Professional Documents
Culture Documents
Obrazovanje Za Odrzivi Razvoj - Znanja Stavovi I Navike Ucenika Na Kraju Srednjeg Obrazovanja
Obrazovanje Za Odrzivi Razvoj - Znanja Stavovi I Navike Ucenika Na Kraju Srednjeg Obrazovanja
1. Uvod............................................................................................................................................. 3
4. Rezultati .................................................................................................................................... 13
5. Zaključak ................................................................................................................................... 50
6. Preporuke ................................................................................................................................. 52
7. Prilozi ......................................................................................................................................... 54
2
1. Uvod
1
(http://unesdoc.unesco.org/images/0024/002474/247444e.pdf )
2
(http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/)
3
za održivi razvoj. U našem obrazovnom sistemu do sada nije bilo dovoljno istraživanja
na ovu temu, tako da nema validnih podataka o tome kakva su znanja i stavovi
učenika. S obzirom na to da se tek na osnovu realnih pokazatelja mogu davati
predlozi za unapređivanje kurikuluma u oblasti održivog razvoja, sprovedeno je
istraživanje čiji je cilj utvrđivanje postojećeg stanja u oblasti znanja učenika na kraju
srednje škole u ovom domenu i faktori koji utiču na postignuće.
Ovo je još jedan element u nizu doprinosa Regionalnog centra za zaštitu
životne sredine, Kancelarije u Srbiji uključivanju principa održivog razvoja u nacionalni
kurikulum:
Dokument Anаlizа i prеpоrukе zа unаprеđеnjе/inkоrpоrаciјu principа оdrživоg rаzvоја u
nаstаvni prоgrаm i оbrаzоvnе stаndаrdе u оsnоvnоm оbrаzоvаnju u Srbiјi
„Podrška razvoju ljudskog kapitala i istraživanju – razvoj opšteg obrazovanja i ljudskog
kapitala“ u okviru Projekta IPA 2011:
o Obukа zа primеnu nаciоnаlnоg оkvirа kurikulumа – mоdul оbrаzоvаnjе
i vаspitаnjе zа оdrživi rаzvој (uživo i onlajn)
o Okvir predmetnog kurikuluma (definisani ishodi za održivi razvoj u
okviru predmetnih ishoda za osnovnu školu, gimnazije i opšteobrazovne predmete u
srednjim stručnim školama)
o Okvir nacionalnog kurikuluma – osnove učenja i nastave (deo 2.2
Integrativne međupredmetne teme).
4
2. Mogućnost korišćenja rezultata analize
Ovaj izvešaj namenjen je veoma širokom čitalačkom krugu. U njemu korisne podatke
za svoj rad mogu naći: kreatori normativnih akata u obrazovanju (zakona i pravilnika
kojima se regulišu opšta pitanja značajna za sistem obrazovanja u celosti), pisci
nastavnih programa, odnosno kurikuluma, kreatori obrazovnih standarda, pisci
udžbenika i drugih materijala za nastavu i učenje, nastavnici, stručni saradnici i
direktori, istraživači u oblasti obrazovanja.
Pisci normativnih
akata u obrazovanju
Rezultati istraživanja i preporuke
Pisci nastavnih
programa
Кreatori obrazovnih
standarda
Pisci udžbenika
Nastavnici
Stručni sardanici i
direktori
Istraživači
5
Koje su mogućnosti korišćenja izveštaja za pojedine aktere u obrazovanju?
Pisci nastavnih programa mogu ovaj izveštaj da koriste na više načina jer praktično
svi delovi mogu da im pruže korisne podatke za budući kurikulum: rezultate i analizu
postignuća učenika na svakom zadatku, analizu iskazanih stavova i navika učenika,
analizu povezanosti učeničkih postignuća sa sociodemografskim karakteristikama i
stavovima i navikama u vezi sa održivim razvojem. Sve ove podatke pisci nastavnih
programa mogu koristiti u svim fazama kreiranja nastavnih programa.
7
3. Metodološki okvir
3.1. Uzorak
8
Elektrotehničar
informacionih 21
ETŠ Nikola Tesla Stari grad Elektrotehnika tehnologija
Elektrotehničar
11
procesnog upravljanja
Farmaceutsko- Zdravstvo i socijalna Farmaceutski tehničar 14
Zvezdara
fizioterapeutska škola zaštita Fizioterapeutski tehničar 15
Geološki tehničar za
Geologija, rudarstvo i
istraživanje mineralnih 11
metalurgija
GHMS "Milutin sirovina
Voždovac
Milanković" Hidrometeorologija Hidrološki tehničar 15
Hemija, nemetali i Tehničar za zaštitu
23
grafičarstvo životne sredine
Hemija, nemetali i Tehničar za zaštitu
18
grafičarstvo životne sredine
Hemijsko-prehrambena
Čukarica Poljoprivreda,
tehnološka škola
proizvodnja i prerada Prehrambeni tehničar 13
hrane
Društveno-jezički smer 25
IX gimnazija Mihajlo Novi
Gimnazija Prirodno-matematički
Petrović Alas Beograd 29
smer
Fizioterapeutski tehničar 32
Medicinska škola Savski Zdravstvo i socijalna
Pedijatrijska sestra-
"Beograd" venac zaštita 27
tehničar
Elektrotehničar za
Elektrotehnika 19
elektroniku na vozilima
Saobraćajno-tehnička Mašinstvo i obrada Mašinski tehničar
Zemun 13
škola metala motornih vozila
Tehničar za bezbednost
Saobraćaj 15
saobraćaja
Geodezija i Građevinski tehničar za
4
građevinarstvo hidrogradnju
Mašinstvo i obrada
Škola za brodarstvo, Brodomašinski tehničar 6
Savski metala
brodogradnju i
venac Nautički tehničar
hidrogradnju 25
pomorski smer
Saobraćaj
Nautički tehničar rečni
35
smer
Ekonomija, pravo i
Ekonomski tehničar 34
administracija
Srednja škola Barajevo Poljoprivreda,
proizvodnja i prerada Poljoprivredni tehničar 14
hrane
Srednja škola Grocka Grocka Ekonomski tehničar 26
9
Ekonomija, pravo i
Finansijski tehničar 22
administracija
Elektrotehničar
13
energetike
Elektrotehnika Elektrotehničar
informacionih 17
Tehnička škola Mladenovac
tehnologija
Tehničar za
Mašinstvo i obrada
kompjutersko 12
metala
upravljanje
Ekonomija, pravo i
Komercijalista 22
administracija
Trgovačka škola Stari grad
Trgovina, ugostiteljstvo i
Trgovački tehničar 39
turizam
Društveno-jezički smer 26
XIII beogradska gimnazija Čukarica Gimnazija Prirodno-matematički
25
smer
Stomatološka sestra-
Zdravstvo i socijalna 27
Zubotehnička škola Zvezdara tehničar
zaštita
Zubni tehničar 29
3
Upitnik je dostavljen u prilogu izveštaja.
