugi grejači koji obezbeđuju izdržavanje - merač utrošene količine toplote;
iritiska dovodne grejne vode. U većini - slavine za pražnjenje i odzračivanje,
slučajeva stambeni objekti se greju pomo- manometri, termometri, hvatači pr-
ću razmenjivača toplote, odnosno indi- ljavština i slično.
rektnim povezivanjem na sistem daljin- Šematski prikaz jedne kućne toplotno-
skog grejanja. -predajne stanice u direktnom sistemu
Za ispravan rad instalacije i kućne to- daljinskog grejanja dat je na slici 1.11.
ilotno-predajne stanice, treba da postoji Kada je temperatura polazne grejne
sledeća armatura: vode u razvodnom vodu promenljiva, za-
-ventil za sniženje pritiska, da se u visno od spoljašnje temperature vazduha,
kućnu instalaciju ne bi prenosio vi- kućna toplotno-predajna stanica ne mora
sok pritisak iz primarne razvodne imati i regulator temperature.
mreže; Kućna instalacija se indirektno priklju-
- sigurnosni ventil za slučaj da reduk- čuje preko razmenjivača toplote koji se
cioni ventil otkaže; postavlja u kućnoj toplotno-predajnoj
stanici, što je pogodno jer se kućna insta-
-glavni ventil za zatvaranje u priklju- lacija odvaja od primarne mreže daljin-
čnim vodovima daljinske mreže; skog grejanja. Glavni nedostatak je što se
-glavni ventil za zatvaranje razvod- u procesu razmene gubi nešto energije u
nog i povratnog voda priključka ku- razmenjivaču toplote, armaturi i cevo-
ćne toplotno-predajne stanice; vodima i neizolovanim delovima.
Vazdušni sud
Sl. 1.11. —Kućna toplotno-predajna stanica
u direktnom priključenju na sistem Grejno telo
daljinskog grejanja
pf] Davač spoljne
V temperature
149
Sl. 1.12. —Kućna toplotno-predajna stanica u indirektnom VazduŠni vodovi
150
PITANJA 10. Kako izgleda indireklni sistem daljinskog gre-
janja?
1. Kako izgleda eiementarna šema jednog kotlov- 11. Koje su prednosti indirektnog sistema u odnosu
skog postrojenja? na direktni sistem?
2. Kakva mogu biti postrojenja za proizvodnju to- 12. Koje prednosti donosi parni kotao u toplani sa
plotne energije? vrelovodnim kotlovima?
3. Kako izgleda toplifikaciono postrojenje koje mo- 13. Kakav je sistem grejanja sa mešanjem?
že i da proizvodi električnu energiju (TO - TE)? 14. Kako izgleda postrojenje za korišćenje geoter-
4. Kakvu fiinkciju ima vrelovodni kotao u sistemu malne energije?
TO-TE? 15. Kako izgleda kućna toplotno-predajna stanica u
5. Kako izgleda toplifikaciono postrojenje sa pa- direktnom sistemu?
rom? 16. Koju osnovnu armaturu mora imati kućna toplo-
tno-predajna stanica?
6. Kako izgleda toplifikaciono postrojenje sa parom
kada postoji i tehnološka potrošnja pare? 17. Kako izgleda kućna toplotno-predajna stanica u
indirektnom sistemu?
7. Koje su prednosti a koji nedostaci vodene pare
18. Koju osnovnu armaturu i opremu mora imati
kao nosioca energije?
kućna toplotno-predajna stanica u indirektnom
8. Koje su prednosti vrelovodnog sistema daljin- sistemu?
skog grejanja? 19. Kako izgleda šema instalacije kućne toplotno-pre-
9. Kako izgleda direktni sistem daljinskog grejanja? dajne stanice ako postoji i sistem za klimatizaciju?
151
2. SNABDEVANJE TOPLOM POTROŠNOM
VODOM
2. GORIVO
23. POJEDINAČNAI CENTRALNA
POSTROJENJA ZA ZAGREVANJE Može se koristiti čvrsto gorivo, i to koks,
TOPLE POTROŠNE VODE mrki ugalj, lignit (naročito je dobro ako je
sušen). Najpovoljnija granulacija je ko-
Postoji veliki broj različitih pojedinačnih
grejača za vodu. ,,Bojler“ je grejač za cka, odnosno veličina od 30 do 60 mm.
toplupotrošnu vodu, koji ima skoro svako Ukoliko se koristi tečno ili gasovito gori-
domaćinstvo. Pojedinačni bojleri se ugla- vo, sagorevanje se vrši preko odgovara-
vnom koriste u stanovima ili drugim lo- jućih gorionika.
kalnim mestima potrošnje. Ovi bojleri
uglavnom imaju električne grejače ili ko- 3. P R E P O R U Č E N I E L E M E N T I
riste prirodni gas. Češće je centralno R E Ž IM A RADA
snabdevanje, kao što je prikazano na slici
4.28. u delu udžbenika za II razred. Na toj Da bi se postigao nominalni kapacitet i
šemi je prikazana toplotno-predajna stan- stepen korisnosti kotla, odnosno peći, u
ica sa pripremom tople potrošne vode za eksploataciji, potrebno je pridržavati se
jednu veću stambenu zgradu. preporučenih elemenata režima rada peći.
153
4. O B U S T A V L J A N J E G R E J A N J A Veličine preporučenih elemenata re-
žima rada peći zavise od kapaciteta peći.
Po završetku sezone loženja, kotao, od-
Veći iznosi preporučenih elemenata od-
nosno peć, dimnjaču i dimnjak dobro
govaraju pećima većih kapaciteta i obr-
očistiti. Preko leta vodu ne ispuštati iz si-
nuto.
stema grejanja, već po potrebi povremeno
dopunjavati. Preporučuje se da se preko
leta postave u ložište vrećice sa silika- POSEBNA UPUTSTVA
gelom ili sud sa negašenim krečom, da bi
vazduh u kotlu, odnosno peći ostao suv. 1. PUŠTANJE U RAD I
Tako se sprečava korozija. Sva vrata, pri- REDOVNA KONTROLA
klopci i poklopci treba da budu zatvoreni i
Peć i instalaciju napuniti vodom. Pre pu-
dobro zaptiveni.
štanja u rad, proveriti da li su peć i insta-
lacija za grejanje ispravni, da li su svi
priklopci, zasuni, ventili, merni i regula-
5. O P A S N O S T O D SMRZAVANJA cioni instrumenti ispravno podešeni.
Ako je grejanje u zimskom periodu van Kod pumpnog grejanja pustiti u rad
pogona, pre nastanka niskih temperatura cirkulacione pumpe. Ukoliko je dimnjak
vodu treba ispustiti. Otvoriti ventile na nov, peć se ne sme držati stalno pod pu-
nim kapacitetom, dok se dimnjak potpuno
grejnim telima i ventile za odzračivanje.
Slavine za pražnjenje ostaviti otvorene ne osuši. Pre početka rada i u toku rada
držati se uputstva koje daje proizvođač
sve do ponovnog punjenja instalacije.
peći.
Ukoliko je grejanje prekinuto kratkotra-
jno, peć treba ložiti toliko da ne dođe do Po proveri ispravnosti peći i instala-
smrzavanja. cije, sasvim otvoriti priklopce na donjim
Nije povoljno ostaviti instalaciju bez vratima i dimnjači, razastrti potpalu od
vode jer tada intenzivno nastaje korozija papira i drveta po rešetki i potpaliti. Kada
(sa unutrašnje strane peći, grejnih tela i se razgori, ubaciti tanak sloj goriva. Čim
instalacije). Ovo je veoma opasno ukoliko se vatra dobro razgori, ubaciti gorivo do
je instalacija izvedena sa čeličnim radija- potrebne visine kroz gornja vrata. Uko-
torima. liko se loži koks, ložište se puni do vrha,a
ako gorivo razvije više gasova, preporu-
čuje se niži sloj i češće dopunjavanje. Va-
Br. ELEMENTI Jed. Veličina tru povremeno prodžaravati ispod rešetke
na donjim vratima. Žarač ne držati dugou
1. Temperatura dim. gasova °C 180-350
vatri da se ne bi deformisao. Pepeo iz pe-
peljare ukloniti na vreme. Forsiranje peći
treba izbegavati zbog neekonomičnog ra-
2. Promaja Pa 24+40
da i stvaranja prekomerne šljake. Gornja
vrata peći treba uvek pažljivo otvarati, da
3. dozvoljen radni pritisak bar 4 plamen koji može da se pojavi, ne bi ope-
kao ložača. Donja vrata držati zatvorena.
154
Redovno kontrolisati da li je peć zap- Ukoliko je ugrađeno više peći, na vre-
tivena (kotlovski git, azbest). Posebnu pa- me pustiti u rad sledeću peć.
žnju obratiti na temperaturu i nivo vode.
Ako je potrebno, instalacije dopuniti vo-
domsamo kada je peć u hladnom stanju.
3. N O Ć N I POGON
Prepomčuje se kontrola promaje, na-
ročito za instalacije sa više peći, da se jed- Rešetku očistiti od šljake i pepela i dop-
napeć ne bi preopteretila. Kontrolisati da uniti gorivom. Ako se lože goriva bogata
navrtke na šipkama za ankerisanje nisu gasovima, regulaciju za noćni pogon oba-
suviše stegnute, što se vremenom može viti tek kada gasoviti sastojci izađu iz
desiti (usled preopterećenja i sl.), po po-
goriva. Zabranjeno je puniti ložište gori-
trebi ih popustiti da ne bi došlo do loma.
vom koje razvija mnogo gasova, pa onda
zatvoriti dovod vazduha. Za noćni pogon
isključuje se regulator, a dovod vazduha
2. R E G U L A C I J A
priguši se na najmanju mem (regulaciju
Izvršiti takvu regulaciju kojom se sa pre- priklopaca na donjim vratima).
poručenim elementima režima rada obez-
beduje nominalni kapacitet i stepen isko-
rišćenja peći. 4. O D R Ž A V A N J E
Sagorevanje se gmbo reguliše pomoću
priklopca na donjim vratima, ručno ili Sve površine peći koje dodiruju dimni
preko toplovodnog regulatora. Regulator gasovi redovno održavati i čistiti. Čiste
takopodesiti da se pomenuti priklopac za- grejne površine garantuju ekonomičan
tvori čim termometar pokaže potrebnu tem- rad peći. Vertikalni dimni kanali čiste se
peratum. četkom odozgo, a horizontalni kanali či-
Pomičnu ploču na gornjim vratima ste se četkom sa prednje strane peći. Dim-
delimično ili potpuno pomeriti nagore, njača se čisti četkom skidanjem poklopca
naročito ako se radi sa gorivima koja sa donje strane. Ostatak čađi ispod rešeta-
razvijaju mnogo gasova. Po potrebi malo ka članaka izvući izvlakačem. Preporu-
otvoriti i gornja vrata. čuje se čišćenje peći bar jednom mesečno.
Prepomčuje se sledeća temperatura vo- Kada se lože goriva koja više prljaju po-
de u peći u zavisnosti od spoljašnje tem- vršine sa gasne strane, peći treba češće
perature (ukoliko je spoljašnja temperatu- čistiti. Kontrolisati kvalitet i količinu vo-
ravazduha -20°C): de za dopunjavanje peći i instalacije.
Zabranjuje se rashlađivanje peći ve-
Teraperalura štačkom promajom po prestanku loženja.
spoljašnjeg °C -20 -15 -10 -5 0 +5 + 10
vazduha
Ložište ne kvasiti vodom da bi se ohla-
dilo.
Temperatura U peć ne treba baciti otpatke van sezo-
°C 90 85 80 75 65 55 45
vode u peći
ne loženja.
155
5. S M E T N J E
R ed .
Smetnje Mogući uzročnik Otklanjanje
br.
i 2 3 4
Z a p u še n a d o n ja vrata
P o v r e m e n o vatru prod žaravati i p e p e o iz pepeljare
z b o g p e p e la i šlja k e n a
na v rem e o tk lo n iti.
rešetki i u pepeljari
V la ž n o g o r iv o K o ristiti su v a g o riv a .
3. V oda u peći P rek o ra čen a m a k sim a ln a P rek inu ti lo ž e n je . Isk lju čiti d o v o d v a z d u h a n a svim
p ro k lju ča d o z v o lje n a tem p . u p e ć i, v ra tim a a o tv o r iti p red n je p o k lo p c e d im n ih kanala.
n e isp r a v n a cirk u l. v o d e u S v a g r ejn a te la p o sta v iti n a ,,to p lo “ . P reg led a ti
in sta la c iji e le m e n te z a zatva ra n je i c ir k u la c io n u p u m p u .
6. C ir k u la c io n a p u m p a s e O tp u šte n e p rik lju čn ice P regledati i pritegn uti zavrtn je n a m e stim a priključaka.
n e u k lju č u je ili P reg led a ti i p o p otr eb i z a m e n iti o sig u r a č e , otkloniti
iz b a c u je o sig u r a č n e isp r a v n o s t p rik lju čak a n a m o to r u ili n a instalaciji.
156
Red.
S m e tn j c M o g u ć i u z r o č n ik O t k la n j a n je
bt.
i 2 3 4
DOPUNSKA UPUTSTVA ZA 2. R E G U L A C I J A
BOJLER
Regulacija temperature potrošne vode u
1. P U Š T A N J E U RAD I bojleru zavisi od temperature vode u peći.
REDOVNA KONTROLA Maksimalna temperatura potrošne vode u
bojleru dostiže oko 80°C pri temperaturi
Prilikom punjenja peći sa bojlerom i insta- vode u peći od 90°C. Temperatura potro-
lacije vodom, proveriti da li je ventil iz- šne vode ne može biti viša od temperature
medu peći i bojlera otvoren, kao i ventili vode u peći. Van sezone grejanja potrošna
prikazani u šemi ,,veza bojlera sa sani- voda se reguliše termostatom bojlera. Pre
tamom instalacijom“. Peć sa bojlerom i nego što se uključi električni cevni grejač
instalacijom napuniti vodom. Voda mora obavezno isključiti cirkulacionu pumpu
da bude čista i bez mirisa. Proveriti da li bojlera i obratno.
su ispravno ugrađeni i podešeni automat- Ne sme se uključiti cirkulaciona pum-
ski odzračni ventil, merni i regulacioni pa bojlera iako su ventili ili jedan od ven-
instrumenti bojlera, a prema uputstvu tila za vezu između peći i bojlera zatvo-
proizvođača odzračnog ventila, instrume- reni.
nata i peći. Sprečavanje prekoračenja dozvolje-
U sezoni grejanja isključiti cevni gre- nog pritiska u bojleru obezbeđeno je si-
jač. U letnjem periodu - van sezone gre- gurnosno-povratnim ventilom.
janja - zatvoriti ventil između peći i boj-
lera i uključiti električni cevni grejač,
povezan sa termostatom ugrađenim u boj- 3. O D R Ž A V A N J E
ler. Bojler tada radi kao običan električni Pregledati i očistiti bojler posle 18 meseci
bojler. Predviđen je radni pritisak peći od rada, a u zavisnosti od uslova rada bojlera
4bar, a dozvoljeni unutrašnji pritisak boj- i temperature vode. Bojler se može pre-
lera - 6 bar. Pored redovne kontrole peći, gledati i očistiti i u kraćim ili dužim vre-
kontrolisati i ispravnost automatskog od- menskim intervalima, što zavisi takođe i
zračnog ventila bojlera i sigurnosno-po- od stanja bojlera i kvaliteta vode. Kame-
vratnog ventila. Rad sigurnosno-povrat- nac i mulj sa tela grejača i unutrašnje
nog ventila kontrolisati svakih 15 dana, površine bojlera, koju dodiruje potrošna
odvijanjem okrugle nazubljene matice ule- voda, odstranjuje se skidanjem okrugle
vo, sve dok se ne čuje preskok navoja. U prirubnice sa prednje strane bojlera, ala-
tommomentu voda počinje da teče, što je tom manje tvrdoće da se ne bi oštetio
dokaz da je ventil ispravan. emajl na unutrašnjoj strani bojlera.
157
Ukoliko je grejanje u zimskom periodu Na slici 2.1 prikazana je tabla sa instr-
van pogona, vodu ispustiti iz peći, insta- umentima, a u tabeli 2.1 dati su podaci o
lacije iz bojlera, kako se voda ne bi smr- instrumentima, odnosno o tabli sa instru-
zla. mentima.
4. S M E T N J E
R ed .
S m e t n j e M o g u ć i u z r o č n ik O t k l a n j a n j e
br.
i 2 3 4
2. K lju č a n je v o đ e P rek o ra čen a m ax. Isk lju čiti p e ć sa b o jle r o m , o d n o s n o isk lju č iti električni
u b ojlcru d o z v o lje n a tem peratura c e v n i g rcjač i isp u stiti v o d u iz bojlera. P roveriti
u b o jleru , n e isp ra v n a isp r a v n o st in stru m e n a ta i p o p otreb i ih z a m e n iti.
r eg u la cija
TEMPERATURA VODE
RAD GREJAČA
U BOJLERU
I I I I II
158
Tabela 2.1.
159
Na slikama 2.2 i 2.3 prikazane su in-
Sl. 2.2. - Šema instalacije otvorenog sistema - hez cirkulacione pumpeza hojler: 1 — kotao (peć
za centralno grejanje); 2 - dimnjača; 3 - razvodni vod; 4 -povratni vod; J — cirkulaciona
pumpa; 6 —ventil; 7- radijatorski ventil; 8 —radijator (grejno telo); 9 —odzračni ventil;
10 —otvorena ekspanziona posuda; II —zaporni ventil; 12 - odzračna cev; 13 - prelivna cev;
14 —ventil; 15 —automatski odzračni ventil; 16 —slavina za punjenje i pražnjenje; 17 - dovod
hladne vode; 18 - saporni ventil; 1 9 - nepovratni ventil; 20 - ventil sigurnosti sa oprugom;
21 - odvod tople vode iz hojlera; 22 - ventil; 23 - cirkulacioni vod; 24 —ventil; 25 - nepovrat-
ni ventil; 26 —zaporni ventil; 27 —sigurnosna cev
160
Sl. 2.3. -Šema instalacije zatvorenog sistema —
sacirkulacionom pumpom za bojler: 1 - kotao
tpećza centralno grejanje); 2 - dimnjača;
S-razvodni vod; 4 - povratni vod;
l-cirkulaciona pumpa; 6 - ventil;
1-radijatorski ventil; 8 —radijator (grejno
klo); 9 - odzračni ventil; 1 0 - zatvorena
tkspanziona posuda; 11 - sigurnosni ventil;
12-ventil; 13 - automatski odzračni ventil;
14-cirkulaciona pumpa bojlera; 15 - slavina
:a punjenje i pražnjenje; 1 6 - dovod hladne
nie; 17-zaporni ventil; 18 —nepovratni
ventil; 19 - ventil sigurnosti sa oprugom;
20-odvod tople vode iz bojlera; 21 - ventil;
22-cirkulacioni vod; 23 - ventil;
14-nepovratni ventil; 25 —ventil
161
Toplotna pumpa može biti ispod ili iz- Z A Š TI T A OD K O R O Z IJ E
nad igzervoara; prima toplotu okoline
Zaštita od korozije obuhvata sledeće mere:
preko isparivača a predaje je preko kon-
denzatora vodi u rezervoaru (bojleru). -k o rišćen je materijala otpornog na
Kondenzator je jednostavne konstrukcije, koroziju, kao što je nerđajući čelik,
sačinjen je od cevne zmije direktno poto- hrom i hrom-nikl čelik (prohrom
pljene u toplu potrošnu vodu. Isparivač je čelici), bakar, legure bakra i niklai
gotovo u svim slučajevima isključivo vaz- slično;
dušni hladnjak sa rebrastim cevima i aksi- - metalnu prevlaku, kao što je po-
jalnim ventilatorom. cinkovanje, bakarisanje i slično. Po-
Zapremina rezervoara za stanove naj- cinkovane cevi se koriste samo do
češće iznosi do 300 1, a priključna snaga 60°C;
oko 0,35 kW, temperatura tople vode je - plastifikaciju ili gumiranje toplim
oko 50-55°C. Koeficijent proizvodnosti postupcima;
iznosi oko 2,5. To znači da se sa 1 kW mo- - emajliranje ili glaziranje na tempera-
že da dobije toplotni kapacitet od 2,5 kW, turama od 800°C, što je veoma efi-
što je oko dva puta više nego kod elek- kasno, ali i skupo. Veoma često se
tričnih bojlera. Naročito je povoljno kada koristi, ako nisu u pitanju nerđajući
se ovakvo postrojenje koristi strujom po čelici;
noćnoj tarifi. - katodna zaštita sa potrošnom ano-
dom veoma je efikasna i pogodna za
veća postrojenja.
2.5. ZAŠTITA OD KOROZIJE I
KAMENCA
ZAŠTITA OD KAMENCA
Svi delovi koji vode toplu vodu izloženi
su koroziji i stvaranju kamenca, naročito Kada je karbonatna tvrdoća vode ispoi
na temperaturama višim od 60°C. Tempe- 10°d a temperatura ispod 60°C, nema
ratura potrošne vode treba da bude ispod uslova za izraženije stvaranje kamenca.
60°C. Karakteristika korozije je manje ili Vodi veće tvrdoće dodaju se polifosfati,
više ravnomemo nagrizanje površine ili i čime se delimično ili sasvim sprečava
mestimično mpičasto nagrizanje. taloženje karbonata.
Bakarne cevi, ukoliko ih ima u instala-
cijama, uvek, gledano u pravcu stmjanja
vode, ugraditi iza čeličnih cevi. U suprot- P I T A N JA
nom, usled dejstva vode bakar se rastvara
1. Šta je topla potrošna voda i čemu služi?
i taložeći se na čelik stvara lokalne elemen-
2. Koje uslove treba da ispuni postrojenje za pri-
te koji izazivaju mpičastu koroziju. premu tople potrošne vode?
3. Koje postoje vrste postrojenja za pripremu topk
potrošne vode?
4. Šta je pojedinačna priprema tople potrošne vode1
5. Šta je centralna priprema tople potrošne vode?
6. Kako radi kotao, odnosno peć za centralno greja-
nje sa bojlerom za pripremu tople potrošne vode?
162
7. Kako se u letnjem periodu koristi bojler za pripre- 10. Koje mere se preporučuju za zaštitu postrojenja
mu tople potrošne vode? za pripremu tople potrošne vode od korozije?
8. Koje su smetnje u radu bojlera i koje se mere pre- 11. Koje mere se preporučuju za sprečavanje talože-
duzimaju za njihovo otklanjanje? nja kamenca u postrojenju za pripremu tople po-
9. Kako izgleda postrojenje za pripremu tople po- trošne vode?
trošne vode pomoću toplotne pumpe?
163
3. KLIMATIZACIJAI SISTEMI
KLIMATIZACIJE
Klimatizacija je grana tehnike koja se ba- nje ugradi hladnjak, prostoriju je moguće
vi ostvarivanjem pogodnih uslova za bo- hladiti i leti, ali se vlažnost vazduha ne mo-
ravak ljudi u zatvorenim prostorima. Pod že regulisati. U praksi postoji i rešenjepo
povoljnim uslovima se pođrazUmevaju kome se u postrojenje za vazdušno gre-
određeni termički uslovi ugodnosti, pro- janje ugrađuje i ovlaživač vazduha kako
vetrenost prostorije i čistoća vazduha. bi se mogla održavati relativna vlažnost
Osnovni termički uslovi sredine su: tem- vazduha u određenim granicama. U ovom
peratura vazduha, temperatura okolnih po- slučaju vazduh se ne može hladiti u do-
vršina u prostoriji, relativna vlažnost i voljnoj meri. Ovo su primeri delimične
brzina strujanja vazduha u blizini mesta klimatizacije. Ona se primenjuje akoje
na kome ljudi borave. sistem potpune klimatizacije skup za kori-
Da bi postrojenje za klimatizaciju mo- snika ili ako on proceni da mu nije potre-
glo uspešno da ostvari navedene zahteve, bno da se u prostoru održavaju svi neop-
mora da sadrži određene elemente kojima hodni parametri vazduha.
se mogu ostvariti sledeći procesi: grejanje Klimatizacija se deli na komfornu i in-
i hlađenje vazduha, provetravanje pro- dustrijsku. U komfornoj klimatizaciji rad
storije, održavanje vlažnosti vazduha u pri- klimatizacionog postrojenja prilagođava
hvatljivim granicama, filtriranje vazduha se potrebama ljudi. Osnovni joj je zadatak
ostvarivanje takvih termičkih uslova sre-
i obezbeđivanje određenog smera struja-
dine koji najviše odgovaraju ljudima koji
nja vazduha u klimatizovanoj prostoriji.
borave u klimatizovanim prostorijama.
