Grijanje I Klimatizacija Nastavni Materijali PDF

Dobrodošli na nastavu iz
GRIJANJEI
KLIMATIZACIJA
UVOD U GRIJANJE I
KLIMATIZACIJA
Grijanje u kući
1 Spoznajaoomogućim
Spoznaja mogućimenergetskim
energetskim uštedama
uštedama
Energetski menadžment – Korak po korak

2 Suglasnosttop
Saglasnost top menadžmenta
menadžmenta
3 Preliminarnienergetski
Preliminarni energetskipregled
pregled
4 Detaljni energetski
Detaljni energetskipregled
pregled
5 Uspostavljanje
Uspostavljanje mjera vođenjapostrojenja
mera vođenja postrojenja i održavanja
i održavanja
Izrada
Izradaprethodnih
prethodnihstudija izvodljivosti
studija izvodljivostiprojekata
projektakoji
kojizahtevaju
6 značajnije investicije
zahtijevaju značajne investicije
7 Obezbeđivanje finansija
Sigurnost financija
8 Nabavkaopreme
Nabavka opreme i uređaja
i uređaja
9 Realizacijaprojekata
Realizacija projekta
Monitoring ii nastavak
10 Monitoring nastavakciklusa
rada
Djeca Roditelji
Dnevna soba
Tehnika Hobi
Razmještaj i upravljanje grijaćim tijelima

Prijenos topline - gubici energije
Koja područja kuće gube

energiju?
Što se može učiniti kako bi

spriječili ovaj gubitak energije?
Zašto mi trebamo grijanje?
30 F
70 'F
Tipični gubitci topline kuće
5% through ceilings
16%
through
17% through windows
frame walls
3% through door
38% through cracks
20% in walls, windows,
1% through
basement floor through and doors
basement
walls
U staroj Grčkoj najveća je uvreda bila nekomu reći da je nepismen. Danas
svi znamo čitati i pisati.
Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo

informacije. U suvremenome svijetu trebamo znati pronaći informaciju,
prepoznati informaciju koja može riješiti problem, vrednovati i organizirati
informacije te ih učinkovito rabiti.
Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost

čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a uključuje
razumijevanje slika, zvukova i teksta.
Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva

cjelokupan svijet informacija, obuhvaćajući i one u tiskanome obliku. Stoga
je ona širi pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije još nisu u
elektroničkome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadržaja skroman je
u odnosu na količinu tiskanih.
Toplinska ugodnost
• Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. ne postoji neki određeni

skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala
zadovoljstvo (u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u
određenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).
Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih
ne prelazi određenu vrijednost.
• Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru
su: temperatura zraka u prostoriji, temperatura ploha prostorije, vlažnost
zraka, strujanje zraka (brzina, smjer), razina odjevenosti, razina fizičke
aktivnosti, te ostali faktori (dob, buka, namjena prostora, kvaliteta
zraka,...).
• Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog međudjelovanja navedenih
faktora. Pri promjeni samo jedne veličine stanja, istu ili sličnu razinu
ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine
stanja. Izmjena osjetne topline vrši se određenim mehanizmima
(provođenje, konvekcija i zračenje), odnosno kao osjetna i latentna
toplina (isparavanje) s površine kože.
CENTRALNI SUSTAV NUDI SLJEDEĆE MOGUĆNOSTI:
• Regulacija sustava grijanja prema korištenju i individualnim željama-

regulirati se može temperatura svake prostorije posebno
• Ozračivanje prostorije (CO2 senzor) - ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili
zatvaraju se prozori te prema potrebi uključuje ventilator
• Rolete i žaluzine se mogu podižu/spuštaju prema svjetlosti ili po potrebi
• Rasvjeta - postoje senzori detekcije prisutnosti, ali i mogućnost regulacije
prema željama, potrebama i dnevnoj svjetlosti u prostoriji
• Upravljanje kućanskim uređajima na daljinu (preko mobitela i sl.)
• Upozoravanje ukoliko ste prije izlaska ili spavanja ostavili otvoren prozor, vrata
ili garažna vrata
• Nadzorna funkcija i alarm
• Upravljanje za vrijeme godišnjeg odmora - spuštanjem i dizanjem roleta, te
paljenjem i gašenjem svjetla stvara dojam da je netko u kući,
• Vremensko upravljanje - rasvjeta, grijanje, žaluzine i kućanski uređaji mogu
se uključivati/isključivati preko vremenskog upravljanja, a kućanski uređaji koji
su veliki potrošaći energije se automatski uključuju u vrijeme jeftinijie tarife
• Upravljanje ključem - okretanjem ključa u bravi i napuštanjem kuće, aktivira
se alarm i definirane utičnice se isključuju i/ili uključuju
HVAC
HVAC je skraćenica od engleskih riječi Heating, Ventilation, i Air-

Conditioning, koje na hrvatskom znače grijanje, ventilaciju i hlađenje, koji
su usko povezani i potrebni u svakom kućanstvu. Osnovna zadaća HVAC
sustava je održavanje ugodne temperature prostora, reguliranje vlažnosti i
dovođenje svježeg zraka. Ti parametri su bitni, kako bi boravak ljudi u
prostorijama bio što ugodniji, te kako bi se smanjio rizik od bolesti.
Grijanje
• Grijanje služi za podizanje temperature prostorije tijekom

hladnih dana. Postoji više načina grijanja. Centralno grijanje se
sastoji od peći, bojlera, cijevi, radijatora i pumpe.
• Peć služi za zagrijavanje sredstva kojim se prenosi toplina. To

je najčešće voda, premda se mogu koristiti i para i zrak.
Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko kojih se
grije zrak u prostoriji.
• Pumpa tjera vodu da bi se toplina jednako raspodijelila prema

svim radijatorima. Regulirati se može temperatura svake
prostorije posebno ovisno o korištenju i vlastitim željama.
Hlađenje
• Služi za smanjenje temperature prostorije tijekom toplih dana. Za to se
najčešće koriste klima uređaji, koji uz hlađenje kontroliraju vlagu zraka i
pročišćuju zrak. Zrak se hladi tako da se komprimirani plin, najčešće freon,
širi u unutarnjoj jedinici prilikom čega oduzima toplinu okolnom zraku. Nakon
toga se u plinovitom stanju freon prenosi do vanjske jedinice gdje se ponovo
komprimira i tako predaje toplinu vanjskom zraku.
• Imamo senzor otvorenosti prozora ili vrata koji se može povezati s
upravljanjem sustava grijanja i hlađenja, kao i na alarmni sustav kojem
dojavljuje je li prozor ostao otvoren ili ne. Senzor otvorenosti prozora ili vrata
povezuje se direktno s kontrolom sustava grijanja/hlađenja i isključuje
sustav kada netko otvori prozor ili vrata ili ih ostavi otvorene dulje od
zadanog perioda. Na taj način isključuje se sustav grijanja kad otvorenim
prozorom u zimskom periodu dopuštamo ulaz svježeg hladnog zraka te se
sprječava rasipanje topline u okoliš.
• Kad zaključimo da je prostorija prozračena, zatvorit ćemo prozor, a sustav
grijanja će se automatski pokrenuti. Isti takav slučaj je u ljetnom periodu.
Ako, s druge strane, napuštate stan, alarmni sustav vas može obavijestiti o
tome da je neki od prozora ostao otvoren ili čak tu informaciju dojaviti na
mobitel.
Ventilacija
• Služi za dovođenje svježeg zraka u prostoriju. Vrlo je korisno jer se

preko ventilacije odvodi ugljični dioksid, a dovodi kisik koji je
potreban za disanje.
• Također je vrlo bitno odvođenje vlage iz prostorije, jer postoji

mogućnost razvoja raznih bakterija i gljivica.
• Ventilacija se uključuje ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili

zatvaraju se prozori te tako prema potrebi uključuje ventilator.
Dom. Ggijanje
Životni vijek Životni vijek
80-100 godina VAGA cca. 15 godina
Upravljačka mreža
OSNOVNE
JEDNADŽBE
PRORAČUNA
Povezivanje ogrjevnih tijela kod kojeg je svako od njih spojeno cijevima približno
jednake duljine, mjereno od kotla.
Podjednake padove tlaka moguće je ostvariti jedino ukoliko su sva ogrjevna tijela
istog tipa i iste snage, a samim time i protoci radnog medija kroz njih su isti.
TEMPERATURA
fizička veličina koja opisuje toplotno stanje tijela
TERMODINAMIČKA TEMPERATURA – osnovna SI veličina
osnovna SI jedinica - KELVIN

TEMPERATURNE LJESTVICE
1. Kelvinova ili apsolutna temperaturna ljestvica T   K

T=0K najniža temperatura u prirodi
T = 273,15 K ledište vode
T = 373,15 K vrelište vode
2. Celzijeva temperaturna ljestvica t   C
t = 0o C ledište vode
t = 100o C vrelište vode
Veza temperaturnih ljestvica

T   273,15  t
T   t
1. JEDNADŽBA STANJA
Za idealni plin jednadžba stanja ima oblik
Gdje je:
p – tlak [Pa]
v – specifični volumen [m3/ kg]
T – temperatura [K]
R – plinska konstanta [J / kgK]
Zakon održanja energije
U izoliranom sustavu (koji nije u vezi s okolinom) zbroj svih količina
energije se ne mijenja s vremenom ΣE = konst
Prema toj definiciji energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi, no

pri tome ukupna količina energije ostaje konstantna.
Zato je ispravno kazati: pretvornik toplinske energije umjesto
proizvođač toplinske energije, odnosno uporaba energije umjesto
potrošnja energije.
Toplinska energija
Toplina je jedan od oblika energije. Prema međunarodnom sustavu
jedinica SI jedinica za energiju je “džul“ (Joule) (J=Nm).
U praksi se često koristi jedinica kilovat – sat

1 kWh= 3600kJ.
Prvi glavni zakon termodinamike (za zatvorene sustave)
Q = U2 - U1 + W = ΔU + W
Dovedena toplinska energija Q u zatvorenom sustavu služi dijelom za povećanje

unutrašnje energije U, a dijelom za vršenje mehaničkog rada W.
Specifični toplinski kapacitet c
Količina topline koju treba dovesti tijelu mase m

i spec. topl. kapaciteta c da mu se temperatura
povisi za T
Q  c m T
Q
c
mT
Gdje su:
kJ toplina
m kg masa
c kJ/kgK specifični toplinski kapacitet
T K temperatura
Specifični toplinski kapacitet c kJ/kgK
Predstavlja onu količinu topline koja masu od 1kg zagrije za 1 K.

Specifični toplinski kapacitet ovisi o tlaku i temperaturi.
Za većinu tehničkih problema se može uzeti kao konstanta tj. kao prosječni
specifični toplinski kapacitet između temperatura T1 i T2.
Potrebna količina topline
Količina topline potrebna za zagrijavanje mase m s temperature

T1 na temperaturu T2 uz poznatu prosječnu vrijednost
specifičnog toplinskog kapaciteta računa se prema:
Q kJ količina topline
m kg masa
c kJ/kgK specifični toplinski kapacitet
T K temperatura
Toplinski tok
Toplinski tok je ekvivalentan snazi i predstavlja prenesenu

količinu toplinske energije u jedinici vremena
Φ kJ/s, (kW) toplinski tok

qm kg/s maseni protok
C kJ/kgK specifični toplinski kapacitet
ΔT K temperaturna razlika
Određivanje masenog protoka
Za termotehničke sustave, na primjer sustav grijanja od

značaja je poznavanje masenog protoka kroz cijevnu mrežu,
ogrjevna tijela i sustav u cjelini. Na osnovi poznatog
toplinskog toka određuje se i maseni protok kroz crpku
(kapacitet) za zadanu temperaturnu razliku.
Φ kJ/s, (kW) toplinski tok

qm kg/s maseni protok
ΔT K razlika temperatura polaznog i povratnog voda.
c KJ/kgK specifični toplinski kapacitet
Primjer: Određivanje masenog protoka kroz cjevovod.
Kroz cijevnu granu A sustava toplovodnog grijanja mora se
ostvariti toplinski tok (snaga) od Φ = 30 kW za zadanu
temperaturnu razliku na ogrjevnim tijelima od ΔT = 20 K.
Odredi maseni i volumenski protok kroz granu A, uzevši gustoću
vode pri 80 °C od ρ = 971,6 kg/m3 i specifični toplinski kapacitet
c = 4,2 kJ/kgK
m
Stupanj djelovanja, korisnost
Stupanj djelovanja nekog procesa, stroja ili uređaja jest omjer korisno dobivenog rada
(energije) ili snage i utrošenog rada (energije) ili snage.
Iskoristivost, učinkovitost
U toplinskim procesima često upotrebljavamo pojam iskoristivost ili učinkovitost koji
predstavlja odnos dobivene količine topline ili dobivenog toplinskog toka i utrošene
količine topline ili unesenog toplinskog toka.
Kod dizalica topline i rashladnih uređaja koristi se pojam faktor grijanja odnosno faktor
hlađenja, (COP - coefficient of perfomance) faktor pretvorbe koji predstavlja: kod dizalice
topline odnos dobivenog toplinskog toka i unesene snage za pogon kompresora
a kod rashladnog uređaja odnos dobivenog rashladnog toka i unesene snage za pogon
kompresora
Faktor pretvorbe kompresijskih ljevokretnih procesa je veći od jedan, (ε > 1)