10
zatvorenog tipa (višestruki i alternativni izbor), dok je samo pet pitanja otvorenog tipa
gde se od učenika očekuju kratki odgovori.
Prva celina se odnosi na opšte podatke o učeniku, tj. na sociodemografske
karakteristike i sadrži 12 pitanja. Ona se tiču: pola učenika, stepena stručne spreme
roditelja, uspeha na kraju prethodnog razreda, kao i njihovih planova u vezi sa
nastavkom školovanja. Pored toga, učenici su imali mogućnost da navedu izvore na
osnovu kojih su sticali znanja o održivom razvoju.
Drugi deo se sastoji od 13 pitanja kojima se proverava znanje o održivom
razvoju i zaštiti životne sredine. Većina zadataka (10) zatvorenog je tipa (zadaci
višestrukog izbora najčešće sa četiri ponuđena odgovora). U nekim od ovih zadataka
od učenika se očekivalo da zaokruže jedan, a u nekima više tačnih odgovora. U tri
zadatka je trebalo da učenici napišu kratak odgovor ili da obrazlože svoj odgovor.
Trećim delom upitnika ispitivani su stavovi i navike učenika o održivom razvoju
i zaštiti životne sredine. Od učenika se zahtevalo da odgovore na pitanja u vezi sa
opštom dobrobiti, konzumerizmom, razumevanjem koncepta održivog razvoja,
društvenom odgovornošću, interesovanjima i spremnošću za preuzimanje
odgovornosti, porodičnim vrednostima i navikama u odnosu na održivi razvoj,
ponašanjem/ličnim navikama i proaktivnošću. Ovaj deo upitnika ima 36 tvrdnji na
koje je trebalo odgovoriti sa da ili ne.
11
3.4. Ocenjivanje i unos podataka
Za obradu podataka korišćen je program SPSS for Windows 20 koji radi podu
okviru Microsoft Windows okruženja. Rezultati su prikazani tabelarno i grafički. Pоrеd
dеskriptivnе stаtistikе, prоvеrеnа је prеtpоstаvkа о nоrmаlnоsti rаspоdеlе rеzultаtа
pomoću Kolmogorov-Smirnov testa. Budući da je on pokazao da nije potvrđena
pretpostavka o normalnosti raspodele rezultata na varijablama koje se odnose na
znanje učenika i njihove stavove i navike u vezi sa održivim razvojem, korišćene su
nеpаrаmеtаrskе tеhnikе. U zаvisnоsti оd brоја grupа nеzаvisnih prоmеnlјivih, zа
varijable koje imaju dve grupe primenjen je Mann-Whitney U tеst, a za varijable sa tri
ili više grupa primenjen je Kruskal-Wallis H tеst.
Dа bismо utvrdili kakva je veza između stavova sa jedne i znanja i
sociodemografskih karakteristika sa druge strane, kоristili smо neparametarski χ²
tеst. Da bi se utvrdila povezanost između znanja učenika i njihovih stavova i navika,
korišćen je Pirsonov koeficijent korelacije.
12
4. Rezultati
0.5
muški (%)
13
Grafikon 2. Raspodela učenika prema stepenu obrazovanja majke
0.3
2.9
8.9
nepotpuna/završena osnovna
škola (%)
31.7 srednja škola (%)
56.2 master/magistarski/doktorski
(%)
bez odgovora (%)
2.3
9.3 1.4
nepotpuna/završena osnovna
škola (%)
29.4 srednja škola (%)
14
zatim višu školu ili fakultet (29,4%), a potom master, magistarske ili doktorske studije
(oko 10%). Najmanje je očeva sa nepotpunom ili završenom osnovnom školom.
0.8
16.4
da (%)
ne (%)
bez odgovora (%)
82.8
15
Iz prethodnog grafikona se može uočiti da najveći procenat učenika planira da
nastavi školovanje (82,8%). Nešto manje od 20% njih ne planira ili još uvek nije
odlučilo da li će nastaviti školovanje. Ovaj podatak iznenađuje s obzirom na to da
većina učenika potiče iz srednjih stručnih škola koje bi prvenstveno trebalo da
obrazuju učenike za svet rada odmah po završetku formalnog obrazovanja. S druge
strane, nalaz je u skladu sa realnom situacijom u Republici Srbiji gde učenici
nastavljaju školovanje nakon završene srednje stručne škole, jer, između ostalog,
nemaju mogućnosti da se zaposle.
Većina ispitanika bira fakultet (86,1%), a tek oko 13,9% bi upisalo visoku
strukovnu školu. Znatno je veći procenat učenika (90,1%) koji planira da upiše državni,
u odnosu na one koji će studirati privatni fakultet (9,9%).
Učenici su najviše zainteresovani da upišu Fakultet organizacionih nauka,
Elektrotehnički fakultet, Medicinski, Stomatološki i Pravni fakultet. Ovi nalazi su u
skladu sa raspodelom učenika prema područjima rada u kojima se školuju, jer uzorak
u najvećoj meri čine učenici iz područja rada Ekonomija, pravo i administracija,
Zdravstvo i socijalna zaštita i Elektrotehnika, a veliki je i procenat gimnazijalaca. Za
učenike koji planiraju da upišu visoke škole, najpopularnija je Beogradska poslovna
škola, Visoka zdravstvena škola strukovnih studija, ali i Visoka turistička škola.
Jedno od pitanja u upitniku ticalo se izvora koje učenici koriste u cilju
sticanja znanja o održivom razvoju. Učenici su mogli da zaokruže više od jednog
odgovora, a u narednom grafikonu je prikazan procenat ispitanika koji se opredelio
za svaku od navedenih kategorija.
Grafikon 6. Raspodela učenika prema izvorima sticanja znanja o održivom
razvoju
u školi 42.4
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
% odgovora za svaku kategoriju
16
Uvidom u prethodni grafikon može se uočiti da su učenici najviše informacija
o održivom razvoju dobili u školi (42,2%) i putem interneta (36,3%). Četvrtina učenika
se informisala u komunikaciji sa drugim ljudima izvan škole, a nešto manje od 15%
njih putem televizije. Časopisi, novine i radio su medijska sredstva koja su u manjoj
meri zastupljena i korišćena za dobijanje informacija o ovoj temi.
S obzirom na to da je najveći broj učenika naveo školu kao izvor sticanja znanja
o održivom razvoju, postavlja se pitanje u okviru kog predmeta je dobijeno najviše
informacija o tome. Ispitanici su navodili jedan ili više predmeta u kojima su nešto
saznali o temi ovog istraživanja, pa je ukupan broj odgovora bio 896. Kao što je
očekivano, najčešće navođeni predmeti su Biologija (224), Geografija (101),
Sociologija (64), Ekologija (48) i Građansko vaspitanje (46). Upadljivo se više
informacija o održivom razvoju pruža učenicima u okviru opšteobrazovnih predmeta
(649 odgovora), u odnosu na praktičnu nastavu i stručne predmete (247 odgovora).