Potpuna klimatizacija zadovoljava sve Komforna klimatizacija se primenjuje u
navedene elemente i može da održava stambenim prostorijama i objektima opšte
željene parametre vazduha u klimatizo- i javne namene (pozorišta, bioskopi, ho-
vanom prostoru tokom cele godine, bez teli, administrativne zgrade, trgovinski
obzira na spoljašnje i unutrašnje elemente centri, izložbeni prostori itd.).
koji deluju na poremećaj termičke ravno- Osnovni zadatak industrijske klimati-
teže. Za razliku od potpune (totalne) kli- zacije je obezbeđivanje optimalnih kli-
matizacije, delimična klimatizacija održa- matskih uslova za pravilno odvijanje proi-
va željene parametre vazduha u toku zvodnog procesa. Parametri sredine koje
jednog perioda godine (leti ili zimi), ili održava klimatizaciono postrojenje (tem-
održava samo neke parametre vazduha u peratura i vlažnost vazduha, smer struja-
određenim granicama. Ako se, na primer, nja i dr.) određuju se prvenstveno prema
u komoru za pripremu vazduha u postro- zahtevima tehnološkog procesa. U indu-
jenju za vazdušno grejanje i provetrava- strijskoj klimatizaciji, termički uslovi
164
ugodnosti čoveka su u drugom planu. In- peratura vazduha leti nego zimi. Prvo, leti
dustrijska klimatizacija se primenjuje u je organizam čoveka adaptiran na više
industriji, i to u onim industrijskim pogo- temperature okoline. Drugo, kada bi leti u
nima u kojima tehnološki proces zahteva klimatizovanim prostorijama temperatura
određene parametre vazduha (industrija vazduha bila 20°C, nastala bi velika razli-
prerade duvana, tekstilna industrija, odre- ka između temperatura vazduha spolja i
đeni proizvodni pogoni hemijske i farma- unutra, pa bi ljudi ulaskom u klimatizo-
ceutske industrije itd.). U industrijskim vanu prostoriju doživljavali „termički šok“.
pogonima, u kojima ne postoje specifični Treće, mada svakako ne najmanje važno,
tehnološki zahtevi, primenjuje se komfor- jeste to da bi potrošnja energije za hlađe-
na klimatizacija. nje bila znatno veća kada bi se prostorija
hladila na 20°C umesto na 26°C. To znači
da bi i eksploatacija sistema za klimati-
3.1. OSNOVITEHNIKE zaciju bila skuplja.
KLIMATIZACIJE Navedene temperature i procenti vla-
žnosti vazduha primenjuju se u komfor-
Spoljašnji klimatski faktori najvažniji su noj klimatizaciji. U industrijskoj klimati-
element u donošenju odluke da li je neku zaciji tehnološki proces diktira potrebne
zgradu potrebno grejati zimi, odnosno parametre vazduha koji se održavaju ra-
hladiti leti. U našim klimatskim uslovima dom klimatizacionog postrojenja.
klimatizaciono postrojenje radi tokom ce- U zimskom periodu klimatizacija ima
le godine. Režimi rada u zimskom i le- isti zadatak kao i postrojenje za grejanje, a
tnjem periodu sasvim su različiti. to je da se dovođenjem toplote nadoknade
Na rad klimatizacionog sistema u zim- toplotni gubici prostorije. U letnjem reži-
skom periodu utiču sledeći klimatski fa- mu rada, klimatizaciono postrojenje treba
ktori: temperatura i vlažnost spoljašnjeg da eliminiše dobitke toplote u prostoriji.
vazduha i brzina vetra. U letnjem režimu Suvi dobici toplote neutrališu se ubaci-
rada najvažniji klimatski elementi su: vanjem vazduha niže temperature, a laten-
Sunčevo zračenje, temperatura i vlažnost tni dobici toplote (usled disanja i znojenja
spoljašnjeg vazduha. Intenzitet Sunčevog ljudi) eliminišu se ubacivanjem suvljeg
zračenja zavisi od geografske širine, nad- vazduha u prostoriju.
morske visine i lokalne zamućenosti at-
mosfere, kao i od orijentacije površine.
Unutrašnja projektna temperatura kli- 3.1.1. DOBICI TOPLOTE
matizovane prostorije zavisi od njene na- Dobici toplote u klimatizovanoj prostoriji
mene. U zimskom periodu obično se usva- mogu da potiču od unutrašnjih i spolja-
ja unutrašnja temperatura od 20 do 22°C, šnjih izvora toplote. Spoljašnji izvori su:
uz relativnu vlažnost vazduha 50%. U le- Sunčevo zračenje i spoljašnji vazduh.
tnjem periodu unutrašnja temperatura je Temperatura spoljašnjeg vazduha pro-
obično 26°C, uz istu relativnu vlažnost uzrokuje prolaz toplote transmisijom kroz
vazduha kao i zimi. Više je razloga zbog građevinski omotač prostorije (zidovi,
kojih se u istoj prostoriji održava viša tem- prozori, vrata). Spoljašnja projektna tem-
165
peratura je maksimalna temperatura spo- spoljašnjih vrata. U klimatizovanim pro-
ljašnjeg vazduha u projektnom danu. Kao storijama prozori su često fiksni, tj. ne
što spoljašnja projektna temperatura zimi mogu se otvarati. Prozorske fuge su za-
nije minimalna temperatura zabeležena u ptivene tako da vazduh prodire u prostori-
nekom mestu, tako ni letnja projektna tem- ju mnogo manje nego kroz standardne
peratura nije maksimalna izmerena tem- prozore u zgradama koje imaju samo gre-
peratura vazduha. Ako bi se kapacitet kli- janje.
matizacionih postrojenja određivao prema Unutrašnji izvori toplote u klimatizo-
apsolutnim minimalnim i maksimalnim vanim prostorijama mogu biti: ljudi, osve-
temperaturama, ti uređaji bi bili predi- tljenje, mašine, uređaji, tehnološki proces
menzionisani. Primeraradi, spoljašnjapro- i dr. Usled procesa metabolizma u organi-
jektna temperatura zimi za Beograd iznosi zmu, ljudi neprekidno odaju toplotu oko-
—15°C, uz relativnu vlažnost vazduha 90%. lini, i to preko kože, odeće i disanjem. In-
U letnjem režimu spoljašnja projektna tem- tenzitet oslobođene toplote čoveka zavisi
peratura iznosi 33°C (beleži se u 15h), pri od mnogo faktora, među kojima je najva-
relativnoj vlažnosti vazduha 33%. žniji stepen fizičke aktivnosti. Čovek oda-
Sunčevo zračenje dospeva u prostorije je i suvu i latentnu toplotu. Suva toplota
kroz staklene površine. Kroz osunčani utiče na povišenje temperature u prostori-
deo stakla prolazi celokupno Sunčevo ji, dok latentna povećava vlažnost vaz-
zračenje koje se sastoji od direktnog i difu- duha.
znog zračenja. Kroz deo prozora u senci u I upaljene sijalice predstavljaju izvor
prostoriju prodire samo difiizno zračenje. toplote u prostoriji. Intenzitet odate to-
U letnjem periodu treba smanjiti dobitke
plote zavisi od tipa svetiljki (sa užarenom
toplote od Sunčevog zračenja laoz stakle-
niti, fluorescentne, halogene i dr.). U sta-
ne površine, pa se prozori štite od Sunče-
novima i poslovnim prostorijama, zbog
vog zračenja. Prozori se mogu zaštititi na
male instalisane snage svetiljki, dobici
više načina: stvaranjem senke na prozoru
toplote od osvetljenja su relativno mali. U
(od konstrukcionih ispusta, pokretnih ele-
menata, tendi i sl.), postavljanjem zastora robnim kućama, izložbenim centrima i dru-
(zavese, žaluzine između stakala, roletne gim dobro osvetljenim prostorijama, os-
i sl.), ili primenom specijalnih vrsta osta- vetljenje može predstavljati najveći izvor
kljenja (refleksiono staklo, apsorpciono toplote u klimatizovanom objektu.
itd.). Razne mašine, uređaji i aparati, koji za
Zidovi i krovovi ne propuštaju Sunče- svoj pogon koriste energiju (obično elek-
vo zračenje, ali ga spoljašnja površina zi- tričnu energiju) odaju toplotu okolini. U
da apsorbuje. Usled apsorpcije energije, industriji, izvor toplote može biti sam te-
temperatura površine zida se povišava, pa hnološki proces (kuvanje, topljenje, zagre-
toplota prolazi kroz zid ka prostoriji. To vanje itd.).
znači da Sunčevo zračenje doprinosi dobi- Ako se ne klimatizuje ceo objekat, ne-
cima toplote i kroz zidove (građevinski klimatizovane prostorije (stepeništa, ho-
omotač prostorije). dnici, pomoćne prostorije) predstavljaju
Vetar utiče na infiltraciju spoljašnjeg, izvor dobitaka toplote kroz unutrašnje zi-
toplijeg vazduha kroz procepe prozora i dove u klimatizovanim prostorijama.
166
3.1.2. P R IP R E M A V A Z D U H A više zagađen, predviđa se da sistem za kli-
matizaciju radi sa 100% svežim vazdu-
Potrebna količina vazduha u sistemu za hom.
klimatizaciju određuje se na osnovu po- Priprema vazduha u klima-komori u
trebne količine toplote za grejanje (gubi- zimskom i letnjem režimu dosta je razli-
taka toplote zimi), toplotnog opterećenja čita. Mešavina svežeg i recirkulacionog
prostorije (dobitaka toplote leti) i potreba
vazduha filtrira se u grubom filtru klase
zaventilacijom (provetravanjem prostori-
EU 2 - EU 3. Zatim se, zimi, vazduh za-
je). Na osnovu ova tri kriterijuma, usvaja
greva u grejaču —predgrejaču. Za razliku
senajveća količina vazduha.
od postrojenja za vazdušno grejanje u ko-
Ako je odabrana (usvojena) količina me je dovoljan jedan grejač vazduha, u kli-
vazduha veća od minimalne potrebne koli- matizacionom postrojenju obično postoje
čine vazduha za ventilaciju, onda se, radi dva grejača: predgrejač i dogrejač. Izme-
ekonomičnijeg pogona, koristi deo re- đu njih je smeštena maglena komora za
cirkulacionog vazduha. Recirkulacioni (op- vlaženje vazduha zimi. Spoljašnji vazduh
ticajni) vazduh predstavlja vazduh koji se zimi ima veliku relativnu vlažnost, ali ma-
odvodi iz klimatizovane prostorije i ima lu apsolutnu vlažnost (mali sadržaj vlage
parametre (temperaturu i vlažnost) kao i u sebi). Kada se vazduh zagreje, smanjuje
vazduh u prostoriji (sl. 3.1). Zimi je ener-
mu se relativna vlažnost, tako da vazduh
getski povoljnije (i jeftinije) zagrejati
postaje suv, što neprijatno nadražuje slu-
vazduh od unutrašnje, nego od spoljašnje
zokožu disajnih puteva, očiju i usta. Zbog
temperature (do temperature ubacnog vaz-
toga se vazduh u sistemima za klimati-
duha). Takođe je i leti povoljnije hladiti
zaciju zimi vlaži. Kada se vazduh vlaži
vazduh od unutrašnje, nego od spoljašnje
vodom, temperatura mu se snižava, pa ga
temperature (do temperature ubacnog vaz-
je posle vlaženja potrebno ponovo dogre-
duha). Ukoliko su potrebe za ventilacijom
jati, i to u dogrejaču. Ako se vazduh vlaži
izuzetno velike, ili je unutrašnji vazduh isu-
vodenom parom, u klima-komori je do-
voljan samo jedan grejač. Posle termičke
pripreme, vazduh se obično još jedanput
* \ 5, filtrira (finim filtrom klase EU 5 - EU 9),
tm <
rP
m a zatim se ventilatorom potiskuje kroz ka-
nale do klimatizovanih prostorija.
1U % U letnjem režimu rada, mešavina sve-
\\\ žeg i recirkulacionog vazduha se filtrira, a
6 -------------
1 zatim hladi u hladnjaku. Tom prilikom se
tu <PU
snižava temperatura vazduha. Vazduhu se
često osim osetljive oduzima i latentna to-
plota. U tom slučaju vazduh se i hladi i suši
Sl. 3.1. - Šema rada sa recirkulacionim vazduhom: (odvlažuje). Leti čovek teže odaje toplotu
1- odvodni vazduh iz klimatizovaneprostorije;
2-recirkulacioni vazduh; 3 - otpadni vazduh; 4 -s v e z okolini, jer je razlika temperatura između
-spoljni vazduh; 5 - mešavina svežeg i recirkulacionog površine kože i okoline manja. Zbog toga
vazduha; 6 —žaluzine za regulaciju protoka;
t - temperatura; j - relativna vlažnost vazduha čovek odaje deo toplote znojenjem, a ono
167
je manje efikasno kada je relativna vlaž- ladni fluid. U rashladnim uređajima koji se
nost vazduha velika. Hlađenjem vazduha koriste u tehnici klimatizacije, rashladni
poveća se njegova relativna vlažnost. Da fluid je neki freon (ranije najčešće R 12 ili
bi se smanjio procenat vlage u vazduhu, R 22, a sada R 134a, R 407C ili R 410A).
vazduh se hladi u hladnjaku čija je tem- Vazdušni kanali u postrojenjima za
peratura površine niža od temperature klimatizaciju isti su kao i kanali u sistemi-
tačke rose, tako da se vodena para iz vaz- ma za vazdušno grejanje i ventilaciju.
duha kondenzuje na površini hladnjaka i klimatizacionim sistemima kanali se obi-
izdvaja (odvodi). Posle hlađenja i sušenja, čno izoluju nekim termoizolacionim ma-
vazduh prolazi kroz fini filtar i ventila- terijalom. Time se postiže dvostruki efe
torom se potiskuje u kanalski razvod. kat. Prvo, smanjuju se energetski gubici
Priprema vazduha za klimatizaciju mo- tokom transporta pripremljenog vazduha.
že biti lokalna i centralna. Lokalna obrada Zimi se, pri strujanju kroz kanale, topao
vazduha vrši se u samoj klimatizovanoj (zagrejan) vazduh ohladi, dok se - nasu-
prostoriji. Centralna priprema vazduha prot tome - leti, vazduh ohlađen u klima-
obavlja se na jednom mestu, a zatim se komori zagreva tokom transporta kana-
pripremljeni vazduh sistemom kanala ra- lima do klimatizovanih prostorija. Druga
zvodi po objektu do svake klimatizovane prednost izolovanih kanala je što se u le
prostorije. I u sistemima centralne klima- tnjem periodu, kada kroz kanale struji
tizacije postoje varijante sa lokalnom do-
hladan vazduh, ne kondenzuje vlaga iz
radom parametara vazduha u samoj pro-
vazduha na spoljašnjim površinama ka-
storiji.
nala. Na kanale predviđene za distribuciju
hladnog vazduha obavezno se postavlja
izolacija sa parnom branom tako da se
3.2. KOMPONENTE
sprečava kondenzacija koja pospešuje ko-
KLIMATIZACIONOG
roziju čeličnog lima od kog su izrađeni
POSTROJENJA
kanali.
Osnovne komponente klimatizacionog Kao elementi za ubacivanje i izvlače-
postrojenja su: klima-komora, izvor to- nje vazduha koriste se rešetke, anemosta-
plote, uređaj za hlađenje, razvod kanala i ti, difuzori, dakle isti elementi kao i u
elementi za ubacivanje i izvlačenje vaz- postrojenjima za vazdušno grejanje i ven-
duha. tilaciju. Međutim, u pojedinim sistemima
Izvor toplote može biti kotao (toplo- klimatizacije koriste se i složeniji elemen-
vodni, vrelovodni, parni) ili razmenjivač ti za ubacivanje vazduha, kao što su: kuti-
toplote u toplotnoj podstanici, ako je zgra- je za mešanje, kutije za rasterećenje, in-
da povezana na sistem daljinskog grcja- dukcioni aparati, ventilator-konvektori,
nja. uređaji za ubacivanje promenljive količi-
Za hlađenje se koristi rashladni agre- ne vazduha i dr. Ovi uređaji za ubacivanje
gat. Kroz hladnjak u klima komori najče- vazduha ostvaruju određene specijalne
šće struji hladna voda. Ona se priprema zahteve, a njihova konstrukcija i način ra-
(hladi) u rashladnom uređaju - čileru. Za da biće opisani u poglavlju o sistemima
hlađenje u rashladnom uređaju služi rash- klimatizacije.
168
3 .2 .1 . K L IM A - K O M O R A Postoje i rešenja da se ispred komore za
mešanje postavi još jedan element sa jed-
Klima-komora je deo klimatizacionog po- nim parom regulacionih žaluzina u kome
strojenja u kome se vazduh priprema za se struja vazduha koji se odvodi iz klima-
klimatizaciju (filtriranje i termička obra- tizovane prostorije deli na deo recirkula-
đa). Figurativno rečeno, klima-komora je cionog vazduha (koji ulazi u komoru za
srce svakog klimatizacionog sistema. Mo- mešanje) i deo otpadnog vazduha koji se
žda bi jezički bilo pravilnije koristiti ter-
izbacuje van objekta (u atmosferu).
min klimatizaciona komora, ali s obzirom
naširoku rasprostranjenost i ukorenjenost U klima-komorama se koriste isti ti-
povi filtara kao i u ventilacionim komora-
uinženjerskoj praksi skraćenog naziva, i
uovom udžbeniku je korišćen popularni ma (detaljno su opisani u poglavlju o vaz-
naziv klima-komora. dušnom grejanju i ventilaciji). Jedina
razlika je što se u sistemima za klimati-
Osnovni elementi klima-komore su: zaciju, po pravilu, vazduh bolje (finije)
komora za mešanje, filtarska sekcija, gre-
prečišćava. Stepen filtriranja vazduha za-
jač, hladnjak, maglena komora ili parni visi od namene klimatizovanog objekta. U
ovlaživač, ventilator i pripadajuća auto- objektima u kojima zahtevi za čistoćom
matika. U odnosu na komoru za vazdušno vazduha nisu izraženi, u klima-komoru se
grejanje i ventilacionu komoru, dodatni postavlja jedan filtar, obično klase EU 2
elementi su uređaj za vlaženje vazduha
ili EU 3. Ako je u klimatizovanom objek-
(maglena komora ili parni ovlaživač) i
tu potrebna veća čistoća vazduha u klima-
hladnjak. I automatika ovih uređaja je slo-
-komori se vazduh dvostepeno filtrira. Pr-
ženija.
vo se postavi grubi (klase EU 2 ili EU 3) a
Komora za mešanje služi za mešanje zatim fini filtar (klase EU 5 - EU 9). U
struje spoljašnjeg i recirkulacionog vaz- prostorijama u kojima je neophodno ost-
duha (sl. 3.2). Odnos mešanja spoljašnjeg variti vrlo visoku klasu čistoće vazduha
i recirkulacionog vazduha može biti sta-
(operacione sale, pogoni za proizvodnju
lan (konstantan) ili promenljiv. Odnos lekova, pojedina odeljenja elektronske in-
mešanja menja se pomeranjem lamela re- dustrije) vazduh se filtrira u tri stepena.
gulacionih žaluzina. Položaj lamela može Grubi i fini filtar nalaze se u klima-komo-
semenjati ručno ili automatski. Automat- ri, a filtar vrlo visokog stepena izdvajanja
ska regulacija se ostvaruje preko elektro- (apsolutni filtar) postavlja se neposredno
motornog pogona na koji deluje regulator. pre ubacivanja vazduha u prostoriju (u
sam ubacni elemenat ili ispred njega).
Podela grejača u klima-komori na
predgrejač i dogrejač je funkcionalna.
Konstrukciono, i po svim ostalim karakte-
ristikama, grejači su isti kao u postroje-
njima za vazdušno grejanje i ventilaciju.
U klima-komorama se koriste centrifu-
galni ventilatori, najčešće sa lopaticama
zakrivljenim unazad. Pošto u klima-ko-
SI. 3.2. - Komora za mešanje: 1 - svež vazduh; mori ima više elemenata nego u ventila-
2- recirkulacioni vazduh; 3 - regulacione žaluzine cionim i komorama za vazdušno grejanje,
169
pad pritiska pri strujanju vazduha je veći, nego protočni hladnjaci u klima-komora-
pa ventilator mora da ima veći napor i ma, ali su obavezan sastavni deo lokalmt
snagu. Zbog toga se često, pogotovo u klimatizacionih uređaja.
većim klimatizacionim sistemima, postav- Konstrukcija hladnjaka vrlo je slična
ljaju dva ventilatora. Jedan služi za izvla- konstmkciji grejača vazduha u klima-ko-
čenje odvodnog vazduha iz klimatizo- morama. Hladnjaci se obično izrađujuod
vanih prostorija, a drugi za savladavanje čeličnih cevi orebrenih lamelama od če-
otpora strujanja u samoj klima-komori i ličnog lima (sl. 3.3). Na krajeve hladnjaka
razvodnim kanalima. Ovaj drugi se nazi-
va potisni ventilator.
3.2.1.1. H ladnjak
170
đuju se hladnjaci izrađeni od bakarnih ce-
vi sa aluminijumskim rebrima.
Pošto je razlika temperature vode za
hlađenje (11 - 5 = 6°C) manja od razlike
temperature vode za grejanje (90 - 70 =
20°C), u našim klimatskim uslovima potre-
bna površina hladnjaka obično je veća od
površine grejača. Kako klima-komora ima
isti poprečni presek celom dužinom (zbog
ravnomernijeg strujanja vazduha), hlad-
njak obično ima više redova cevi nego gre-
jač. Grejači obično imaju jedan do tri reda
cevi (po dubini), a hladnjaci tri do osam.
171
3.2.1.3. P a rn i ovlaživač ska). Deo pare se kondenzuje (jer se apa-
rat nalazi u prostoriji), skuplja na dnu
Osim vodom, vazduh može da se vlaži i aparata i odvodi kroz odvajač kondenzata.
vodenom parom. Prednost vlaženja pa- Para visokog pritiska ima i višu tempera-
rom je u tome što se željena vlažnost vaz- turu, tako da istovremeno zagreva unu-
duha može lako regulisati. U početku se trašnji deo aparata u kome vlada niži pri-
vlaženje parom primenjivalo u onim ob- tisak (šrafirani deo na slici 3.5) i sprečava
jektima u kojima su, zbog tehnoloških po- da u njemu dođe do kondenzacije. Para
treba, već postojali izvor i razvod vodene visokog pritiska prolazi kroz prigušni
pare. Glavni nedostaci vlaženja parom bi- ventil (koji joj snižava pritisak) i ulazi u
li su pojava neprijatnih mirisa i moguć- komoru niskog pritiska. Odatle ulazi u
nost razvoja algi i bakterija u kondenzatu. perforiranu cev i kroz otvore istrujavau
Posebnim konstrukcijama aparata za vla- struju vazduha vlažeći ga. Perforirana cev
ženje ti nedostaci su u potpunosti otklon- je smeštena u kanalu za vazduh. Oko per-
jeni i danas se vlaženje parom upravo ko- forirane cevi nalazi se još jedna cev. Iz-
risti u objektima u kojima vladaju strogi među njih struji para visokog pritiskai
zahtevi čistoće (bolnice, prehrambena in- sprečava kondenzaciju pare u unutrašnjoj
dustrija, farmacija itd.). cevi. Ako se posle prekida u radu parni
Na slici 3.5 prikazano je jedno teh- ovlaživač ponovo koristi, postoji opasnost
ničko rešenje ovlaživača parom koje ispu- od kondenzata, jer je aparat hladan. Zato
njava zahteve u pogledu kvaliteta (čisto- se na odvod kondenzata postavlja zaštitni
će) pare za vlaženje. Para visokog pritiska termostat. Tek kada termostat registruje
ulazi u aparat za vlaženje i struji kroz spo- da je ceo aparat dovoljno zagrejan i daje
ljašnji deo aparata (zona visokog priti- isključena mogućnost stvaranja konden-
172
zata u delu aparata niskog pritiska, termo- nim filtriranjem, sa konstantnim ili pro-
stat otvara prigušni ventil i omogućava menljivim udelom svežeg vazduha itd. Na
prolaz pare za vlaženje vazduha. slici 3.6 prikazano je tipsko rešenje kli-
Nedostatak opisanog parnog ovlaži- ma-komore, koje se često primenjuje u
vača je taj što je potreban dovod pare vi- centralnim sistemima klimatizacije sa
sokog pritiska do svakog parnog ovlaži- konstantnom količinom vazduha.
vača, a to znači da je potrebno obezbediti Postoje i različite varijante usisa i poti-
razvod pare po objektu. Danas se pro- sa vazduha. Otvori za vazduh mogu biti po-
izvode i autonomni parni ovlaživači. Oni stavljeni vertikalno, čeono ili bočno. Ka-
imaju mali električni parni kotao u kome da je prostor za smeštaj klima-komore
se priprema para za vlaženje. limitirajući faktor, deo komore može da se
postavi na samu komoru. U zahtevu za iz-
radu i isporuku klima-komore treba oba-
3.2.1.4. Sastav klim a-kom ore vezno navesti sa koje se strane komora
Klima-komora nije uređaj koji ima strik- opslužuje - leve ili desne.
tan sastav. U zavisnosti od potreba obrade
vazduha za klimatizovani objekat, biraju 3.3. SISTEM I K LIM A TIZA CIJE
sepotrebni elementi i sklapa klima-komo-
ra. Klima-komore se izrađuju u različitim, Klimatizaciono postrojenje je tehnički si-
ali standardizovanim veličinama popreč- stem kojim se u klimatizovanom prostoru
nih preseka, a dužina im je promenljiva i održavaju određeni termički uslovi sredi-
zavisi od broja ugrađenih elemenata. ne. Sastoji se od niza uređaja i elemenata
5| ,4
12
a li 10 V / 8 7 6 3 2
173
1. prema radnom fluidu: vazdušni i va- 3.3.1. CENTRALNI
zdušno-vodeni sistemi (vodeni sistemi JEDNOKANALNI SISTEM NISKOG
nisu pravi sistemi klimatizacije); PRITISKA SA KONSTANTNOM
2. prema brzini strujanja vazduha u KOLIČINOM VAZDUHA
kanalima: sistemi niskog pritiska i sistemi
Ovo je osnovni (najjednostavniji) sistem
visokog pritiska (granična brzina je 12
klimatizacije. Spada u čisto vazdušne si-
m/s);
steme, je r je radni fluid samo vazduh.
3. prema broju kanala: jednokanalni i
Vazduh se priprema u centralnoj klima-
dvokanalni sistemi;
-komori i sistemom kanala razvodi do kli-
4. prema količini vazduha koja se uba- matizovanih prostorija. Na ulazu u svaku
cuje u klimatizovanu prostoriju: sistemi prostoriju (ispred svakog elementa za uba-
sa konstantnom količinom vazduha i si- civanje) pripremljeni vazduh ima iste pa-
stemi sa promenljivom količinom vaz- rametre (temperaturu, vlažnost i čistoću).
duha (tzv. varijabilni sistemi).