JEDNADŽBA KONTINUITETA
Razmotrit će se kanal kod promjenjivog presjeka. Na slici je prikazan
jedan takav kanal.
V v1
Kanal promjenjivog presjeka

Iz ovog kanala izdvojit će se elementarna strujnica u točki koja je
omeđena plaštem strujnica i ulaznom površinom dA0 i izlaznom
površinom dA1.
Protok kroz površinu dA0 kroz presjek 0 – 0 iznosi:
Q = A0 v0 = A1 v1
Odredite promjer cijevi D2 ako je promjer D1=240mm, protok Q=50 l/s,
a prirast brzine od presjeka 1 do presjeka 2 Δv = 0,35m/s.
Pretpostavite strujanje idealnog fluida.
D1=240 mm; A1=0,0452 m2

Q= 50 l/s =0,05 m3/s
Δv=0,35m/s
D2=?
Jednadžba kontinuiteta: Q = A1 v1 = A2 v2
Zakon o održavanju energije (strujanje bez trenja)
Za stacionarno strujanje idealnog nestlačivog fluida, suma svih energija
(položaja, tlaka, brzine) u svakom je presjeku konstantna i dana je
Bernoullijevom jednadžbom koja izražena preko tlaka ima oblik:
Gdje su:
z geodetska visina
p statički tlak fluida (tlak na stijenci)
ρw2/2 dinamički tlak fluda (zaustavni tlak)
Jedinica mjere za tlak je Pascal

1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2
1 bar = 10 mVS (stupca vode)
(stare jedinice:
Tehnička atmosfera 1 at =9,80665 • 104 Pa

Fizikalna atmosfera 1 atm =1,033 at
= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)
Dinamički tlak
Dinamički tlak je rezultat brzine strujanja fluida i računa se pomoću izraza:
gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida
Ukupni tlak
Suma statičkog i dinamičkog tlaka ne mijenja se u sustavu kod strujanja bez

gubitaka. Energija brzine (kinetička) može se pretvoriti u energiju tlaka
(potencijalnu) i obratno.
Ukupan tlak može se također izraziti kao pretlak ili apsolutni tlak.
Ukupni tlak izražen kao pretlak:
Primjer: Izračunavanje apsolutnog statičkog tlaka.
Izračunati tlak stupca vode na stijenku cijevi u presjeku A-A ako je visina stupca
vode h = 10 m mjereno od razine u otvorenom spremniku.
Traži se vrijednost pretlaka i apsolutnog tlaka.
Za izračun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka na

položaju spremnika. Za tehničku primjenu možemo računati sa p0 = 1,013 •
105 Pa, pa je apsolutni tlak u presjeku A-A:
Odredite protok i brzinu istjecanja idealnog fluida iz cijevi promjera D=200mm
u zadanom sustavu prema slici. Nacrtajte energetsku i pijezometarsku liniju.
H1=25m.n.m
H2=20m.n.m
D=200 mm; A=0,0314 m2
Q,v=?
Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnim

kotama.
Bernollijeva jednadţba postavlja se za karakteristiĉne presjeke – na razini vode
u rezervoaru (presjek 1) i na izlazu cijevi (presjek 2)
Bernollijeva jednadžba:
OSNOVNE
JEDNADŽBE
PRORAČUNA
Gdje su:
z geodetska visina

1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2
(stare jedinice:

= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)
Dinamički tlak
Ukupni tlak

u st d
ua st d 0 sta

H1=25m.n.m
H2=20m.n.m
D=200 mm; A=0,0314 m 2
Q,v=?

kotama.
Bernollijeva jednadţba postavlja se za karakteristične presjeke – na razini vode
Kroz sustav cijevi prema slici struji voda. Prve dvije dionice cjevovoda a i b
spojene su u seriju, dok su druge dvije dionice c i d spojene paralelno. Za
svaku dionicu zadani su podaci prema slici. Potrebno je izračunati sve ostale
podatke koji nedostaju.
Pri rješavanju se polazi od pretpostavke očuvanja mase. Ovdje se radi o

stacionarnom strujanju nestlačivog fluida. U prve dvije dionice protok fluida je
jednak i on se kasnije dijeli na dvije paralelne dionice. Protok fluida ćemo
odrediti iz podataka za dionicu b:
Na slici je uočen kontrolni volumen koji obuhvaća unutarnjost račvaste
cijevi. Kroz dva presjeka nestlačivi fluid ulazi u kontrolni volumen
protocima Qu , a kroz dva izlazi protocima Qi.
Prema jednadžbi kontinuiteta vrijedi:
Q1 + Q 2 = Q 3 + Q4
Hidraulički i ekvivalentni promjer
Hidraulički promjer dh
Radi jednostavnijeg proračuna gubitaka kod strujanja fluida kroz cijevi i kanale koji
nemaju kružni presjek izveden je pojam hidrauličkog promjera koji se računa pomoću
izraza:
Gdje su:
A m2 površina poprečnog presjeka
O m opseg poprečnog presjeka strujanja (oplakivani opseg)
dh m hidraulički promjer
a za kvadratni:
Reynoldsova značajka Re
Reynoldsova značajka je bezdimenzijska veličina koja opisuje karakteristiku strujanja.
Strujanja u cijevi su slična ako imaju jednak Reynoldsov broj.
Gdje su:
w m/s brzina strujanja fluida
d m unutrašnji promjer cijevi
v m2/s kinematički viskozitet fluida
(npr. za EL loživo ulje kod 20°C:

Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <
v = 6•10 m2/s
-6 2320 je laminarno, a za Re > 2320 je
za vodu kod 10 °C: turbulentno
strujanje fluida.
v = 1,31•10 m2/s
-6
za vodu kod 80 °C:

v = 0,37•10 -6 m2/s)
Otpor strujanju u cijevima
Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju fluida gustoće ρ s brzinom w računa se pomoću
Darcyjeve formule:
 koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi kružnog presjeka iznosi:
Gdje su:
λ koeficijent trenja
l m duljina cijevi
d m promjer cijevi (ili hidraulički promjer)
Za proračun pada tlaka u ravnim cijevima možemo pisati:
Gdje je:
R Pa/m pad tlaka po dužnom metru cijevi.
Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.
Uobičajne su vrijednosti λ = 0,02 ÷ 0,05.
Za laminarno strujanje (Re < 2320) vrijedi:
i neovisan je o hrapavosti cijevi
Za turbulentno strujanje (Re > 2320) razlikujemo

tri područja strujanja:
- Strujanje u glatkoj cijevi (λ ovisi samo o Re značajki).
Strujanje u hrapavoj cijevi: (λ ovisi samo o relativnoj hrapavosti
Strujanje u prijelaznom području

(Colebrookova formula) λ ovisi o Re značajki i
Gdje su:
λ koeficijent trenja za cijevi
ε hrapavost cijevi
d promjer cijevi, unutrašnji ili dh
Pad tlaka u cjevovodu
Općenito se pad tlaka računa pomoću formule:
Dodatni gubici, padovi tlaka, javljaju se pri strujanju fluida kroz armature, spojnice,
aparate i slično. Koeficijent gubitaka ζ mora biti određen za svaki element
posebno. Brzine s kojom se određuje pad tlaka (lokalni otpori) mora se odrediti od
slučaja do slučaja.
a) Promjena poprečnog presjeka (proširenje, suženje).
Pad tlaka je posljedica promjene brzine strujanja fluida i komešanja čestica.
Koeficijent gubitaka se određuje kao
a pad tlaka se odnosi na brzinu w1
Lokalni otpor kod proširenja

Određivanje koeficijenta trenja u cijevi
b) Protjecanje kroz račvu, odvojke ili spojnicu
Kod račvanja, odvajanja ili spajanja struja fluida, dolazi do pada tlaka.
Koeficijent gubitaka ζ ovisi o više faktora:
- Oblik poprečnog presjeka cijevi (kružni ili pravokutni)
- Karakteristike poprečnog presjeka
( A/AA ili A/AD ) Kod računanja pada tlaka treba voditi računa s
- Karakteristike brzine ( w/wA ili w/wD ) kojom se brzinom on računa (ona ispred račve
- Kut račvanja ili u račvi).
- Oblik račve (npr.konus) Koeficijent gubitaka može poprimiti i negativnu
vrijednost.
Gubitci se mogu smanjiti konusnim prolazom,
zakrivljenjem spoja ili koljenom.
Koeficijent gubitaka za ravni T komad.

c) Protjecanje kroz mjerilo protoka, kalorimetre i slične uređaje
Pad tlaka kod ovakvih uređaja naznačen je u tehničkoj dokumentaciji proizvođača.
d) Ogrjevno tijelo (radijatori, konvektori)
Za pad tlaka u različitim konstrukcijama ogrjevnih tijela, (konvektori i sl. u kojima su
brzine strujanja vrlo male) usvaja se vrijednost koeficijenta gubitaka ζ = 2,5.
Pad tlaka se računa pomoću izraza:
Gdje je:
wH m/s brzina vode na ulaznom presjeku priključka.
e) Cijevi
Pad tlaka ravnih dijelova cijevne mreže dužine l može se izračunati na osnovi vrijednosti
specifičnog otpora R, danog u dokumentaciji proizvoda.
Izmjenjivači topline, kaloriferi, solarni

kolektori
Pad tlaka se određuje na osnovi tehničke dokumentacije
i nominalnog volumnog protoka.
Općenito vrijedi sljedeći odnos između pada
tlaka i volumnog protoka.
Primjer: Pad tlaka izmjenjivača topline
Izmjenjivač topline ima pad tlaka od 0,12 bar kod nominalnog protoka od 3,2
m3/h. Koliki je pad tlaka pri protoku od 5 m3/h.
Prolaz topline
Toplinski tok koji prelazi s neke tekućine na ravnu stjenku, prolazi kroz tu stjenku te sa
te stjenke na drugu tekućinu računa se uz poznavanje:
• Koeficijenta prolaza topline k W / m2K
• Površine stjenke (okomito na smjer izmjene topline) A m2
• Temperature tekućina (fluida) T1 i T2 K (tekućine ili fluidi su sve kapljevite I plinovite
tvari) pomoću izraza :
Temperaturna raspodjela kod izoliranog zida s: a) vanjskom izolacijom b)

unutrašnjom izolacijom
Koeficijent prolaza topline k računa se pomoću izraza:
Gdje su :
W / m2 K koeficijent prijelaza topline s tekućine na stjenku
m debljina stjenke
W / m K koeficijenti toplinske vodljivosti
W / m2 K koeficijent prijelaza topline sa stjenke tekućinu 2.
Recipročna vrijednost koeficijenta prolaza topline predstavlja ukupni toplinski
otpor prolazu topline pa možemo analogno tomu pisati:
Gdje su :
R m2K / W ukupni otpor prolazu topline
R1 m 2 K / W otpor prijelazu topline s tekućine 1 na stjenku
Rλ m 2 K / W otpor provođenju topline
R2 m 2 K / W otpor prijelazu topline sa stjenke na tekućinu 2
Prema novoj konvenciji koeficijent prolaza topline označava se sa U, pa
toplinski tok kroz ravni višeslojni zid (slika1-1), u stacionarnom stanju, ovisi o
samoj konstrukciji zida, površini zida i temperaturnoj razlici između unutarnje i
vanjske
temperature zraka.
Gdje su:
Φ W toplinski tok
U W / m 2 K koeficijent prolaza topline
T1 K temperatura tekućine 1, izvan temperaturnog graničnog sloja
A m 2 površina
L W/K provodljivost
Postrojenje za kondicioniranje jedne kuće napaja se mehaničkom snagom od P
= 3 kW i u stanju je da spremniku više temperature preda toplinski tok od dQ/dt
= 12 kW. Potrebno je odrediti:
a) Toplinski množilac ε kada se tijekom zime kuća grije,
b) Toplinski množilac ε kada se tijekom ljeta kuća hladi.
Rješenje
a) Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije.
Prilikom grijanja kuće mi svu toplinu dovodimo kući kao spremniku više
temperature:
Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije. Prilikom

hlađenja kuće mi iz nje odvodimo toplinu, te toplinu odbacujemo na okoliš kao
spremnik više temperature:
OSNOVNE
JEDNADŽBE
PRORAČUNA
Gdje su:
z geodetska visina

