PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

Nastavnik:
Škola:
Mentor:
Školska godina: 2011/2012.
Datum: 9.4.2012.
Predmet: Geografija
Razred: I
Nastavna tema: Hidrosfera
Nastavna jedinica: Hidrosfera, pojam, definicija, Svjetski okean.
Tip časa: Obrada nove nastavne jedinice
Ciljevi časa
 Obrazovni: Ukazati na definiciju Svjetskog okeana i njegovu važnost. Istaknuti
najvažnije teze o okeanima, morima, zaljevima i moreuzima.
 Funkcionalni: Razvijati sposobnost snalaženja na geografskoj karti svijeta i
prepoznavanja većih i manjih dijelova svjetskog mora.
 Odgojni: Razvijati kod učenika pravilan stav prema značaju hidrosfere. Razvijati
sposobnost mišljenja i zaključivanja.
Oblik rada: Frontalni i individualni
Nastavne metode: Monološko-dijaloška i metod demonstracije
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: Udžbenik, geografska karta svijeta, globus,
grafoskop, grafofolije, tabla, kreda.
Literatura: Udžbenik geografije za prvi razred gimnazije, Školski atlas za osnovnu i srednju
školu.

Uvodni dio časa (5 minuta)

Provjeriti predznanje učenika o hidrosferi i Svjetskom okeanu. Istaknuti cilj časa. Polako
uvoditi učenike u novu nastavnu jedinicu.
1. Koje sfere postoje na Zemlji?
2. Šta je hidrosfera?
3. Nabrojati okeane i pokaži ih na karti?
Očekivani odgovori:
1. Na Zemlji postoji pet sfera: atmosfera, hidrosfera, litosfera, biosfera i pedosfera.
2. Hidrosfera je vodeni omotač zemlje. Nju čini sva voda na Zemlji.
3. Atlanski, Indijski, Tihi, Sjeverni Ledeni okean.

Glavni dio časa (35 minuta)

Zapisati naslov nastavne jedinice na tabli „Hidrosfera, pojam, definicija i Svjetski

okean“.
Hidrosfera obuhvata svu vodu na Zemlji, neovisno od toga u kojem se agregatnom stanju
ona nalazi.
 U kojem agregatnom stanju se javlja voda?
Tekućem, plinovitom i krutom agregatnom stanju.

Voda se neprestano kreće u prirodi. Proces kruženja vode započinje isparavanjem

vode sa Zemljine površine. Svjetski okean ima izuzetan značaj u procesu kretanja vode.
Njegova uloga je dvostruka-direktna, jer sa njegove površine ispari najveća količina vode i,
posredna, jer se vodama koje ispare obnavljaju slatke vode na Zemlji. U procesu kruženja
učestvuje sva voda na Zemlji koja se pri promjeni agregatnih stanja neprekidno obnavlja i
pročišćava.

Grafofolija 1. Kruženje vode u prirodi

 Ukupna količina vode na Zemlji procjenjena je na 1338 milijardi km 3. Najveću
količinu vode sadrži Svjetski okean, dok sve ostale vode obuhvataju manje od 3,5 % od
ukupne količine vode na Zemlji.
Naučna disciplina koja se bavi proučavanjem voda u svim njenim oblicima naziva se
hidrogeografija, a nauka o okeanima i morima oceanologija ili oceanografija.
Svjetski okean ili Svjetsko more čine sva mora na Zemlji koja kao jedna povezana
cjelina pokrivaju veći dio Zemlje. Od ukupne površine Zemlje koja iznosi 510 miliona km 2
na Svjetsko more otpada 361 milion km2 ili 71 % dok kopno zauzima 149 miliona km 2 ili 29
%. Sjeverna polulopta ima 61 % mora, a 39 % kopna dok južna ima 81 % mora, a samo 19 %
kopna.

Grafofolija 2. Raspored kopna i mora na Zemlji

Okeani su najveći dijelovi Svjetskog okeana.