Sema jedne relativno opšte varijante
Na slici 3.7 dat je šematski prikaz jednokanalnog sistema klimatizacije ni-
osnovne podele sistema za klimatizaciju. skog pritiska sa konstantnom količinom
Navedene su samo osnovne varijante, a vazduha prikazana je na slici 3.8. Rad
svaka od njih ima veći broj podvarijanata. žaluzina svežeg, recirkulacionog i otpad-
Svi prikazani sistemi se ne primenjuju nog vazduha (Žp Ž2, Ž3) je spregnut. Ka-
podjednako često. U našoj zemlji se naj- da se zatvara žaluzina za spoljašnji vaz-
češće primenjuju centralni jednokanalni duh, istovremeno se zatvara i žaluzina
sistemi niskog pritiska sa konstantnom otpadnog vazduha, a proporcionalno ot-
količinom vazduha i vazdušno-vodeni si- vara žaluzina za recirkulacioni vazduh na
stem sa ventilator-konvektorima (dvocev- ulazu u komoru za mešanje (M). Ovak-
ni sa prebacivanjem ili četvorocevni). vim, povezanim radom žaluzina, postiže
174
Sl. 3.8. - Šema jednokanalnog sistema sa konstantnom količinom vazduha: S V -s v e ž vazduh; PV- pripremljen
vazduh; UV- vazduh koji se uhacuje; O V - odvodni vazduh; O - otpadni vazduh; R V - recirkulacioni vazduh;
M -kom ora za mešanje; F -jilta r; Gt - predgrejač; H -hladnjak; MK - maglena komora; G2 - dogrejač;
Vt -potisni ventilator; V2 - ventilator odvodnog vazduha; P - prostorija; Ž , , Ž , , Ž} - regulacione žaluzine;
Tt ,T 2,T } -termostati
176
klima-komori. Pripremljeni vazduh niže sistem se primenjuje i za klimatizaciju
temperature neutrališe dobitke toplote i više prostorija ako imaju sličnu dinamiku
snižava se temperatura vazduha u pro- promene toplotnog opterećenja (gubitaka
storiji. i dobitaka toplote), jer je regulacija cen-
Svaka klima-komora za jednokanalne tralna.
sisteme niskog pritiska sa konstantnom Osnovne prednosti centralnih jedno-
količinom vazduha ne mora da ima sve kanalnih sistema niskog pritiska sa kon-
elemente prikazane na slici 3.8. Na pri- stantnom količinom vazduha su sledeće:
mer, ako sistem radi sa 100% svežim vaz- - to je najmanje složen sistem;
duhom, ne postoji komora za mešanje, ni- - najmanji su investicioni troškovi;
ti kanal za recirkulacioni vazduh. Ako se
- održavanje je relativno lako;
umesto vodom, vazduh vlaži parom, u kli-
ma-komori je dovoljan samo jedan grejač. - mogu se izvoditi u kombinaciji sa
centralnim grejanjem radijatorima.
U klima-komoru može biti ugrađena i
dodatna automatika koje nema na prika- Glavni nedostaci ovog sistema su:
zanom rešenju. Može postojati indikator - nema mogućnosti individualne (lo-
zaprljanosti filtra. Presostat meri pad pri- kalne) regulacije;
tiska pri strujanju vazduha kroz filtar i ka- - sistem stalno radi sa velikom koli-
da se dostigne granična vrednost (kao činom vazduha (kanali su velikog
posledica zaprljanosti filtra), uključuje se poprečnog preseka, a veći su i tro-
alarm. Alarm može biti svetlosni (kontrol- škovi pogona ventilatora).
na lampica) ili zvučni (signal). Takođe,
može postojati i indikator rada ventilato-
ra. Presostat meri razliku pritisaka ispred i 3.3.2. ZONSKI SISTEMI
iza ventilatora i ako je ta razlika nula, to KLIMATIZACIJE
znači da je ventilator van pogona (bilo da
je isključen, bilo da je u kvaru). Iza pred- Zonski sistemi klimatizacije primenjuju
grejača se obično postavlja tzv. mraz-ter- se kada klimatizovane prostorije imaju ra-
mostat koji meri temperaturu posle pred- zličitu dinamiku toplotnog opterećenja,
grevanja. Ako temperatura vazduha padne pa se centralnom regulacijom ne mogu
ispod +5°C, znači da postoji neki pro- postići željeni parametri vazduha u svim
blem u radu predgrejača. Da bi se sprečilo prostorijama. Rešenje je da se prostorije
eventualno zamrzavanje vode u grejaču, sa sličnom promenom gubitaka, odnosno
mraz-termostat isključuje ventilator u kli- dobitaka toplote grupišu u zone.
ma-komori i šalje signal za zatvaranje Vazduh se centralno obrađuje do odre-
žaluzine svežeg vazduha. đenog stepena (zajednička priprema u kli-
Rešenje centralnog jednokanalnog si- ma-komori), a finalna obrada vazduha vr-
stema niskog pritiska sa konstantnom ko- ši se pojedinačno za svaku zonu. Osim
ličinom vazduha najčešće se primenjuje u centralne regulacije rada klima-komore,
tehnici klimatizacije. Skoro uvek se kori- postoji i zonsko regulisanje parametara
sti za klimatizaciju jedne velike prostorije vazduha prema trenutnim toplotnim potre-
(hala, dvorana, magacin i sl.). Centralni bama svake zone.
177
Postoje tri osnovna tipa zonskih siste- njaku klima-komore prema potrebama
ma klimatizacije: toplotno najopterećenije zone, tj. zone sa
- sa zonskim dogrejačima, trenutno najvećim dobicima toplote. Za
- sa višezonskom komorom i sve ostale zone tako pripremljen vazduh
je hladniji nego što je potrebno, pa se do-
- sa zonskim potkomorama.
greva u zonskim dogrejačima. Pri tome se
Sistem klimatizacije sa zonskim do- energija dvostruko nepotrebno troši. Za
grejačima je u osnovi vrlo sličan central- zone sa manjim toplotnim opterećenjem
nom jednokanalnom sistemu klimatiza- vazduh se pothlađuje, a zatim se dogreva.
cije. To je, takođe, sistem klimatizacije Klima-komora u sistemu sa višezon-
niskog pritiska sa konstantnom količi- skom komorom ima specifičnu konstruk-
nom vazduha. Centralna klima-komora ciju. Na kraju komore (iza ubacnog ven-
ista je kao na slici 3.8, osim što radom do- tilatora komora ima dodatak - izlaznu
grejača upravlja termostat postavljen u sekciju sa posebnim izlazom za svaku
razvodnom kanalu umesto u prostoriji. zonu. U svakom izlazu postoji po par raz-
Specifičnost zonskih sistema je u tome menjivača toplote: dogrejač i hladnjak.
što je u svakom glavnom razvodnom ka- Zimi vazduh prolazi kroz dogrejač, a ako
nalu ka pojedinoj zoni ugrađen zonski nije potrebno maksimalno grejanje vaz-
dogrejač (sl. 3.9). Vazduh se kompletno duha, deo vazduha struji kroz hladnjak
priprema u centralnoj (zajedničkoj) kli- koji je van pogona, pa predstavlja obilazni
ma-komori, ali se u njoj ne zagreva do vod. Pre ulaska u glavni kanal za zonu,
temperature na ulazu, nego do neke niže zagrejan vazduh iza dogrejača i vazduh
temperature. Vazduh se do potrebne tem- koji je prošao kroz hladnjak se mešaju. Is-
perature ubacivanja za svaku zonu dogre- pred dogrejača i hladnjaka (postavljenih
va u zonskim dogrejačima. Rad svakog paralelno) postoje regulacione žaluzine.
zonskog dogrejača reguliše termostat po- Njihov rad je spregnut. Otvaranjem žalu-
stavljen u odgovarajućoj zoni. zine ispred dogrejača povećava se protok
Rad sistema sa zonskim dogrejačima vazduha koji se dogreva, a istovremeno
je neekonomičan u letnjem periodu. Celo- smanjuje količina vazduha koja struji obi-
kupna količina vazduha hladi se u hlad- laznim vodom. U letnjem periodu kroz
178
hladnjak protiče hladna voda, a dogrejač Prednost sistema visokog pritiska je
je van funkcije i služi kao obilazni vod. što veća brzina strujanja vazduha omo-
Radom žaluzina (klapni) upravlja termo- gućava da za isti protok poprečni presek
stat postavljen u odgovarajućoj zoni. On kanala bude manji. To je naročito značaj-
meri temperaturu vazduha u prostoriji, no u velikim objektima koji imaju velike
upoređuje je sa postavnom vrednošću i staklene površine. U njima su veliki dobi-
ukoliko utvrdi da postoji razlika, pome- ci toplote, pa je proporcionalno velika i
ranjem lamela žaluzine, povećava količinu potrebna količina vazduha. Kada bi se ko-
vazduha koja se greje, odnosno hladi. ristio sistem niskog pritiska, kanali bi bili
Osnovni nedostatak višezonske komo- velikog poprečnog preseka, pa u nekim
re je da zahteva dosta prostora za ugrad- slučajevima prostorno ne bi mogli da se
nju. Broj zona je ograničen konstrukcio- razvedu po objektu. Kanali manjeg popre-
nim reŠenjem izlazne sekcije. Višezonska čnog preseka su jeftiniji, a i lakše je naći
komora ima veći broj dogrejača i hladnjak prostor za njihov smeštaj.
sa odgovarajućom automatikom. Osnovni nedostatak sistema klimati-
Sistem klimatizacije sa zonskim pot- zacije visokog pritiska je taj što je zbog
komorama sastoji se od centralne klima- veće brzine strujanja potreban i viši priti-
komore i zonskih klima-komora za svaku sak. Zbog toga su ventilatori i klima-ko-
zonu. U centralnoj klima-komori obra- mori veće snage, da bi pri istom protoku
đuje se samo svež vazduh koji se kanali- dali veći napor. Drugi nedostatak je taj što
ma za primarni vazduh razvodi do usisa je zbog velike brzine strujanja vazduha
zonskih komora (potkomora). U njima se izraženiji problem buke nego u sistemima
pripremljen (prečišćen i termički obra- niskog pritiska.
đen) spoljašnji vazduh meša sa recirkula-
Sistemi klimatizacije visokog pritiska
cionim vazduhom iz odgovarajuće zone, a mogu da rade sa konstantnom ili pro-
zatim se ta mešavina ponovo obrađuje
menljivom količinom vazduha (varijabil-
(filtrira, hladi ili dogreva).
ni sistemi).
Od svih zonskih sistema, sistem klima-
tizacije sa zonskim potkomorama ima na-
jbolju mogućnost zonskog regulisanja.
Osnovni nedostatak je što umesto jedne 3.3.3.1. Sistemi sa konstantnom
centralne, postoji više manjih klima-ko- količinom vazduha
mora.
Elementi koji ulaze u sastav klima-ko-
more, način regulacije i proces pripreme
3.3.3. S I S T E M K L I M A T I Z A C I J E
vazduha ovog sistema isti su kao kod cen-
V I S O K O G P R IT IS K A
tralnog jednokanalnog sistema niskog pri-
tiska sa konstantnom količinom vazduha,
U sisteme klimatizacije visokog pritiska samo je brzina strujanja vazduha veća i
spadaju ona klimatizaciona postrojenja u pritisak u postrojenju viši. Jedina bitna
kojima je brzina vazduha u kanalima veća razlika između sistema niskog i sistema
od 12 m/s. U pojedinim deonicama kana- visokog pritiska je u elementu za ubaciva-
la, vazduh struji brzinom od 25, pa čak i nje vazduha. U sistemima niskog pritiska
30 m/s. vazduh se ubacuje kroz rešetke i anemo-
179
state, a u sistemima visokog pritiska vaz- 3.3.3.2. Sistemi sa p rom enljivom
duh prvo mora proći kroz specijalne ure- količinom vazduha
đaje, tzv. kutije za rasterećenje (rasteretne (varijabilni sistemi)
kutije).
Svi dosada opisani sistemi klimatizacije
Kutija za rasterećenje ima sledeće fun-
kcije: rade sa konstantnom količinom vazduhi
tokom cele godine. Količina vazduhaje!
- sniženje statičkog pritiska iz kanala;
određena prema projektnim uslovima, a]
- obezbeđivanje konstantnog protoka kada je trenutno toplotno opterećenje ma-
vazduha u prostoriju bez obzira na nje, potrebno hlađenje prostorije ostvara-
oscilacije pritiska u kanalu; je se promenom temperature vazduha koji'
- prigušenje buke. se ubacuje. Zimi se snižava ubacna tem-
Kutija za rasterećenje (sl. 3.10) sastoji peratura u odnosu na projektnu, a leti
se od metalnog kućišta sa unutrašnjom povišava.
oblogom koja apsorbuje šumove. Iz ka- U sistemima sa promenljivom količi-
nom vazduha maksimalna količina pri
premljenog vazduha ubacuje se u pro-
storiju samo kada su maksimalni toplotni
gubici, odnosno toplotni dobici. U svira
ostalim slučajevima, kada je toplotno op-
terećenje prostorije manje od projektnog,
u prostoriju se ubacuje manja količina
vazduha, proporcionalna trenutnom toplo-
tnom opterećenju. U ovom slučaju se ne
menja temperatura vazduha koji se ubacu-
je (osim pri prelasku sa letnjeg na zimski
režim rada).
Prednost varijabilnog sistema je u
tome što se maksimalna količina vazduha
Sl. 3.10. —Kutijaza rasterećenje: 1 —zvučna izolacija;
priprema samo pri projektnim uslovima.
2 —regulator konstantnogprotoka sa oprugom; Najveći broj dana u godini u klima-ko-
3 —dovod vazduha iz kanala; 4 —vazduh koji se mori se priprema i kroz kanale struji znat-
ubacuje
no manja količina vazduha. Time se po-
stižu znatne uštede električne energije za
nala visokog pritiska vazduh ulazi u raste- pogon ventilatora.
retnu kutiju i dolazi do regulatora protoka.
Ukoliko je pritisak vazduha u kanalu viši, Osnovni problem varijabilnih sistema
on više sabija oprugu i presek ulaznog jeste ostvarivanje dobre raspodele vaz-
otvora se smanjuje, tako da bez obzira na duha u prostoriji prilikom ubacivanja ma-
trenutni pritisak vazduha u kanalu, uvek nje količine vazduha od projektne. Ako se
ista količina vazduha ulazi u uređaj. Pro- smanji količina vazduha koji se ubacuje,
tok vazduha, oblik suženja ulaznog otvora smanjuje se i domet mlaza vazduha koji se
i krutost opruge su usaglašeni. ubacuje, pa određene zone u prostoriji
180
mogu ostati bez dovoljne količine svežeg slici 3.11). Kada se ubaci manja količina
itermički obrađenog vazduha (pojava tzv. hladnog vazduha, prostorija se manje
mrtvih zona u prostoriji). Ovaj problem se hladi, i unutrašnja temperatura raste ka
donekle ublažava elementima za ubaci- postavnoj vrednosti.
vanje specijalne konstrukcije. Vazduh se Pošto i varijabilni sistemi spadaju u
ubacuje tangencijalno ispod same tavan-
sisteme visokog pritiska, specijalni uređaj
ice. Struja vazduha se ,,lepi“ uz tavanicu i
za ubacivanje promenljive količine vaz-
tako se povećava njen domet u prostoriji.
duha mora da ispuni i ostale funkcije kuti-
Na slici 3.11 dat je uprošćen prikaz ele-
je za rasterećenje, a to su: sniženje priti-
menta za ubacivanje promenljive količine
ska (rasterećenje) i apsorbovanje šumova.
vazduha i njegov položaj u prostoriji.
Neposredno pre izlaznog otvora za vaz- U klimatizovanim prostorijama se vrlo
duh nalazi se regulator protoka. Sastoji se često, bez obzira na primenjeni sistem
od elastične obloge u koju se dovodi vaz- klimatizacije, postavlja spuštena tavanica,
duh iz pneumatskog regulacionog sis- kao što je to prikazano na slici 3.11. Osno-
tema. Njegovim radom diriguje termostat vna funkcija spuštene tavanice je estetika
uprostoriji. Kada je, na primer, u letnjem enterijera. U međuprostor spuštene tava-
režimu rada potrebno manje hlađenje nice (plenum), smeštaju se kanali za vaz-
prostorije (jer se unutrašnja temperatura duh, kao i sve ostale instalacije u zgradi.
spustila ispod zadate vrednosti), termostat Iz prostorije se jedino vidi rešetka za uba-
šalje impuls pneumatskom regulacionom civanje ili anemostat. Prostor iznad spušte-
organu da ubaci još vazduha u regulacioni ne tavanice je obično neprohodan (visine
organ sa elastičnom oblogom. Regula- od 50 do 80 cm), ali se u industrijskim ob-
cioni organ se širi i smanjuje presek za jektima, u kojima se često pristupa insta-
prolaz klimatizovanog vazduha iz termi- lacijama, plenumi rade kao prohodni ili
nala (uređaja za ubacivanje vazduha na poluprohodni.
Klima-komora za varijabilne sisteme
je u osnovi ista kao za sisteme sa kon-
stantnom količinom vazduha, samo se ko-
riste ventilatori za promenljiv protok.
Najčešće se protok menja (reguliše) pro-
menom broja obrtaja ventilatora.
Postoji razlika i u načinu regulisanja
grejača i hladnjaka u klima-komori. Do-
grejač i hladnjak se ne regulišu termo-
statom u prostoriji, nego temperaturskim
davačem u razvodnom kanalu. Termostat
Sl. 3.11. - Uređaj za ubacivanje promenljive količine
u prostoriji, čiji je zadatak održavanje za-
vazduha: I - međuspratna konstrukcija; 2 - dovod date unutrašnje temperature vazduha, de-
vazduha - terminal; 3 — spuštena tavanica; luje na element za ubacivanje vazduha
4 - ubacivanje vazduha
menjajući protok klimatizovanog vazdu-
ha u prostoriju.
181
3.3.4. DVOKANALNI SISTEMI Zbog svih ovih nedostataka, danas se ume-
sto dvokanalnih sistema mnogo češćel
Osnovna karakteristika ovih sistema je ugrađuju vazdušno-vodeni sistemi klima f
dupla razvodna kanalska mreža. Iz klima- tizacije.
-komora polaze dva razvodna kanala sa
Dvokanalni sistemi se dele na sistemel
pripremljenim vazduhom do svake pros-
zavisnog i nezavisnog dejstva.
torije (zone). Jedan je kanal toplog vaz-
duha i kroz njega struji zagrejan vazduh, a
drugi je kanal hladnog vazduha. Ispred
prostorije se meša vazduh iz jednog i dru- 3.3.4.1. D vo ka n a ln i zavisni sistem
Sl. 3.12. - Šema dvokanalnogsistema: 1 - dovodsvežeg vazduha; 2 —otpadni vazduh; 3 - recirkulacioni vazduh;
4 - ventilator; 5 —zajednička klima-komora; 6 - dogrejač; 7 — topli kanal; 8 - hladnjak; 9 —hladni kanal;
1 0 - aparat za mešanje; Zr Z2- zone; T - termostat
182
dnog kanala spajaju se sa aparatom za ko da zatvara dotok toplog vazduha. Ispre-
mešanje koji služi za ubacivanje vazduha kidanom linijom označen je drugi granični
u prostoriju. Zadatak tog aparata je da, u položaj u kome zatvara dovod hladnog
zavisnosti od trenutnih toplotnih potreba vazduha. Termostat, koji se nalazi u pro-
objekta, propusti određenu količinu vaz- storiji ili u kanalu odvodnog vazduha,
duha iz svakog kanala i tako dobijenu deluje na uređaj za pokretanje klapne
mešavinu ubaci u prostoriju. (pneumatski ili električni). Pomeranjem
Na osnovu načina regulisanja mešanja preklopne klapne otvara se dovod vaz-
vazduha (koliko će vazduha iz kog kanala duha iz jednog kanala a istovremeno pri-
biti ubačeno u prostoriju), razlikuju se dva tvara dovod vazduha iz drugog. Time se
tipa aparata za mešanje: sa direktnim re- postiže da kroz aparat protiče konstantna
gulisanjem i sa indirektnim regulisanjem.
količina vazduha. Dovod vazduha iz je-
Na slici 3.13 prikazanaje skica aparata dnog i drugog kanala je spregnut (nije
za mešanje sa direktnim regulisanjem. nezavistan). Zato se ovi sistemi i nazivaju
Aparat je povezan sa oba kanala. Položaj dvokanalni sistemi zavisnog dejstva.
preklopne klapne određuje odnos meša-
nja. Na slici 3.13 klapna je postavljena ta- Pošto se radi o sistemu visokog pri-
tiska, aparat za mešanje mora da ostvari i
sve funkcije kutije za rasterećenje. Meša-
vina vazduha iz toplog i hladnog kanala
prolazi kroz perforiranu pregradu i sni-
žava joj se pritisak. Aparat za mešanje
obložen je zvučnom izolacijom koja pri-
gušuje nastale šumove i na taj način spre-
čava širenje buke u prostoriju.
Mešni aparat sa indirektnim regulisa-
njem ima odvojene pogone zatvarača
(klapni) na kanalima za topao i hladan
vazduh. Rad jednog zatvarača (obično na
priključku toplog vazduha) kontroliše so-
bni termostat. Ako, na primer, tempera-
tura vazduha u prostoriji opada, termostat
šalje impuls da se poklopac otvori i tako
propusti veća količina toplog vazduha u
aparat za mešanje, odnosno u prostoriju.
Položaj zatvarača drugog kanala diktira
presostat koji se nalazi pri vrhu aparata za
mešanje u struji pripremljenog vazduha.
Sl. 3.13. -A paratza mešanje sa direktnim regulisan-
jem: 1 - kanal toplog vazduha; 2 - kanal hladnog
Presostat reaguje na promenu statičkog
vazduha; 3 - preklopna klapna; 4-p o g o n klapne; pritiska (koji je proporcionalan protoku
5 - perjorirana pregrada; 6 - pokretna krila za vazduha) i reaguje u smislu održavanja
regulaciju protoka; 7 - zvučna izolacija; 8 - izlaz
vazduha u prostoriju; 9 - kućište; 1 0 - termostat u konstantnog protoka vazduha. Ako termo-
prostoriji stat više otvori dovod toplog vazduha,
183
povećava se ukupna količina mešavine, mestu (kroz zajednički uređaj), koristi se
raste pritisak i presostat šalje impuls po- aparat za mešanje za promenljivu količi-
kretaču zatvarača na kanalu hladnog vaz- nu vazduha.
duha da pritvori dovod hladnog vazduha
(jer je termostat povećao dotok toplog
vazduha). Time se, na indirektan način, 3.3.5. VAZDUŠNO-VODENI SISTEMI
održava konstantna količina vazduha koji
se ubacuje u prostoriju. Vazdušno-vodeni sistem je kombinovan
sistem klimatizacije, koji kao radni fluid
koristi i vazduh i vodu. Vazduh ima funk-
3.3.4.2. D vokan aln i nezavisni sistem ciju provetravanja. Ovi sistemi rade samo
sa svežim vazduhom. Pošto se ne prime-
Ovaj sistem radi sa promenljivom količin-
om vazduha, što znači da spada i u grupu njuje recirkulacija vazduha, kroz vazdušno
varijabilnih sistema. Na mestu ubacivanja postrojenje struji manja količina vazduha,
vazduha u prostoriju, iz kanala se uzima tako da su kanali manjeg poprečnog pre-
potrebna količina vazduha koja odgovara seka.
trenutnom toplotnom opterećenju pro- Funkcija vode kao radnog fluida je da
storije. nadoknadi toplotne gubitke, odnosno eli-
Kroz jedan kanal protiče konstantna miniše toplotne dobitke prostorije, mada
količina vazduha promenljive temperatu- deo te funkcije obavlja i primarni vazduh.
re. Zimi je vazduh zagrejan, a leti hladan. Zašto je odabrana kombinacija vaz-
Ovaj kanal se naziva kanal primarnog duha i vode? Vazduh je neophodno dovo-
vazduha. Kroz drugi kanal (kanal sekun- diti da bi se prostorije provetravale, a vo-
darnog vazduha) tokom cele godine struji da je, zbog veće gustine i specifičnog
hladan vazduh. Protok vazduha kroz ovaj toplotnog kapaciteta, mnogo bolji nosilac
kanal je promenljiv, zavisno od trenutnih toplote nego vazduh. Filtriranje i termička
potreba prostorija za hladnim sekundar- priprema primarnog vazduha obavljaju se
nim vazduhom. Dvokanalni klimatiza-
u centralnoj klima-komori, a parametri
cioni sistem nezavisnog dejstva ima dve
vazduha dorađuju se u posebnom aparatu
klima-komore. Priprema vazduha za pri-
koji se nalazi u svakoj klimatizovanoj
marni i sekundarni kanal je potpuno odvo-
prostoriji. Ova finalna priprema vazduha,
jena.
u skladu sa toplotnim potrebama prostori-
Vazduh se u prostoriju može ubaciti je, ostvaruje se u indukcionom aparatu ili
dvojako. Ako se prim arni i sekundarni ventilator-konvektoru.
vazduh odvojeno ubacuju, primarni vaz-
duh, čiji je protok konstantan, ubacuje se Indukcioni aparat je dobio naziv po
kroz kutiju za rasterećenje. Količina se- efektu koji se koristi. Pripremljeni vazduh
kundarnog vazduha zavisi od toplotnog se iz kanala primarnog vazduha (visokog
opterećenja prostorije i vazduh se ubacuje pritiska) ubacuje u prostor indukcionog
kroz uređaj za ubacivanje promenljive aparata kroz mlaznice (sl. 3.14). Vazduh
količine vazduha (isto kao i kod jednoka- istrujava iz mlaznica velikom brzinom i
nalnih varijabilnih sistema). Ako se primami povlači sa sobom (indukuje) okolni (so-
i sekundarni vazduh ubacuju na jednom bni) vazduh. Postoje različite konstrukcije
184
indukcionih aparata. Na slici 3.14 pri-
kazano je rešenje u kome sobni (tzv.
sekundarni vazduh) prolazi kroz razme-
njivač toplote indukcionog aparata. U za-
visnosti od toga da li kroz razmenjivač
toplote protiče topla ili hladna voda, se-
kundarni vazduh se greje ili hladi pre
nego što se pomeša sa primarnim vazdu-
hom i, kao pripremljen vazduh, ubaci u
prostoriju.