1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2
(stare jedinice:

= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)
Dinamički tlak
Ukupni tlak


H1=25m.n.m
H2=20m.n.m
D=200 mm; A=0,0314 m2
Q,v=?

kotama.
Bernollijeva jednadţba postavlja se za karakteristiĉne presjeke – na razini vode
Kroz sustav cijevi prema slici struji voda. Prve dvije dionice cjevovoda a i b
spojene su u seriju, dok su druge dvije dionice c i d spojene paralelno. Za
svaku dionicu zadani su podaci prema slici. Potrebno je izračunati sve ostale
podatke koji nedostaju.
Pri rješavanju se polazi od pretpostavke očuvanja mase. Ovdje se radi o

stacionarnom strujanju nestlačivog fluida. U prve dvije dionice protok fluida je
jednak i on se kasnije dijeli na dvije paralelne dionice. Protok fluida ćemo
odrediti iz podataka za dionicu b:
Na slici je uočen kontrolni volumen koji obuhvaća
unutarnjost račvaste cijevi. Kroz dva presjeka nestlačivi
fluid ulazi u kontrolni volumen protocima i , a kroz dva
izlazi protocima i . Kroz plašt račve nema protoka fluida. 1
Q 2 Q 3 Q 4 Q Prema jednadžbi kontinuiteta vrijedi
Prolaz topline
Toplinski tok koji prelazi s neke tekućine na ravnu stjenku, prolazi kroz tu stjenku te sa
te stjenke na drugu tekućinu računa se uz poznavanje:
• Koeficijenta prolaza topline k W / m2 K
• Površine stjenke (okomito na smjer izmjene topline) A m2
• Temperature tekućina (fluida) T1 i T2 K (tekućine ili fluidi su sve kapljevite I plinovite
tvari) pomoću izraza :
Temperaturna raspodjela kod izoliranog zida s: a) vanjskom izolacijom b)

unutrašnjom izolacijom
Koeficijent prolaza topline k računa se pomoću izraza:
Gdje su :
W / m2 K koeficijent prijelaza topline s tekućine na stjenku
m debljina stjenke
W / m K koeficijenti toplinske vodljivosti
W / m2 K koeficijent prijelaza topline sa stjenke tekućinu 2.
Recipročna vrijednost koeficijenta prolaza topline predstavlja ukupni toplinski
otpor prolazu topline pa možemo analogno tomu pisati:
Gdje su :
R m2K / W ukupni otpor prolazu topline
R1 m2K / W otpor prijelazu topline s tekućine 1 na stjenku
Rλ m2K / W otpor provođenju topline
R2 m2K / W otpor prijelazu topline sa stjenke na tekućinu 2
Prema novoj konvenciji koeficijent prolaza topline označava se sa U, pa
toplinski tok kroz ravni višeslojni zid (slika1-1), u stacionarnom stanju, ovisi o
samoj konstrukciji zida, površini zida i temperaturnoj razlici između unutarnje i
vanjske
temperature zraka.
Gdje su:
Φ W toplinski tok
U W / m2 K koeficijent prolaza topline
A m2 površina
L W/K provodljivost
Postrojenje za kondicioniranje jedne kuće napaja se mehaničkom snagom od P
= 3 kW i u stanju je da spremniku više temperature preda toplinski tok od dQ/dt
= 12 kW. Potrebno je odrediti:
a) Toplinski množilac ε kada se tijekom zime kuća grije,
b) Toplinski množilac ε kada se tijekom ljeta kuća hladi.
Rješenje
a) Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije.
Prilikom grijanja kuće mi svu toplinu dovodimo kući kao spremniku više
temperature:
Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije. Prilikom

hlađenja kuće mi iz nje odvodimo toplinu, te toplinu odbacujemo na okoliš kao
spremnik više temperature:
Hidraulički i ekvivalentni promjer
Hidraulički promjer dh
Radi jednostavnijeg proračuna gubitaka kod strujanja fluida kroz cijevi i kanale koji
nemaju kružni presjek izveden je pojam hidrauličkog promjera koji se računa pomoću
izraza:
Gdje su:
A m2 površina poprečnog presjeka
O m opseg poprečnog presjeka strujanja (oplakivani opseg)
a za kvadratni:
Reynoldsova značajka Re
Reynoldsova značajka je bezdimenzijska veličina koja opisuje karakteristiku strujanja.
Strujanja u cijevi su slična ako imaju jednak Reynoldsov broj.
Gdje su:
w m/s brzina strujanja fluida
d m unutrašnji promjer cijevi
v m2/s kinematički viskozitet fluida
(npr. za EL loživo ulje kod 20 °C:

Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <
v = 6•10 m2/s
-6 2320 je laminarno, a za Re > 2320 je
za vodu kod 10 °C: turbulentno
strujanje fluida.
v = 1,31•10 m2/s
-6
za vodu kod 80 °C:

v = 0,37•10 -6 m2/s)
Otpor strujanju u cijevima
Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju fluida gustoće ρ s brzinom w računa se pomoću
Darcyjeve formule:
 koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi kružnog presjeka iznosi:
Gdje su:
λ koeficijent trenja
l m duljina cijevi
d m promjer cijevi (ili hidraulički promjer)
Za proračun pada tlaka u ravnim cijevima možemo pisati:
Gdje je:
R Pa/m pad tlaka po dužnom metru cijevi.
Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.
Uobičajne su vrijednosti λ = 0,02 ÷ 0,05.
Za laminarno strujanje (Re < 2320) vrijedi:
i neovisan je o hrapavosti cijevi
Za turbulentno strujanje (Re > 2320) razlikujemo

tri područja strujanja:
- Strujanje u glatkoj cijevi (λ ovisi samo o Re značajki).
Strujanje u hrapavoj cijevi: (λ ovisi samo o relativnoj hrapavosti
Strujanje u prijelaznom području

(Colebrookova formula) λ ovisi o Re značajki i
Gdje su:
λ koeficijent trenja za cijevi
ε hrapavost cijevi
d promjer cijevi, unutrašnji ili dh
Pad tlaka u cjevovodu
Općenito se pad tlaka računa pomoću formule:
Dodatni gubici, padovi tlaka, javljaju se pri strujanju fluida kroz armature, spojnice,
aparate i slično. Koeficijent gubitaka ζ mora biti određen za svaki element
posebno. Brzine s kojom se određuje pad tlaka (lokalni otpori) mora se odrediti od
slučaja do slučaja.
a) Promjena poprečnog presjeka
(proširenje,
suženje). Pad tlaka je posljedica promjene
brzine
strujanja fluida i komešanja čestica.
Koeficijent gubitaka se određuje kao
a pad tlaka se odnosi na brzinu w1
Lokalni otpor kod proširenja

Određivanje koeficijenta trenja u cijevi
Protjecanje kroz račvu, odvojke ili spojnicu Kod računanja pada tlaka treba voditi
Kod račvanja, odvajanja ili spajanja struja fluida, računa s
dolazi do pada tlaka.
kojom se brzinom on računa (ona ispred
Koeficijent gubitaka ζ ovisi o više faktora:
- Oblik poprečnog presjeka cijevi račve
(kružni ili pravokutni) ili u račvi).
- Karakteristike poprečnog presjeka Koeficijent gubitaka može poprimiti i
( A/AA ili A/AD ) negativnu
- Karakteristike brzine vrijednost.
( w/wA ili w/wD ) Gubitci se mogu smanjiti konusnim
- Kut račvanja prolazom,
- Oblik račve (npr.konus)
zakrivljenjem spoja ili koljenom.
koeficijent gubitaka za ravni T komad.

c) Protjecanje kroz mjerilo protoka, kalorimetre i slične uređaje
Pad tlaka kod ovakvih uređaja naznačen je u tehničkoj dokumentaciji proizvođača.
d) Ogrjevno tijelo (radijatori, konvektori)
Za pad tlaka u različitim konstrukcijama ogrjevnih tijela, (konvektori i sl. u kojima su
brzine strujanja vrlo male) usvaja se vrijednost koeficijenta gubitaka ζ = 2,5.
Pad tlaka se računa pomoću izraza:
Gdje je:
wH m/s brzina vode na ulaznom presjeku
priključka.
e) Cijevi
Pad tlaka ravnih dijelova cijevne mreže dužine l može se izračunati na osnovi vrijednosti
specifičnog otpora R, danog u dokumentaciji proizvoda.
Izmjenjivači topline, kaloriferi, solarni

kolektori
Pad tlaka se određuje na osnovi tehničke dokumentacije
i nominalnog volumnog protoka.
Općenito vrijedi sljedeći odnos između pada
tlaka i volumnog protoka.
Primjer: Pad tlaka izmjenjivača topline
Izmjenjivač topline ima pad tlaka od 0,12 bar kod nominalnog protoka od 3,2
m3/h. Koliki je pad tlaka pri protoku od 5 m3/h.
Na slici je uočen kontrolni volumen koji
obuhvaća unutarnjost račvaste cijevi. Kroz dva
presjeka nestlačivi fluid ulazi u kontrolni
volumen protocima i , a kroz dva izlazi
protocima i . Kroz plašt račve nema protoka
fluida. 1 Q 2 Q 3 Q 4 Q
Prema jednadžbi kontinuiteta vrijedi
Mjerenje brzine strujanja fluida u cijevima
Lijeva cjevčica mjeri statički tlak u točki 1, a Pitotova cijev zaustavni tlak u točki 2.
Razlika ta dva tlaka je visina brzine, pa vrijedi
Očito je da se brzina računa iz mjerene razlike

tlakova, koja se obično mjeri diferencijalnim
manometrom.
2Δv gh
Prandtl-Pitotova cijev
Sastoji se od dvije koaksijalne cijevi, pri čemu
je unutarnja cjevčica svojim otvorom
suprotstavljena strujanju i mjeri zaustavni tlak
(točka 2 na slici). Vanjska cijev ima po
obodu rupice s otvorima preko kojih čestice
fluida prolaze tangencijalno kojima se mjeri
statički tlak (točka 3 na slici). Donja slika
kvalitativno prikazuje promjenu tlaka duž
strujnice 1-2-3. U točki zastoja je brzina
jednaka nuli, a tlak je maksimalan. Od točke
zastoja fluid se ponovo ubrzava, a tlak opada.
U području između točaka 2 i 3 brzina na
nekim mjestima premašuje brzinu 1 v , te tlak
opada ispod tlaka 1 p , ali se na određenoj
udaljenosti od točke 2 tlak ponovo vraća na
vrijednost tlaka 1 p . Ako se zanemari učinak
viskoznih sila u neograničenom strujanju fluida
tlak 3 p će biti jednak tlaku 1 p , pa će se iz
mjerene visine Δh moći izračunati brzina 1 v ,
pri čemu vrijedi iz
PUMPE
Općenito o pumpama
• Pumpa je stroj u kojemu se mehanička energija pogona
pretvara u hidrauličku energiju pumpanog fluida
• Namjena pumpe je pumpanje najrazličitijih fluida, poput

destilata, viskoznih tekućina, agresivnih tekućina,
morske vode do 80 C, slatke vode do 100 C i više, itd.
o Zahtjevi za pumpe postavljaju se kao i za druge strojeve:
• sigurnost rada kod bočnog i uzdužnog nagiba,
• ekonomičnost
• mala masa i dimenzije,
• sposobnost trajnog pogona bez nadzora,
• prilagodljivost automatici, itd.
Pogoni pumpi
• izravno od glavnog pogonskog stroja,