0.6
17.7
Tačno
Netačno
Bez odgovora
81.7
17
Na pitanje o tome od čega nas štiti ozon, 81,7% učenika je tačno odgovorilo da
su u pitanju štetni UV zraci, dok odgovor nije znalo 17,7% njih (kisele kiše, klimatske
promene, nagle promene temperature). Ovo je ujedno i najlakši zadatak u testu
znanja.
0.9
38.5 Tačno
Netačno
Bez odgovora
60.6
18
Grafikon 9. Raspodela odgovora učenika na pitanje: Koji je najznačajniji uzrok
gubitka vrsta i ekosistema širom sveta?
0.8
39.6 Tačno
Netačno
Bez odgovora
59.6
Kao najznačajniji uzrok gubitka vrsta i ekosistema širom sveta najveći procenat
učenika (59,6%) tačno navodi da je to korišćenje prirodnih prostora za ljudske
potrebe, dok odgovor nije znalo 39,6% njih (navode: prekomerni lov i ribolov, kisela
kiša, zatvaranje životinja u zoološke vrtove).
60 53.5
50
40
30
17.6 17.2
20
10 5.9 4.3
1.6
0
a b v g ne znam zaokruženo više
odgovora/bez
Pitanje 4 odgovora
19
Preko 50% učenika zna da stare baterije iz sata predstavljaju opasan kućni
otpad. Ne tako mali procenat učenika (17,6%) misli da plastična flaša za vodu
predstavlja opasan otpad, dok 5,9% njih staklenu flašu za vodu smatra opasnim
otpadom.
100
90
80
70
% učenika
60
50
40
29.4
30 23.0
21.2
20
9.7 11.3
10 5.5
0
a b v g ne znam zaokruženo više
odgovora/bez
Pitanje 5 odgovora
а) Оdrživа еkоnоmiја nе uništаvа bilјnе i živоtinjskе vrstе bržе nеgо štо sе оnе
оbnаvlјајu.
b) Оdrživа еkоnоmiја sе isklјučivо vоdi principоm visinе prоfitа.
v) Оdrživа еkоnоmiја sе zаsnivа nа dugоtrајnој еksplоаtаciјi prirоdnih rеsursа.
g) Оdrživа еkоnоmiја prе svеgа zаdоvоlјаvа pоtrеbе sаvrеmеnоg čоvеkа.
Svaki peti učenik je prepoznao tačnu tvrdnju o održivoj ekonomiji („ne uništava
biljne i životinjske vrste brže nego što se one obnavljaju“) i ovo im je bio najteži
zadatak u testu. Ipak, najveći procenat učenika (23%) tvrdi da se „održiva ekonomija
zasniva na dugotrajnoj eksploataciji prirodnih resursa“, dok se oko 10% njih odlučilo
za tvrdnje da se održiva ekonomija „isključivo vodi principom visine profita“, odnosno
da „pre svega, zadovoljava potrebe savremenog čoveka“. Treba uzeti u obzir i podatak
da je skoro 30% učenika izabralo kategoriju „ne znam“.
20
Grafikon 12. Raspodela odgovora učenika na pitanje: Koja je od sledećih tvrdnji
koje se odnose na odgovornu potrošnju tačna?
100
90
80
70
% učenika
60
50 41.0 37.8
40
30
20 10.3
10 5.4 5.5
0
a b v ne znam zaokruženo više
odgovora/bez
Pitanje 6 odgovora
60 52.9
50
40
30
20 13.9 14.2 15.2
10 3.8
0
a b v ne znam zaokruženo više
odgovora/bez
Pitanje 7 odgovora
21
а) Stvаrаnjе sistеmа blаgоstаnjа kојi оsigurаvа bеsplаtnо оbrаzоvаnjе, zdrаvstvеnu i sоciјаlnu zаštitu
zа svе grаđаnе.
b) Izgrаdnjа društvа u kоmе sе pоštuје sоciјаlnо-dеmоgrаfska i еkоnоmskа rаznоlikоst.
v) Zаdоvоlјаvаnjе pоtrеbа dаnаšnjicе bеz ugrоžаvаnjа mоgućnоsti budućih gеnеrаciја dа zаdоvоlје
svоје pоtrеbе.
100
90
80
70
% učenika
60
50
40 33.8 35.9
30
20 13.8
8.0
10 4.1 4.4
0
a b v g ne znam zaokruženo više
odgovora/bez
Pitanje 8 odgovora
а) Glоbаlnо, nајvišе vоdеnih rеsursа sе kоristi zа ličnu upоtrеbu, kао štо su prаnjе, prаnjе
vеšа i kupаnjе.
b) Glоbаlnо, slаtkоvоdni rеsursi se kоristе bržе nеgо štо sе pоpunjаvајu.
v) Pоplаvе i lоšе vrеmе ćе pоvеćаti dоstupnоst čistе vоdе zа pićе.
g) Vоdа је slоbоdаn i bоgаt rеsurs, pа nеdоstаtаk vоdе niје glаvnа brigа zа vеćinu lјudi
Zеmlје.
22
kao što su pranje, pranje veša i kupanje“, dok oko 15% učenika misli da je „voda
slobodan i bogat resurs, pa nedostatak vode nije najveća briga za većinu ljudi“. Nešto
manje od 5% učenika tvrdi da će „poplave i loše vreme povećati dostupnost čiste vode
za piće“.
Ljudi se sve više trude da koriste obnovljive izvore energije. Zašto? % učenika
a) Ljudi žele da sačuvaju i uštede neobnovljive izvore energije. 58,7
b) Ljudi koriste ove izvore energije zbog njihove prirodne lepote. 5,9
v) Ljudi žele da sačuvaju prirodnu sredinu. 52,7
g) Obnovljivi izvori energije su jeftiniji od neobnovljivih. 34,6
d) Ne znam. 6,1
Grafikon 15. Raspodela odgovora učenika na pitanje: Ljudi se sve više trude da
koriste obnovljive izvore energije. Zašto?
0.9
26.6
Tačno
Netačno
Bez odgovora
72.5
23
Tačnu kombinaciju odgovora (a i v) zaokružio je svaki četvrti učenik (26,6%), dok
72,5% njih nije znalo potpun odgovor na ovo pitanje, što ovaj zadatak čini jednim od
težih u testu.
Grafikon 16. Raspodela odgovora učenika na pitanje: Navedi jedan razlog zbog
koga se pakovanje za brašno navodi kao pakovanje koje je dobro za životnu sredinu?