186
3.3.6. VODENI SISTEMI šenje (odvlaživanje) vazduha. Većina ure-
đaja može i da zagreva vazduh. Oni uglav-
Uovim sistemima „klimatizacije“ radni nom rade sa sobnim (recirkulacionim)
fluid je samo voda (topla zimi, hladna le- vazduhom.
ti). Ne postoji priprema vazduha u central-
noj klima-komori. Zato se ovi sistemi ne Prednosti lokalnih klimatizacionih ure-
mogu smatrati pravim sistemima klimati- đaja su: manji investicioni troškovi, jedno-
zacije, jer ne mogu da ostvare dva važna stavno prenošenje i zamena, kompaktan i
zadatka tehnike klimatizovanja prostora: lep izgled, lako i jednostavno rukovanje.
provetravanje i regulaciju vlažnosti vaz- Osnovni nedostaci lokalnih klimatiza-
duha. U okviru obrade vazduha vrši se fil- cionih uređaja su nemogućnost provetra-
triranje, grejanje ili hlađenje vazduha uz vanja prostorija (mada postoje tehnička
delimično sušenje. rešenja sa ograničenim dovođenjem spo-
U vodenim sistemima vazduh se pri- ljašnjeg vazduha), kao ni regulisanja vla-
prema u ventilator-konvektoru. Slične je žnosti vazduha zimi. Grejanje ovim ure-
đajima je ograničeno.
konstrukcije kao na slici 3.15, samo što
ne postoji dovod primarnog vazduha, već Mada lokalni klimatizacioni uređaji ne
uređaj radi samo sa sobnim (recirkula- pružaju mogućnost potpune klimatizacije
cionim) vazduhom. prostorija, zbog svoje jednostavne ugrad-
nje i relativno niske cene, sve više se ko-
Vodeni sistemi se obično primenjuju
riste. Primena lokalnih klimatizacionih
prilikom rekonstrukcije termotehničkih
uređaja je vrlo široka: od stanova, preko
instalacija u postojećim zgradama i kada
kancelarija, poslovnih prostorija, trgovina
nema mogućnosti za provlačenje kanala
do automatskih telefonskih centrala, račun-
za vazduh kroz objekat.
skih centara i sl.
Razvijen je veliki broj lokalnih klima-
tizacionih uređaja različitih po obliku,
3.3.7. LOKALNI KLIMATIZACIONI
veličini, sastavu i tehničkim mogućnosti-
UREĐAJI
ma. Osnovna podela lokalnih klima-ure-
Za razliku od centralnih postrojenja za đaja je na kompaktne i razdvojene klima-
klimatizaciju, u kojima se vazduh obrađu- -jedinice. Za razdvojene klima-jedinice
je na jednom mestu, a zatim pripremljen manjeg kapaciteta koristi se termin split-
razvodi do svake klimatizovane prosto- -sistemi, dok se uređaji većeg kapaciteta
rije, kompletna priprema vazduha lokal- zovu klima-ormani.
nim klimatizacionim uređajima obavlja se
u samoj prostoriji. Lokalni klimatizacioni
3.3.7.1. K o m pa k tn e klim a-jedinice
uređaji su autonomne klima-jedinice.
U sastav lokalnog klimatizacionog ure- Kompaktne klima-jedinice su, prema ka-
daja obavezno ulaze: kompresor, ispari- pacitetu, najmanji lokalni klimatizacioni
vač, kondenzator, ventilator sa elektro- uređaji. U praksi se koriste i nazivi: pro-
motorom, pomoćna oprema i automatika. zorski klimatizer ili erkondišn. To su kli-
Svi noviji klima-uređaji imaju ugrađene ma-uređaji u čijem su jednom kućištu
filtre. U procesu hlađenja obavlja se i su- smešteni svi elementi: rashladna mašina
187
(hermetički kompresor, kondenzator, ispa- da ostvamje se efekat grejanja izražen ko-
rivač), ventilator sa elektromotorom, filtar eficijentom grejanja oko 2,5. To znači da
za vazduh i prateća automatika (sl. 3.17). se za svaki kilovatčas električne energije
utrošene za pogon kompresora može do-
biti 2,5 kWh toplote u prostoriji.
Prozorski klimatizeri imaju određene
nedostatke. Mogu se postaviti na ograni-
čen broj mesta u prostoriji, jer zadnji deo
klimatizera mora biti izvan prostorije. Ka-
da se klimatizer ne upotrebljava (isklju-
čen je) izražen je upad spoljašnjeg vaz-
duha kroz uređaj, naročito pri dejstvu
vetra. Prozorski klimatizer je relativno
bučan, jer se i kompresor i ventilator na-
laze u prostoriji (u delu uređaja koji je u
samoj prostoriji).
188
Spoljašnja jedinica se postavlja napo- super multi split-sistemi kod kojih je na
lju, obično na zidu, krovu ili u dvorištu. jednu spoljašnju jedinicu takođe vezano
Izabrana lokacija treba da zadovolji sle- više unutrašnjih jedinica. Specifičnost
deće uslove: ovog sistema je u tome što jedne unutra-
-d a je količina svežeg vazduha za šnje jedinice mogu da rade u režimu hla-
hlađenje kondenzatora dovoljna; đenja, dok druge u isto vreme greju pros-
- da nema prašine i peska; torije. Zahvaljujući posebnoj vrsti regu-
-lak pristup uređaju (radi servisira- latora, super multi split-sistem omoguća-
nja); va istovremen rad u režimu grejanja i hla-
đenja uz minimalan utrošak električne
- da je što bliže unutrašnjoj jedinici
energije (ekonomičan pogon).
(kraći razvod bakarnih cevi).
Klima-orman je razdvojeni klimatiza-
Unutrašnje jedinice mogu biti različi- cioni uređaj većeg kapaciteta (hlađenja i
tog tipa. Najčešće se primenjuje zidni tip, protoka vazduha) i većih dimenzija od opi-
zatim plafonski i parapetni (podni). Svi ovi sanih split-sistema (sl. 3.18). Inače, ima
modeli unutrašnjih jedinica rade isklju-
čivo sa sobnim vazduhom. Kod kasetnog
i kanalskog tipa unutrašnjih jedinica mo-
guće je dovesti izvesnu količinu svežeg
vazduha. Ovi uređaji se postavljaju u pro-
stor spuštene tavanice.
Razdvojeni klimatizacioni uređaji mo-
gu da imaju samo funkciju hlađenja ili da
rade i kao toplotne pumpe. U tom slučaju,
leti hlade prostoriju, a u prelaznom perio-
du i zimi je greju.
Postoje takva tehnička rešenja da se Sl. 3.M. - Klima-orman: 1 - unutrašnja jedinica;
na jednu spoljašnju jedinicu poveže više 2 - cevni razvod freona; 3 - spoljašnja jedinica
unutrašnjih jedinica (dve, tri, četiri, do ma-
ksimalno 48). To su takozvani multi split- sve iste elemente, kao i princip rada. Kom-
-sistemi. Rad svake unutrašnje jedinice presor može biti smešten u unutrašnjoj ili
može se regulisati iz same prostorije. u spoljašnjoj jedinici. Kada se kompresor
Može se zadati vrednost temperature vaz- nalazi u samom klima-ormanu, spoljašnja
duha koju treba održavati u prostoriji. jedinica sadrži samo kondenzator i jedan
Menjanjem brzine ventilatora menja se i aksijalni ventilator ili više njih. Na slici
protok vazduha. Pomeranjem žaluzina na 3.18 prikazano je rešenje sa dva ventilato-
otvoru za ubacivanje vazduha može se ra. Ukoliko je kompresor smešten u spo-
menjati pravac struje vazduha koji se uba- ljašnju jedinicu pored kondenzatora, ven-
cuje.
tilatora i energetsko-komandnog ormana,
Multi split-sistemi predstavljaju, na ne- ona se naziva agregat. Agregati manje
ki način, prelazak ka centralnim sistemi- snage obično imaju vazduhom hlađene
ma klimatizacije. Sledeća faza razvoja su kondenzatore. Za veće snage primenjuju
se i vodom hlađeni kondenzatori.
189
P I T A N JA 11. U č e m u j e r a z lik a iz m e đ u s is t e m a k lim a tiz a c ije sa
k o n s t a n tn o m i p r o m e n ljiv o m k o lič in o m vazduha?
1. K o ji s e t e r m ič k i p a r a m e tr i s r e d in e o d r ž a v a ju k li-
12. K o j e s u o s n o v n e k a r a k te r is tik e d v o k a n a ln ih sis-
m a tiz a c ij o m ?
te m a k lim a t iz a c ij e ?
2 . K o j i s u i z v o r i d o b it a k a t o p l o t e k l i m a t i z o v a n e
13. K a k o rad i ap arat z a m e š a n je ?
p r o sto r ije ?
14. K o j e s u o s n o v n e k a r a k t e r is t ik e v a z d u šn o -v o -
3 . K o ji s u o s n o v n i e le m e n t i k lim a - k o m o r e ?
d e n ih s is te m a ?
4 . K a k o rad i m a g le n a k o m o r a ?
15. K a k o rad i in d u k c io n i ap arat?
5 . K a k o rad i u ređ a j z a v la ž e n j e v a z d u h a p a r o m ?
16. U č e m u j e r a z lik a iz m e đ u v e n tila to r -k o n v e k to r a i
6 . K a k o s e d e le k lim a t iz a c io n i s is te m i?
i n d u k c io n o g aparata?
7. K a k o radi je d n o k a n a ln i s is te m k lim a t iz a c ij e
n i s k o g p r it is k a s a k o n s t a n t n o m k o l i č i n o m v a z - 17. Z a š to s e v o d e n i s is t e m i n e sm a tr a ju p ra v im sis-
191
u tehnici klimatizacije se najčešće koriste: ventilu (V) da promeni protok vode (re-
proporcionalni (P-regulatori), integralni gulišuća veličina). Ako se (tu) snizila, i (t)
(I-regulatori) i proporcionalno-integralni biće niža u odnosu na željenu vrednost, pa
(Pl-regulatori). će regulator poslati impuls da elektromo-
Svojim delovanjem, izvršni organ me- torni pogon otvori ventil i poveća protok
nja neku fizičku veličinu (regulišuća veli- tople vode. Veći protok vode usloviće ve-
čina) u cilju neutralisanja dejstva poreme- će odavanje toplote grejača, pa će tempe-
ćaja koji je promenio regulisanu veličinu. ratura vazduha iza grejača da raste i teži
Registrovana promena regulisane veli- zadatoj vrednosti.
čine znači impuls regulatoru da je potre- Regulaciono kolo prikazano na slici
bno da deluje. 4.1 primenjuje se kada je potrebno održa-
Kao ilustracija navedenih principa re- vati konstantnu temperaturu vazduha u ka-
gulisanja, prikazano je zagrevanje vazdu- nalu. Ako treba održavati temperaturu
ha u kanalu toplovodnim grejačem (sl. vazduha iza grejača (t) u zavisnosti od
4.1). Cilj je da se održava konstantna tem- spoljašnje temperature, regulacija je nešto
peratura vazduha posle zagrevanja (regu- složenija. Mora se ugraditi još jedan sen-
lisana veličina) bez obzira na vrednost zor temperature (za merenje spoljašnje
temperature ispred grejača (poremećajna temperature) i regulatoru zadati funkcio-
veličina). Senzor temperature (T) meri nalna veza između temperature vazduhau
temperaturu vazduha u kanalu i prosle- kanalu i spoljašnje temperature. Regula-
đuje informaciju u regulator (R). Regula- tor dobija informacije od oba senzorai
tor poredi izmerenu vrednost sa zadatom utvrđuje da li se izmerena temperatura
(postavnom vrednošću temperature tz) i vazduha u kanalu razlikuje od predviđene
ukoliko konstatuje razliku, šalje signal temperature u kanalu koja odgovara tre-
nutnoj spoljašnjoj temperaturi. Ako ta ra-
zlika postoji, regulator šalje impuls elek-
r tromotornom pogonu ventila da izvrši
~ C h
r
korekciju protoka.
! •» Davač (senzor) neke fizičke veličine i
1 v i
i upoređivač, koji poredi tu izmerenu vre-
L HZh dnost sa postavnom, mogu biti spojeni u
i
mt i jedinstven uređaj. Ako se meri temperatu-
ra i poredi sa nekom postavnom vred-
nošću, regulacioni uređaj se naziva ter-
mostat. Ako se meri i poredi pritisak, to je
, k
presostat. Ako je zadatak uređaja regu-
X lisanje vlažnosti vazduha, to je higrostat.
Za održavanje konstantnog nivoa tečnosti
G
koristi se nivostat. Princip rada ovih ure-
Sl. 4.1. -Šemajednostavnogregulacionoguređaja: đaja objašnjen je u poglavlju o automatici
G - toplovodni grejač; R - regulator; T - senzor tem- rashladnih uređaja.
perature; V—prolazni ventil sa elektromotornim
pogonom; r — temperatura vazduha posle zagrevanja; U klimatizacionim postrojenjima regu-
tu — temperatura vazduha na ulazu u grejač; lacija može da se obavlja sa vazdušne i sa
tw—temperatura vode; m —protok vode kroz grejać vodene strane.
192
4 1 REGULACIJA SA VAZDUŠNE sopstveni elektromotorni pogon, a da nji-
STRANE hov rad bude koordiniran (spregnut) regu-
latorom.
Regulacija sa vazdušne strane ostvaruje
Potreban stepen otvorenosti žaluzina
se promenom protoka vazduha kroz kli-
obično određuje termostat, koji ima za-
ma-komoru, kanale i elemente za ubaci-
vanje vazduha. Kao izvršni organi koriste datak da održava konstantnu temperaturu
se: klapne (obično u kanalima), regulacio- mešavine. U sistemima sa promenljivim
ne žaluzine (demperi) i regulatori protoka protokom, radom žaluzina može da uprav-
posebne konstrukcije (u uređajima za uba- lja merač protoka vazduha (sl. 4.3). Prema
civanje vazduha). temperaturi u prostoriji, određuje se potre-
Regulacione žaluzine se postavljaju na ban protok vazduha u razvodnom kanalu.
ulaz vazduha (spoljašnjeg i recirkulacio- Na osnovu merenja protoka vazduha, elek-
nog) u klima-komoru. Izrađuju se sa isto- tromotorni pogon menjapoložaj žaluzina.
smernim (paralelnim) i suprotnosmernim
---------------- j ,------------------------------------ ,
lamelama (sl. 4.2). Žaluzine se mogu po-
J L rU
11 A
0 0
I5 F W
- L - 2^ k
>
<
J _
57.4.3. -Regulisanje protoka vazduha: 1 -pripremljen
vazduh; 2 — regulaciona žaluzina; P - elektromotorni
pogon žaluzina; F —meraćprotoka vazduha - sa regu-
latorom; T — termostat u prostoriji
193
57. 4.4. —P r o la zn i re g u la cio n i veniili
u p re se ku : A —s a j e d n i m sedišlem
2
v e n tila ; B —s a d v a se d išta ventila;
I — u la z v o d e; 2 — izla z vo d e
- promenom protoka vode kroz raz- ventili. Na slici 4.4 prikazani su preseci
menjivač toplote pri konstantnoj tempe- prolaznih ventila sa jednim sedištem i dva
raturi razvodne vode (kvantitativna regu- sedišta. Pomeranjem vretena ventila me-
lacija); nja se položaj pečurke ventila u odnosu na
- istovremenom promenom i tempe- sedište, a time i slobodan presek za stru-
rature vode i protoka (kvalitativno-kvanti- janje fluida. U tehnici grejanja i klimati-
tativna regulacija, ili kombinovana regu- zacije obično se koriste prolazni regula-
lacija). cioni ventili sa jednim sedištem.
Trokraki ventili imaju tri otvora za
Ako je radni fluid u grejačima vodena ulaz/izlaz radnog fluida. Izrađuju se kao
para, regulisanje se obavlja promenom ventil za mešanje i razdelni ventili. Trokra-
protoka pare. ki mešni ventil (sl. 4.5 A) ima dva ulazai
Izvršni organi u procesu regulisanja jedan izlaz. Koristi se za mešanje dveju
vodenih sistema (toplovodnog grejanja, struja fluida različitih termičkih parame-
odnosno hlađenja hladnom vodom) jesu tara. Trokraki razdelni ventil ima jedan ulaz
ventili. Regulacioni ventili mogu biti dvo- i dva izlaza fluida (sl. 4.5 B). Koristi se za
kraki, trokraki i četvorokraki. Dvokraki podelu protoka vode (u određenom odno-
regulacioni ventili nazivaju se prolazni su) u dve grane (struje).
194
4.3. TIPIČNE PRIMENE mrežu hladne vode (izuzev kroz priklju-
REGULACIJE I ZAŠTITE U čke hladnjaka) stalno cirkuliše konstan-
TEHNICI KLIMATIZACIJE tna količina hladne vode.
Za razliku od hladnjaka, u kome se pri-
Rashladni kapacitet protočnih hladnjaka
uklima-komorama reguliše se promenom menjuje kvantitativna (količinska) regu-
količine rashladne vode koja protiče kroz lacija, za regulisanje toplotnog kapaciteta
hladnjak (kvantitativna regulacija). Pro- grejača (predgrejača, dogrejača i zonskih
mena protoka vode može se ostvariti pro- dogrejača) primenjuje se kvalitativna re-
laznim regulacionim ventilom ili trokra- gulacija. Protok vode kroz grejač je kon-
kimrazdelnim ventilom (sl. 4.6). Radom stantan, a u skladu sa trenutnim toplotnim
195
potrebama menja se temperatura vode na
ulazu u grejač. Ova vrsta regulacije ostva-
ruje se trokrakim ventilom za mešanje sa
elektromotornim pogonom.
Na slici 4.7 prikazano je rešenje regu-
lacije toplovodnog grejača sa trokrakim
ventilom za mešanje postavljenim na ra-
zvodni vod. Voda iz kotla meša se sa po-
vratnom vodom iz grejača u odnosu kojim
se dobija odgovarajuća temperatura vode
na ulazu u grejač. Radom trokrakog venti-
la upravlja termostat, koji preko regulato-
ra deluje na elektromotorni pogon i menja
odnos mešanja (odnos protoka kroz krake
1 i 3). Kada su maksimalne potrebe za
grejanjem (pri projektnim uslovima), krak Sl. 4.8. - R e g u la cija g re ja ča p re k o tro k ra k o g ventilaa
m e ša n je n a p o v r a tu (sistem z a ubrizgavanje):
3 je zatvoren i u grejač direktno ulazi vo- G - g re ja č - p o tro ša č to p lo te; S - s e k u n d a r n a pumpa;
da iz kotla. Kada se za regulisanje koristi P - p r im a r n a p u m p a ; M — v e n til z a m e ša n je sa
ventil za mešanje, u krug grejača mora da e le ktro m o to rn im p o g o n o m ; V - p r o l a z n i ventil;
K - k o ta o - izv o r to p lo te; N - n e p o v r a tn i -
se ugradi dodatna pumpa. Ona obezbe- p ro tiv s tr u jn i v en til; I i 3 - u la z vode u trokraki ventil;
đuje konstantan protok vode kroz grejač. 2 - izla z vo d e iz tro k ra k o g v e n tila
Kroz kratku vezu (deonica a-V na slici
4.7) i kroz ostali deo mreže protiče promen- Prikazana rešenja regulacije grejača
ljiva količina vode. obavezno se primenjuju za predgrejače,a
Na slici 4.8 prikazano je rešenje regu- najčešće i za dogrejače u klima-komora-
lisanja toplovodnog grejanja sa trokrakim ma i zonske dogrejače. Cilj je da se kroz
ventilom za mešanje postavljenim u po- predgrejač ostvari dovoljno veliki protok
vratnom vodu i dve kratke veze. Primarna vode, tako da ako temperatura spoljašnjeg
pumpa ostvaruje cirkulaciju tople vode vazduha naglo opadne, a regulacioni si-
kroz kotao, cevnu mrežu i trokraki ventil. stem ne reaguje dovoljno brzo, ne dođedo
Zadatak sekundarne cirkulacione pumpe zamrzavanja vode u predgrejaču. Voda ima
je da ostvari konstantan protok vode kroz najveću gustinu, i proporcionalno tome
krug grejača. Ovim rešenjem se obezbe- najmanju zapreminu, na temperaturi od
đuje konstantan protok tople vode i kroz +4°C. Zamrzavanjem se voda širi, što iza-
krug grejača i kroz toplotni izvor i cevnu ziva naprezanje u cevima i može dovesti
mrežu. Protok je promenljiv jedino u deo- do pucanja (prskanja) cevi grejača. U do-
nicama kratke veze (a-b-c-V na slici 4.8). grejačima ne postoji tako izražena opas-
Nepovratni ventil na kratkoj vezi (b-c) nost od zamrzavanja vode, jer ti elementi
omogućava protok vode samo od tačke c nisu na direktnom udaru hladnog spolja-
ka b (označeno strelicom na slici 4.8), a šnjeg vazduha. Međutim, i kapacitet do-
sprečava eventualno strujanje suprotnog grejača najčešće se reguliše promenom
smera. Ručni regulacioni ventil (V) na temperature razvodne vode. Pri konstant-
kratkoj vezi (a-V) služi za balansiranje nom protoku vode postiže se ravnomerni-
(uregulisavanje) protoka u sistemu. ja raspodela temperature po celoj površini
196
grejača (sl. 4.9). U ovom slučaju nije po-
trebna dodatna pumpa u krugu dogrejača.
Protok tople vode kroz dogrejač i kratku
vezu (a-V) je promenljiv, dok je kroz iz-
vor toplote i cevnu mrežu konstantan.
Sličan efekat regulisanja postiže se ako se
na razvodnom vodu dogrejača (tačka a)
ugradi trokraki razdelni ventil umesto tro-
krakog mešnog ventila.
Na slici 4.10 prikazana je uobičajena še-
ma regulacije u klima-komori. Termostat
(T,) meri temperaturu mešavine vazduha i
održava je konstantnom. On upravlja ra-
dom elektromotornog pogona žaluzina i
Sl. 4.9. - Regulacija grejača preko trokrakog ventila za menja udeo svežeg vazduha.
mešanje napovratnom vodu: G - grejač - potrošač
toplote; P - cirkulaciona pumpa; M -v e n til za mešanje Predgrejač se reguliše preko tačke ro-
sa elektromotornim pogonom; V- prolazni ventil; se. Termostat (T2) meri temperaturu vaz-
K - kotao - izvor toplote; I i 3 - ulaz vode u trokraki
ventil; 2 - izlaz vode iz trokrakog ventila duha iza maglene komore, upoređuje je sa
zadatom vrednošću i u zavisnosti od utvr-
đenog odstupanja, pomoću trokrakog ven-
poprečnog preseka grejača. Ipak, postoje
dogrejači, pogotovo zonski, čiji se kapa- tila za mešanje menja temperaturu vode
citet reguliše promenom protoka vode na ulazu u predgrejač.
kroz dogrejač. Trokraki ventil za mešanje Hladnjak i dogrejač se obično regulišu
postavlja se na povratnom priključku do- prema temperaturi vazduha u prostoriji.
Sl. 4.10. — R eg u la cija k lim a -ko m o re: S V — s v e ž vazduh; P V —p rip re m lje n va zd u h ; Ž t —ž a lu z in a s v e ž e g va zduha;
t,- ž a lu z in a re c ir k u la c io n o g vazd uha; M — ko m o ra za m e ša n je ; F —filta r ; G s - pred g reja č; P —p u m p a predgrejača,
H -h la d n ja k ; M K — m a g le n a ko m o ra ; G 2 - do g reja č; V - v en tila to r; 7) - term o sta t za ž a lu zin e ; T2 — te r m o sta t za
predgrejač; R t - re g u la to r p o k r e ta n ja ž a lu zin a ; R 2 - re g u la to r p re d g re ja ča ; R s — re g u la to r h la d n ja k a i d o g re ja ča
197
Regulator (R.,) na slici 4.10 dobija signal je ona veća od željene, šalje, preko regula-
od termostata koji se nalazi u prostoriji ili tora (R3) impuls elektromotornom pogonu
u kanalu odvodnog vazduha iz prostorije. da otvori ventil na hladnjaku i propusti
U zavisnosti od odstupanja izmerene tem- veću količinu hladne vode u hladnjak.
perature vazduha u odnosu na postavnu Kapacitet hladnjaka se pri tom povećava,
vrednost, regulator povećava, odnosno pa se vazduh više hladi i više suši (sman-
smanjuje protok vode kroz dogrejač, odno- juje mu se apsolutna vlažnost). Termostat
sno hladnjak. Prikazano rešenje odnosi se u prostoriji registruje sniženje tempera-
na slučaj alternativnog rada dogrejača i ture (izazvano prekomernim hlađenjem
hladnjaka. Dogrejač radi zimi, kada se, vazduha) i šalje impuls elektromotornom
zbog hlađenja vazduha pri vlaženju u ma- pogonu ventila dogrejača da poveća pro-
glenoj komori, vazduh mora dogrejati pre tok tople vode i time više zagreje ubacni
ubacivanja u klimatizovanu prostoriju. vazduh. Na slici 4.10 prikazana je regula-
Hladnjak radi samo leti i tada su oba gre- cija dogrejača i hladnjaka pomoću prola-
jača i maglena komora van pogona. znih ventila, mada se za dogrejač češće
U slučaju da se leti, zbog potreba su- primenjuje regulacija pomoću trokrakog
šenja, vazduh prvo pothlađuje u hladnja- ventila za mešanje.
ku, a zatim dogreva u dogrejaču (što znači Iza predgrejača se ugrađuje mraz-ter-
da su i dogrejač i hladnjak istovremeno u mostat, koji se obično postavlja na vre-
pogonu), automatika je nešto složenija. dnost od +5°C (sl. 4.11). Ako nastane
Osim termostata, u prostoriju mora biti problem u radu predgrejača (nedovoljan
postavljen i higrostat. Higrostat meri rela- protok tople vode, niska ulazna tempera-
tivnu vlažnost vazduha u prostoriji i, ako tura vode), a temperatura vazduha iza pred-
57. 4.11. — K o n tro la ra d a iz a š tita klim a -ko m o re: ( S V - s v e ž vazd u h ; P V - p rip re m lje n vazduh;
Ž, —ž a lu z in a s v e ž e g va zduha; Ž 2 - ža lu zin a re c ir k u la c io n o g vazduha; M - k o m o r a za m e ša n je ; F - f i l t a r ;
G t - p re d g re ja č; P - p u m p a pred g reja ča ; H - h la d n ja k ; M K - m a g le n a ko m o ra ; G 2 - dogrejač;
V - v e n tila to r; T M - m ra z-term o sta t; R - r e g u la to r p o k r e ta n ja ža lu zin a ; D P { - d ife r e n c ija ln ip r e s o s ta tfiltr a ;
D P 2 — d ife r e n c ija ln ip r e s o s ta t v en tila to ra )
198
grejača padne ispod postavne vrednosti upoređuje je sa zadatom vrednošću i pre-
(+5°C), mraz-termostat stupa u dejstvo. ko regulatora deluje na odgovarajući ure-
On potpuno zatvara žaluzinu na dovodu đaj. U zimskom periodu higrostat upravlja
hladnog spoljašnjeg vazduha (Ž,), isklju- radom uređaja za vlaženje vazduha. Ako
čuje ventilator u klima-komori (V), uklju- se vazduh vlaži vodenom parom, higrostat
čuje cirkulacionu pumpu predgrejača (P) i deluje na regulacioni ventil u pamom ovla-
otvara trokraki ventil ispred predgrejača. živaču. Pomeranjem igle ventila poveća-
Sve ove aktivnosti imaju za cilj spreča- va se, odnosno smanjuje protok pare kroz
vanje eventualnog zamrzavanja vode u aparat za vlaženje, odnosno dotok u stm-
ju vazduha koji se vlaži (sl. 3.5). Parni
predgrejaču. Tako se izbegava havarija
ovlaživač omogućava kontinualnu regu-
uređaja. Dakle, mraz-termostat ima zašti-
laciju vlažnosti vazduha.
tnu ulogu.