• elektromotorom,
• parnom turbinom,
• parnim stapnim strojem,
• izravno od parnog cilindra parnog stroja,
• ručni
Zupčasta pumpa
Općenito o pumpama
pumpa
Općenito o pumpama
Općenito o pumpama
Općenito o pumpama
Općenito o pumpama
Općenito o pumpama
Općenito o pumpama
Općenito o pumpama
Osnove i pojmovi
Cirkulacijska crpka u krugu grijanja ima ulogu transporta tople vode, nosioca
topline, koja se iz kotla dovodi do ogrjevnih tijela i ohlađena vraća u kotao.
Kapacitet crpke
Kapacitet crpke je količina fluida koju crpka transportira u jedinici vremena.
Potrebni kapacitet crpke sa izražava preko potrebne količine topline koju
treba predati korisniku i toplinskih gubitaka pri distribuciji.
gdje su:
ΦH W - potrebna količina topline
ΦV W - toplinski gubici
Δ K - temperaturna razlika polaznog
i povratnog voda
c kJ/kgK - specifični toplinski kapacitet
ρ kg/m3 - gustoća vode pri srednjoj temperaturi medija
(u inženjerskim proračunima može se uzeti
ρ = 1000 kg/m3)
Korisna snaga crpke
Korisna snaga crpke je snaga potrebna za ostvarenje željenog
kapaciteta crpke.
gdje su:
qV m3/s - volumni protok fluida
P W - korisna snaga
g m/s2 - gravitacija
ρ kg/m3 - gustoća fluida (vode)
H m - visina vodenog stupca
Električna snaga crpke Pel i stupanj djelovanja huk
Ukupan stupanj djelovanja

Karakteristika crpke i radna točka
Karakteristika crpke pokazuje vezu između protoka i tlaka kod konstantnog broja okretaja
crpke.
Određuje se ispitivanjem tako da se prigušivanjem ventila smanjuje protok kroz crpku. Kad je
ventil zatvoren (protok nula) crpka postiže maksimalni tlak. Ova je vrijednost (visina dizanja)
često naznačena na crpki
Karakteristika crpke
Primjer: Određivanje crpke za stambeni blok.
Potrebna toplina za stambeni blok je Φ = 614 [Kw]. Temperatura vode na ulazu je 90 °C a na izlazu 70°C
(ΔJ = 20°C), a ρ = 971 [kg/m3] kod 80°C. Crpka mora savladati gubitke u grani s najvećim padom tlaka
gdje su:
qv m3/s - volumenski protok
qm kg/s - maseni protok
Φ W - toplinski tok (snaga)
ρ kg/m3 - gustoća fluida
c W/kgK - specifični toplinski kapacitet
Δu K - temperaturna razlika
Pad tlaka u cijevnoj mreži posljedica je sljedećih

gubitaka:
- gubitci ravnih dijelova cjevovoda Δp R = R · l
- lokalni gubitci
Koeficijent cijevne mreže:
- ventili i razdjelnici
Karakteristika cijevne mreže (parabola):
- ukupni gubici:
U dvostrukom log dijagramu parabola postaje pravac.
pretpostavka: gubitak u ravnim dijelovima uzima se
Crpka radi samo po svojoj karakteristici.
R = 100 [Pa/m] lokalni otpori su 60% ukupnih
Točka u kojoj se sijeku karakteristika crpke
gubitaka cjevovoda.
i karakteristika mreže je radna točka.
Dužina ravnih dijelova cjevovoda (polaz, povrat)
L = 223 m
Konstrukcija
1.U principu crpke se izrađuju u linijskoj izvedbi pri čemu su usisni i tlačni vod u
liniji.
2.Male crpke (do NO 100) sastoje se od spiralnog kućišta izrađenog iz sivog lijeva ili
visokokvalitetnog čeličnog lima.
3.S el. motorom su povezane preko prirubnice.
4.Izrađuju se u različitim veličinama i za različite visine dobave.
5.Rotor crpke izrađen je iz kvalitetnog umjetnog materijala, nehrđajućeg čelika ili
sivog lijeva.
6.Isporučuju se u raznim veličinama i s mogućnosti promjenljive dobave. Za manje
visine dobave izrađuju se kao aksijalne, a za veće kao radijalne.
7.Crpke namijenjene za centralna grijanja konstruirane su kao mokre i suhe. Obje
konstrukcije mogu biti u jednostrukoj i dvostrukoj izvedbi. Kod mokrih, potopljenih,
crpki svi su pokretni dijelovi u vodi, a brtvljenje mora biti kvalitetno.
1. Voda koja cirkulira u sustavu služi kao sredstvo za podmazivanje. Ovakve crpke
su tihe ne traže skoro nikakvo održavanje.
2. Snage im se kreću od 10 W do 2,5 kW, visina dizanja do 12 m, a dobava do 100
m3/h.
3. Kod suhe izvedbe brtvljenje se ostvaruje prstenastom brtvom (od keramičkih
materijala visoke kvalitete kad se traži duži radni vijek).
4. Buka koja se javlja kod ovog tipa crpki znatno je veća nego kod potopljenih.
Snaga im je obično od 0,75 kW na više.
Suha konstrukcija, presjek

Tlak u sustavu
Raspored tlaka u sustavu
Čvornim točkama sustava nazivamo spojna mjesta u kojima se od glavnih vodova
granaju odgovarajući razvodi, polaznog ili povratnog voda.
Analogno prema ili od ogrjevnog tijela. Na osnovi gubitka tlaka u odvojku može se u
čvornim točkama odrediti razlika tlaka i nacrtati karakterističan dijagram pada tlaka u
sustavu.
Na slici je prikazana raspodjela tlaka za klasičan paralelan spoj i za paralelan spoj
prema Tichelmann-u koji osigurava strujanje medija pri istim padovima tlaka.
Raspodjela tlakova u dvocijevnom sustavu spojenom prema Tichelmann-u
Spajanje ogrjevnih tijela prema Tichelmann-u
Jednolika raspodjela tlakova prema Tichelmann-u
A. Tichelmann je predložio takvo povezivanje ogrjevnih tijela kod kojeg je svako od njih
spojeno cijevima približno jednake duljine, mjereno od kotla.
Podjednake padove tlaka moguće je ostvariti jedino ukoliko su sva ogrjevna tijela istog
tipa i iste snage, a samim time i protoci radnog medija kroz njih su isti. U ovom je slučaju
proračun cijevne mreže pojednostavljen, a regulacija sustava je jednostavna i traži
samo manja podešavanja.
Mogući načini cirkulacije u Tichelmann-ovom sustavu

H ΔhC ΔhV
ΔhE
h1
Opis slike: U točkama B, C, D i E dižu se

vertikale 1 do 4 pri čemu se točke C1 do C6
odnose na vertikalu 2.
Pri tome su:
H - visina dizanja crpke
ΔhC - razlika tlaka za vertikalu 2
ΔhV - pad tlaka na ventili ogrjevnog tijela 2
ΔhE - razlika tlaka za vertikalu 4
h1 - pogonski tlak za ogrjevno tijelo 1
Za dvocijevni sustav s donjim razvodom, slika, dan je dijagram raspodjele tlakova. Prikazani su:
Visina dizanja crpke je Δp. Prvo je opisana desna strana gledano od točke A. Padovi tlaka na
pojedinim granama AC, CF, FG, GJ smanjuju radni tlak. Statički tlak sustava nije uzet u obzir. Pad
tlaka na ogrjevnom tijelu 3 (HK3) mora biti isti kao na HK2. Za ogrjevno tijelo HK1 moramo preko
ugrađenog ventila ostvariti pad tlaka od G do H. Padovi tlaka povratnog voda su HE, ED i DB.
Lijeva strana sustava ponaša se identično s tom razlikom što je ukupni pad tlaka na kraju
povratnog voda AB'. Da bi se ostvarila ravnoteža u sustavu u povratni se vod lijeve grane mora
ugraditi regulacijski ventil STR na dionici MB. Pomoću ovog ventila ostvaruje se isti pad tlaka kao
što je i u desnoj grani sustava.
Raspored tlaka za sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom (zatvoreni sustav,

desno s centralnim odzračivanjem, lijevo s pojedinačnim odzračivanjem).
Raspored tlaka za sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom (zatvoreni sustav,
desno s centralnim odzračivanjem, lijevo s pojedinačnim odzračivanjem).
SUSTAVI ZA ZAGRIJAVANJE PROSTORA
Potrebni podatci
Kod proračuna sustava za zagrijavanje prostora konvekcijom u obzir se moraju uzeti slijedeći
faktori:
• Namjena prostora (stambeni, radni itd., te tražena temperatura prostora),
• Vrsta ogrjevnih tijela (radijatori, konvektori itd.),
• Uređaj za zagrijavanje vode (kotao, bojler, izmjenjivač topline, dizalica topline, solarni
• kolektori),
• Tip sustava (niskotemperaturni, standardni, s iskorištavanjem otpadne topline),
• Određivanje temperature medija nosioca topline.
Dimenzioniranje sustava za zagrijavanje prostora
Za pojedini sustav vrijede slijedeće definicije:

Vrste ogrjevnih tijela
(1) Pločasti i člankasti radijatori
Osnova za odabir je nazivni toplinski učinak ogrjevnog tijela. Faktori koji smanjuju
nazivni toplinski učinak su;
Način spajanja, način ugradnje i metalik boje moraju se uzeti u obzir.
Različita srednja temperatura vode u odnosu na normiranu, druge temperature
ambijenta od normirane. Ovi se faktori moraju uzeti u obzir prema normi M7513.
(2) Konvektori
Kod odabira mora se poštivati podatci proizvođača.

Moraju uzeti u obzir promjene nazivnog učinka uslijed nestandardnih radnih
temperatura medija, ugradnje u otvore i slično.
(3) Integrirani sustavi – podno grijanje
Kod dimenzioniranja podnog grijanja kao integriranog sustava koriste se standardne proračunske
metode i podatci iz tehničke dokumentacije.
(4) Druge vrste integriranih sustava

Kod dimenzioniranja drugih vrsta integriranih sustava treba koristiti relevantnu stručnu literaturu i
tehničku dokumentaciju proizvođača.
U slučaju stropnih zračećih panela kod dimenzioniranja treba uzeti u obzir temperature na mjestu
boravka i geometrijske parametre.
(5) Druge vrste ogrjevnih tijela

Za nestandardne vrste ogrjevnih tijela dimenzioniranje sustava se radi na osnovi tehničke
dokumentacije proizvođača a u nedostatku tih informacija koristi se odgovarajuća stručna
literatura.
Kod postavljanja ventilokonvektora treba voditi računa o nivou buke, načinu strujanja zraka, a u
nekim slučajevima i o regeneraciji topline.
Veliki broj firmi nudi računalne programe za dimenzioniranje sustava grijanja i njegovih elemenata
što znatno ubrzava postupak projektiranja.
Za kvalitetno korištenje takvih programa neophodno je dobro poznavanje teorijskih osnova
proračuna kako bi se dobiveni rezultati mogli ispravno vrednovati.
Proračunske temperature
Definiranje temperatura medija, nosioca topline u sustavima grijanja traži

odgovarajući izvor toplinske energije i odavanja topline. Kako su danas
kondenzacijski kotlovi odraz stanja tehnike i kod kojih su temperature povratnog voda
niske treba dobro razmotriti mogu li se temperature u sustavu održavati nižim.
Kod dizalica topline treba voditi računa o tome da temperature polaznog voda ne
mogu biti iznad određenih vrijednosti.
Preporučuju se prema H5150-1 slijedeće temperature u sustavu ovisno o vrsti izvora

topline:
• Dizalica topline u sustavu grijanja, temperature polaznog voda ≤ 50°C,