9.7
Tačno
24.0
Netačno
Bez odgovora
66.4
24
Grafikon 17. Raspodela odgovora učenika na pitanje: U јеdnој fаbrici sе dоgоdiо
kvаr nа pоstrојеnju kоје rеgulišе kоličinu izlivаnjа оtpаdnih vоdа. Zbоg tоgа su sе
vеlikе kоličinе оtrоvnih mаtеriја izlilе nа оkоlnо zеmlјištе kоје је upilо štеtnе
sаstојkе. Napiši jednu posledicu ove pojave na životinje koje žive u okruženju
fabrike?
10.2
16.8
Tačno
Netačno
Bez odgovora
73.0
25
Grafikon 18 Raspodela odgovora učenika na pitanje: U јеdnој fаbrici sе dоgоdiо
kvаr nа pоstrојеnju kоје rеgulišе kоličinu izlivаnjа оtpаdnih vоdа. Zbоg tоgа su sе
vеlikе kоličinе оtrоvnih mаtеriја izlilе nа оkоlnо zеmlјištе kоје је upilо štеtnе
sаstојkе. Objasni svoj odgovor.
23.6
Tačno
42.4
Netačno
Bez odgovora
34.0
Kao što je bilo i očekivano, učenici su bili manje uspešni kada je trebalo da
objasne svoj odgovor, pa je tako 42,4% njih dalo korektno objašnjenje, dok 34%
učenika nije adekvatno obrazložilo svoj odgovor. Skoro svaki četvrti učenik nije
pokušao da odgovori na ovo pitanje.
Ukupno je 42% učenika znalo da odgovori na oba pitanja, 31,4% je znalo
odgovor na jedno od dva pitanja, 16,4% nije znalo odgovor ni na jedno pitanje, a
10,2% nije uopšte odgovorilo na pitanje broj 11.
Znatan broj učenika je već u prvom pitanju davao i obrazloženje koje je od njih
zahtevano u narednom pitanju. U takvim slučajevima smo, ukoliko je obrazloženje
bilo tačno, priznavali odgovor.
Iako smo očekivali da će većina učenika u svojim obrazloženjim eksplicitnije
pomenuti vezu između zagađenosti zemljišta, biljaka koje rastu na njmu i ishrane
životinja, to se nije dogodilo. Tačnije, učenici su pominjali probleme sa ishranom bez
eksplicitnog navođenja ove veze.
Kada uporedimo procenat učenika koji zna posledicu zagađenja zemljišta po
životinje i procenat učenika koji su u stanju da obrazlože zašto će se to dogoditi,
videćemo da je razlika znatna, odnosno da se taj procenat skoro prepolovio. Ovaj
26
podatak govori u prilog tome da se znanje naših učenika najčešće svodi na
reproroduktivno znanje.
Prvi način
14.2
Tačno
Netačno
51.7
Bez odgovora
34.1
27
Grafikon 20. Raspodela odgovora učenika na pitanje: U mnogim delovima sveta
nema dovoljno vode za piće. Opiši dva načina kako čovek može da izbegne
nepotrebno trošenje vode.
Drugi način
27.9
38.6 Tačno
Netačno
Bez odgovora
33.5
Skoro 40% učenika je uspelo da navede drugi način na koji čovek može da
izbegne nepotrebno trošenje vode, trećini učenika to nije pošlo za rukom, a 27,9%
njih nije ni pokušalo da odgovori na ovo pitanje.
Ukupno je 31,4% učenika znalo da navede dva načina, 27,6% je znalo da navede
jedan način, 27,1% nije znalo nijedan način, a 13,9% nije uopšte odgovorilo na pitanje
broj 12.
Netačne odgovore u okviru ovog zadatka možemo svrstati u sledeće kategorije:
28
primer. A upravo poznavanje konkretnih načina za zaštitu i očuvanje životne sredine
može da doprinese formiranju društveno odgovornog građanina.
Moramo da napomenemo da bi procenat učenika koji su naveli i drugi način
za uštedu vodu bio još manji da smo u kodnoj svesci ovaj odgovor kodirali tako da
pod istim odgovorom za uštedu vode podrazumevamo sve načine uštede prilikom
održavanja lične higijene, što bi, takođe, bilo sasvim legitimno. Da smo primenili
ovakav način kodiranja odgovora, procenat učenika koji su naveli dva načina uštede
vode bio bi znatno manji, jer bi to podrazumevalo da se tako napisan drugi način ne
podrazumeva kao tačan pošto opisuje istu vrstu aktivnosti koja je navedena i u prvom
načinu.
Neki od zanimljivih odgovora odnose se na pristup vlasti (gradske, državne)
problemu uštede vode. Na primer ukidanje fontana u gradovima ili desalinizacija
mora koje se pojavljuje kao odgovor samo kod više učenka jednog odeljenja
medicinskih tehničara.
Grafikon 21. Raspodela odgovora učenika na pitanje: U blizini jednog naseljenog
mesta nalazi se fabrika. Rukovodstvo fabrike je preduzelo odgovarajuću aktivnost
u cilju zaštite životne sredine.
100
90
80 75.5
70
% učenika
60
50
40
30
20
5.0 5.1 7.3 5.8
10 1.3
0
a b v g ne znam zaokruženo više
odgovora/bez
Pitanje 13 odgovora
29
Većina učenika (75,5%) tačno je odgovorila na pitanje o aktivnosti rukovodstva
fabrike u cilju zaštite životne sredine, odnosno da je na fabrički dimnjak stavljen filter.
Oko 10% učenika je navelo netačne odgovore na ovo pitanje.
30
Tabela 5. Raspodela odgovora ispitanika na pitanja koja se odnose na
konzumerizam
Zaokruženo
Da Ne više/Bez
Konzumerizam (%) (%) odgovora
(%)
Individualne akcije poput prikupljanja limenki za reciklažu nemaju
16,8 82,2 1,0
efekta na životnu sredinu.
Reklame imaju tendenciju da ignorišu uticaj proizvoda na zdravu
72,4 26,2 1,4
okolinu.
Smanjenje potrošnje materijalnih dobara će smanjiti količinu
69,8 28,6 1,6
otpada.
Kao što se može videti iz Tabele 5, nešto više od dve trećine učenika je tvrdnje
koje se odnose na konzumerizam procenilo u skladu sa idejama održivog razvoja.
Zaokruže
no
Razumevanje koncepta održivog razvoja Da (%) Ne (%) više/Bez
odgovora
(%)
Obrazovanje za održivi razvoj naglašava obrazovanje za kulturu
65,7 31,1 3,1
mira.
Održivi razvoj nema nikakve veze sa socijalnom pravdom. 29,0 68,1 2,9
Ravnopravnost polova nema nikakve veze sa održivim razvojem. 53,8 43,2 3,0
Smanjenje siromaštva je važna tema u obrazovanju za održivi
73,5 24,0 2,5
razvoj.