Ako se vazduh vlaži u maglenoj ko-
Stanje zaprljanosti filtra kontroliše se mori, higrostat deluje na cirkulacionu pum-
diferencijalnim presostatom. Za razliku pu za vodu (sl. 3.4). Kada se u prostoriji
od standardnog presostata, koji meri priti- dostigne maksimalna dozvoljena vlažnost,
sak vazduha u nekoj tački u postrojenju i higrostat isključuje pumpu za vlaženje.
poredi je sa postavnom vrednošću, difer- Vazduh se i dalje priprema u klima-komori,
encijalni presostat meri razliku pritisaka i ali se ne vlaži, tako da vlažnost vazduha u
poredi je sa postavnom vrednošću. Preso- prostoriji postepeno opada. Kada higro-
stat filtra (DP^) na slici 4.11 meri razliku stat registraje da je dostignuta donja gra-
pritisaka ispred i iza filtra (pad pritiska u nična vrednost željene vlažnosti, ponovo
filtru) i kada ta, izmerena razlika dostigne se uključuje pumpa za vlaženje i vazduh
graničnu vrednost, presostat uključuje se opet vlaži u maglenoj komori. Za vla-
alarm. Alarm je znak rukovaocu postro- ženje vazduha u maglenoj komori prime-
jenja da filtar treba očistiti ili zameniti. njuje se dvopoložajna regulacija (uklju-
Granična (dopuštena) zaprljanost filtra čeno-isključeno). Mogućnosti precizne
zavisi od vrste i klase filtra (grubi, fini, regulacije relativne vlažnosti vazduha su,
apsolutni filtar). jasno, znatno manje nego kada se vazduh
Diferencijalni presostat ventilatora je vlaži parnim ovlaživačem.
kontrolni uređaj. On meri razliku pritisa- Kada je leti potrebno regulisati relativ-
ka iza i ispred ventilatora (napor ventila- nu vlažnost vazduha u klimatizovanoj pro-
tora) i ako ona postoji, znači da ventilator storiji, higrostat deluje na regulacioni
(DP2) na slici 4.11 radi. Ako je ventilator ventil hladnjaka. Ovaj način regulisanja
isključen, ili je u kvaru (pokidan prenosni je već opisan.
kaiš i dr.), uključuje se signalna lampica
koja označava da je ventilator van funkci-
je i da vazduh ne protiče kroz klima-ko- P I T A N JA
moru.
1. Koji zadatak ima regulacija postrojenja za klima-
Ako je značajno relativnu vlažnost u
tizaciju?
klimatizovanoj prostoriji održavati u rela- 2. Koje elemente sadrži regulacioni uređaj?
tivno uskim granicama, u prostoriju ili ka- 3. Štaje termostat?
nal odvodnog vazduha postavlja se higro- 4. Kakva je razlika između presostata i diferencijal-
stat. On meri trenutnu vlažnost vazduha, nog presostata?
199
5. Koji sve postoje tipovi regulacionih ventila? 8. Kako deluje mraz-termostat?
6. Kako se reguliše hladnjak, a kako grejač? 9. Kako se kontroliše zaprljanost filtra?
7. Šta predstavlja regulacija preko tačke rose? 10. Kako se reguliše relativna vlažnost vazduha u kli-
matizovanoj prostoriji?
-'l- ■
j|
i
i
.. / .T) I3t,.
\
:<>* Wj '! ')'• I
ir u o n fn iffT r b '
^rl i T t:
; .oii,;
\u cn
4
5. EKSPLOATACIJAI ODRZAVANJE
POSTROJENJA ZA KLIMATIZACIJU
203
6. TERMODINAMIČKE OSNOVE I RADNI
PROCESI RASHLADNIH UREĐAJA
204
cesima. Moderan život ne može se zami-
p '
sliti bez tehnike hlađenja, bilo da se hla-
đenje koristi kao pomoćni, bilo kao glavni
proizvodni proces (proizvodnja leda, ve-
štačka klizališta, hemijska industrija, in-
dustrija nafte, medicina...), bilo da se ko-
risti za poboljšanje životnih i radnih
2
uslova (klimatizacija), bilo kao sredstvo
za konzerviranje namirnica (hlađenje ili
i v « .
smrzavanje). U svakom slučaju, osnovni
V zadatak rashladnih uređaja je hlađenje
izvesnih tela ili predmeta ispod tempera-
Sl. 6.1. - Levokretni kndni proces
ture okoline i održavanje na toj tempera-
delu ciklusa obeleženom sa (a), dovodi pri turi. Hlađenje (oduzimanje toplote) može
nižem pritisku i temperaturi, a da se biti prirodno (spontani prelazak toplote sa
toplota (Q2) od radnog fluida pri njegov- hlađenog na hladnije telo) ili veštačko -
om sabijanju (smanjenje v), na delu cik- pomoću rashladnog uređaja. Veštačko hla-
lusa obeleženom sa (b), odvodi pri višem đenje podrazumeva oduzimanje toplote
pritisku i temperaturi. To znači da se toplo- hlađenom telu i odavanje te toplote topli-
ta sa tela niže temperature (toplotni izvor) jem telu uz utrošak rada za pogon rashla-
prenosi na telo više temperature (toplotni dnog uređaja. Očigledno je da je to levo-
ponor) posredstvom radnog fluida. Ima- kretni kružni proces.
jući u vidu Drugi zakon termodinamike, Jedan od najpoznatijih i najekonomi-
ovakav proces se može odvijati samo uz čnijih levokretnih kružnih procesa je Kar-
utrošak rada, što je šematski prikazano na noov kružni proces (ciklus). Šema ras-
slici 6.2. hladnog postrojenja koje radi po ovom
Veoma veliki značaj levokretnih kruž- ciklusu i odgovarajućeg procesa u T-s di-
nih procesa određen je velikim značajem jagramu, pri radu sa vlažnom parom,
rashladnih uređaja koji rade po ovim pro- prikazana je na slici 6.3. Ovaj proces se
sastoji od izentropske (s = const) kompre-
T o p L o tn i p o n o r - T i sije radnog fluida od stanja (1) do stanja
(2) u kompresoru, izotermskog hlađenja
(T = const) od stanja (2) do stanja (3) ko-
je se izvodi u kondenzatoru, izentropske
ekspanzije u cilindru ekspanzione mašine
od stanja (3) do (4) i izotermskog ispa-
ravanja od stanja (4) do stanja (1) u ispa-
rivaču.
Karnoov ciklus podrazumeva da su
promene stanja iz kojih se on sastoji po-
vratne i da su temperature između kojih se
ovaj ciklus izvodi (temperature T0 i T),
Sl. 6.2. - P r e n o s to p lo te s a tela n iž e n a telo više odnosno temperature toplotnog izvora i
te m p era tu re u z u tro ša k rada toplotnog ponora, konstantne. Ovako
205
57. 6.3. — Š e m a r a s h la d n o g p o s tr o je n ja i T-s dija g ra m le v o k r e tn o g K a r n o o v o g ciklu sa
207
K o n d e n za to r
—wwv-
P .T
P r ig u š n i
Kj v e n t il LIE-
K o m p re so r
Po’ To
■AAAA/V
Is p a r iv a č
Sl. 6.4. Šema i T-s dijagram jednostepene parne kompresorske rashladne mašine
208
sposobnost može se definisati kao razlika analizom T-s dijagrama na slici 6.4. Sa
entalpija stanja (1) i (4) i predstaviti šrafi- ovog dijagrama se može videti da se pri-
ranom oblašću u tom istom dijagramu: gušivanjem smanjuje specifična masena
rashladna sposobnost, u odnosu na odgo-
% = \ ~ K [kJ/kg]. (5 3 ) varajuću veličinu kod Karnoovog ciklusa,
za (Aq0). Isto tako, utrošeni rad se pove-
ćava sa (A/) pa je iz definicije koeficijenta
Druga bitna fizička veličina je speci-
hlađenja jasno da će koeficijent hlađenja
fična zapreminska rashladna sposobnost
ovog ciklusa biti manji od koeficijenta
(qv). Ona predstavlja količinu toplote
hlađenja Karnoovog ciklusa:
hlađenja koja se u isparivaču oduzme
hlađenom objektu po 1 m 3 suvozasićene _ g o k - A go
pare koju iz isparivača usisava kompre- (6.5)
/k +A/
sor:
Štetan uticaj prigušivanja na koefici-
4 v = % k J / m 3]. (6.4)
jen t hlađenja utoliko je veći ukoliko je
V0
veća razlika temperatura isparavanja i
Pri tome v" [m3/s] predstavlja specifi- kondenzacije, zato što povećanje razlika
čnu zapreminu suvozasićene pare ras- ovih temperatura prouzrokuje povećanje
hladnog fluida na pritisku isparavanja. qv (Aqf)) i (A/), i samim tim smanjenje koefi-
zavisi od osobina rashladnog fluida i od cijenta (s). Da bi se umanjio štetan uticaj
temperatura isparavanja i kondenzacije. prigušivanja na koeficijent hlađenja (e),
Značaj specifične zapreminske rashladne tečnost rashladnog fluida se prehlađuje na
sposobnosti ogleda se u činjenici da ova izlazu iz kondenzatora. Ovo prehlađiva-
veličina određuje dimenzije rashladnog nje se obavlja ili u samom kondenzatoru
uređaja. Veće (r/v) znači manje dimenzije ili u posebnom razmenjivaču toplote -
elemenata rashladne instalacije, pri istom prehlađivaču, u kome se tečnost rashla-
rashladnom kapacitetu uređaja. dnog fluida prehlađuje na račun zagre-
vanja vode za hlađenje kondenzatora
(sl. 6.5). Ovom intervencijom postiže se
povećanje specifične masene rashladne
6.5.2. PRIGUŠIVANJE I
sposobnosti u odnosu na ciklus na slici
PREHLAĐIVANJE TEČNOSTI
6.4 za (Ag0), čime se povećava i koefici-
RASHLADNOG FLUIDA
jent hlađenja (s).
Već je utvrđeno, logičnim rasuđivanjem, ^ _ q0 +Aq0
da je zamena procesa ekspanzije u eks- ( 6 . 6)
panzionoj mašini procesom prigušivanja l
rashladnog fluida u prigušnom ventilu, Treba napomenuti da se za većinu uo-
dovela do smanjenja koeficijenta hlađe- bičajenih rashladnih fluida izobare u obla-
nja ovog rashladnog ciklusa. Egzaktnu sti tečnosti praktično poklapaju sa do-
potvrdu ovog tvrđenja moguće je dobiti njom graničnom krivom. Zbog toga se
izobara procesa u prehlađivaču 3-4 pre-
klapa sa krivom x = 0 .
209
SI. 6.5. -Šem a i T-s dijagram jednostepene rashladne mašine sa prehlađivanjem tečnosti
rashladnogjluida na izlazu iz kondenzatora
P I T A N JA 5. Š ta s u m a s e n a i z a p r e m in s k a r a s h la d n a sp oso-
b n o s t i z b o g č e g a su v a ž n e z a p r o u č a v a n je rash-
1. K o j e s u d v e n a j č e š ć e f o r m u la c ij e D r u g o g z a k o n a la d n ih p o s tr o je n ja ?
t e r m o d in a m ik e ?
6. Z b o g č e g a p r ig u š iv a n j e t e č n o s t i r a s h la d n o g flui-
2. K a k o s e o d v ija j u le v o k r e t n i k r u ž n i p r o c e s i (o b j a s - d a s m a n j u j e k o e f ic ij e n t h ia đ e n ja ?
n it e n a p r im e r u r a s h la d n o g p o s t r o j e n ja k o j e radi
7. K a k o p r e h la đ iv a n je t e č n o s t i r a s h la d n o g flu id a na
p o K a r n o o v o m k r u ž n o m p r o c e s u )?
i z la z u i z k o n d e n z a to r a u t ič e n a k o e f i c i j e n t hlađe-
3. S ta su to p lo t a h la đ e n ja , u tr o š e n i ra d i k o e f ic ij e n t n ja (n a c r ta ti T-s d ija g r a m )?
h la đ e n ja ?
4. N a š e m i i T-s d ija g r a m u j e d n o s t e p e n e p a r n e k o m -
p r e s o r s k e m a š i n e , o b j a s n it i k o j e s u i z m e n e u
o d n o s u n a m a š in u k o ja ra d i p o K a r n o o v o m c ik -
lu su ?
7. R A SH L A D N I UREĐAJI
211
7.1.2. KOMPRESORSKI šće voda). Najvažnija osobina apsorbenta I
RASHLADNI UREĐAJI je da pri višim temperaturama apsorbujel
manje, a pri nižim više pare rashladnogl
Kompresorski rashladni uređaji su naj- medijuma. Ovaj tip postrojenja nema kom-1
rasprostranjenija vrsta rashladnih uređaja. presor pa njegovu ulogu preuzimaju ap-1
Osnovni element ove vrste uređaja je sorber i generator. I
kompresor. On sabija paru koja u ispari-
vaču nastane isparavanjem rashladnog U prve apsorpcione uređaje spada ma-
fluida sa pritiska isparavanja na pritisak šina koju je napravio Edmund Kare. Toje
kondenzacije. Na taj način kompresor, uz mašina periodičnog dejstva (nije hladila
utrošak rada potrebnog za njegov pogon, kontinualno) i njena šema je data na slici
ostvaruje levokretni kružni proces oduzi- 7.1. Princip rada ove mašine je sledeći.
majući toplotu telu niže temperature (to- Zagrevanjem (parom) bogatog rastvora
plota potrebna za isparavanje rashladnog rashladnog medijuma u apsorbentu kojise
fluida u isparivaču), i predajući je telu više nalazi u generatoru, iz ovog rastvora is-
temperature (medijum za hlađenje kon- parava lakše isparljiva komponenta - ras-
denzatora). Detaljniji opis vrsta, načina hladni medijum. Za to vreme zatvoreni su
rada i elemenata kompresorskih rashla- prigušni ventil i ventil između isparivačai
dnih uređaja biće dat u narednim poglav- generatora. Posle toga rashladni medijum
ljima. prelazi u tečno stanje u kondenzatoru, pa
se skuplja u resiveru (skupljaču). Kada se
u resiveru skupi dovoljno tečnosti rashla-
7.1.3. APSORPCIONI RASHLADNI
dnog medijuma, obustavlja se grejanjei
UREĐAJI
počinje hlađenje (vodom) generatora koji
Jedan od najstarijih tipova rashladnih ure- tako preuzima ulogu apsorbera. Ventil iz-
đaja je apsorpcioni rashladni uređaj. Kod među apsorbera i isparivača i prigušni ven-
njega se osim rashladnog medijuma, koji til se otvaraju. Tečnost rashladnog medi-
predstavlja neko lako isparljivo i rastvor- juma isparava u isparivaču hladeći okolni
ljivo sredstvo (najčešće amonijak), koristi prostor, a apsorbent apsorbuje nastalu pa-
i sekundarni medijum - apsorbent (najče- m. Kada se rastvor u apsorbem obogati ra-
212
shladnim medijumom, prekida se period se pumpom (P) vraća u kotao a drugi deo
hlađenja i ponovo počinje period grejanja se prigušuje u prigušnom ventilu (PV) i
generatora. Vremenom je ovaj tip mašine vraća u isparivač.
unapređen tako što su apsorber i genera-
tor razdvojeni a između njih je postavlje-
na pumpa, čime je proces hlađenja postao 7.1.5. TERMOELEKTRIČNI
kontinualan. RASHLADNI UREĐAJI
Rad termoelektričnih rashladnih uređaja
zasniva se na Peltierovom efektu, prema
7.1.4. EJEKTORSKIRASHLADNI
kome, kada se strajnom kolu, koje se sa-
UREĐAJI stoji od dva različita provodnika spojena
Ejektorski rashladni uređaji su veoma na krajevima, dovede jednosmerna straja,
atraktivni jer rade mimo i bez šuma. Prin- jedan kraj će se zagrevati a dragi hladiti.
cipijelna šema rada ejektorske mašine ko- Tako će se na jednom spoju održavati
ja radi sa vodom data je na slici 7.2. Pro- temperatura niža a na dragom viša od tem-
perature okoline. Uređaji koji rade na
ovom principu su u suštini veoma jedno-
stavni, rade bešumno, nemaju pokretnih
delova pa nema ni njihovog habanja. Me-
đutim, njihovi osnovni nedostaci su loš
koeficijent hlađenja i visoka cena polu-
provodnika koji se kod njih koriste. Upra-
vo zbog toga uređaji ove vrste su našli
primenu u specifičnim oblastima - za hla-
đenje elektronske opreme raketa i svemir-
skih brodova, za frižidere i klimatizere u
podmornicama itd.
ces hlađenja ostvamje se tako što para pod 7.2.1. KRITERIJUMI ZAIZBOR
pritiskom struji iz parnog kotla (PK) u RASHLADNIH FLUIDA
mlaznik (M). U mlazniku para ekspandira Radni fluidi koji se koriste za ostvarivanje
do pritiska koji je nešto ispod pritiska u is- procesa hlađenja u rashladnim uređajima
parivaču (R), pri čemu joj brzina poraste. nazivaju se rashladni fluidi. Da bi rashla-
Ta „brza para“ povlači pam iz isparivača dni uređaj mogao da radi što efikasnije (uz
u kome se snižava pritisak, zbog čega što manji utrošak energije za pogon ure-
jedan deo vode isparava na račun hlađe- đaja, vode za hlađenje kondenzatora, mate-
nja ostale količine vode. Dve struje pare rijala za gradnju samog uređaja i sl.), i da
mešaju se i odlaze u difuzor (D) gde se bi se izbegla opasnost od štetnog delova-
smanjuje brzina i pritisak pare povišava nja na čoveka i njegovu okolinu, ras-
do pritiska kondenzacije. U kondenzatom hladni fluid mora da ispunjava sledeće
(Kd) para se kondenzuje i jedan deo vode uslove:
21 3
- da ima što veću toplotu isparavanja hladnog fluida o kojoj se mora voditi ra-
r [kJ/kg], pošto to obezbeđuje manju ko- čuna prilikom konstruisanja rashladnoa
ličinu rashladnog fluida koji cirkuliše kroz uređaja;
instalaciju i veći koeficijent hlađenja (e); - visoka dielektrička otpornost u rad«
- da specifični toplotni kapacitet sa hermetički zatvorenim kompresorima;
c [kJ/kgK] bude što manji, jer se tako - ne sme da postoji korozivno ili ras-
smanjuje uticaj prigušivanja na odstupa- tvarajuće dejstvo rashladnog fluida na
nje posmatranog ciklusa od Karnoovog metale i zaptivne materijale od kojihje
ciklusa; napravljena rashladna instalacija;
- potreban rad sabijanja pare rashlad- - rashladni fluidi koji su toksični ne
nog fluida treba da bude što manji, čime smeju se upotrebljavati u instalacijamaza
se obezbeđuje da koeficijent hlađenja real- klimatizaciju prostorija u kojima borave
nog ciklusa bude bliži maksimalno mogu- ljudi;
ćem koeficijentu hlađenja Karnoovog - laka kontrola isticanja rashladnog
ciklusa; fluida radi efikasnog pronalaženja mesta
- kritična temperatura rashladnog flui- isticanja;
da treba da je što je moguće viša od maksi- - niska cena i jednostavna i pouzdana
malne moguće temperature kondenzacije, mogućnost nabavke.
jer se na taj način obezbeđuje normalno
odvijanje procesa u kondenzatoru;
- specifična zapreminska rashladna 7.2.2. VRSTE RADNIH FLUIDAU
sposobnost (qv) rashladnog fluida treba da RASHLADNIM MAŠINAMA
je što veća, jer ova veličina direktno utiče
Rashladni fluidi koji se najčešće upotre-
na veličinu elemenata rashladne insta-
bljavaju u rashladnim uređajima su freoni
lacije;
i amonijak.
- temperatura smrzavanja rashladnog Freoni su zajednički naziv za rashlad-
fluida mora da bude niža od najniže tem- ne fluide (R11, R12, R22, R502...) koji su,
perature u rashladnom uređaju, kako bi se u stvari, halogeni derivati metana i etana.
sprečilo smrzavanje rashladnog fluida; Njihova zajednička osobina je relativno
- pritisak kondenzacije treba da je što mala toplota isparavanja, ne reaguju sa
niži, a pritisak isparavanja što viši. Visoki metalima koji se koriste u rashladnim
pritisci kondenzacije otežavaju zaptivanje uređajima ali rastvaraju prirodnu gumu pa
i povećavaju opasnost od eksplozije na se ona ne može upotrebljavati kao zap-
delu instalacije gde vlada visok pritisak. tivni materijal. Veoma je značajno da fre-
Niski pritisci isparavanja i loša zapti- oni nisu otrovni ni zapaljivi ali u plamenu
venost na odgovarajućim delovima insta- se razlažu, pri čemu nastaju i manje ko-
lacije prouzrokuju prodor vazduha i vlage, ličine veoma otrovnog fozgena. Osim ovo-
što nepovoljno utiče na rad čitavog rash- ga, freoni veoma slabo rastvaraju vodu,
ladnog uređaja; dobri su dielektrici i većina njih se dobro
- nezapaljivost i neeksplozivnost; meša sa uljima.
- sposobnost mešanja sa uljima za pod-
mazivanje kompresora osobina je ras-
214
Što se tiče specifičnosti najčešće ko- je zapaljiv i u većim koncentracijama eks-
rišćenih freona, freon 12 (R12) na atmo- plozivan. Kritična temperatura amonijaka
sferskom pritisku ključa na -29,8°C, a do je +132,4°C, kritični pritisak 112,8 bar, a
skoro je bio široko primenjivan u frižide- temperatura smrzavanja -78°C. Osim to-
rima za domaćinstva, u komercijalnim ga, amonijak je rastvorljiv u vodi, ne me-
rashladnim uređajima (u ugostiteljstvu i ša se sa uljima za podmazivanje i nagriza
trgovini), u mobilnim agregatima za hla- bakar. Zbog velikih vrednosti toplote ispa-
đenje na transportnim sredstvima i dr. Od ravanja, ovaj rashladni fluid se koristi u
01. 01. 1996. god. proizvodnja ovog freo- velikim kompresorskim instalacijama indu-
na je zabranjena, saglasno Montrealskom strijskog tipa.
protokolu, koji je potpisala i naša zemlja,
i odgovarajućim amandmanima na ovaj Osim ovih rashladnih fluida, ređe se
protokol. Razlog za ovu zabranu je či- koriste i ugljen-dioksid, metan, etan, pro-
njenica da R12 razara ozonski omotač pan, vazduh, voda i dr. Mogućnost njiho-
Zemlje, koji je prirodna zaštita od ultra- ve šire upotrebe, zbog problema sa zašti-
ljubičastog zračenja Sunca. Razaranjem tom čovekove okoline, sve intenzivnije se
ozonskog omotača povećava se rizik od proučava.
bolesti, kao što su rak kože, katarakta i ošte-
ćenje imunološkog sistema čoveka.
Kao zamena za R12 u široku upotrebu 7.2.3. OZNAČAVANJE
ušao je freon 134a (R134a). Njegove ter- RASHLADNIH FLUIDA
mofizičke osobine veoma su slične osobi-
Pojava freona je prouzrokovala uvođenje
nama R 12 , on ne razara ozonski omotač,
sistema označavanja koji je potom pro-
nije zapaljiv, ima ekstremno nisku tok-
sičnost i visoku termičku stabilnost. širen i na sve druge rashladne fluide.