• Kondenzacijski kotao u sustavu grijanja, temperatura povratnog voda 35°C,
• Ostali izvori topline u sustavu grijanja, temperatura polaznog voda 75°C.
Napomene za projektiranje
Za svaki element za odavanje topline (člankasti, pločasti radijator ili konvektor) u krugu
grijanja potrebno je prema DIN 18380 predvidjeti:
• mogućnost regulacije,
• odvajanje od mreže na polazu i povratu,
• mogućnost pražnjenja,
• mogućnost odzračivanja.
1. Kod integriranih sustava grijanja kao što je podno grijanje treba predvidjeti
mogućnost pražnjenja instalacije i odzračivanje za više krugova ( preko zajedničkog
razdjelnika).
2. Kod različitih sustava (s radijatorima, integrirani sustavi drugi tipovi ogrjevnih tijela)
preporuča se ugradnja elemenata za regulaciju.
3. Ukoliko sustav ima više podsustava treba predvidjeti elemente za regulaciju za svaki
od njih.
4. Ukoliko se traži mjerenje potrošnje toplinske energije treba predvidjeti ugradnju
kalorimetara prema zahtjevima M5920, M5921, M5922 i EN 835.
5. Kod sustava daljinskog grijanja ili razvedenih sustava treba proučiti smjernice za
projektiranje ovakvih sustava.
Osnove proračuna
Norma M7500 daje proračun potrebne topline bez dodataka i odbitaka. Dodaci se
daju na utjecaj vjetra (npr. za prostoriju orijentiranu na SZ).
Kad se predviđaju duži prekidi rada sustava treba predvidjeti dodatak na prekid
loženja.
Promjenom radnih parametara ogrjevnog tijela u odnosu na standardne promijenit će

se i njegov učinak a što mora biti uzeto u obzir prilikom proračuna i odabira ogrjevnog
tijela.
Zahtjev: Toplinski učinak ogrjevnog tijela Φ mora biti, za nazivne parametre prostora,
jednak ili veći od nominalnog Φn potrebnog za taj prostor.
Prema DIN 4701, dio 3:1989 može se dodati 15% toplinske snage u odnosu na
proračunatu radi odstupanja u gradnji odnosno unutarnje od referentne temperature.
Preko potrebnog toplinskog učinka Φn za pojedinu prostoriju i poznatog učinka jednog

članka ili dužnog metra pločastog radijatora možemo odrediti potreban broj članaka
odnosno veličinu pločastog radijatora.
gdje su:
Φ1n - snaga (učinak) jednog članka (W/čl.) ili dužnog metra pločastog radijatora
(W/m) određen prema EN 422-2,
fg - ukupni faktor korekcije u odnosu na standardne vrijednosti dobivene
ispitivanjem.
CJEVOVODI KOD
GRIJANJA I
KLIMATIZACIJE
Za protok raznih plinova, para i tekućina, a u nekim slučajevima i transport
krutih tvari služe cijevni vodovi. Oni su izgrađeni od elemenata kao što su:
cijevi, ventili, zasuni, pipci (slavine), zaklopke (priklopci) i dr. Cijevi i njihovi
dijelovi se zbog pojednostavljenja prikazuju pomoću simbola u crtežima,
slika 20.1. Takvo prikazivanje omogućuje standardizacija pojedinih dijelova.
Standardni simboli pojednostavljuju shemu cijevnog voda tako da dolazi do
izražaja tok strujanja fluida i princip djelovanja cijevnog voda.
R - rezervoar, V - ventil, C – cijevni vod
Shema cijevnog
Za industrijske objekte predlaže se sustav zaštitnog bojenja cijevnog
voda:
• crveni prstenovi za upozorenje na lakozapaljive požarne i
eksplozivne tvari,
• žuti prstenovi za obilježavanje opasnih i štetnih tvari za zdravlje
ljudi (otrovnih, zagušljivih, i dr.),
• zeleni prstenovi za bezopasne i neutralne tvari.
Transportiranje plinova, pare, tekućina, a ponekad i krutih tvari
sa jednog mjesta na drugo mjesto obavlja se pomoću cjevovoda. Pri tome,
udaljenost između tih mjesta može biti veoma velika (naftovod,
plinovod, itd.) ili vrlo mala (pretakanje vina iz rezervoara u manje
posude). Osnovni sastavni dijelovi cjevovoda su cijevi. Cijevni vod s
većom dužinom sastavljen je od više pojedinačnih cijevi, koje moraju biti
međusobno prikladno spojene. Spajanje cijevi obavlja se najčešće
pomoću prirubnica. U eksploataciji je korištenje cijevnog voda praktično
neograničeno obzirom ne osnovne parametar fluida, kao što su tlak,
temperatura i vrsta fluida. Radni tlakovi cijevnog voda su u rasponu od
vrlo niskih podtlaka (cca 5 kPa), pa do veoma visokih tlakova (oko 50
MPa). Raspon radnih temperatura iznosi od oko –200°C (kod ukapljenih
plinova) do +900°C (kod energetskih postrojenja). Visoki radni tlakovi
zahtijevaju dovoljno čvrste i izdržljive izvedbe sastavnih dijelova
cijevnog voda. Ovdje su u uskoj vezi i visoke radne temperature,
obzirom da promjena temperature izravno utječe na veličinu mehaničkih
Kod projektiranja cijevnog voda treba uzeti u obzir i agresivnost fluida koja
se očituje u ubrzanom trošenju materijala cijevi uslijed kemijskog,
korozivnog i erozivnog djelovanja. Za transportiranje raznih vrsti fluida
najčešće se koristi kruta izvedba cijevnog voda, ali ne u svim slučajevima.
Ne postoji materijal koji bi mogao udovoljiti svim navedenom parametrima
kod transportiranja plinova, pare, tekućina i krutih tvari. Zato je u svakom
pojedinom slučaju neophodno odabrati optimalan materijal u odnosu na
osnovne parametre: radni tlak i temperaturu, uvjete eksploatacije i
otpornost na korozivna oštećenja. Također, postoji niz primjera izvedbi sa
kombiniranom upotrebom dva različita materijala, kada se istovremeno
koriste njihova pozitivna svojstva.
Za izradu cijevi upotrebljavaju se sivi lijev, čelik, bakar i njihove legure, aluminijske
legure, olovo, staklo, plastične mase, guma i tekstil. Za izradu krutih cjevovoda najviše
se koriste metalne cijevi. Za fleksibilne cjevovode upotrebljavaju se plastične, gumene
i tekstilne cijevi. Osnovne dimenzije metalnih cijevi (promjer i debljina stjenke) su
standardizirane. Cijevi od sivog lijeva imaju dobru otpornost na korozivna oštećenja.
One se koriste za transportiranje tekućina (voda, nafta i njezini derivati, otpadne vode)
kod predtlaka do 1 MPa. Ako trasa cijevnog voda nije pravocrtna ili cijevni vod treba
granati, koristi se posebno lijevane standardizirane umetke. Razlog tome je činjenica
da se odlivena cijev naknadno ne može savijati, a to im je i najveći nedostatak.
Čelične cijevi se proizvode u vrlo širokom asortimanu. Podijeljene su u dvije skupine
prema postupku izrade: bešavne i šavne. Bešavne cijevi izrađuju se postupkom
valjanja ili vučenja, a šavne zavarivanjem. Zavareni šav može biti ravan ili spiralan po
dužini cijevi. Upotrebljavaju se za sve vrste fluida, te kod svih radnih tlakova i
temperatura.
Sve moguće i poznate varijante cijevnih spojeva treba svrstati u dvije glavne
skupine: nerastavljivi i rastavljivi spojevi. Nerastavljivi spojevi se izvode zakivanjem,
lemljenjem i zavarivanjem uglavnom kod metalnih cijevi. Najviše se koristi
zavarivanje, posebno kod čeličnih cijevi. Oblik šava može biti sučeoni ili kutni, a
pomoću njega se spajaju ogranci, slika 20.3. Postupak spajanja daje nepropustan
spoj, pa ovdje nije potrebno poduzimati posebne mjere za hermetičnost spoja.
a b
Vrste spojeva cijevi: a) sučeoni i b) kutni

spoj cijevi
Uslijed protoka toplih fluida kroz cijevni vod dolazi do produženja (dilatacije) cijevnog
voda, što ovisi o njegovoj ukupnoj dužini. Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustava
koji zbog istezanja i skupljanja uslijed temperaturnog opterećenja omogućavaju
dilataciju sustava
Kompenzacijska cijev u obliku valovite lire

Približan proračun cijevnog voda provodi se u tri stupnja:
1. određivanje unutarnjeg promjera cijevi ili normalnog otvora,
2. određivanje potrebne debljine stjenke cijevi i
3. provjera naprezanja u prirubnici i u vijcima prirubničkog spoja.
Nominalni otvor se određuje na osnovi zadane količine fluida Q [m3/s] koja treba proći
kroz cijevni vod u određenom vremenu i poštivanja zakona kontinuiteta, prema:
Di .
2
vQ  Di  2
Q
m
4 v
ovdje je v [m/s] srednja brzina protjecanja fluida, koja približno iznosi:

0.5 do 5 [m/s] za transportiranje vode,
20 do 30 [m/s] za transportiranje zasićene pare,
30 do 50 [m/s] za transportiranje pregrijane pare i
15 do 80 [m/s] za transportiranje zraka.
Debljina stijenke određuje se pomoću jednadžbe:
D pn
t  c1  c2  m 
f
2
F
gdje je:
D [m] unutarnji promjer cijevi,
pn [Pa] nominalni tlak,
φ faktor slabljenja stjenke cijevi (φ = 1 za bešavne cijevi; φ = 0,7 do 0,9 za
šavne cijevi),
σf [N/m2] granica tečenja kod radne temperature 1°C,
vF [m/s] 1,6 do 2 – stupanj sigurnosti u odnosu na granicu tečenja,
c1 [m] dodatak zbog netočnosti izrade cijevi i
c2 [m] dodatak za koroziju.
Prirubnički spoj cjevovoda
Izračunata debljina stijenke i unutarnji promjer moraju biti usaglašeni sa
standardiziranim dimenzijama cijevi. Broj i promjer vijaka i dimenzije prirubnice
propisani su u standardu prema nominalnom otvoru i tlaku. No, ipak je potrebno
kontrolirati veličinu naprezanja u priteznim vijcima i prirubnici uslijed opterećenja sa
silom pritezanja. Ukupna sila u prirubničkom spoju prema slici 20.5. određena je
izrazom (122), a prethodna ukupna sila pritezanja izrazom (123).
Dm 
Fr   p n N  Fo  2.5  3.5  Fr N 
4
gdje je:
Dm [m] srednji promjer brtve.
Ukupnu silu F0 treba podijeliti sa brojem vijaka kako bi se dobilo opterećenje

jednog vijka F01.
Cijevna armatura
Osnovni zadaci cijevne armature su:

1.potpuno prekidanje proticanja fluida (zaporna armatura),
2.usmjeravanje i reguliranje proticanja fluida (regulaciona armatura),
3.osiguravanje cijevnog voda i priključnih uređaja i strojeva od mogućih
iznenadnih preopterećenja ili drugih nepoželjinih pojava (sigurnosna armatura),
4.mjerenje i nadzor pojava u cijevnim vodovima (kontrolirana armatura).
Prema osnovnim zadacima podešene su i izvedbe pojedinih vrsta armature, a to
znači da je povelik asortiman izvedbi razne armature
Smjernice za izbor armatura
Nije moguće Moguće Moguće Nije moguće
Obilježje Ventil Zasun Pipac Zaklopac

Ugradna duljina Velika Mala Srednja Mala
Visina izvedbe Srednja Velika Mala Mala
Otpor strujanju Srednji Mali Mali Umjeren
Prikladnost za promjenu
Uvjetna Dobra Dobra Dobra
smjera strujanja
Vrijeme otvaranja odn.