31
Tabela 7. Raspodela odgovora ispitanika na pitanja koja se odnose na društvenu
odgovornost
Zaokruže
no
Društvena odgovornost Da (%) Ne (%) više/Bez
odgovora
(%)
Rešavanje problema životne sredine isključivo je odgovornost
22,1 76,3 1,6
vlade.
Ljudi imaju tendenciju da izaberu kratkoročne ekonomske
dobiti, što često dovodi do dugoročnog zagađenja životne 78,4 19,9 1,6
sredine.
Zakone i propise za zaštitu životne sredine treba pooštriti. 87,6 11,0 1,4
Nema smisla da se uključim u pitanja životne sredine, pošto
31,4 67,5 1,1
vlade i industrije imaju svu moć i mogu da rade šta hoće.
Zaokruže
no
Interesovanja i spremnost za preuzimanje
Da (%) Ne (%) više/Bez
odgovornosti odgovora
(%)
Uživam da razgovaram o emisijama o prirodi koje sam gledao na
48,9 48,4 2,6
TV.
Bolje obrazovanje svih ljudi može da smanji zloupotrebe
82,1 16,3 1,6
prirodnih resursa.
Neophodno je da znamo o ekološkim problemima ljudi u drugim
74,5 23,6 1,9
zemljama.
Pojedince treba podsticati da se dobro informišu o životnoj
87,3 11,2 1,5
sredini.
Korist od savremenih potrošačkih proizvoda važnija je od
26,1 70,6 3,3
zagađivanja koje je rezultat njihove proizvodnje i upotrebe.
Važno je da se zaštite samo životinje koje su korisne čoveku. 13,3 83,9 2,8
32
Učenici su izrazili afirmativni stav kada je reč o spremnosti za preuzimanje
odgovornosti u pogledu održivog razvoja. Naime, prepoznaju značaj obrazovanja i
informisanja u cilju smanjenja zloupotrebe i eksploatacije prirodnih resursa i sticanja
znanja o očuvanju životne sredine. Takođe, učenici uviđaju da potrošački proizvodi
koje ljudi koriste u velikoj meri doprinose zagađenju životne sredine. Polovina
ispitanih učenika voli da provodi vreme razgovarajući o emisijama o prirodi koje su
gledali na televiziji.
Zaokružen
Porodične vrednosti i navike u odnosu na održivi o više/Bez
Da (%) Ne (%)
razvoj odgovora
(%)
U mojoj kući odmah se popravljaju slavine koje cure. 82,8 15,4 1,8
Poslovi u mojoj kući se podjednako dele među članovima
63,2 35,1 1,6
porodice bez obzira na pol.
U mojoj kući se vodi računa o reciklaži. 38,5 58,8 2,6
Zaokruženo
Ponašanje/lične navike Da (%) Ne (%) više/Bez
odgovora (%)
Izbegavam kupovinu proizvoda od životinjskog krzna i kože. 57,0 41,4 1,6
Trudim se da u kupovinu uvek ponesem torbu da ne bih
31,7 66,5 1,8
koristio plastične kese za kupljene proizvode.
Obično ostavim vodu da teče dok perem zube. 37,9 60,6 1,5
Često kupujem proizvode od recikliranih materijala. 33,0 63,5 3,5
Kad god je moguće, istuširam se umesto da se okupam u cilju
47,6 51,1 1,4
uštede vode.
Promenio/la sam neke životne navike kako bih smanjio/la
49,9 47,8 2,3
količinu otpada.
Pri kupovini proizvoda biram one čija se ambalaža reciklira. 29,7 67,6 2,6
33
Analizom dobijenih podataka u vezi sa ponašanjem/ličnim navikama učenika,
može se reći da se učenici ne ponašaju u dovoljnoj meri u skladu sa principima zaštite
životne sredine, što se naročito ogleda u delu koji se odnosi na reciklažu.
Zaokružen
o više/Bez
Proaktivnost Da (%) Ne (%)
odgovora
(%)
Organizovao/la bih kampanju putem društvenih mreža u cilju
48,8 49,3 1,9
smanjenja zagađenja prirodne sredine.
Spreman/na sam da učestvujem u reciklaži papira u mojoj školi. 71,0 27,5 1,5
Volontiram u humantiranoj organizaciji. 23,7 74,8 1,5
Želim da učestvujem u akciji Očistimo Srbiju. 66,8 31,2 2,0
34
4.4. Analiza povezanosti učeničkih postignuća sa sociodemografskim
karakteristikama i stavovima i navikama u vezi sa održivim razvojem
U ovom poglavlju razmatran je odnos između opštih karakteristika učenika,
njihovih stavova, navika i znanja o održivom razvoju. Naime, cilj je utvrditi da li postoje
razlike među učenicima različitih sociodemografskih karakteristika u pogledu
postignuća. Takođe, jedan od ciljeva jeste i analiza povezanosti između znanja
učenika i opštih stavova u vezi sa održivim razvojem. Pored toga, od značaja je bilo
ispitati da li učenici stečeno znanje primenjuju u svakodnevnom životu.
0 20 40 60 80 100
% rešenosti testa
35
i Hemija, nemetali i grafičarstvo. Najmanje uspešni bili su učenici koji pohađaju
područje rada Trgovina, ugostiteljstvo i turizam.
100
90
80
70
% rešenosti testa
60 52.2
50 44.9
40
30
20
10
0
muški ženski
Pol
36
Istraživačko pitanje: Ima li razlike u pogledu nivoa znanja o održivom razvoju među
učenicima čije su roditelji različitog stepena obrazovanja?
60
48.1 48.1 50.9 51.1
50 44.1 43.6 46.7 45.9
40
30
20
10
0
nepotpuna/završena OŠ srednja škola viša škola/fakultet master/magistarski/doktorski
Obrazovanje roditelja
37
Istraživačko pitanje: Ima li razlike u pogledu nivoa znanja o održivom razvoju među
učenicima različitog uspeha na kraju prethodnog razreda?
100
90
80
70
% rešenosti testa
60 55.9
49.2
50
39.4
40 33.1
30
20
10
0
dovoljan dobar vrlo dobar odličan
Školski uspeh
38
Istraživačko pitanje: Da li se učenici koji planiraju da nastave dalje školovanje
razlikuju u pogledu nivoa znanja o održivom razvoju u odnosu na one koji nemaju
takve planove?
100
90
80
70
% rešenosti testa
60
51.5
50
40 35.1
30
20
10
0
da ne
Nastavak školovanja
39
Istraživačko pitanje: Postoji li veza između učeničkog razumevanja razloga za
pakovanje namirnica u određenu ambalažu u cilju zaštite životne sredine i stavova
prilikom kupovine proizvoda koji se recikliraju?