Time su obezbeđene jasnoća i jednoobra-
Freon 22 (R22) još je jedan od široko znost njihovog označavanja, čime su pre-
rasprostranjenih rashladnih fluida. Ključa vaziđeni problemi šarolikosti trgovačkih
na atmosferskom pritisku na temperaturi naziva, i omogućeno da se po utvrđenom
od —40,8°C. Specifična zapreminska ras- postupku na osnovu oznake reprodukuje
hladna sposobnost mu je za oko 60% veća hemijski sastav rashladnog fluida.
od one za R12, a po svojim termodina-
mičkim svojstvima blizak je amonijaku. Freoni, po svom hemijskom sastavu,
Pritisci kondenzacije su, za uobičajene predstavljaju halogene supstitucione de-
temperature, oko 1,6 puta viši od onih za rivate parafinskih ugljovodonika - me-
R12. R22 se primenjuje u brodskim ure- tana (CH4) i etana (C 2H6). Supstitucija po-
đajima za hlađenje, u klimatizaciji i svuda drazumeva zamenu nekih ili svih atoma
gde se traži kompaktnija rashladna insta- vodonika sa odgovarajućim brojem atoma
lacija. fluora (F), hlora (Cl) ili broma (Br). Opšta
Amonijak (R717) je veoma značajan formula parafina je CKH2K+2. Zamenom
rashladni fluid. Pri atmosferskom pritisku atoma vodonika atomima fluora i hlora
ključa na -33,4°C. Amonijak u tečnom dobija se jedinjenje sa opštom formulom:
stanju je bezbojan, a njegova para ima
veoma nadražujući i prodoran miris. On CK„ H 1.F m C1n ,’ (7.1)
v 7
215
Pri čemu mora da bude zadovoljen va i iz kartera kompresora, zaptivanje
uslov: prostora između pare rashladnog fluida
1+ m + n —2K + 2. (7.2) visokog i niskog pritiska, redukovanje
buke koju generišu pokretni delovi u
Imajući sve ovo u vidu, opšta formula kompresoru, prevencija korozije i dr. Svoj-
za označavanje freona je: stva koja treba da zadovolji ulje za pod-
R - ( K - \ ) ( l + \)m, (7.3) mazivanje rashladnih kompresora, ima-
jući u vidu da ono dolazi u kontakt sa
s tim što broj atoma hlora dobija prema rashladnim fluidom, jesu:
jednačini (7.2). Tako, na primer, R-12
znači da je (K - 1) = 0, (1 + 1) = 1 i - da sadrže što manje vlage,
m = 2, odnosno da je K = 1,1 = 0. Iz for- - da kiselost ulja bude što manja zbog
mule (7.2) sledi da je n = 2 pa hemijska mogućeg korozionog dejstva,
formula za freon 12 glasi: - što niža taČka zamućivanja (izdva-
janja voska),
CF 2C12. (7.4)
- što viša tačka paljenja,
Ako jedinjenje sadrži i atome broma, - što niža tačka stinjavanja zbog ni-
dodaje se slovo B i broj odgovarajućih skih temperatura u pojedinim delovi-
atoma (na primer R-13B1). ma instalacije.
Brojevima od 400 do 500 označavaju
se razne smeše a brojevima od 500 do 600 Veoma bitna osobina ulja je i njegova
označavaju se azeotropne smeše - smeše rastvorljivost u rashladnim fluidima. Ona
čiji se sastav parne i tečne faze, na datom zavisi od vrste rashladnog fluida i od ve-
pritisku, pri promeni faza ne razlikuje ličine pritiska i temperature.
(npr. R-502). Većina freona odlično rastvara ulje, što
Neorganska jedinjenja koja se koriste može da izazove niz problema. Kada se
kao rashladni fluidi označavaju se brojem uključi kompresor, naglo se snižava priti-
700 i višim brojevima. Na primer: sak u karteru, što izaziva burno isparava-
nje rashladnog fluida iz ulja i penjenje ulja.
R-702 - vodonik
Na taj način ulje biva povučeno ka kon-
R-717 - amonijak denzatoru ili, čak, ka isparivaču, usled
R-718 - voda čega bi bilo ugroženo pravilno podmazi-
R-728 —azot vanje kompresora i znatno smanjeni koe-
R-744 - ugljen-dioksid. ficijenti prolaza toplote usled taloženja
ulja na zidovima kondenzatora i ispari-
vača. Da bi se ova pojava sprečila ili uma-
7.3. U LJE U RASHLADNIM njili njeni efekti, preduzima se nekoliko
UREĐAJIM A mera. Najefikasnija mera je postavljanje
odvajača ulja na potisu kompresora iz ko-
Ulje je sredstvo za podmazivanje kompre- ga se ulje automatski vraća u karter kom-
sora čija je osnovna uloga da trenje i ha- presora. Osim toga, u većim freonskim
banje između pokretnih čvrstih površina kompresorima ugrađuje se električni gre-
svede na najmanju moguću meru. Osim jač ulja u karteru, koji služi za isparavanje
ove primarne uloge, ulje ima i niz sekun- freona iz ulja pre starta kompresora i na
darnih uloga: odvođenje toplote od ležaje- taj način sprečava penjenje ulja pri startu.
216
Pored ovih mera, neophodno je voditi ra- sa gornje strane glavnog i obilazncg voda
čuna i o pravilnom izbom brzina stmjanja sprečavaju vraćanje ulja u isparivač (R).
rashladnog fluida, kao i o odgovarajućim Ovakav princip koristi se i u potisnim vo-
konstmkcionim merama za vraćanje ulja dovima ako iza kompresora nema odva-
u kompresor. U tom cilju se horizontalni jača ulja.
cevovodi postavljaju sa nagibom od 1 % u Amonijak se ne rastvara i ne meša sa
pravcu stmjanja, a brzina pare u usisnim i uljima pa je u amonijačne instalacije ne-
potisnim usponskim vodovima mora da ophodno postaviti odvajač ulja iza kom-
obezbedi ,,povlačenje“ ulja ka kompreso- presora. Pošto odvajači ulja nisu apsolutni
ru. Dodatni problemi nastaju ako je za odvajači, mala količina ulja ipak prođe do
vertikalni usponski vod vezano više kom- drugih elemenata instalacije (resiver, kon-
presora ili jedan višecilindrični kompre- denzator...). Oni na dnu imaju male su-
sor. Pošto se u takvim slučajevima ka- dove u kojima se skuplja ulje, koje je teže
paciteti regulišu isključenjem pojedinih od amonijaka, i iz kojih se ono povreme-
kompresora ili cilindara, pri malim ras- no ispušta pomoću, za to predviđenih,
hladnim kapacitetima brzina pare u uspon- ventila.
skom vodu može da padne ispod minimal-
ne vrednosti koja obezbeđuje povlačenje Manji klipni kompresori podmazuju se
ulja. U tom slučaju se usponski cevovod bućkanjem. Ulje podmazuje pokretne de-
deli na dva dela: glavni (G) i obilazni (O) love pod dejstvom gravitacije, pošto je za-
(si. 7.3). Pri najmanjem rashladnom ka- hvaćeno kašikom koja se nalazi u pro-
pacitetu, na dnu glavnog usponskog voda dužetku klipnjače. Pošto nema transporta
(veći prečnik) stvara se uljni čep (zbog ulja pomoću posebnih vodova pod pri-
nedovoljne brzine pare), a u obilaznom tiskom, ono može biti filtrirano samo spolj-
usponskom vodu (manjeg prečnika) brzi- nim sredstvima. Veći kompresori podma-
na pare će biti dovoljna za povlačenje zuju se prinudnom cirkulacijom ulja pod
ulja. Kada rashladni kapacitet poraste, pritiskom kroz kanale u vratilu i klip-
para probija uljni čep i uspostavlja cirku- njačama. Pritisak i cirkulacija ulja ostva-
laciju kroz glavni usponski vod. Lukovi ruju se pomoću klipne, zupčaste ili rota-
cione pumpe za ulje koja dobija pogon od
vratila kompresora. Pre ulaska u uljnu
pumpu ulje prolazi kroz filtar u kome se
zadržava eventualna nečistoća.
217
Kd
Sl. 7.4. —Sema i T-s dijagram dvostepene rashladne mašine sa međuhlađenjem i prehlađivanjem
đaja sa dvostepenim sabijanjem i odgo- sokog pritiska - tačka (4), znatno je niža
varajući proces u T-s dijagramu dati su na od temperature koja bi se dobila jednoste-
slici 7.4. penim sabijanjem - tačka (4'), što je veo-
Proces se odvija tako što suvu paru iz ma važno sa stanovišta podmazivanja
isparivača (R) stanja (1) usisava kompre- kompresora.
sor niskog pritiska (KpNP) i sabija je sa Međupritisak se bira tako da odnos pri-
pritiska isparavanja (pQ) na međupritisak tisaka sabijanja za oba kompresora bude
(pm) do stanja (2). U međuhladnjaku (MH) isti, što znači da je:
pregrejana para rashladnog fluida izobar-
ski se ohladi do temperature vode za hlađe-
nje - (TpH) - teorijski, odnosno da stanja
(3). Ovu paru usisava kompresor visokog
pritiska (KpVP) i sabija je do pritiska kon- odakle sledi da se rpin računa kao:
denzacije (p) - stanje (4). U kondenzatoru
(Kd) para stanja (4) se hladi pa kondenzu- Pm =s/p-Po- (7.6)
je do stanja (5) na donjoj graničnoj kri-
voj. Tečnost rashladnog fluida stanja (5) u
prehlađivaču (PH) teorijski se ohladi do
7.5. STVARNI PR O C ESI U
stanja ( 6), da bi posle prigušivanja u pri-
gušnom ventilu (PV) na pritisak ispara- KOM PRESORU
vanja (pQ) ušla u isparivač (R) sa stanjem 7.5.1. STVARNI RAD
(7) i u njemu isparila do stanja (1). KOMPRESORA. INDIKATORSKI
Kako šrafirana površina (2-3-4-2') pred- DIJAGRAM
stavlja uštedu u utrošenom radu u odnosu
na ciklus u kome bi sabijanje bilo u jed- U teorijskim razmatranjima termodina-
nom stepenu ( 1 -2 '), jasno je da dvoste- mičkih ciklusa rashladnih uređaja naj-
peno sabijanje povećava koeficijent češće se podrazumeva da je kompresor
hlađenja (s). Osim toga, temperatura na idealan. U stvarnosti to nije tako, pa je
kraju procesa sabijanja u kompresoru vi- pri proučavanju rada samog kompresora
218
DMT
neophodno uzeti u obzir i gubitke koji se tanja klipa (K) ulevo (smanjenje zaprem-
javljaju pri njegovom realnom radu (tre- ine i povišenje pritiska). Posle ovoga sa-
nje, otpor strujanju pare kroz ventile i bijanja otvara se potisni ventil (PV) i na-
kanale, nesavršenost zaptivanja između staje proces istiskivanja pregrejane pare
klipa i cilindra...)- Usled ovih gubitaka ra- rashladnog fluida (I) na pritisku istiski-
shladni kapacitet, odnosno stvarno usisa- vanja (p'). Kada klip dođe do gornje mrtve
na količina pare rashladnog fluida, biće tačke (GMT) i pođe udesno (povećanje za-
manja od one koju bi kompresor usisao premine i sniženje pritiska), prvo se širi
kada tih gubitaka ne bi bilo. zaostala para (Š), sve dok pritisak ne pa-
Za detaljnu analizu stvarnog rada ko- dne do pritiska usisavanja (p ^). Tada se
mpresora neophodno je snimiti indika- otvara usisni ventil i počinje proces usisa-
torski dijagram. On predstavlja izmerenu vanja (U) koji traje dok klip ne dođe u
zavisnost pritiska koji vlada u cilindru od donju mrtvu tačku (DMT).
promene zapremine uslovljene kretanjem
klipa od donje do gornje mrtve tačke i
7.5.2. KOEFICIJENTISPORUKE
obratno. Karakterističan indikatorski di-
jagram sa paralelnim šematskim prika- Veličina koja uzima u obzir već pomenute
zom odgovarajućeg cilindra predstavljen nedostatke realnog kompresora i koja pred-
je na slici 7.5. Kriva (s) predstavlja krivu stavlja jednu od najvažnijih karakteristika
sabijanja pare rashladnog fluida usled kre- svakog kompresora jeste koeficijent is-
219
poruke (A.). Po definiciji, koeficijent is- nja ,,sveže“ pare ne može da počne dok
poruke kompresora jeste odnos masenog pritisak zaostale pare ne opadne do priti-
protoka pare rashladnog fluida koju kom- ska usisavanja. Na taj način zaostala para
presor stvarno potiskuje, prema masenom ispunjava deo sekundne zapremine cilin-
protoku koji bi ostvario teorijski kompre- dra (C,) i smanjuje raspoloživu zapremi-
sor (bez gubitaka) iste sekundarne za- nu za usisavanje pare iz isparivača.
premine, pri istom stanju rashladnog flui- - Sa dijagrama na slici 7.5 vidi se daje
da na usisu i potisu. On može da se odredi pritisak usisavanja (p'0) niži od pritiska
iz formule koja sledi neposredno iz koji vlada u isparivaču (p0). Razliku ovih
definicije i koja glasi: pritisaka uzrokuje prigušivanje pare na
usisnom ventilu, usled čega nastaje gu-
X = G rf' V-^ (7.7) bitak korisne zapremine cilindra. Taj gu-
K bitak je predstavljen veličinom (C2), koja,
gde su: u stvari, označava deo zapremine koju klip
Grf - maseni protok rashladnog fluida mora da pređe dok ne dođe do pritiska (p0)
[kg/s]; i početka procesa sabijanja.
vpp - specifična zapremina rashladnog - Gubitak usled zagrevanja uzima u
fluida na usisu [m3/kg]; obzir zapreminske gubitke u cilindru koji
V„ - sekundna zapremina kompresora nastaju kao posleđica zagrevanja i širenja
[m3/s], hladne pare rashladnog fluida od vmćih
zidova cilindra.
Sekundna zapremina kompresora je, u
- Poslednja gmpa zapreminskih gu-
stvari, proizvod broja obrtaja i ukupne za-
bitaka obuhvaćenih koeficijentom ispo-
premine koju prebrišu klipovi svih cilin-
ruke jesu gubici usled proticanja. Oni obu-
dara krećući se od donje do gornje mrtve
hvataju gubitke pare rashladnog fluida
tačke. Koeficijent isporuke obuhvata če-
usled nesavršenosti zaptivanja između
tiri vrste gubitaka u kompresoru, i to:
klipa i cilindra i usled nehermetičnog za-
- gubitak usled štetnog prostora, tvaranja usisnih i potisnih ventila.
- gubitak usled prigušivanja pri usisa-
vanju,
- gubitak usled zagrevanja i 7.5.3. STEPEN KORISNOSTI,
- gubitak usled proticanja. INDIKATORSKAI EFEKTIVNA
SNAGA. IZBOR POGONSKOG
- Gubitak usled štetnog prostora uzima MOTORA
u obzir činjenicu da klip pri kretanju kroz
cilindar dolazi najdalje do gornje mrtve Efektivni stepen korisnosti (koeficijent
tačke (sl. 7.5). Neiskorišćeni prostor iz- korisnog dejstva - r)e) kompresora je, po
među čela klipa i kraja (vrha) cilindra na- definiciji, odnos rada utrošenog na sabi-
ziva se štetni prostor (ŠP). Veličina ovog janje 1 kg rashladnog fluida na vratilu
prostora kreće se u granicama od 4 do idealnog i stvarnog kompresora. Ovaj po-
10% sekundne zapremine cilindra (Vs). U datak je veoma značajan jer pokazuje od-
štetnom prostoru zaostane izvesna količi- stupanje stvarno potrebne snage na vra-
na pare visokog pritiska. Ova para se, ka- tilu kompresora u odnosu na potrebnu
da klip pođe udesno, širi i proces usisava- snagu za pogon idealnog kompresora. Pri
220
tome (r|e) može da se prikaže i kao pro- Poslednja stavka u proračunu rash-
izvod indikatorskog (ri,) i mehaničkog ladnog kompresora je izbor pogonskog
(T|m) koeficijenta korisnog dejstva. Prvi motora. Ako se pogon kompresora ost-
govori o odnosu radova potrebnih za sabi- varuje kaišnim prenosom, onda se pri
janje rashladnog fluida u idealnom i stvar- određivanju potrebne snage pogonskog
nom kompresoru, a (r|m) uzima u obzir motora moraju uzeti u obzir i gubici u pre-
mehaničke gubitke usled trenja u kompre- nosu. Taj gubitak se obuhvata koeficijen-
sora. tom korisnog dejstva prenosnika 0 l PR)
koji uobičajeno iznosi od 0,95 do 0,98.
Veoma bitne veličine koje ukazuju na
efikasnost rada kompresora za rashladni Na taj način, snaga elektromotora za
pogon kompresora bira se na osnovu
uređaj su i indikatorska (P ) i efektivna
(Pm) - kod pogona sa kaišnim prenosom
(Pe) snaga. Indikatorska snaga može se
ili na osnovu (Pe) - za direktan pogon
izračunati kao proizvod sekundne za- elektromotorom, s tim što se ove vredno-
premine (Fs) i srednjeg indikatorskog pri- sti uvećavaju za 15 - 20%, što predstavlja
tiska (p{) koji se dobija iz indikatorskog rezervu u slučaju preopterećenja.
dijagrama:
P r vs-Pi- o7-8) P I T A N JA
1. K a k o se d e le r a s h la d n a p o s tr o je n ja ?
221
8. SASTAVNI ELEMENTI RASHLADNIH
POSTROJENJA
222
Karakteristične konstrukcione osobine ventilske ploče i tako spreče havariju kom-
dipnih kompresora su, između ostalog, presora.
jovezane i sa vrstom rashladnog fluida sa Prema načinu pogona, kompresori se
cojim kompresor radi. Iz tog razloga se za dele na kompresore otvorenog i zatvo-
svaki kompresor obavezno napominje sa renog tipa.
cojim je rashladnim fluidom predviđen da
Otvoreni kompresori su oni čiji se sam
radi. Kompresori mogu imati jedan cilin-
kompresor i pogonski elektromotor ne
darili više (do 16) cilindara, raspoređenih
u obliku slova V, W ili radijalno. Svaki nalaze u istom kućištu, već su razdvojeni
cilindar ima svoj usisni i potisni ventil. (sl. 8.1). Pogon ovog tipa kompresora os-
Ovi ventili se nalaze na ventilskoj ploči tvaruje se ili direktnom vezom vratila
koja je kod malih i srednjih kompresora, elektromotora i vratila kompresora po-
pomoću zavrtanja, zajedno sa poklopcem moću spojnice ili kaišnog prenosnika.
cilindra, pričvršćena za sam cilindar. Kod Pošto vratilo kompresora izlazi van njego-
kompresora velikih rashladnih kapaciteta vog kućišta, posebna pažnja se mora po-
između ventilske ploče i cilindra postoje svetiti zaptivanju, kako para rashladnog
jake opruge. Njihova uloga je da, u slu- fluida ne bi isticala van kompresora. U tu
čaju „tečnog udara“, pri naglom porastu svrhu se koriste specijalne zaptivače. Do-
pritiska potiskivanja obezbede odizanje bra strana ove konstrukcije kompresora je
223
Sl. 8.2. —Spoljašnji izgled i presek hermetičkog kompresora zatvorenog tipa
ta što ona obezbeđuje sigurnost u pogonu presor. Kod oba tipa zatvorenog kompre-
i omogućava lak pristup i jednostavnu za- sora vratilo kompresora i elektromotoraje
menu kompresora ili elektromotora u slu- zajedničko i ne izlazi van kompresora, pa
čaju kvara. nema potrebe za zaptivačem. Tako se sma-
Kompresor i elektromotor kompresora njuje mogućnost isticanja rashladnog flui-
zatvorenog tipa nalaze se u zajedničkom da iz kompresora. Danas se kompresori
kućištu. Ako je kućište zavareno, to je malih kapaciteta (za kućne frižidere i za-
hermetički (sl. 8.2), a ako je zatvoreno za- mrzivače) proizvode isključivo kao herme-
vrtnjima - poluhermetički (sl. 8.3) kom- tički, jer sadrže malu količinu rashladnog
fluida pa svako isticanje značajno utiče
na rad instalacije. Nedostatak takve kon-
strukcije (u odnosu na poluhermetičku)
jeste taj što su eventualne intervencije na
kompresoru ili elektromotoru moguće sa-
mo ako se kućište iseče.
224
Važna karakteristika klipnih kompre- mičan način regulacije, ali se retko pri-
sora je mogućnost rada sa visokim broje- menjuje jer je ovakva konstrukcija kom-
vima obrtaja (do 3600 o/min), čime se plikovana i skupa;
znatno smanjuje zapremina cilindara, kao - odizanjem usisnih ventila, ručno ili
i veličina celog kompresora. elektromagnetnim ventilima, usisana para
Rashladni kompresor, odnosno njegov se vraća u usisni prostor. Tako se odgo-
rashladni kapacitet, bira se na osnovu naj- varajući cilindri isključuju iz rada i sma-
većeg toplotnog opterećenja rashladne njuje se rashladni kapacitet kompresora;
instalacije koje može da nastane u nor- - promenom broja obrtaja kompresora
malnom pogonu. Pošto se toplotno opte- pomoću menjanja broja obrtaja pogon-
rećenje u toku eksploatacije menja, i često skog motora, čime se postiže najekono-
je manje od instalisanog rashladnog ka- mičnije regulisanje rashladnog kapaciteta
paciteta, efikasan i pravilan rad instalacije kompresora.
moguć je samo ako je kapacitet kompre-
sora dobro regulisan. Dobra regulacija po-
8.1.2. ROTACIONI KOMPRESORI
drazumeva što elastičnije prilagođavanje
rashladnog kapaciteta kompresora trenu- Rotacioni kompresori se najčešće koriste
tnom toplotnom opterećenju, što se po- kao kompresori niskog pritiska u dvoste-
stiže na jedan od sledećih načina: penim rashladnim instalacijama. Pogodni
- zaustavljanjem i puštanjem u rad za velike sekundne zapremine (do oko
kompresora u zavisnosti od temperature 1,5 m3/s) i umerene razlike pritisaka. Ima-
ili pritiska isparavanja, pri čemu se ove ju male gabarite, malu težinu i veoma su
veličine održavaju u dozvoljenim grani- pouzdani. Osnovni nedostaci su kompli-
kovana i skupa izrada i problemi sa zapti-
cama. Ovaj način regulisanja primenjuje
vanjem između delova radne zapremine u
se kod uređaja malih i srednjih kapaciteta;
kojima vlada visok i nizak pritisak. Naj-
- prigušivanjem pare rashladnog flui- poznatija su dva tipa rotacionih kom-
da na usisu kompresora, najčešće pomoću presora:
ventila za održavanje konstantnog pri- - kompresori sa obrtnim kotrljajućim
tiska u isparivaču. Mada je to neekono- klipom i
mičan način, on omogućava održavanje
- kompresori sa obrtnim klipom i kril-
temperature isparavanja u uskim grani- cima.
cama;
- Šema rotacionog kompresora sa
- vraćanjem jednog dela pare rashlad-
obrtnim kotrljajućim klipom data je na
nog fluida sa potisa na usis kompresora
slici 8.4. Klip (rotor) obrće se oko eks-
pomoću specijalnog ventila. To je neeko- centričnog vratila i istovremeno se kotrlja
nomičan ali jednostavan način regulacije po zidu cilindra. Tako se formira radna
koji se koristi kod kompresora komerci- zapremina koju lopatica u zidu cilindra
jalnog tipa; deli na dva dela. Kada se kreće rotor, deo
- promenom veličine dodatnog šte- zapremine ka potisnom ventilu se sma-
tnog prostora, čime se menja koeficijent njuje, čime se pritisak povišava do pri-
isporuke 1, kao i trenutni rashladni kapa- tiska potiskivanja i otvaranja potisnog
citet kompresora. To je efikasan i ekono- ventila. U isto vreme povećava se usisni
225
Cilindar
Sl. 8.4. - Š e m a k o m p reso ra sa o b rtn im ko trlja ju ćim Sl. 8.5. - Š em a k o m p reso ra s a o b rtn im k lip o m i krilcimi
klip o m
deo radne žapremine u koju se usisava Ovi kompresori imaju veoma mali štet-
para rashladnog fluida. Usisavanje presta- ni prostor a najveći problem je proticanje
je kada se dodirna ivica između klipa i pare između lopatica i zidova cilindra, ko-
cilindra poklopi se ivicom lopatice. je vremenom raste zbog habanja ivica
Ovi kompresori praktično nemaju štet- lopatica. Ovaj problem se donekle ubla-
ni prostor, a za male razlike pritiska kon- žava ubrizgavanjem ulja u cilindar koje
denzacije i isparavanja imaju dobre koefi- smanjuje trenje i poboljšava zaptiva-
cijente isporuke. Ako su razlike između nje. Kompresori sa krilcima nemaju usi-
ovih pritisaka veće, para počinje da preti- sne i potisne ventile, kompaktni su i mi-
če iz oblasti sa visokim u oblast sa niskim rno rade.
pritiskom, što se delimično rešava intenziv-
nim podmazivanjem rotora i cilindra. Kom-
presori sa obrtnim kotrljajućim klipom
mogu lako da se uravnoteže pa rade sa ve-
likim brojem obrtaja. Najveću teškoću
predstavlja zahtev za finom mašinskom
obradom delova ovih kompresora čija po-
vršina mora ostati glatka i tokom eksploa-
tacije.
- Kompresori sa obrtnim klipom i kril-
cima (sl. 8.5) imaju rotor (obrtni klip) u
čijim se žlebovima nalaze pokretna „kril-
ca“ (lopatice). Prilikom obrtanja rotora,
usled centrifugalne sile, lopatice naležu
na zid cilindra postavljen ekscentrično u
odnosu na osu rotora. Dve susedne loptice
obrazuju radnu zapreminu koja se menja
od najveće (V{) do najmanje (V2) pa se sa
smanjenjem te zapremine odvija proces
sabijanja pare rashladnog fluida.