Srednje Dugo Kratko Srednje
zatvaranja
Sila namještanja Srednja Mala Mala Varira
Trošenja sjedala Malo umjereno veliko malo
Srednji DN Najveći DN Srednji DN Njaveći DN

Upotreba
Najveći PN SrednjI PN Srednji PN Mali PN
Prikladnost za procese
Vrlo dobra Loša Umjerena Dobra
namještanja
Gubitak tlaka na armaturama i savijenim dijelovima odnosno grananju cijevi, izraženo u
ekvivalentnim dužinama vodova
Armatura odn. Slika Ekvivalentna dužina voda u mm
dio voda Unutrašnji promjer cijevi (nazivni promjer) u mm
25 50 80 100 125 150 200 250 300
Zaporni ventil a 6 15 25 35 50 60 85 110 140
Zaporni zasun b 03 0,7 1,0 1,5 2 2,5 3,5 5 6
Koljeno cijevi c 1,5 3,5 5 7 10 15 20 35 50
Koljeno cijevi d 0,3 0,6 1,0 1,5 2,0 2,5 5 8 10

(r = d)
Koljeno e 0,15 0,3 0,5 0,8 1,0 1,5 2 3 4

cijevi (r = 2d)
Cijevni f 2 4 7 10 15 20 25 32 40
nastavak
Redukciona g 0,5 1,0 2 2,5 3,5 4,0 6 8 10
fazona
a b c d e f g
Prema konstruktivnoj izvedbi i funkcionalnosti, zaporna armatura se može
razvrstati u 4 grupe, i to: ventili, zasuni, pipci (slavine) i zaklopke (priklopci).
a b c d
Zaporna armatura
Zaporni ventil
Zasun
Pipac
Primjer 20.1.
Odrediti unutarnji promjer i debljinu stijenke bešavne čelične cijevi Č.0206 za protok
pare pod radnim tlakom p = 800 N/cm2 i temperature t = 250°C. Količina protoka iznosi
Q = 2 l/s a brzina v = 25 m/s.
Rješenje
Q 0,002
Du  200   200 
vm 25
Du  1 cm   10  mm 
Du  p 1  800
s c  0,1
2     sd 2  1  8000
s  0,15 cm   0,15  mm 
Gdje su: Du unutarnji promjer cijavi i s debljina stjenke cijevi
PAMETNA KUĆA
Što je pametna kuća
U staroj Grčkoj najveća je uvreda bila nekomu reći da je nepismen. Danas
svi znamo čitati i pisati.
Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo

informacije. U suvremenome svijetu trebamo znati pronaći informaciju,
prepoznati informaciju koja može riješiti problem, vrednovati i organizirati
informacije te ih učinkovito rabiti.
Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost

čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a uključuje
razumijevanje slika, zvukova i teksta.
Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva

cjelokupan svijet informacija, obuhvaćajući i one u tiskanome obliku. Stoga
je ona širi pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije još nisu u
elektroničkome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadržaja skroman je
u odnosu na količinu tiskanih.
Toplinska ugodnost
• Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. ne postoji neki određeni

skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala
zadovoljstvo (u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u
određenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).
Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih
ne prelazi određenu vrijednost.
• Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru
su: temperatura zraka u prostoriji, temperatura ploha prostorije, vlažnost
zraka, strujanje zraka (brzina, smjer), razina odjevenosti, razina fizičke
aktivnosti, te ostali faktori (dob, buka, namjena prostora, kvaliteta
zraka,...).
• Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog međudjelovanja navedenih
faktora. Pri promjeni samo jedne veličine stanja, istu ili sličnu razinu
ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine
stanja. Izmjena osjetne topline vrši se određenim mehanizmima
(provođenje, konvekcija i zračenje), odnosno kao osjetna i latentna
toplina (isparavanje) s površine kože.
CENTRALNI SUSTAV NUDI SLJEDEĆE MOGUĆNOSTI:
• Regulacija sustava grijanja prema korištenju i individualnim željama-

regulirati se može temperatura svake prostorije posebno
• Ozračivanje prostorije (CO2 senzor) - ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili
zatvaraju se prozori te prema potrebi uključuje ventilator
• Rolete i žaluzine se mogu podižu/spuštaju prema svjetlosti ili po potrebi
• Rasvjeta - postoje senzori detekcije prisutnosti, ali i mogućnost regulacije
prema željama, potrebama i dnevnoj svjetlosti u prostoriji
• Upravljanje kućanskim uređajima na daljinu (preko mobitela i sl.)
• Upozoravanje ukoliko ste prije izlaska ili spavanja ostavili otvoren prozor, vrata
ili garažna vrata
• Nadzorna funkcija i alarm
• Upravljanje za vrijeme godišnjeg odmora - spuštanjem i dizanjem roleta, te
paljenjem i gašenjem svjetla stvara dojam da je netko u kući,
• Vremensko upravljanje - rasvjeta, grijanje, žaluzine i kućanski uređaji mogu
se uključivati/isključivati preko vremenskog upravljanja, a kućanski uređaji koji
su veliki potrošaći energije se automatski uključuju u vrijeme jeftinijie tarife
• Upravljanje ključem - okretanjem ključa u bravi i napuštanjem kuće, aktivira
se alarm i definirane utičnice se isključuju i/ili uključuju
FUNKCIONALNOSTI INTELIGENTNE KUĆE
Multimedijski centar
Multimedijalna rješenja za pametnu kuću podrazumijevaju upravljanje s audio i
video uređajima iz bilo koje prostorije u kući. Pri tome su najčešće uređaji
pohranjeni u jednoj prostoriji dok su zvučnici i monitori distribuirani po prostorijama
na način koji najbolje odgovara korisniku. Višesobni sustavi omogućavaju
korisnicima da jednim ili više izvora zvuka i/ili slike upravljaju iz svih za to
predviđenih prostorija i da pri tome u raznim zonama mogu autonomno odabirati
audio i video izvor, ugađati glasnoću itd. Pri tome centar ovakvog sustava s
pripadajućim komponentama može biti smješten na neko "nevidljivo" mjesto,
zvučnike i LCD/plazma televizore je moguće "sakriti" u zid ili strop, pa jedine
vidljive komponente ostaju daljinski upravljači i upravljačke tipkovnice.
Povezivanjem višesobnih sustava sa sustavom inteligentne kuće omogućava se
korisniku da programiranjem različitih "scena" (postavke sustava s obzirom na
željenu atmosferu i aktivnost) pritiskom na jednu tipku potpuno prilagodi sve
funkcije oba sustava na željenu razinu. Upravljanje takvim audio/video sustavom
se lako može riješiti univerzalnim daljinskim upravljačem (koji osim za kontrolu AV
uređaja također upravlja ostalim funkcijama u sustavu; osvjetljenje,
grijanje/hlađenje i mnogim drugim), ekranom osjetljivim na dodir montiranim na
zid, mobitelom putem SMS poruka, preko kućnog osobnog računala ili preko
Interneta kada korisnik nije u kući.
Osvjetljenje
Sustav automatskog osvjetljenja je širok pojam, koji obuhvaća automatsko paljenje i gašenje,
te pojačavanje i smanjivanje jačine svijetla. Automatsko osvjetljenje može obuhvatiti samo
jednu prostoriju ili čitavu kuću, vani i unutra. Sustav se ugrađuje radi poboljšanja kvalitete
života, ali i radi uštede električne energije. U običnim kućanstvima bez sustava automatskog
osvjetljenja, najveća ušteda električne energije se može postići tako, da se u svim
prostorijama u kojima nije potrebno osvjetljenje, svijetla gase, što nije praktično, jer se to često
zaboravi učiniti. Zato se ugrađuju sustavi automatskog osvjetljenja, koji sami pale i gase
svjetla ovisno o potrebi čovjeka i još pri tome, neki sustavi ovisno o sunčevom svjetlu i dobu
dana reguliraju jačinu osvjetljenja, što dodatno štedi električnu energiju. Postoje tri osnova
načina kontrole osvjetljenja: kontrola vremenskim ograničenjem, kontrola u ovisnosti o jačini
dnevnog svijetla i kontrola prisutnosti osobe u prostoru.
Senzori pokreta najčešće se koriste za vanjsku rasvjetu noću. Kad registriraju pokret, aktiviraju
vremensku kontrolu osvjetljenja koja određeni vremenski period drži rasvjetu upaljenom. U
kombinaciji s detektorima dnevnog svjetla, moguće je postići energetski učinkovito upravljanje
vanjskom rasvjetom tako da se ona automatski pali samo noću i samo kad je registrirana
prisutnost osobe. Osim za vanjsku rasvjetu, detektori pokreta mogu se koristiti i u rijetko
korištenim prostorijama kao što su podrumi, stubišta ili spremišta.
Senzori prisutnosti postoje u infracrvenoj i ultrazvučnoj izvedbi i njihova svrha je detektirati
prisutnost osoba u prostoriji i tome prilagoditi razinu osvjetljenja. Infracrveni senzori pogodni
su za otvorenije prostorije, dok su ultrazvučni senzori prisutnosti pogodni u prostorijama s
pregradama i sličnim objektima koji se mogu pokazati kao smetnja infracrvenom senzoru.
Pametne rolete su rolete koje omogućavaju automatsko podešavanje razine svijetla u prostoriji
tijekom dana. Obično se izrađuju sa dva moguća načina upravljanja: ručnim i automatskim
načinom rada. Kod ručnog načina rada obično je omogućeno automatsko upravljanje iz
naslonjača uz pomoć daljinskog upravljača. Kod automatskog načina rada upravljanje se svodi
na tumačenje vanjskih signala kao što je razina sunčeva zračenja, temperatura fasade, te
detekciju brzine vjetra ili kiše. Također, rolete se mogu spuštati i dizati u vrijeme koje korisnik
odredi. Tako bi se, ovisno o vrsti signala u automatskom načinu rada rolete trebale po zimi
spustiti po noći, dok bi se danju na temelju razine dnevnog svijetla podizale ovisno o razini
svijetla, dok bi ljeti upravljanje trebalo biti izvedeno tako da se danju spuste, a noću podignu
kako bi se omogućilo prozračivanje prostorije.
Sigurnost
Aspekt sigurnosti u pametnim kućama obuhvaća sigurnost osoba za
vrijeme boravka u kući, no i u njihovoj odsutnosti. Naime, kroz integrirani
sustav osiguranja sve prostorije kuće pokrivene su senzorima koji
detektiraju razne opasnosti za stanovnike kuće. Sigurnosni podsustav
omogućuje razne programirane radnje. Tako primjerice može u slučaju
bolesti člana kućanstva automatski pozvati medicinsku pomoć. U slučaju
pokušaja provale, automatski paliti sva svijetla u kućanstvu te obavijestiti
osobe koje borave u kući o trenutnoj opasnosti. Naime, kroz središnji
sustav integriran u cijeloj kući mogućnosti osiguranja postaju iznimno
snažne i različito programabilne. Mogućnosti sigurnosnog podsustava
zbog integracije su iznimno velike, lako prilagodljive korisniku te pružaju
visoku razinu sigurnosti za sve osobe koje borave u takvoj kući.
Sigurnosni podsustav tako objedinjuje većinu ostalih izvedenih
podsustava i putem ugradbenog računala koje radijskim putem
razmjenjuje informacije s ostalim računalima i kontrolnim pločama u
kućanstvu stvara integriranu mrežu.
HVAC
HVAC je skraćenica od engleskih riječi Heating, Ventilation, i Air-

Conditioning, koje na hrvatskom znače grijanje, ventilaciju i hlađenje, koji
su usko povezani i potrebni u svakom kućanstvu. Osnovna zadaća HVAC
sustava je održavanje ugodne temperature prostora, reguliranje vlažnosti i
dovođenje svježeg zraka. Ti parametri su bitni, kako bi boravak ljudi u
prostorijama bio što ugodniji, te kako bi se smanjio rizik od bolesti.
Grijanje
Grijanje služi za podizanje temperature prostorije tijekom hladnih

dana. Postoji više načina grijanja. Centralno grijanje se sastoji od peći,
bojlera, cijevi, radijatora i pumpe. Peć služi za zagrijavanje sredstva
kojim se prenosi toplina. To je najčešće voda, premda se mogu koristiti
i para i zrak. Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko
kojih se grije zrak u prostoriji. Pumpa tjera vodu da bi se toplina
jednako raspodijelila prema svim radijatorima. Regulirati se može
temperatura svake prostorije posebno ovisno o korištenju i vlastitim
željama.
Hlađenje
Služi za smanjenje temperature prostorije tijekom toplih dana. Za to se najčešće

koriste klima uređaji, koji uz hlađenje kontroliraju vlagu zraka i pročišćuju zrak. Zrak se
hladi tako da se kompresirani plin, najčešće freon, širi u unutarnjoj jedinici prilikom
čega oduzima toplinu okolnom zraku. Nakon toga se u plinovitom stanju freon prenosi
do vanjske jedinice gdje se ponovo kompresira i tako predaje toplinu vanjskom zraku.
Imamo senzor otvorenosti prozora ili vrata koji se može povezati sa upravljanjem
sustava grijanja i hlađenja, kao i na alarmni sustav kojem dojavljuje je li prozor ostao
otvoren ili ne. Senzor otvorenosti prozora ili vrata povezuje se direktno s kontrolom
sustava grijanja/hlađenja i isključuje sustav kada netko otvori prozor ili vrata ili ih
ostavi otvorene dulje od zadanog perioda. Na taj način isključuje se sustav grijanja kad
otvorenim prozorom u zimskom periodu dopuštamo ulaz svježeg hladnog zraka te se
sprječava rasipanje topline u okoliš. Kad zaključimo da je prostorija provjetrena,
zatvorit ćemo prozor, a sustav grijanja će se automatski pokrenuti. Isti takav slučaj je u
ljetnom periodu. Ako, s druge strane, napuštate stan, alarmni sustav vas može
obavijestiti o tome da je neki od prozora ostao otvoren ili čak tu informaciju dojaviti na
mobitel.
Ventilacija
Služi za dovođenje svježeg zraka u prostoriju. Vrlo je korisno jer