 Koji okeani čine Svjetski okean?
Svjetski okean čine: Tihi, Atlanski i Indijski okean.
Tihi okean predstavlja najveću vodenu površinu na Zemlji. Zahvata prostor od 181
milion km2. Tihi okean leži između zapadnih obala Sjeverne i Južne Amerike i istočnih obala
Azije i Australije. Ovdje je izmjerena najveća dubina od 11034 m (Marijanska brazda).
Beringov moreuz čini njegovu vezu sa Sjevernim ledenim morem.
Atlanski okean se rasprostire između Evrope i Afrike na istoku i Sjeverne i Južne
Amerike na zapadu. Površina Atlanskog okeana je 93,3 miliona km 2. Ogroman je njegov
privredni značaj, jer prometno i trgovinski povezuje najrazvijenije zemlje svijeta.
Indijski okean je najmanji, a smješten je između Afrike, Azije i Australije. Ime je
dobio po državi Indiji, a zauzima 21 % površine Svjetskog okeana. Ovaj je okean dobio na
značaju tek prokopavanjem Sueckog kanala.
Veliki broj okeanologa u okeane ubraja i Sjeverni ledeni okean.

Mora su manji dijelovi Svjetskog okeana. Dijele se na sredozemna (međukontinentalna i

unutarkontinentalna), rubna ili ivična i međuostrvska.
Međukontinentalna sredozemna mora leže između kontinenata. Primjer je Sredozemno
more. Karakteristika svih sredozemnih mora je ta da su dobro razuđena i bogata ostrvima.
Unutarkontinentalna su duboko uvučena u continent. Primjer takvog sredozemnog mora
su Jadransko i Baltičko more.
Rubna ili ivična mora se nalaze uz rubove kontinenata, a od okeana su odvojena otocima
ili otočnim skupinama. Primjer: Ohotsko, Beringovo, Japansko i dr.
Međuostrvska mora leže između ostrva. Ovom tipu mora pripadaju Javansko, Sulu,
Banda more i dr.

Zaljevi su dijelovi mora i okeana koji su duboko zašli u kopno. Primjer: Bengalski zaljev,
Biskajski zaljev, Hudsonov zaljev i dr.
Moreuzi su uski dijelovi mora između kopnenih masa. Oni povezuju dijelove Svjetskog
okeana. Pored prirodnih prolaza (Gibraltar, Bosfor) postoje i vještački prolazi (Suecki,
Panamski).
 Šta povezuje Suecki, a šta Panamski prolaz?
Suecki prolaz spaja Sredozemno more sa Crvenim, a Panamski Atlanski sa Tihim okeanom.
Fjordovi su zaljevi strmih obala nastali potapanjem lednički dolina.
 Koja evropska država je poznata po fjordovima?
Norveška (Sogne fjord dug 200 km)

Završni dio časa (5 minuta)

Postavljajući pitanja ponoviti prethodno obrađenu nastavnu jedinicu

1. Šta podrazumijevamo pod pojmom Svjetski okean?
2. Koliko iznose površine mora, a koliko kopna na Zemlji?
3. Koji je najveći okean na Zemlji?
4. Kako se dijele mora?
5. Navedi najznačajnije prolaze?
Očekivani odgovori:
1. Svjetski okean čini jedinstveni omotač slane vode, odnosno sva mora i okeani na
Zemlji.
2. Svjetski okean obuhvata 71 %, a kopno 29 % površine Zemlje.
3. Najveći okean na Zemlji je Tihi okean površine 181 milion km2.
4. Mora se dijele na sredozemna, rubna i međuostrvska.
5. Najznačajniji prolazi su Beringov, Bosfor, Dardaneli, Gibraltar, Suecki, Panamski,
Bab el Mandeb i dr.

Ocijeniti najaktivnije učenike i obrazložiti ocjenu. Za domaći zadatak učenici na slijepu

kartu svijeta trebaju ucrtati okeane i najznačajnija mora. Koristiti se atlasom.
Plan table

Hidrosfera, pojam, definicija i Svjetski okean

Hidrosfera (grč. hidro-voda i sphaira-lopta)-vodeni omotač Zemlje

Svjetski okean
71 % voda, 29 % kopno
Okeani: Tihi, Atlanski i Indijski
Mora: sredozemna, rubna ili ivična i međuostrvska
Zaljevi: Beringov, Biskajski i dr.
Moreuzi: prirodni (Beringov, Gibraltar) i vještački (Suecki, Panamski)