226
8.1.3. VIJČANI KOMPRESORI vijčanih kompresora prikazan je na slici
8 .6 . U toku obrtanja rotora linija dodira
Vijčani kompresori su dobili naziv po ro-
svakog para pera i žleba pomera se od
torima koji liče na vijke. Jedan rotor ima
usisa ka potisu. Ako se posmatra samo
pera a drugi žlebove. Ovi rotori se obrću u
jedan kanal koji zajedno sa kućištem
zajedničkom kućištu na čijim krajevima
se nalaze usisni i potisni otvor (nema usi- obrazuje deo radne zapremine, videće se
snih i potisnih ventila). Princip rada da se zapremina tog kanala smanjuje sve
dok ne dođe do potisnog otvora kada
počinje istiskivanje pare.
Ovi kompresori omogućavaju regu-
laciju rashladnog kapaciteta u širokim
granicama. Nemaju štetni prostor, a volu-
metrijski gubici nastaju zbog preticanja
pare kroz zazore između rotora i kućišta i
između dva rotora. Ovi gubici su prihva-
tljivi pošto vijčani kompresori rade sa ve-
likim brojem obrtaja (do 10 000 o/min), i
pošto se u njih sve vreme ubrizgava ulje
pod pritiskom koje obezbeđuje potrebno
zaptivanje. Važno je da ovi kompresori
nisu osetljivi na tečni udar.
8.1.4. TURBOKOMPRESORI
Kod centrifiigalnih turbokompresora (sl.
8.7) pod dejstvom brzorotirajućih lopatica
radnog kola i centrifugalnih sila, poveća-
va se kinetička energija pare rashladnog
fluida. Posle toga, pri prolasku kroz difu-
zor, jedan deo kinetičke energije pretvara
se u pritisak.
Ovi kompresori dobijaju pogon od pa-
rne ili gasne turbine, ili od elektromotora.
Pri pogonu turbinom rashladni kapacitet
se reguliše promenom broja obrtaja a pri
pogonu elektromotorom - promenom ugla
lopatica pretkola. Rashladni uređaji sa
turbokompresorima najčešće se konstrui-
57. 8.6. — P r in c ip ra d a v ijč a n ih kom p reso ra
šu kao agregatni uređaji (u čiji sastav ula-
ze kondenzator, isparivač, pogonski motor
i ostali elementi).
227
Sl. 8 . 7. — P re se k c e n tr ifu g a ln o g tu rb o ko m p reso ra
229
rebra od aluminijumskog lima. Rebra torom. Tako je potrošnja energije potre-
su u obliku lamela i postavljaju se na 3 bne za pogon ovog uređaja manja, a sa-
- 5 mm. N jihova uloga je da povećaju mim tim je i koeficijent hlađenja veći.
spoljašnju površinu kondenzatora (i do 25 Ovo, naravno, važi samo pod uslovom da
puta više nego glatke cevi), a time i se raspolaže dovoljnom količinom jeftine,
količinu toplote koja na njemu može da se čiste i neagresivne vode (bunarska, jezer-
razmeni. Oplata kondenzatora je od alu- ska ili rečna voda), kao i da transport vode
minijumskog ili pocinkovanog čeličnog ka kondenzatoru i od njega nije skup.
lima. Za oplatu se najčešće direktno vezu- Postoji nekoliko vrsta konstrukcija vo-
je ventilator sa elektromotorom pomoću dom hlađenih kondenzatora. Jedan od ti-
koga se ostvaruje cirkulacija vazduha kroz pova ovih kondenzatora koji se relativno
kondenzator. retko koristi jeste dobošasti kondenzator
Prilikom održavanja rashladnih instala- sa potopljenom spiralnom cevi. Šema ovog
cija sa vazduhom hlađenim kondenzatori- kondenzatora prikazana je na slici 8.9.
ma, posebnu pažnju treba obratiti na či- Kroz čelični doboš, a oko spiralne cevi,
stoću spoljašnje površine orebrenih cevi struji voda za hlađenje kondenzatora.
kondenzatora. Prašina i druga nečistoća Ona oduzima toplotu od pare rashladnog
imaju dvojako negativno dejstvo. Prvo, fluida koja ulazi sa gomje strane doboša
direktno smanjuju efikasnost kondenza-
tora je r se povećava toplotni otpor za-
prljanih cevi, usled čega se smanjuje
količina toplote razmenjena između vaz-
duha i kondenzujućeg rashladnog fluida.
Osim toga, efikasnost vazduhom hlađenih
kondenzatora se smanjuje i zato što neči-
stoća smanjuje protočni presek za struja-
nje vazduha kroz kondenzator.
Osnovni nedostaci vazduhom hlađe-
nih kondenzatora su buka koja se stvara
pri radu i veća potrošnja energije za po- Sl. 8.9. - D o b o ša sti k o n d e n z a to r sa p o to p lje n o m
gon rashladnog uređaja u odnosu na ure- sp ira ln o m cevi
đaj sa vodom hlađenim kondenzatorom.
kroz spiralnu cev, kondenzuje se i na dnu
suda izlazi u tečnom stanju. Prednost
8.2.2. VODOM HLAĐENI ovog tipa kondenzatora je jednostavna
konstrukcija i niska cena. Koristi se uglav-
KONDENZATORI. KULE ZA
nom kod malih rashladnih uređaja čiji se
HLAĐENJE VODE doboš ujedno koristi kao rezervoar tople
Jedan od faktora koji određuju pritisak vode. Nedostatak dobošastih kondenzato-
kondenzacije jeste i temperatura mediju- ra sa spiralnom cevi je veliko sniženje pri-
ma za hlađenje kondenzatora. Ukoliko se tiska sa strane rashladnog fluida (kroz
za hlađenje koristi voda, temperatura kon- spiralnu cev), i mali koeficijent prelaza
denzacije će biti niža od temperature kon- toplote sa strane vode.
denzacije koju bi imao isti rashladni I dvocevni protivstrujni kondenzator
uređaj sa vazduhom hlađenim kondenza- (sl. 8 . 10) retko se primenjuje jer je skup.
230
Sl. 8 .1 0 .— D v o c e v n i p ro tiv s tr u jn i k o n d e n z a to r
231
koje prolazi voda za hlađenje kondenza- nu pomoću ventilatora na vrhu. Ispuna u
tora. Na površini ovih cevi (sa spoljašnje obliku saća obezbeđuje duže zadržavanje
strane) kondenzuje se para rashladnog kapljica vode, čiji jedan deo isparava. Deo
fluida. Zatvaraju se poklopcima koji sa toplote potrebne za isparavanje uzima se
unutrašnje strane imaju pregrade. Ove od preostale vode i ona se na taj način
pregrade omogućavaju da voda protiče hladi. Ohlađena voda pada u kadu na dnu
kroz kondenzator u više prolaza (nekoliko kule za hlađenje iz koje ponovo ide u kon-
puta prođe sa jednog kraja kondenzatora denzator. Iznad brizgaljki se nalazi elimi-
na drugi). Time se postižu veće brzine stru- nator kapi koji sprečava da struja vazduha
janja vode kroz cevi, što omogućava inten- odnese kapi vode van kule. Tako se, koriš-
zivniju razmenu toplote i efikasniji rad ćenjem kula za recirkulaciono hlađenje
kondenzatora. Ova brzina je ograničena vode, potrošnja vode svodi na 2 -4 % ukup-
sniženjima pritiska tokom strujanja vode, nog protoka vode kroz kondenzator. To, u
koji moraju biti u prihvatljivim granica- stvari, pretstavlja količinu vode koja ispa-
ma. Konstrukcija horizontalnog doboša- ri i koja se u obliku najsitnijih kapi ipak
stog kondenzatora omogućava jednosta- izađe i rasprši van kule.
vno čišćenje cevi sa unutrašnje strane od
sloja kamenca koji se stvara tokom eks-
ploatacije. Nedostatak je velika potrošnja 8.2.3. KONDENZATORI HLAĐENI
sveže vode. VODOM IVAZDUHOM
Ukoliko se ne raspolaže dovoljnom Ovaj tip kondenzatora koristi prednosti
količinom vode ili je ona skupa, konden- koje daje korišćenje sprege vodom hlađe-
zator se povezuje sa kulom za recirkula- nog kondenzatora i kule za hlađenje vode.
ciono hlađenje vode. Sematski prikaz ove Konstrukcija je kompaktna jer se i kon-
veze dat je na slici 8.13. Na istoj slici se denzator (cevi kondenzatora) i kula za
vidi i princip rada kule. Voda koja se za- hlađenje vode nalaze u istom kućištu. Še-
grejala u kondenzatoru brizgaljkama se ma rada kondenzatora hlađenih vodom i
raspršuje u gornjem delu kule. Sitne kapi vazduhom veoma je slična šemi prika-
padaju naniže kroz struju vazduha stvore- zanoj na slici 8.13. Razlika je u tome što
232
se kod ovih kondenzatora kondenzator- Načelno postoje dva tipa kondenzatora
ske cevi, direktno povezane sa ostatkom koji spadaju u ovu grupu i koji se dele pre-
rashladne instalacije, nalaze na mestu ispu- ma načinu strujanja vazduha kroz njih.
ne. Osim toga, pumpa potiskuje vodu iz ba- Ukoliko vazduh struji prirodnim putem
zena na dnu kondenzatora direktno do preko okvašenih cevi kondenzatora, onda
brizgaljki na vrhu. U skladu sa tim princip je to atmosferski kondenzator, a ako je
rada je sledeći. Voda iz brizgaljki prska di- strujanje vazduha prinudno - izazvano
rektno po cevima kondenzatora primajući ventilatorom, onda su to evaporativni
na sebe toplotu kondenzacije. Istovreme- kondenzatori (sl. 8.14). I atmosferski i
no, ona se hladi tako što jedan deo ove vo- evaporativni kondenzatori se sastoje od
de ispari oduzimajući toplotu potrebnu za više redova vertikalnih cevnih zmija. Cev-
to isparavanje od preostale (neisparele) vo- ne zmije evaporativnih kondenzatora, što
de. Voda koja je isparila nadoknađuje se nije slučaj kod atmosferskih, nalaze se u
svežom vodom. Voda koja se sliva niz ce- oplati od pocinkovanog čeličnog lima. Na
vi kondenzatora pada u kadu na njego- vrhu tog kondenzatora je eliminator kap-
vom dnu pa se pumpom ponovo šalje do ljica koji sprečava odnošenje kapljica sa
brizgaljki. strujom vazduha. Zbog toga količina sve-
že vode potrebne za evaporativne konden-
zatore iznosi od 5 do 10% količine vode
potrebne za dobošaste kondenzatore. Kod
233
atmosferskih kondenzatora ovaj odnos rivače cirkuliše nekoliko puta više teč-1
iznosi i do 15% zbog odnošenja jednog nosti nego što ispari, tako da se na njiho-1
dela vode usled vetra. Danas se atmosfer- vom izlazu nalazi vlažna para rashladnog I
ski kondenzatori retko primenjuju jer su fluida (mešavina pare i tečnosti). Pošto su|
teški i zauzimaju veliki prostor. Evapora- klipni kompresori veoma osetljivi na ,,te-
tivni kondenzatori su znatno kompaktniji čni udar“, posebna pažnja mora se obrati-1
ali troše više energije zbog pogona venti- ti na zaštitu kompresora od prodora tečno-
latora, a spoljašnja površina cevi se teško sti u njegov usis iz isparivača. Specijalne
čisti od kamenca jer joj je teško prići. mere zaštite suvih isparivača nisu neop-
hodne. Cela koncepcija je takva da se po-
moću termoekspanzionog ventila kon-
8.3. ISPARIVAČI troliše dotok tečnosti rashladnog fluida u |
isparivač tako da se obezbedi zadato pre-
Isparivači su razmenjivači toplote u koji- grevanje pare na izlazu iz isparivača i I
ma isparava tečnost rashladnog fluida pret- spreči pojava tečnosti rashladnog fluida
hodno prigušena na pritisak isparavanja. na usisu kompresora. Kod preplavljenih
Isparavanje se odvija na račun toplote isparivača postoji realna opasnost od ,,te-
oduzete od hlađenog objekta čija se tem- čnog udara“ pa se iza njih obavezno stav-
peratura na taj način snižava i održava ljaju separatori (S) - odvajači tečnosti
nižom od temperature okoline. (sl. 8.15). To su sudovi u kojima vlažna
Isparivači se dele na više načina. Pre- para naglo menja brzinu i pravac strujanja
ma hlađenom medijumu, isparivači se de- pa se, usled veće inercije, kapljice tečno-
le na isparivače za hlađenje vazduha i ga- sti odvajaju i padaju na dno separatora. Usis
sova, i na isparivače za hlađenje tečnosti. kompresora je povezan sa parnim pro-
Prema konstrukciji (vrsti izrade), dele se storom ovog suda tako da kompresor usi-
na isparivače sa ključanjem na cevima u sava isključivo suvozasićenu paru rashlad-
velikoj zapremini i sa ključanjem u cevi- nog fluida i na taj način je zaštićen od
ma. U zavisnosti od načina strujanja hla- „tečnog udara“. Inače, lokalna cirkulacija
đenog ili rashladnog fluida, cirkulacija u tečnosti kroz preplavljeni isparivač ostva-
isparivaču može biti prirodna i prinudna.
Osim ovih podela, isparivači se dele i pre-
Kd
ma načinu isparavanja, i to na suve i pre-
plavljene.
8.3.1. SU V II PREPLAVLJENI
ISPARIVAČI
234
mje se ili gravitacijom ili pomoću pumpe 8.3.2. ISPARIVAČI ZA HLAĐENJE
koja se stavlja između separatora i ispari- TEČNOSTI
vača.
Isparivači za hlađenje tečnosti najčešće se
Suvi isparivači se uglavnom koriste u
konstruišu kao potopljeni ili kao dobo-
rashladnim uređajima manjih kapaciteta,
šasti isparivači.
a za veće kapacitete se, zbog manjih in-
vesticionih troškova, koriste preplavljeni Potopljeni isparivači su dobili naziv po
isparivači. Razlog tome je što je veći deo tome što su potopljeni u tečnost koju hla-
unutrašnje površine cevi preplavljenih is- de i koja se obično nalazi u nekom rezer-
parivača okvašen tečnošću rashladnog voaru ili bazenu. Oni se proizvode kao
fluida, pa je i prelaz toplote sa strane rash- glatke cevne zmije ili u vidu isparivača sa
ladnog fluida znatno intenzivniji od pre- horizontalnim kolektorima i vertikalnim
laza suvih isparivača. Zbog toga su do- pravim cevima ili cevima u obliku riblje
voljne manje površine isparivača i manji kosti. Cirkulacija hlađene tečnosti, da bi
broj ventila i automatike. Tako su, uprkos se postiglo efikasnije i ravnomernije hla-
dodatnim troškovima za separatore i even- đenje, ostvaruje se pomoću specijalnih
tualne pumpe, investicioni troškovi za „mešalica" (aksijalnih pumpi). Ovakva
preplavljenu rashladnu instalaciju manji konstrukcija potopljenih isparivača je na-
od troškova za suvu instalaciju. ročito pogodna za akumulaciju toplote
hlađenja radi ,,pokrivanja“ vršnih optere-
ćenja. To podrazumeva namrzavanje sloja
leda na površini isparivača u periodu kada
je manje toplotno opterećen, kao i ko-
rišćenje tako akumulisane toplote hlađe-
a)
I ulaz hlađene
' tečnosti
iztaz
hlađene
tečnosti
235
nja u periodima kada je isparivač najviše koristi, izuzev za male kućne (frižideri i
opterećen. Ovi isparivači se jednostavno zamrzivači) i komercijalne (vitrine) ra-
čiste pošto im je lako prići. shladne uređaje.
Dobošasti isparivači se uglavnom ko- Konstrukcija isparivača sa prinudnim
riste za hlađenje vode u klimatizacionim strujanjem vazduha (sl. 8.17) vrlo je sli-
postrojenjima. Za manje i srednje kapa- čna konstrukciji odgovarajućih konden-
citete tih postrojenja koriste se dobošasti zatora. Oni se najčešće proizvode kao
isparivači sa direktnom ekspanzijom - paketi orebrenih cevnih zmija sa odgo-
ključanjem rashladnog fluida, u cevima varajućim ventilatorima, pri čemu rebra
koje mogu biti glatke i orebrene i prave ili mogu biti spiralna i lamelasta. Ustaljene
savijene u obliku slova U (sl. 8.16a). Te- kombinacije materijala za izradu cevi i re-
čnost koja se hladi struji oko cevi, a izme- bara su bakar i aluminijum kod lamelastih
đu pregrada koje produžavaju put tečnosti i čelik i čelik kod spiralnih rebara. Spiral-
kroz isparivač. Kod većih instalacija situa- no orebravanje se obavlja namotavanjem
cija je obrnuta: hlađena tečnost struji kroz čelične trake normalno na cev, a lamelasta
cevi, a rashladni fluid ključa na cevima rebra se prvo navlače na cev koja se po-
(sl. 8.16b). tom mehanički ili hidraulički ekspandira
(proširi). Na taj način se postiže dobar
kontakt između cevi i rebara, što je neop-
hodno za efikasan rad isparivača. Osim
8.3.3. ISPARIVAČI ZA HLAĐENJE
ovoga, važan uticaj na prenos toplote sa
VAZDUHA
vazduha na isparivač ima i stvaranje inja
Prema načinu strujanja hlađenog fluida, na površini isparivača sa strane vazduha.
isparivači se dele na isparivače sa prirod- Kada je temperatura površine isparivača
nom i sa prinudnom konvekcijom. ispod 0°C, vlaga iz vazduha kondenzuje
Isparivači za hlađenje vazduha sa pri- se i smrzava na ovoj površini. Povećava-
rodnom konvekcijom još se nazivaju i is- njem sloja inja na isparivaču povećava se
parivači za mirno hlađenje vazduha. Oni i toplotni otpor između vazduha i rashlad-
se prave od glatkih ili, češće, orebrenih ba- nog fluida i sprečava slobodno strujanje
karnih ili čeličnih cevi. Da bi se obezbedi- vazduha kroz isparivač. Zbog toga je neop-
la zadovoljavajuća prirodna cirkulacija hodno povremeno otapati inje sa površine
vazduha kroz ove isparivače, neophodno isparivača, i to na jedan od sledeća tri
je odabrati veću temperatursku razliku načina:
između zahtevane temperature vazduha u - zaustavljanjem rada instalacije i na-
hlađenom prostoru i temperature ispara- stavljanjem cirkulacije vazduha iz hlađe-
vanja rashladnog fluida. Obično se podeša- nog prostora preko isparivača (moguće u
va da ova razlika bude između 10 i 15°C. komorama čija je temperatura vazduha iz-
Ovako velika temperaturska razlika, s dru- nad 0°C);
ge strane, izaziva povećano kaliranje (iz- - zaustavljanjem rada instalacije i ota-
dvajanje vlage) proizvoda, što negativno panjem električnim grejačima ugrađenim
utiče na njihov kvalitet i cenu. U novije u isparivač ili prskanjem toplom vodom
vreme ovaj tip isparivača se veoma retko (za komore sa temperaturom iznad 0°C);
236
Sl. 8.17. - Isp a riv a č za h la đ e n je vazduha
237
8.4.2. MEĐUHLADNJACI
Kada je potrebno savladati veliku razliku
između pritiska isparavanja i pritiska kon-
denzacije, rashladna instalacija proizvodi
se kao dvostepena ili kao višestepena. Iza
kompresora niskog pritiska dvostepenih
instalacija postavlja se međuhladnjak koji
ima zadatak da snizi temperaturu pregre-
jane pare rashladnog fluida na potisu kom-
presora visokog pritiska, čime se ujedno
smanjuje i utrošeni rad. Osim međuhlad-
57. 8.18. - P re h la đ iv a n je te č n o s ti ra s h la d n o g flu id a njaka koji predstavljaju standardne raz-
s u v o za s ić e n o m p a ro m iz isp a riva ča
menjivače toplote hlađene vodom (sl. 7.4)
upotrebljavaju se i dva tipa međuhladnja-
Da li će ove promene da utiču na smanje- ka koji su, u stvari, cilindrični sudovi, i to:
nje ili povećanje koeficijenta hlađenja za- međuhladnjak bez cevne zmije za dvoste-
visi od vrste rashladnog fluida koji se ko- peno i sa cevnom zmijom za jednoste-
risti. Taj uticaj je pozitivan ukoliko se radi peno prigušivanje (sl. 8 .20 ).
sa freonima. Postoje različite konstrukcije
Međuhladnjak bez cevne zmije (sl.
ovog tipa prehlađivača. Oni mogu biti u
obliku cilindričnog suda sa cevnom zmi- 8,20a) radi po sledećem principu. Tečnost
jom u njemu ili veoma slični dobošastim rashladnog fluida iz kondenzatora odlazi
razmenjivačima toplote - sa snopom cevi u prigušni ventil (PV l) gde se prigušuje
u cilindričnom omotaču (koriste se za in- na međupritisak koji vlada u međuhlad-
stalacije većih kapaciteta). Najčešće se njaku (MH). Pri tome, automatika među-
upotrebljavaju koaksijalni (,,cev u cev“) hladnjaka omogućava doziranje rashlad-
prehlađivači (sl. 8.19). Kroz unutrašnju nog fluida koje obezbeđuje konstantan
cev prolazi tečnost a kroz međuprostor nivo tečnosti u međuhladnjaku. Prilikom
para rashladnog fluida. Prenos toplote sa prigušivanja nastaje para rashladnog
strane pare intenzivira se orebravanjem fluida koja direktno odlazi u kompresor
unutrašnje cevi. Pri ugradnji ovog prehla- visokog pritiska, a tečnost se u prigušnom
đivača u instalaciju mora se voditi računa ventilu (PV2) prigušuje na pritisak ispara-
da se ulje vraća ka usisu kompresora, kako vanja koji vlada u isparivaču. Posle ispa-
se ne bi zadržavalo u prehlađivaču. ravanja u isparivaču rashladni fluid u par-
238
Kd Kd
239
- Kod regenerativnih razmenjivača U zavisnosti od smera strujanja toplog
toplote (regeneratori), istu površinu za i hladnog fluida, rekuperativni razmenji-
toplotnu razmenu naizmenično opstru- vači toplote dele se na istosmerne i su-
javaju topao i hladan fluid. Kada tu povr- protnosmerne. Na slici 8.21 prikazan je
šinu opstrujava topao fluid, ona se zagre- razmenjivač toplote tipa ,,cev u cev“ sa
va. Po prestanku opstrujavanja toplim odgovarajućim promenama temperature
fluidom počinje opstrujavanje hladnim toplijeg (indeks 1) i hladnijeg (indeks 2)
fluidom, pri čemu se fluid zagreva (to- fluida. Kod oba razmenjivača toplote tem-
plota se regeneriše) a površina za razme- peratura toplijeg fluida opada (sa t]p na t]k)
nu toplote se hladi. Regenerator funkcio- a hladnijeg raste (sa t, na t2k). Međutim,
niše ciklično ponavljajući ove procese. važno je da kod razmenjivača toplote sa
Ovaj tip razmenjivača toplote koristi se u istosmernim tokom temperatura hladnijeg
Simens-Martinovim i staklarskim pećima, fluida na izlazu (t2k) ne može da bude viša
kao i u parnim kotlovima. od temperature toplijeg fluida na izlazu.
- Razmenjivače toplote sa mešanjem To je logično pošto topliji fluid ne može
fluida karakteriše neposredni kontakt to- da zagreje hladniji na temperaturu kojaje
piog i hladnog fluida, pri čemu se topao viša od njegove temperature na tom me-
fluid hladi a hladan zagreva. Važno je da stu. Kod razmenjivača toplote sa supro-
se ova dva fluida posle razmene toplote tnosmernim tokom to nije slučaj, pa su
mogu relativno lako razdvojiti. U praksi ovi razmenjivači toplote efikasniji pošto
se na ovaj način najčešće razmenjuje omogućavaju bolje korišćenje tempera-
toplota između gasa i tečnosti. Najtipični- turske razlike. Zbog toga se razmenjivači
ji predstavnik ovih razmenjivača toplote toplote, uvek kada je to moguće, prave kao
su kule za hlađenje vode u kojima voda u suprotnosmerni.
neposrednom kontaktu sa vazduhom is-
parava i pri tome se hladi.
8.5.2. KOEFICIJENT PROLAZA
TOPLOTE, SREDNJA
TEMPERATURSKA RAZLIKA,
POVRŠINA RAZMENJIVAČA
TOPLOTE
Prolaz toplote je oblik prostiranja
toplote između dva fluida različitih
temperatura razdvojenih pregradom
(zidom). On, znači, obuhvata prelaz
toplote sa toplijeg fluida na zid, pro-
vođenje toplote kroz zid i prelaz toplote
sa zida na hladniji fluid. Veličina koja
karakteriše ovakav vid prostiranja
toplote naziva se koeficijent prolaza
toplote i obeležava se sa K [W/m 2K],
Sl. 8.21. — Islo s m e r n i (a) i su p r o tn o s m e rn i
(b) r a z m e n jiv a ć i to p lo te
240
Jedna od osnovnih jednačina koja ka- Srednja logaritamska razlika temper-
rakteriše prostiranje toplote kod razmenji- atura izračunava se prema formuli:
vača toplote je jednačina za toplotni fluks
At. - At„
(razmenjenu toplotu u jedinici vremena) Atm ■
koja glasi:
241
9. AUTOMATIKA RASHLADNIH UREĐAJA
243
potrebno. Snižavanjem pritiska u ispari- obzira na režim rada, kao i primena ovih
vaču ventil se sve više otvara. U isparivač ventila i u instalacijama sa više suvih is-
dolazi sve više tečnosti rashladnog fluida, parivača.
efikasnost isparivača se povećava ali se i Šema termoekspanzionog ventila i
temperatura hlađenog objekta snižava. njegove veze sa isparivačem prikazane su
Tako se dešava da pre zaustavljanja kom- na slici 9.2. Konstrukcija je veoma slična
presora u isparivač dođe više tečnosti ras- konstrukciji automatskog prigušnog ven-
hladnog fluida nego što je potrebno. Zbog tila. Tečnost rashladnih fluida iz konden-
toga se mora voditi računa da se zavrtanj zatora ulazi u kućište ventila ( 1 ) kroz
(9) ispravno podesi, kako ne bi došlo do priključak (2). Prolazeći kroz filtar (3),
tečnog udara zbog prodora tečnosti u usi- tečnost se prigušuje u sedištu ventila a u
sni vod kada termostat zaustavi kompre- zavisnosti od položaja igle (4) koja je po-
sor. vezana sa jarmom (5) a on sa mehom (6).