Indikativan je nalaz da približno 75% učenika koji razumeju razloge zbog kojih
se namirnice pakuju u određenu ambalažu u cilju zaštite životne sredine, prilikom
kupovine proizvoda ne biraju one čija se ambalaža reciklira, dok samo jedna četvrtina
stečeno znanje primenjuje u praksi. Sa druge strane, trećina učenika koja ne poseduju
znanje o reciklaži, prilikom kupovine proizvoda vodi računa o značaju reciklaže za
očuvanje životne sredine.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza ove dve varijable,
sproveden je χ² tеst. Таbеlа 12. prikаzuје dа pоstојi stаtistički znаčајnа veza
izmеđu ispitivanih varijabli χ²(1, N=797)=4,764, p=0,029, Phi and Cramer´V=0,08.
Utvrđeno je da učenici koji razumeju razloge za pakovanje namirnica u određenu
ambalažu u cilju zaštite životne sredine u manjoj meri kupuju proizvode čija se
ambalaža reciklira u odnosu na one koji te razloge ne razumeju. Međutim, uvidom u
koeficijent koji govori o jačini veze, može se reći da je povezanost izuzetno niska.
Таbеla 12. Analiza uticaja znanja na stavove u vezi sa reciklažom
Kupovina
Pitanje „Navedi jedan
proizvoda čija se
razlog zbog koga je
ambalaža
pakovanje za brašno N χ² p
reciklira
dobro za životnu
Netačn
sredinu“ Tačno
o
40
Istraživačko pitanje: Postoji li veza između učeničkog razumevanja razloga za
pakovanje namirnica u određenu ambalažu u cilju zaštite životne sredine i stavova
u vezi sa recikliranjem papira?
Preko 90% učenika koji razumeju razloge zbog kojih se namirnice pakuju u
određenu ambalažu u cilju zaštite životne sredine shvata posledice reciklaže papira,
a među onima koji ne poseduju znanje o tome ih je preko 75%.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza ove dve varijable,
sproveden je χ² tеst. Таbеlа 13 prikаzuје dа pоstојi stаtistički znаčајnа veza izmеđu
ispitivanih varijabli χ²(1, N=797)=34,440, p=0,000, Phi and Cramer´V=0,21. Utvrđeno
je da učenici koji razumeju razloge za pakovanje namirnica u određenu ambalažu u
cilju zaštite životne sredine u većoj meri shvataju posledice reciklaže papira u odnosu
na one koji te razloge ne razumeju.
41
Istraživačko pitanje: Postoji li veza između učeničkih aspiracija u vezi sa daljim
školovanjem i stavova u vezi sa kratkoročnim i dugoročnim efektima zagađenja
životne sredine?
Većina učenika koja planira da nastavi dalje školovanje (preko 80%) razume
kakva je svest o društvenoj odgovornosti drugih ljudi u sferi održivog razvoja, dok u
grupi učenika koja nema planove da se školuje nakon završene srednje škole oko 60%
to ispravno procenjuje.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza ove dve varijable,
sproveden je χ² tеst. Таbеlа 14 prikаzuје dа pоstојi stаtistički znаčајnа veza izmеđu
ispitivanih varijabli χ²(1, N=797)=33,472, p=0,000, Phi and Cramer´V=0,21. Utvrđeno
je da učenici koji planiraju da nastave školovanje bolje razumeju kakva je svest o
društvenoj odgovornosti drugih ljudi u sferi održivog razvoja od onih koji nemaju
takve aspiracije.
42
rezultat njihove proizvodnje i upotrebe, dok je takvih oko 50% u grupi učenika koja
nema planove da se školuje nakon završene srednje škole.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza ove dve varijable,
sproveden je χ² tеst. Таbеlа 15 prikаzuје dа pоstојi stаtistički znаčајnа veza izmеđu
ispitivanih varijabli χ²(1, N=797)=25,360, p=0,000, Phi and Cramer´V=0,18. Utvrđeno
je da učenici koji planiraju da nastave školovanje bolje razumeju da korist od
savremenih potrošačkih proizvoda nije važnija od zagađivanja koje je rezultat njihove
proizvodnje i upotrebe od onih koji nemaju takve aspiracije.
Korist od savremenih
potrošačkih proizvoda
je važnija od
Pitanje „Da li planiraš da
N zagađivanja koje je χ² p
nastaviš školovanje?“
rezultat njihove
proizvodnje i upotrebe
Netačno Tačno
Većina učenika (preko 80%), bez obzira na to da li zna da navede načine kako
bi se izbeglo nepotrebno trošenje vode, tvrdi da se u njihovoj kući odmah popravljaju
slavine koje cure. Ipak, učestalost je veća kod učenika koji imaju veća znanja o ovoj
temi.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza između dve varijable,
sproveden je χ² tеst. Таbеlа 16. prikаzuје dа ne pоstојi stаtistički znаčајnа veza
izmеđu ispitivanih varijabli χ²(1, N=797)=3,297, p=0,069, Phi and Cramer´V=0,06.
Dakle, nema razlike između učenika koji razumeju važnost racionalne upotrebe vode
i navika njihovih porodica u vezi sa tim.
43
Таbеla 16. Analiza uticaja znanja na stavove u vezi sa nepotrebnim trošenjem
vode
U mojoj kući se
Pitanje „Način kako izbeći odmah popravljaju
N χ² p
nepotrebno trošenje vode.“ slavine koje cure.
Netačno Tačno
0.
Netačno 547 103 444
3.297 06
Tačno 250 34 216
9
Ukupno 797 137 660
Oko polovine učenika tvrdi da se tušira umesto da se kupa u cilju uštede vode.
Ova navika je u većem procentu zastupljena kod onih učenika koji znaju da navedu
dva načina prevencije nepotrebnog trošenja vode.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza između dve varijable,
sproveden je χ² tеst. Таbеlа 17 prikаzuје dа pоstојi stаtistički znаčајnа veza izmеđu
ispitivanih varijabli χ²(1, N=797)=11,431, p=0,001, Phi and Cramer´V=0,12. Naime,
učenici koji znaju da navedu dva načina kako izbeći nepotrebnu potrošnju vode u
značajno većoj meri se opredeljuju da se istuširaju, umesto da se okupaju u odnosu
na učenike koji ne poseduju znanja o nepotrebnom trošenju vode. Međutim, uvidom
u koeficijent koji govori o jačini veze, može se reći da je povezanost niska.
Таbеla 17. Analiza uticaja znanja na stavove u vezi sa nepotrebnim trošenjem
vode
0.
Netačno 547 309 238
11.431 00
Tačno 250 109 141
1
Ukupno 797 418 379
44
Istraživačko pitanje: Postoji li veza između učeničkog znanja u vezi sa nepotrebnim
trošenjem vode i njihovog ponašanja u vezi sa tim?