se preko ventilacije odvodi ugljični dioksid, a dovodi kisik koji je
potreban za disanje. Također je vrlo bitno odvođenje vlage iz
prostorije, jer postoji mogućnost razvoja raznih bakterija i
gljivica. Ventilacija se uključuje ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju
i/ili zatvaraju se prozori te tako prema potrebi uključuje
ventilator.
Kontrola okućnice
U današnje vrijeme kada nije samo bitno biti u mogućnosti

kontrolirati samo unutrašnjost doma već i područje izvan njega,
lako je zapravo bežičnim putem slati naredbe raznim uređajima
koji su locirani u okućnici. Tako je moguće pritiskom gumba
uključiti prskalice za navodnjavanje travnjaka ili vrta. Također
zgodne opcije pružaju se u vidu jednostavnog punjenja ili
pražnjenja bazena, kontrole vanjskog osvjetljenja ili upravljanje
senzorima osjetljivim na pokret i raznim uređajima sigurnosti koji
djeluju ne unutar samog doma već u njegovoj okućnici.
Iz svega se može naslutiti da su komponente inteligentne kuće:
senzori – koji prikupljaju podatke o stanju i događanjima u unutrašnjosti kuće, njenoj
okolini, i građevini i svim (pod)sustavima koji čine kuću
sučelja prema podsustavima – koja omogućavaju upravljanje
sučelja prema ljudima – ukućanima i okolini koja omogućavaju ljudima da budu
informirani i da upravljaju kućom
sučelja prema okolini – koja pribavljaju podatke iz globalnog svjetskog okruženja
relevantne za predviđanje događanja i ostvarenja funkcija za koje su potrebne
interakcije s drugim sustavima koji nisu nužno u neposrednoj okolini (meteorologija,
policija, liječnici, dućani,…)
sustavi automatskog upravljanja i regulacije – koji će provoditi pravila koja zadaju ljudi ili
„inteligentni algoritmi“
„inteligentni algoritmi“ – tj. algoritmi koji predviđaju događanja, prepoznaju obrasce
događaja i ponašanja ljudi, predviđaju ili pogađaju potrebe i želje ljudi te donose
odluke
Kako to ustvari izgleda:
Istraživanja su pokazala da buđenje alarmom, tj. nagli prekid sna dovodi do stresa koji se
akumulira tijekom vremena. Koliko se bolje naspavate kada se budite prirodno sa
izlaskom sunca? Namjestite buđenje u željeno vrijeme. inteligentna kuća će dovoljno
rano uključiti grijanje da se ustanete u toplu kuću. U vrijeme buđenja, podići će rolete
kako bi se probudili postepeno sa prirodnom svjetlošću. Ukoliko Vas to ipak ne
probudi, uključit će se Vaša najdraža radio stanica.
Volite posebno toplu kupaonicu za jutarnje tuširanje? I kupaonica će biti ugrijana po vašoj
mjeri. Ukoliko je zimsko razdoblje, uključit će se grijači radi otapanja leda na stazi
kojom izlazite iz kuće. Ali samo ukoliko zaista ima leda. Vaša kuća može upaliti i Vaš
automobil kako bi vas dočekao ugrijan. Konačno kad izađete iz kuća, sve će se vratiti u
optimalno stanje štednje energije. Pogasit će se svjetla, reducirati grijanje, spustiti
rolete, aktivirati sigurnosni sustav. Bez brige, Vaša kuća zna kada se vraćate kako bi se
pripremila za doček. Ako dolazite ranije, pošaljite SMS poruku
uključuje ventilator.
Blueroof Mission
Mentoring
Youth Blueroof Senior Citizens

Training Senior Smart house Housing
Employment Smart products Computer Training
Live and work in Entrepreneurship Remain in community
McKeesport
Blueroof Technologies Inc, is a non-profit corporation that will use innovation, invention
and entrepreneurship to help senior citizens remain at home in their communities and to
provide youth the opportunity to train and become responsible and productive citizens.
The main components of Blueroof Technologies are:
· Economic Development
· Smart House Technology
· Housing for Seniors
· Technical Education for youth
· Entrepreneurship
House built by McKeesport
High School Construction
Technology students
•Shown are the initial
designs for the “Beta” SCS
•Two-bedroom, 1000 square

foot ranch
•Bedrooms are oversized

and all the doors and
hallways are extra-wide
•Bathroom is designed to
handle wheelchairs, with
extra space around the
fixtures and appliances
Wiring
TALK / DATA
TALK RS CS TR RD TD CD DSL Modem
CISCO SYSTEMS Router/Firewall
Switching Hub w/ VPN
Internet
Residence
Server
UPS
7x 8x 9x 10x 11x 12x 7x 8x 9x 10x 11x 12x

Switching 7x 8x 9x 10x 11x 12x 7x 8x 9x 10x 11x 12x
Switching
Hub Hub
Ethernet
Ethernet
C C
7 8 9 101112 7 8 9 101112
A 12 34 56 1x 2x 3x 4x 5x 6x 1x 2x 3x 4x 5x 6x A 1 2 34 56 1x 2x 3x 4x 5x 6x 1x 2x 3x 4x 5x 6x
A B A B
24 Port 24 Port
House W iring House W Iring

Contros Controls
SIDE A SIDE B
Wiring
Veza elemenata kod koće
Technology Components
McKeesport Senior Smart Cottage “SMART” functions
Energy Management Remote adjustment of thermostat

Improve efficiency
Automatic cutback
Appliance and lighting control Turn on lights remotely
Stoves on/off
Water left running?
Video monitoring Who is at the front door?
Video conferencing Family, Medical, Shopping
Security Fire and smoke alarms

Intrusion-all windows and doors
Health Blood pressure, temperature, EKG, weight, medication management and
recording, pacemaker monitoring, cholesterol testing – IP connected
Safety Activity monitors, alert buttons and fall detectors
Wellness Diet, exercise and preventive medicine
Cyber Nurse Visits a number of patients each day via the Internet.
Video conferencing to see and talk to patients.
Database of patient records and activity
AC power emergency outlets Guaranteed power for two outlets in the house for emergency operation of
critical medical equipment. Propane UPS for every two houses
Research Center
Heizlastberechnung nach DIN EN 12831 184
Berechnungsverfahren für einen

beheizten Raum
a) Bestimmung der Werte für die Norm-Außentemperatur und des
Jahresmittels der Außenlufttemperatur
Ermittlung der benötigten Angaben:

- Norm-Außentemperatur
- Jahresmittel der Außentemperatur
Meteorologische Daten
e
Nationaler Anhang
Tabelle 1 im Beiblatt
zur DIN EN 12831
IKE
Lehrstuhl für Heiz- und Raumlufttechnik Prof. Dr.-Ing. Michael Schmidt

beheizten Raum
b) Festlegung der Räume (beheizt oder unbeheizt) und Festlegung der Werte
für die Norm-Innentemperatur jedes beheizten Raumes;
Definition der Räume des Gebäudes beheizter Raum;

ja/nein
Ja Nein
Norm- unbeheizter
Innentemperatur Raum
e
int int Temperatur-
Reduktionsfaktor
bu Nationaler Anhang Nationaler

Tabelle 2 im Beiblatt Anhang
zur DIN EN 12831 Tabelle 4 im
Beiblatt zur DIN
EN 12831
IKE
Berechnungsverfahren für einen beheizten

Raum
c) Festlegung der Abmessungen und der wärmetechnischen Eigenschaften
aller Bauteile für jeden beheizten oder unbeheizten Raum
Festlegen der Bemessungsart
Festlegen der wärmetechnischen

Eigenschaften aller Bauteile jedes
be- und unbeheizten Raums
e
int int
DIN EN ISO 6946
bu
DIN EN ISO 13370
……
IKE

beheizten Raum
d) Berechnung des Koeffizienten für die Norm-Transmissionswärmeverluste
und Multiplizieren mit der Norm-Temperaturdifferenz, um die Norm-
Transmissionswärmeverluste zu erhalten;
Berechnung der Transmissions-

Wärmeverluste:
(Norm-Transmissionswärmeverlust-
Koeffizient x Norm-
Temperaturdifferenz)
e
int int HT
bu T Kapitel 7
IKE

beheizten Raum
e) Berechnung des Koeffizienten für die Norm-Lüftungswärmeverluste
und multiplizieren mit der Norm-Temperaturdifferenz, um die Norm-
Lüftungswärmeverluste zu erhalten;
Berechnung der Lüftungs-

Wärmeverluste:
(Norm-
Lüftungswärmeverlustkoeffizient x
Norm-Temperaturdifferenz)
e
int int HV
ebenfalls
bu V Kapitel 7
IKE

beheizten Raum
f) Addieren der Norm-Transmissionswärmeverluste und der Norm-
Lüftungswärmeverluste;
Berechnung der gesamten

Wärmeverluste:
(Norm-Transmissionswärmeverluste
+ Norm-Lüftungswärmeverluste)
e
int int
T Immer noch
bu V Kapitel 7
IKE

beheizten Raum
h) Die Auslegungs-Heizleistung der beheizten Räume ergibt sich aus der
Summe der Norm-Wärmeverluste und der Aufheizleistung;
Berechnung der gesamten

Heizlast:
(gesamte Wärmeverluste +
Aufheizleistung)
e
int int
T
bu  RH  HL
V
IKE
VENTILACIJA
I
KLIMATUZACIJA
Toplinska ugodnost
Toplinska ugodnost prostora se definira kao “stanje svijesti koje izražava

zadovoljstvo toplinskim obilježjima prostora”.
Zašto je tako važno voditi računa o razini ugodnosti prostora u kojemu se

boravi? Prvo i osnovno, radi se o potrebi čovjeka da se osjećaja ugodno.
Ugodan ambijent izaziva dobro raspoloženje, zadovoljstvo, a takvo
psihološko stanje čovjeka rezultira općim dobrim zdravstvenim stanjem,
te predstavlja poticaj izvršavanju radnih obveza.
Toplinska ugodnost
Osjećaj ugodnosti - nužno individualan!
uvijek se javlja izvjestan broj osoba koje iskazuju određeni stupanj
nezadovoljstva.
Ugodnost u praksi - skup stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne
prelazi određenu (propisanu) vrijednost! Rezultat zajedničkog djelovanja niza
faktora.
KORIGIRANA EFEKTIVNA TEMPERATURA 0C
KORIGIRANA EFEKTIVNA TEMPERATURA 0C

Tehnički sustavi u zgradi
KGH sustavi:
• GRIJANJE
• HLAĐENJE
• VENTILACIJA / KLIMATIZACIJA
Tehnički sustavi u zgradi
KGH sustavi:
• učinkovitost sustava ima velik utjecaj na isporučenu energiju zgradi,
• učinkovitost automatizacije i upravljanja ima velik utjecaj na, učinkovitost
sustava,
• način regulacije elemenata u sustavu (npr. uklj-isklj, stupnjevito,
kontinuirano) ima velik utjecaj na učinkovitost upravljanja.
Teorija širenja topline daje odgovor na sljedeće probleme:
• održavanje temperature tijela u propisanom temperaturnom intervalu;
• određivanje temperaturnog polja u nekom tijelu;
• određivanje brzine zagrijavanja ili ohladivanja tijela ili promatrane točke
tijela.
Toplina se prenosi na tri osnovna načina:
• provođenjem (kondukcijom) kroz krutine, kapljevine i plinove;
• konvekcijom (komešanjem) kapljevitih i plinovitih čestica;
• zračenjem (radijacijom), koje se odvija bez materijalnog posrednika, jer
se, kod ove izmjene topline, radi o valnim pojavama elektromagnetske
prirode.
Izmjena topline organizma s okolišem
Shematski prikaz izmjene topline kondukcijom, konvekcijom i
radijacijom
Cirkulacija topline pri zagrijavanju prostorije
Topli strop i hladan zid najveći osjećaj neugode
Izmjena topline organizma pri visokim
temperaturama
Izlijevanje taline u lijevačke lonce (ljevaonica
Slikovni prikaz zračnih strujanja u sustavu prirodne
ventilacije, tzv. aeracije
Mehanička ventilacija
Intenzitet metabolizma za različite
razine aktivnosti
ZAŠTITA OD PREVELIKE TOPLINE
• AUTOMATIZACIJA TEHNOLOŠKOG PROCESA