Ovaj ventil je jednostavan pa je pouz- On deli kućište ventila na dva dela. Pros-
dan i jeftin. N edostatakm uje što je ispari- tor iznad meha je pomoću kapilarne cevi
vač instalacija sa ovim ventilom najlošije (9 - cev malog prečnika od 1 do 2 mm)
iskorišćen u početku rada kompresora, ka- povezan sa davačem ( 10 ) postavljenimuz
da je potreba za hlađenjem najveća, a naj- cev isparivača na njegovom izlazu. Davač
bolje je iskorišćen pred isključenje kom- je, u stvari, mali cilindrični sud delimično
presora, kada je temperatura hlađenog ispunjen lako isparljivom tečnošću (često
objekta najniža. Osim toga, ovaj ventil rashladni fluid kao u isparivaču). Na iglu
može da se primenjuje samo u instalacija- (4) sa donje strane deluje opruga (7), a si-
ma sa jednim suvim isparivačem. Ako la u opruzi podešava se pomoću zavrtnja
ima više suvih isparivača, ventil na najma- (11). Rashladni fluid iz prostora ispod me-
nje toplotno opterećenom isparivaču pro- ha odlazi u isparivač ( 8).
puštao bi tečnost i izazvao tečni udar kom- Princip rada ovog veoma značajnog i
presora. široko korišćenog prigušnog ventila je
sledeći. U stacionarnom stanju protok
rashladnog fluida odgovara toplotnom
9.2. TERMOEKSPANZIONIVENTIL opterećenju isparivača. U tom slučaju je,
na primer, isparavanje rashladnog fluida
Termoekspanzioni ventil, kao i automat- završeno u tački (B - slika 9.2) a na mestu
ski prigušni ventil, prigušuje tečnost rash- davača pregrevanje pare rashladnog flui-
ladnog fluida sa pritiska kondenzacije na da iznosi 7°C. Ako se, iz bilo kog razloga,
pritisak isparavanja i reguliše protok ove toplotno opterećenje isparivača poveća
tečnosti kroz isparivač. Međutim, za raz- (unošenje svežih toplih proizvoda, otva-
liku od automatskog prigušnog ventila, ranje vrata hlađene komore...), intenziv-
protok se reguliše u zavisnosti od toplot- nija razmena toplote prouzrokovaće da se
nog opterećenja isparivača, a na osnovu isparavanje u isparivaču završi pre tačke
pregrevanja pare rashladnog fluida na iz- (B). Usled toga će se na ostatku cevi is-
lazu iz isparivača, koje se tom prilikom parivača, pa i na mestu davača, povećati
održava konstantnim. Time je omogućeno pregrevanje pare rashladnog fluida. Na taj
znatno bolje iskorišćenje isparivača bez način će se dodatno zagrejati davač ter-
244
I
245
sa plovkom na strani visokog pritiska mo-
že se koristiti samo kod rashladnih insta-
lacija sa jednim isparivačem zbog opasno-
sti od tečnog udara u kompresoru.
246
1
9 .5 . P R E S O S T A T I zbog otvora (7), deluje preko meha (3) na
štap (4). Ovo pomeranje prouzrokuje obr-
Presostati su električni prekidači koji tanje laktaste poluge oko oslonca (2 ) na-
prekidaju i uspostavljaju strujno kolo u desno pa vertikalni krak ove poluge ( 1)
I zavisnosti od pritiska. Oni mogu da se ko- preko osovinice ( 11 ) potiskuje kontaktni
riste kao elementi regulisanja i kao ele- mehanizam (12). Kada se dostigne vred-
menti zaštite. U zavisnosti od pritisaka na nost pritiska (p), podešena na skali ( 10 ) po-
koje reaguju, presostati se dele na pre- moću zavrtnja (9) i opruge ( 8), spojiće se
sostate niskog pritiska, presostate visokog kontakti (13) i zatvoriće se strujno kolo
pritiska i diferencijalne presostate koji vezano sa nekim uređajem od čijeg rada
reaguju na razliku pritisaka. Konstrukcije zavisi pritisak (p) - kompresor, solenoidni
ovih presostata suštinski se ne razlikuju, a ventil... Kada pritisak počne da se sniža-
u zavisnosti od načina postavljanja elek- va, laktasta poluga se obrće u suprotnom
tričnih kontakata pri dostizanju određe- smeru ali se kontakt neće prekinuti u is-
| nog pritiska ili razlike pritisaka strujno tom položaju u kojem je uspostavljen jer
kolo može da se zatvara ili prekida. Kada bi to prouzrokovalo suviše često uključi-
se presostat koristi kao element zaštite, vanje i isključivanje uređaja. Zbog toga
ima dodatni kontakt za ponovno uklju- poluga nailazi na graničnik (14) pa na nju
čivanje (reset) pošto se otkloni uzrok opa- deluje sila opruge (15) koja se podešava
snosti. zavrtnjem (16) a kontroliše na skali (17).
i Šema presostata prikazana je na slici Usled sile u opruzi pritisak na kome se
9.5. Kada se kontrolisani pritisak (p) povi- kontakt otvara biće niži od pritiska na
si, sila usled razlike tog pritiska i pritiska kome se on zatvara. Ta razlika pritisaka
u kućištu ( 6 ) - jednakog atmosferskom naziva se diferenca.
247
Presostati niskog i visokog pritiska ko- 9.6 . T E R M O S T A T I
riste se kao elementi zaštite kompresora.
Oni isključuju kompresor kada se pritisak Termostati su električni prekidači koji su
na usisu snizi ispod zadatog, odnosno ka- konstrukcijski i funkcionalno gotovo iden-
da se pritisak na potisu povisi iznad tični presostatima, samo što termostati
zadatog pritiska koji obezbeđuje bezbe- prekidaju i zatvaraju strujno kolo u zavi-
dan rad kompresora i cele rashladne insta- snosti od temperature. Šema termostata se
lacije. Osim ovoga, presostat niskog pri- od šeme na slici 9.5 razlikuje samo po to-
tiska može da se koristi i za regulaciju me što na meh ne deluje direktno pritisak
rada kompresora, i to uključivanjem i iz rashladne instalacije, već pritisak iz da-
isključivanjem kompresora u zavisnosti vača koji je isti kao kod termoekspanzio-
od pritiska na usisu koji opet zavisi od nog ventila i koji registruje promenu tem-
toplotnog opterećenja isparivača. Naj- perature.
važnija uloga diferencijalnih presostata je Načini primene termostata u rashla-
kontrola razlike pritisaka ulja koja se dnim instalacijama veoma su raznovrsni.
postiže pomoću uljne pumpe i koja je Termostati se veoma često koriste za regu-
neophodna za pravilno podmazivanje laciju temperature vazduha u hlađenom
kompresora. Ako ova razlika nije dovolj- prostoru (sl. 9.6). Kada temperatura vaz-
na, presostat isključuje kompresor i tako duha dostigne minimalno dozvoljenu vred-
ga štiti od havarije. nost, termostat (Th) zatvara solenoidne
248
ventile (SV) - kod velikih isparivača (Rl) vači i međuhladnjaci. Osim toga, bitno je
ispred i iza isparivača - i isključuje venti- obezbediti trajan i siguran rad, što se po-
latore (V), čime praktično prekida rad tog stiže pomoću druge kategorije pomoćnih
isparivača. Usled toplotnog opterećenja aparata u koju spadaju: odvajači tečnosti,
temperatura vazduha u toj komori počinje odvajači ulja, ispuštači vazduha, filtri itd.
da se povišava. Kada dostigne maksimal-
no dozvoljenu vrednost, termostat pono-
vo otvara solenoidne ventile i uključuje 9.7.1. SKUPLJAČI (RESIVERI)
ventilatore i tako uspostavlja normalan
Resiveri su cilindrični sudovi (horizontal-
rad isparivača. Termostati se upotreb-
ni ili vertikalni) koji se obično postavljaju
ljavaju u kulama za recirkulaciono hlađe- ispod kondenzatora. Postoje dva tipa re-
nje vode. Oni tu imaju višestruku ulogu. sivera. Prvi tip resivera prima tečnost ras-
Pomoću njih se uključuju i isključuju ven- hladnog fluida koja se zbog promene to-
tilatori u zavisnosti od spoljne tempera- plotnog opterećenja premešta u deo
ture vazduha, kako bi se uštedela energija instalacije visokog pritiska. Drugi tip
i održao minimalno potreban pritisak kon- resivera obezbeđuje u svakom trenutku
denzacije. Osim toga, smrzavanje vode u dovoljno tečnosti rashladnog fluida u
kadi sprečava se električnim grejačima skladu sa toplotnim opterećenjem ispari-
koje, opet, uključuje termostat u zavisno- vača. Osim toga, ovaj tip resivera se kori-
sti od trenutne temperature vode u kadi. sti i za velike i razgranate instalacije, gde
Kao i kod presostata, postoje i diferen- ima ulogu rezervnog suda u koji može da
cijalni termostati koji zatvaraju ili preki- stane tečnost iz jednog isparivača ili gru-
daju strujno kolo u zavisnosti od razlike pe njih, radi tekućeg održavanja ili po-
temperatura. Ovi termostati se često ko- pravki. U najmanje rashladne instalacije
riste u visokim komorama kod kojih razli- (frižidere) resiveri se ne postavljaju.
ka temperatura vazduha između tavanice i
poda, kada je isparivač isključen, može da
dostigne i 4 - 5°C. U tim slučajevima 9.7.2. ODVAJAČIULJA
diferencijalni termostat uključuje samo
ventilatore na isparivačima i mešanjem Najefikasnija mera kojom se sprečava da
vazduha ujednačava temperatursko polje ulje, koje je iz bilo kog razloga izašlo iz
u komori. kompresora, ode dalje u kondenzator i is-
parivač, jeste postavljanje odvajača ulja
na potisu kompresora. N a taj način se
obezbeđuje efikasan rad pomenutih raz-
9.7. PO M O Ć N IA PA R A T IIU R E Đ A JI
menjivača toplote i pouzdan i pravilan rad
Kompresor, kondenzator, isparivač i prigu- samog kompresora.
šni ventil osnovni su elementi koji obe- Odvajači ulja su, u stvari, cilindrični
zbeđuju funkcionisanje jedne rashlad- čelični sudovi u kojima se ulje odvaja
ne instalacije. Da bi ta instalacija radila tako što para visokog pritiska koja dolazi
ekonomično, odnosno uz manji utrošak iz kompresora naglo menja pravac struja-
energije potrebne za njen pogon, uvode nja i brzinu, pa se izdvojene kapljice ulja
se pomoćni aparati, kao što su prehlađi- talože na dnu suda i odatle vraćaju u kom-
249
10 11
250
Još jedan problem koji može da se javi 9 .7 .4 . N IV O K A Z I
je pojava vlage u rashladnoj instalaciji.
Ovaj problem je znatno izraženiji kod fre- Nivokazi služe za kontrolu nivoa tečnosti
onskih instalacija zato što freoni veoma u različitim sudovima rashladne instalaci-
slabo rastvaraju vodu, što nije slučaj sa je (resiveri, separatori, međuhladnjaci...).
amonijakom. Zamrzavanje te vode u de- Ako je u sudovima tečnost rashladnog
lovima instalacije gde vlada niska tempe- fluida na temperaturi nižoj od 0°C, kao ni-
ratura (u sedištu prigušnog ventila ili u vokaz može da se koristi vertikalna cev
kapilari) može u potpunosti da blokira rad spojena sa parnim i tečnim prostorom su-
čitave instalacije. Zbog toga je neophod- da. Nivo tečnosti u sudu biće identičan
no da se u tečni vod (između kondenzato- nivou tečnosti u cevi i on će se jasno raza-
ra i prigušnog ventila) postavi sušač, koji znati pošto će deo cevi u kome se nalazi
često ima i ulogu filtra. Jedna od kon- tečnost biti pokriven injem.
strukcija prikazana je na slici 9.9. Tečnost Kod amonijačnih instalacija koristi se
rashladnog fluida prolazi kroz perforiranu osobina amonijaka da se ne meša sa uljem.
Zato se u donjem delu ovih nivokaza na-
cev (4) pa preko apsorbenta (5) - najčešće
laze mali rezervoari sa uljem koje se penje
silikagel - koji apsorbuje vlagu iz njega, i
u cevi i pokazuje nivo tečnosti u sudu.
mrežice za filtriranje (3) dalje u insta-
Za razliku od ovih nivokaza - nivo-
laciju.
kaza niskog pritiska, u delovima rashlad-
Iza sušača a pre prigušnog ventila po-
stavlja se kontrolno (vidno) staklo koje ima
dvojaku ulogu. Posmatranjem protoka te-
čnosti rashladnog fluida kroz staklo, mo-
guće je primetiti mehure (pare rashladnog
fluida) koji ukazuju na nedostatak rash-
ladnog fluida u instalaciji. Osim ovoga, u
centru vidnog štakla nalazi se indikator
koji menja boju u zavisnosti od količine
vlage u rashladnom fluidu. Na osnovu to-
ga se indikuje zasićenost ispune sušača vla-
gom i neophodnost zamene ove ispune.
251
ne instalacije gde vlada viša temperatura i ventili se obavezno postavljaju na svim
pritisak, postavljaju se nivokazi visokog sudovima koji sadrže veće količine teč-
pritiska. Sema jednog takvog nivokaza nog rashladnog fluida (separatori, resi-
prikazana je na slici 9.10. Ovi nivokazi su veri, kondenzatori...). Ukoliko se ugradi
stakleni i spojeni su sa sudom čiji nivo dvostruki ventil sigurnosti, njime se omo-
kontrolišu pomoću zaustavnih ventila. Ako gućava neprekidan rad instalacije i u vre-
se staklo polomi, ovi ventili se automatski me popravke ili revizije jednog od ventila
zatvaraju i sprečavaju isticanje rashladnog sigurnosti.
fluida u okolinu.
9.7.6. CEVOVODI
9.7.5. ARMATURA
Cevovodi povezuju sve elemente rash-
Jedan od osnovnih elemenata armature je ladne instalacije u zatvoreni sistem kroz
zaustavni ventil. On prekida ili uspostav- koji cirkuliše rashladni fluid. Zbog osobi-
lja protok na delu cevovoda na kome je na samih rashladnih fluida i njihove agre-
postavljen. Konstrukcija ovog ventila je sivnosti prema pojedinim metalima, kod
jednostavna. On se koristi i u parnim i u
amonijačnih rashladnih instalacija se pri-
tečnim vodovima. Zaustavni ventili postav- menjuju čelične bešavne cevi, a kod
ljeni ispred i iza većine elemenata ras- freonskih instalacija bakarne cevi. Za pre-
hladne instalacije obezbeđuju njihovu la-
čnike iznad 20 mm i kod freonskih rash-
kšu zamenu bez ispuštanja i ponovnog
ladnih uređaja koriste se čelične cevi.
vakuumiranja i punjenja rashladnim flu-
Celične cevi se povezuju zavarivanjem, a
idom većih delova ili čitave rashladne in-
veza cevi i pojedinih elemenata instalaci-
stalacije.
je ostvaruje se pomoću prirubnica i zaptiv-
Konstrukcija ručnog regulacionog (pri- ke. Bakarne cevi se povezuju lemljenjem
gušnog) ventila ne razlikuje se mnogo od a veza sa drugim elementima ostvaruje se
konstrukcije zaustavnog ventila. Taj ven- pomoću navrtke a preko proširenog dela
til prigušuje i fino reguliše protok tečnosti cevi.
rashladnog fluida od kondenzatora do is-
Prečnik cevovoda bira se prema do-
parivača. Zbog toga on ima finiji navoj na
zvoljenim padovima pritiska. Ako su cevo-
vretenu ventila, fmiji od navoja na zau-
vodi kraći i instalacije jednostavnije (ne
stavnom ventilu, a tanjir ventila je obliko-
mnogo razgranate), prečnik cevovoda se
van tako da omogući fino regulisanje pro-
bira prema dozvoljenim brzinama stru-
toka. Ručni regulacioni ventil često služi
janja rashladnog fluida.
kao rezervni u instalacijama koje rade sa
termoekspanzionim ventilom. Postavlja se
u obilazni vod i omogućava rad instalacije
P I T A N JA
ako se termoekspanzioni ventil pokvari.
Veoma važan element armature ras- 1. K a k a v j e p r in c ip r a d a a u t o m a t s k o g p r ig u š n o g
v e n t ila ( š e m a , n a č in d e lo v a n ja ) ?
hladne instalacije je i ventil sigurnosti.
2. G d e s e p r im e n ju ju t e r m o e k s p a n z io n i v e n t ili?
Njegova uloga je da u slučaju povišenja
3. Š t a j e s o le n o id n i v e n t il?
pritiska iznad dozvoljenog, ispuštanjem 4. N a k o m p r in c ip u r a d e p r e s o s ta ti?
rashladnog fluida (najčešće u okolinu) 5. K a k o s e p r im e n ju ju te r m o s ta ti?
spreči havariju i eventualne neželjene 6. K a k o rad e o d v a ja č i u lja z a f r e o n s k e r a s h la d n e in -
posledice po ljude i objekte u blizini. Ovi sta la c ije ?
PRILOG
253
1. CEVOVODI
---------------------------- 1___________________
Prikaz signalnih protočnih puteva (vidi DIN 19227, Deo 1)
Prikaz protočnih materija (vidi DIN 2481)
1.2
o rm Spiralna cev
n n m ___________________________
nnnn>_____ nmr\
rrrrrrrrrrrrv -
n n m hxh — -------------------------------------
254
Broj Oblik Naziv
1.3 Crevo
ir\ / \ / V
\A A /
_____^ z____
IXE
255
256
f
257
258
259
Broj Oblik Naziv
1.16
1.18
/ Kosi spoj protočnih linija
260
2. SPOJEVI
Po pravilu, jedna od dve priključne linije izostavlja se kada su dva simbola sa istim
priključnim linijama neposredno međusobno povezana.
Pr i m e r i :
_______r x - i _______ 1
H1 i i
HXr1----
— K X 3 -H X H —
11
J 11
_|___
11
11
1
261
Broj Oblik Naziv
---------------- -------------------------------
---------------------3 X E ------------------
--------------------- 3 X 1 -----------------
t* U
1
1
1
1
---------------- i - H X I -------------------
262
Broj Oblik Naziv
------- Bix-------
3. FAZONSKIKOMADI
Graflčki simboli
Broj Oblik Naziv, napomene
Primeri primene
----------2X H X
263
4. C E V N I Z A T V A R A Č I
Bez prikaza
-DXh vrste spoja
Sa prirubnicom
Zavaren
Umetnut
Sa navojem
—tX D X h-
-HXHtXH-
— £X $X $—
žlXE—3X E
^XH XE
264
Broj Oblik Naziv
4.1.4
D oa Zaporna slavina (opšti slučaj)
4.1.6
Dcca Zaporna konusna slavina
8
4.1.9
t><a Armatura sa stezaljkama za crevo
265
Broj O blik Naziv
4.1.15
Ugaoni membranski cevni zatvarač
266
267
Broj O blik Naziv
~~T~
1
1 / -------
4.1.26 \ / Priključak za usisavanje
1
\ ^
>k
ij
Može se kombinovati
y— sa simbolom za pogon
cevnih zatvarača.
------- 0 < i—
~~r~
l
r J /i ^ Vj
__ Može se kombinovati
/ sa simbolom za zaporne
M ------ cevne zatvarače.
-------->
X
4.1.28 Priključak za kućište
268
4.2. Cevni zatvarači sa kontinualnim područjem regulacije
269
G rafičk i simboli Naziv, napomene
Broj O b lik
Prim eri primene
V
4.2.3 Ventil za redukciju pritiska ubrizgavanjem
N
Ventil za redukciju pritiska, ugaoni,
4.2.5 X sa ubrizgavanjem
h
/
4 .3 .1
X I Zaporni ventil sa sigurnosnom funkcijom
4 .3 .2
-* 0 -
270
Broj O blik N aziv
Osiguranje od eksplozije
trajnom blokadom plamena
L J
Osiguranje od detonacije
4.3.6
M ože se primeniti sam o kao sigurnost cevi.
D etonacija nastaje na strani trougla.
Osiguranje od detonacije
u izvedbi obezbeđeno od trajnog požara
M ože se koristiti samo kao osiguranje cevi.
D etonacija nastaje na strani trougla,
odnosno luka.
271
G rafičk i simboli Naziv, napomene
Broj O b lik
Prim eri primene
4.3.9
Armatura za ventilaciju i ispuštanje vazduha
4.4.1
T\J Nepovratni cevni zatvarač (opšti slučaj)
-----------------
4.4.3
Tsi Nepovratna klapna
272
Broj O blik Naziv
4.5. Pogoni
G rafičk i simboli .T .
B roj O b lik Naziv, napomene
Prim eri primene
>
27 3
Broj Oblik Naziv
4.5.7
Pogon sa pomičnim sistemom (opšti slučaj)
274
Broj Oblik Naziv
4.5.10
€ p
Pogon za koji se kao pomoćna energija
koristi energija fluida u cevovodu
275
Broj Oblik Naziv
c
4.5.13 Pogon sa membranom
f b
K )
4.5.15 Pogon sa plovkom
Duple pogone treba prikazati shodno prikazanim primerima. Pri tom treba
prioritetni pogon označiti na sredini armature, odnosno spolja.
276
Broj Oblik Naziv
/ \
1 \
\ 1 Cevni zatvarač se otvara pri prestanku
dejstva pom oćne energije.
4.5.16
Ovaj simbol se može kombinovati sa
simbolima broj 4.5.1 do 4.5.10 i 4.5.13
1
i > ; i
U- 'vj
/ \
1 \
\ ! Cevni zatvarač se zatvara pri prestanku
v / dejstva pom oćne energije.
4.5.17
Ovaj simbol se može kom binovati sa
V simbolima broj 4.5.1 do 4.5.10 i 4.5.13
r' ^ 1 , ^
1 >k 1
/ N
/ \
1 \ Pri prestanku dejstva pom oćne energije
\ 1 cevni zatvarač ostaje u prethodnom položaju.
s. X
4.5.18
Ovaj simbol se može kom binovati sa
simbolima broj 4.5.1 do 4.5.10 i 4.5.13
r~ 1 'i
i > ; i
277
Broj Oblik Naziv
i
1 Ručni pogon osiguran
4.5.20 1 od neovlašćenog aktiviranja
r" \ 1 ^
1 1
—rF ^
Bez prikaza
načina spajanja
— — Spajanje prirubnicom
— — Spajanje zavarivanjem
^ Spajanje um etanjem
278
4.7. P okazne arm ature
4.7.2 —
JfiL ------------- -
Vizirno okno sa indikatorom
5. KOMPENZATORI
279
Broj O blik N aziv
6.1
Levak
1 fi
/
1
V / \
6.2 /N i
Veza sa atmosferom
i
/ \
2.
280
Broj Oblik Naziv
6.4 —
/VV — Linija za mešanje
6.5
Q) Kuglični zglob
H
® ®
— X H — — —
281
Broj O b lik N a z iv
6.7
o Slepa prirubnica (opšti slučaj)
> 'U r
282
28 3
LITERATURA
1. Bogner, M., Topić, R., Jaćimović, B.: 10. Vujić, S.: Rashladni uređaji, 2. izdanje,
Energetskiprocesi, II prer. izdanje, Zavod za Mašinski fakultet, Beograd, 2000.
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 11. Đorđević, B., Valent, V., Šerbanović, S.:
1995. Termodinamika i termotehnika,
2. Bogner, M., i dr.: Termotehničar, tom 1 i 2, Građevinska knjiga, Beograd, 1987.
3. izmenjeno i dopunjeno izdanje, Interkli- 12. Rietschel/Raiss: Heiz- undLiiftungstechnik,
ma-grafika, Vrnjačka Banja, SMEITS, Springer Verlag, Berlin, 1960.
Beograd, 2004.
13. Bogner, M., Stajić, Z.: Tehnika hlađenja,
3. Reknagel, Sprenger, Sramek, Ceperković: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Grejanje i klimatizacija, 6. prevod na srpski Beograd, 2003.
jezik, Interklima, Vrnjačka Banja, 2004.
14. Bogner, M., lsailović , M.: Prirodni gas,
4. Bogner, M., Isailović, M.: Tehničkipropisi u ETA, Beograd, 2005.
grejanju, hlađenju i klimatizaciji, 2. dopunjeno
izdanje, SMEITS, Beograd, 2002. 15. Bogner, M., Stanojević, M.: O vodama,
ETA, Beograd, 2006.
5. ASEIRAE Handbook: Fundamentals, Atlanta,
SAD, 2005. 16. Živković, B., Z. Stajić: Mali termotehnički
6. ASHRAE Handbook: HVAC Applications, priručnik, SMEITS, Beograd, 2003.
Atlanta, SAD, 2003. 17. Bogner, M., M. Isailović: Termotehnička
i termoenergetska postrojenja, ETA,
7. Todorović, B.: Klimatizacija, 2. izdanje, Beograd, 2006.
SMEITS, Beograd, 2005. 18. Bogner, M.: Projektovanje termotehničkih
8. Todorović, B.: Projektovanjepostrojenja za iprocesnih sistema, 3. izdanje, ETA,
centralno grejanje, Mašinski fakultet, Beograd, 2007.
Beograd, 2005. 19. Bogner, M., M. Borisavljević, V. Matović,
9. Danon, J.: Klimatizacija —principi ipraksa, M. M. Bogner: Zccvarivanje, 2. dopunjeno
Tehnička knjiga, Beograd, 1980. izdanje, ETA, Beograd, 2007.
284
8 600262 000873
K. B. 22232