Obično ostavim
vodu da teče dok
Pitanje „Način kako izbeći
N perem zube. χ² p
nepotrebno trošenje vode.“
Netačn
Tačno
o
Kao što je rečeno, koncept održivog razvoja je kompleksan pojam koji, između
ostalog, podrazumeva i elemente društvenog, privrednog i ekonomskog razvoja
jednog društva, pa se postavlja pitanje kako i na koji način dečaci u odnosu na
devojčice razumeju taj pojam. Da bi se ispitalo postojanje veze između pola učenika i
razumevanja koncepta održivog razvoja sproveden je χ² test u narednim analizama.
45
Dve trećine učenika razume da koncept održivog razvoja naglašava
obrazovanje za kulturu mira. Kada se pogleda distribucija odgovora prema polu,
uočava se da dečaci i devojčice u podjednakoj meri razumeju ovaj koncept.
Da bi se utvrdilo da li postoji statistički značajna veza dve navedene varijable,
sproveden je χ² tеst. U Таbеli 19 se može uočiti dа nе pоstојi stаtistički znаčајnа
veza izmеđu ispitivanih varijabli χ²(1, N=793)=2,268, p=0,605, Phi and
Cramer´V=0,018. Dakle, dečaci i devojčice se ne razlikuju u pogledu razumevanja
koncepta održivog razvoja za kulturu mira, odnosno većina njih smatra da je kultura
mira važan segment održivog razvoja.
Таbеla 19. Analiza uticaja pola na razumevanje koncepta održivog razvoja koji
naglašava obrazovanje za kulturu mira
Tvrdnja „Obrazovanje
za održivi razvoj
Pol N naglašava obrazovanje χ² p
za kulturu mira“
Netačno Tačno
46
Istraživačko pitanje: Postoji li veza između pola i razumevanja koncepta održivog
razvoja u vezi sa socijalnom pravdom?
Istraživačko pitanje: Postoji li veza između pola i razumevanja održivog razvoja u vezi
sa ravnopravnošću polova?
Tvrdnja „Smanjenje
siromaštva je važna
Pol N tema u obrazovanju za χ² p
održivi razvoj“
Netačno Tačno
Ponašanje/lične
Opšta dobrobit
Konzumerizam
Interesovanja i
spremnost za
Razumevanje
odgovornosti
Proaktivnost
odgovornost
preuzimanje
vrednosti i
Društvena
Porodične
koncepta
navike
navike
Pearson
Correlat 0.370** 0.274** 0.115** 0.458** 0.395** -0.009 0.059 0.112**
ion
49
5. Zaključak
50
zanemarujući moguće negativne efekte koje ono može imati po životnu sredinu.
Učenici nemaju dovoljno znanja o dostupnosti vodenih resursa, tako da je to je tema
kojoj bi trebalo posvetiti više pažnje.
Najbolji uspeh na testu pokazali su gimnazijalci i učenici medicinske,
zubotehničke i farmaceutske škole. Devojčice pokazuju viši nivo znanja od dečaka.
Očekivano, učenici sa boljim uspehom imaju viši skor na testu.
Skoro polovina učenika ne uživa u emisijama o prirodi na TV-u ili ne razgovora
o njima. Indirektno se može zaključiti da takve emisije nisu predmet njihovog
interesovanja ili da se ustručavaju da sa vršnjacima pokreću razgovor o njima iz
različitih razloga (na primer nemaju sagovornike jer njihovi vršnjaci ne gledaju te
emisije ili ne žele da pokažu vršnjacima da gledaju takve emisije i sl.).
Oko trećine učenika izjavljuje da se u njihovoj kući vodi računa o reciklaži. Iako
se o reciklaži najviše govori u kontekstu zaštite životne sredine, kako u javnosti, tako i
na svim nivoima obrazovanja (od predškolskog pa nadalje), ovakav rezultat pokazuje
da učenici poznaju značaj reciklaže na tautološkom nivou (pokazuju poželjni
odgovori), ali da ta znanja još uvek nisu vidljiva u ponašanju. To potvrđuje i činjenica
da se manji broj učenika odlučuje za kupovinu proizvoda od recikliranih materijala i
proizvoda čija se ambalaža reciklira.
Manji broj učenika je svestan značaja korišćenja platnenih torbi prilikom
kupovine u odnosu na plastične kese. Pokazalo se da oni radije posežu za
komfornijom varijantom za sebe, nego što u tom trenutku razmišljaju o zaštiti životne
sredine. Postavlja se pitanje šta bi se dogodilo da smo u datu tvrdnju uključili i
korišćenje papirne kese, ako znamo da je testiranje učenika četvrtog razreda (kada su
rađeni Obrazovni standardi za Prirodu i društvo) pokazalo da se učenici većinom
opredeljuju za papirnu kesu u odnosu na plastičnu kesu i platnenu torbu. Verovatno
je to posledica kampanje u javnosti o štetnosti plastičnih kesa (na primer koliko
vremena treba da se razgrade u prirodi i sl.), ali i nedovoljne kampanje za korišćenje
platnenih torbi kao najpoželjnijeg izbora za zaštitu životne sredine.
Mali broj učenika je spreman da volontira u humanitarnoj organizaciji. Mogući
razlozi za ovakav stav učenika potiču od činjenice da ideja volonterizma, kao ni njen
značaj, mogućnosti uključivanja i slično, nisu u našem društvu u dovoljnoj meri
promovisane. Pored toga, usled slabijeg socioekonomskog statusa naših porodica,
učenici imaju potrebu da zarade novac ukoliko odvajaju svoje slobodno vreme i
anagažuju se.
51
Rezultati dobijeni ovim istraživanjem trebalo bi da posluže kao osnov za
formulisanje predloga za unapređivanje kurikuluma u oblasti održivog razvoja.
6. Preporuke
52
Treća preporuka odnosi se na uključivanje različitih aspekata neformalnog i
informalnog obrazovanja kako bi se nastavio i podržao razvoj kompetencija za održivi
razvoj započet u okviru formalnog sistema obrazovanja. Činenjenica da će mali broj
učenika nastaviti da se bavim ovim problemima u daljem obrazovanje, kao i činjenica
da je Inernet, odmah posle škole, najprisutniji način informisanja o održivom razvoju
jasno ukazuju u kom pravcu treba da se razvija obrazovanje za održivi razvoj. Ovo je
pre svega zadatak za zvanične nosioce društvene odgovornosti, ali i medije i nevladine
organizacije. To postaje još važnije kada se sagleda kontekst porodičnog vaspitanja u
odnosu na održivi razvoj, što nije iznenađujuće, jer roditelji učenika u okviru svog
formalnog obrazovanja nisu dobili dovoljno informacija o održivom razvoju, čiji su
elementi tek pre nekoliko godina uključeni u kurikulum. Potrebne su promotivne
kampanje, akcije informisanja i lobiranja kako bi vrednosti održivog razvoja od
društveno proklamovanih postale porodične i lične.