• PROMJENA TEHNOLOŠKOG PROCESA
• IZDVAJANJE VRUĆEG PROCESA ILI IZVORA TOPLINE
• TOPLINSKA IZOLACIJA
• ZASLONI PROTIV TOPLINSKOG ZRAČENJA
• OPĆA VENTILACIJA
• LOKALNA ODSISNA VENTILACIJA
• LOKALNO ODTEREĆENJE
• SMANJENJE ENERGETSKE POTROŠNJE
• SMANJENJE VREMENA IZLOŽENOSTI
• OSOBNA ZAŠTITA
Klimatizacija kao pojam označuje složeni proces koji uključuje pripremu, razvod i
ubacivanje zraka u kondicionirani prostor.
Klimatizacijom se reguliraju i održavaju, unutar zadanih granica, sljedeći parametri:
temperatura zraka, relativna vlažnost, brzina strujanja zraka, čistoća zraka, razina buke
i razlika tlaka u prostoru, sve radi postizanja ugodnog i zdravog okoliša za osobe koje
borave u prostoru, odnosno radi postizanja uvjeta za potrebe industrijske proizvodnje.
Zona boravka
GViK sustav ima četiri osnovne funkcije:
1. Osiguranje potrebne energije za hlađenje i grijanje prostora,

2. Priprema zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje, odvlaživanje, pročišćavanje
te prigušenje buke,
3. Razdioba kondicioniranog zraka u klimatiziranom prostoru (s dovoljnim
udjelom vanjskog zraka),
4. Regulacija i održavanje parametara u unutarnjem prostoru unutar zadanih
granica.
Osnovni čimbenici koji utječu na toplinsku ugodnost pri boravku osoba u

nekom prostoru su:
1. Temperatura zraka u prostoru
2. Temperatura ploha prostora
3. Vlažnost zraka
4. Strujanje zraka (brzina, smjer)
5. Stupanj odjevenosti
6. Stupanj fizičke aktivnosti
7. Ostali čimbenici (kvaliteta zraka, namjena prostora, buka i dr.).
Temperatura ploha prostora
Površinska temperatura unutarnjih ploha koje okružuju prostoriju redovito je

niža ili viša od površinske temperature ljudskog tijela. Uslijed toga dolazi do
izmjene topline zračenjem između tijela i okolnih ploha i do pojave toplinskih
gubitaka tijela, što utječe na ugodnost. Pritom temperatura zraka može biti u
granicama koje odgovaraju kriterijima ugodnosti npr. 22°C.
Međutim, ako su temperature ploha značajno niže od te vrijednosti (npr. zimi),
javit će se osjećaj kako je temperatura od 22°C u prostoru preniska.
Analogija između stvarnog i zamišljenog prostora

Klimatizacija
Postoji podjela sustava za pripremu zraka u normi DIN 1946, prema
mogućnosti sustava da izvrši četiri osnovna termodinamička procesa pripreme
vlažnog zraka:
• grijanje
• hlađenje
• ovlaživanje
• odvlaživanje (sušenje).
Temeljem čega se sustavi dijele na:
1. Sustavi ventilacije (izvršavaju jedan od gore navedenih procesa)
2. Sustavi djelomične klimatizacije (izvršavaju dva ili tri od navedenih
procesa)
3. Sustavi klimatizacije (izvršavaju sva četiri procesa cjelogodišnje).
Centralni zračni sustav klimatizacije
Centralne tlačne i odsisne klimatizacijske jedinice prikazane na slikama predstavljaju
dvije od niza mogućih konfiguracija.
Centralna tlačna i odsisna klimatizacijska jedinica
Centralna klimatizacijska jedinica u presjeku – shema

Usporedba između centralnog i decentraliziranog sustava
klimatizacije
Vrste sustava
Podjela sustava klimatizacije prema
nositelju toplinskog učinka:
• Zračni sustavi
• Zračno – vodeni sustavi
• Vodeni sustavi
• Neposredni rashladni sustavi.
Zračni sustavi
Kod zračnih sustava nositelj toplinskog učinka je zrak, što znači da se toplinski gubici
prostora tijekom sezone grijanja pokrivaju zrakom koji se dovodi u prostor s
temperaturom višom od temperature prostorije. Ljeti je proces obrnut, odnosno
toplinsko opterećenje nastalo od okoliša i unutarnjih izvora odvodi se zrakom niže
temperature od temperature prostorije. Ovisno o ugrađenim komponentama i njihovom
smještaju, zračni sustav ima mnogo različitih izvedbi.
Zračni sustavi mogu biti izvedeni kao:

• niskobrzinski ili niskotlačni
• visokobrzinski ili visokotlačni.
Osnovne značajke niskobrzinskog i visokobrzinskog sustava klimatizacije
Prednosti zračnih sustava:
• Smještaj većine opreme u klima strojarnici omogućuje pogon i održavanje izvan prostora u kojima se boravi. Dodatno, to
pruža slobodu pri izboru opreme za filtriranje, prigušenje vibracija i buke, te mogućnost izbora visokokvalitetne i trajne
opreme
• Cijevi, kanali, električna oprema, ožičenje, filtri i oprema koja stvara vibracije i buku, smješteni su većinom izvan klimatiziranog
prostora, što smanjuje potrebu održavanja u prostoru i smanjuje mogućnost povreda korisnika, oštećenja namještaja i
ometanja poslovnih procesa
• Najveće mogućnosti korištenja vanjskog zraka za “besplatno“ hlađenje s mješalištem umjesto hlađenja rashladnim uređajem
• Automatska regulacija brzo i jednostavno vrši promjenu pogonskog režima ovisno o uvjetima vanjskog okoliša
• Velik izbor sustava regulacije po zonama, fleksibilnost i regulacija relativne vlažnosti pri svim pogonskim uvjetima, s
mogućnošću istovremenog grijanja i hlađenja, čak i izvan sezone
• Jednostavno se ugrađuju sustavi povrata topline zrak-zrak i drugi
• Omogućuje se fleksibilnost pri projektiranju optimalne razdiobe zraka i regulacija puhanja te prilagodljivost različitim
lokalnim uvjetima
• Mogu se primijeniti i kada su potrebne nestandardne količine dobavnog ili vanjskog zraka (prostori u potlaku ili pretlaku i
sl.)
• Dobro se prilagođavaju ovlaživanju zimi
• Povećanjem broja izmjena zraka i korištenjem kvalitetne regulacije, moguće je održavati najpreciznije uvjete: do ±0,15 K
na suhom termometru i ±0,5% relativne vlažnosti. Danas pojedini sustavi mogu održavati praktički konstantne uvjete u
prostoru.
Nedostaci zračnih sustava:

• Prema preporukama u literaturi, upotreba zračnih sustava isplativa je do toplinskog opterećenja 50 W/m2. Potreban je velik
prostor za kanalski razvod, što smanjuje korisnu površinu zgrade i povećava visinu zgrade.
• Ovisno o razmještaju, na većim površinama treba osigurati dovoljno prostora za okomite kanale potrebne za distribuciju
zraka po visini zgrade
• Osiguravanje pristupa krajnjim elementima sustava (ventilokonvektorima, distributerima) u kondicioniranom prostoru
zahtijeva blisku suradnju između arhitekta, strojara i građevinara
• Uravnoteženje (balansiranje) protoka zraka, pogotovo kod velikih sustava, može biti složeno i dugotrajno
• Grijanje rubnih zona nije uvijek dostupno u izvedbi privremenog grijanja tijekom izgradnje zgrade.
Sustav s paketnom jedinicom
Krovna paketna klimatizacijska jedinica

Jednozonski sustav s konstantnim volumenom – pojednostavljena shema
Funkcionalna shema spajanja i regulacije jednozonskog sustava djelomične
klimatizacije s konstantnim volumenom
Višezonski sustav sa zonskim dogrijačima – pojednostavljena shema
Funkcionalna shema spajanja i regulacije višezonskog sustava
klimatizacije sa zonskim dogrijačima
Sustav s promjenjivim volumenom – pojednostavljena shema
Ventil promjenjivog volumena zraka – princip djelovanja
a) djelovanje regulatora protoka
b) djelovanje regulatora temperature
Dvokanalni sustav s konstantnim volumenom –
pojednostavljena shema
Miješajuća kutija konstantnog volumena – princip djelovanja
Dvokanalna miješajuća kutija promjenjivog volumena – princip djelovanja
Ventilokonvektor u presjeku – zidna izvedba
Ventilokonvektor u presjeku – shema stropne izvedbe

Centralna priprema primarnog zraka s priključenim
ventilokonvektorima – pojednostavljena shema
Centralna priprema primarnog zraka s odvojenim
ventilokonvektorima – pojednostavljena shema
PRIMJERI RJEŠENJA REGULACIJE- Kondicioniranje bazena
Bazen u mirovanju, nema potrebe za odvlaživanjem

Grijanje I Klimatizacija Nastavni Materijali PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Grijanje I Klimatizacija Nastavni Materijali PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dobrodošli na nastavu iz

Energetski menadžment – Korak po korak

Razmještaj i upravljanje grijaćim tijelima

Koja područja kuće gube

Što se može učiniti kako bi

Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo

Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost

Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva

• Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. ne postoji neki određeni

• Regulacija sustava grijanja prema korištenju i individualnim željama-

HVAC je skraćenica od engleskih riječi Heating, Ventilation, i Air-

• Grijanje služi za podizanje temperature prostorije tijekom

• Peć služi za zagrijavanje sredstva kojim se prenosi toplina. To

• Pumpa tjera vodu da bi se toplina jednako raspodijelila prema

• Služi za dovođenje svježeg zraka u prostoriju. Vrlo je korisno jer se

• Također je vrlo bitno odvođenje vlage iz prostorije, jer postoji

• Ventilacija se uključuje ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili

fizička veličina koja opisuje toplotno stanje tijela

TERMODINAMIČKA TEMPERATURA – osnovna SI veličina

osnovna SI jedinica - KELVIN

1. Kelvinova ili apsolutna temperaturna ljestvica T   K

Veza temperaturnih ljestvica

Prema toj definiciji energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi, no

U praksi se često koristi jedinica kilovat – sat

Dovedena toplinska energija Q u zatvorenom sustavu služi dijelom za povećanje

Specifični toplinski kapacitet c

Količina topline koju treba dovesti tijelu mase m

Predstavlja onu količinu topline koja masu od 1kg zagrije za 1 K.

Količina topline potrebna za zagrijavanje mase m s temperature

Toplinski tok je ekvivalentan snazi i predstavlja prenesenu

Φ kJ/s, (kW) toplinski tok

Za termotehničke sustave, na primjer sustav grijanja od

Φ kJ/s, (kW) toplinski tok

Faktor pretvorbe kompresijskih ljevokretnih procesa je veći od jedan, (ε > 1)

Kanal promjenjivog presjeka

Protok kroz površinu dA0 kroz presjek 0 – 0 iznosi:

D1=240 mm; A1=0,0452 m2

Jedinica mjere za tlak je Pascal

Tehnička atmosfera 1 at =9,80665 • 104 Pa

Dinamički tlak je rezultat brzine strujanja fluida i računa se pomoću izraza:

gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Suma statičkog i dinamičkog tlaka ne mijenja se u sustavu kod strujanja bez

Za izračun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka na

Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnim

Jedinica mjere za tlak je Pascal

Tehnička atmosfera 1 at =9,80665 • 104 Pa

Dinamički tlak je rezultat brzine strujanja fluida i računa se pomoću izraza:

gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Suma statičkog i dinamičkog tlaka ne mijenja se u sustavu kod strujanja bez

Za izračun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka na

Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnim

Pri rješavanju se polazi od pretpostavke očuvanja mase. Ovdje se radi o

(npr. za EL loživo ulje kod 20°C:

za vodu kod 80 °C:

 koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi kružnog presjeka iznosi:

i neovisan je o hrapavosti cijevi

Za turbulentno strujanje (Re > 2320) razlikujemo

Strujanje u hrapavoj cijevi: (λ ovisi samo o relativnoj hrapavosti

Strujanje u prijelaznom području

Koeficijent gubitaka se određuje kao

a pad tlaka se odnosi na brzinu w1

Lokalni otpor kod proširenja

Koeficijent gubitaka za ravni T komad.