53
7. Prilozi4
Prilog 1
УПУТСТВО ЗА ИСПИТИВАЧЕ
4
S obzirom na to da su Uputstva za ispitivače predata na ćiriličkom pismu i da ih je Ministarstvo prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja Republike Srbije odobrilo u toj formi, dalji tekst ostavljamo u originalnoj ćiriličkoj verziji.
54
Taкoђe, у шкoлaмa сe плaнирajу и рeaлизуjу рaзличитe ваннaстaвнe и
вaншкoлскe aктивнoсти кoje би трeбaлo дa дoпринeсу oствaривaњу исхoдa
oбрaзoвaњa зa oдрживи рaзвoj. Рaзличитe инициjaтивe прeмa курикулуму и
шкoлaмa, измeђу oстaлих и РEЦoвa, пoтeнцирaлe су рaд нa oствaривaњу исхoдa
oбрaзoвaњa зa oдрживи рaзвoj. Иaкo сe у Србиjи пoврeмeнo спрoвoдe циљана
тeстирaњa, нeмa вaлидних пoдaтaкa o тoмe у кojи мeри су учeници oствaрили
oвe исхoдe нa рaзличитим нивoимa oбрaзoвaњa.
55
Веома је важно да имамо на уму све ситуације, типичне и могуће, које ће се
појавити или које се могу појавити током тестирања, да бисмо били сигурни да
ће се сви испитивачи понашати на исти начин, чиме се обезбеђују исти услови
за све испитиване ученике.
Упутство за испитиваче
Тестове
Извештај са тестирања за испитивача за за свако одељење (у њему
се бележи време почетка и завршетка појединих фаза тестирања, као и
потребни подаци о току тестирања)
Резервне тестове
56
Време за решавање теста не би требало да се продужава. Не заборавите, молимo
Вас, да понесете сат.
57
Док ученици раде, крећите се по учионици да бисте били сигурни да су
сви заиста разумели упутства и да одговарају на питања у предвиђеном
делу теста и на предвиђен начин.
Уколико ученик заврши тестирање много раније, молимо Вас да ученика
задржите у учионици. Такав ученик може да чита, црта и сл. у преосталом
делу предвиђеном за тестирање, али у тишини.
Наставник може, али искључиво у Вашем присуству, да види непопуњен
тест тек после обављеног тестирања.
У Извештај са тестирања упишите све проблеме и сва одступања која се,
евентуално, буду јавила за време тестирања.
3. ИЗВОЂЕЊЕ ТЕСТИРАЊА
3.1. Обезбеђивање услова за тестирање
Са контакт особом из школе планирате све фазе тестирања: број ученика у
одељењима која ће се тестирати (ово морате сазнати раније, како би
Педагошко друштво обезбедило довољан број тестова), уређење просторије,
обезбеђење довољног броја клупа или места, поделу материјала, резервних
оловака, збрињавање закаснелих ученика, ученика који раније заврше
тестирање и сл.
58
Прочитајте следеће5:
5
У обраћању ученицима водите рачуна да говорите течно, изражајно и разговетно.
59
Погледајте прву страницу теста. Одговорите на прва 4 питања.
Поједине задатке решаваћете тако што ћете изабрати један или више понуђених
одговора. Пажљиво читајте текст задатка и у складу са њим заоружите један или више
одговора.
У другим задацима треба да напишете одговор тако што ћете га уписивати на линије
предвиђене за то. Уколико нема довољно места, можете за одговор корстити празан
простор у другом делу теста, али је неопходно да напишете број задатка на који се
одговор односи.
Јако је важно да пишете читко, иначе ваши одговори неће моћи да буду оцењени.
60
Ако неко има питање, нека само подигне руку и ја ћу доћи. Имате
довољно времена, пажљиво прочитајте задатак и одговорите на сваки задатак
који умете да урадите. Када завршите, још једном проверите да ли сте тачно
одговорили на сва питања. Да ли има још неких питања?
Почните са радом.
Ако неком ученику нешто није јасно, дајте му још једном кратко објашњење.
Срећан рад!
4. КРАЈ ИСПИТИВАЊА
61
5. ВРАЋАЊЕ МАТЕРИЈАЛА
Prilog 2
ИЗВЕШТАЈ ИСПИТИВАЧА
ШКОЛА:
62
МЕСТО: РАЗРЕД: ОДЕЉЕЊЕ:
ВРЕМЕ ИСПИТИВАЊА
АКТИВНОСТИ
ПОЧЕТАК ЗАВРШЕТАК
ИЗРАДА ТЕСТА
Не Да (молимо наведите):
Не Да (молимо објасните):
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________
Не Да (молимо објасните):
63
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
______________________________________________________
Не Да (молимо наведите):
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
______________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
______________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
______________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
______________________________________________________
Потпис испитивача:________________________
6
Уколико Вам је потребно више простора за напомене, молимо Вас да овај извештај допуните на посебном
листу папира и приложите га.
64
УПИТНИК О ОДРЖИВОМ РАЗВОЈУ
Поштовани ученици/е!
ОПШТ И ПОДАЦИ
Назив школе:
Место школе:
Подручје рада:
Образовни профил:
1. Пол:
а) мушки
б)
женски
66
ЗНАЊЕ И СТАВОВИ О ОДРЖИВОМ РАЗВОЈУ
1. Од чега нас директно штити озон који формира заштитни слој у Земљиној
горњој атмосфери?
Заокружи словo испред тачнog одговора.
а) киселих киша
б) климатских промена
в) наглих промена температуре
г) штетних УВ зрака
д) не знам
67
5. Која је од датих тврдњи о одрживој економији тачна?
Заокружи слово испред тачног одговора.
а) Одржива економија не уништава биљне и животињске врсте брже него што се оне
обнављају.
б) Одржива економија се искључиво води принципом висине профита.
в) Одржива економија се заснива на дуготрајној експлоатацији природних ресурса.
г) Одржива економија пре свега задовољава потребе савременог човека.
д) Не знам.
68
8. Која од следећих тврдњи о вода је истинита?
Заокружи слово испред тачног одговора.
а) Глобално, највише водених ресурса се користи за личну употребу, као што су прање,
прање веша и купање.
б) Глобално, слатководни ресурси се користе брже него што се попуњавају.
в) Поплаве и лоше време ће повећати доступност чисте воде за пиће.
г) Вода је слободан и богат ресурс, па недостатак воде није главна брига за већину
људи Земље.
д) Не знам.
69
10. Наведи један разлог због кога се паковање за брашно наводи као паковање
које је добро за животну средину?
Напиши једну последицу ове појаве на животиње које живе у окружењу фабрике.
1.
2.
70
13. У близини једног насељеног места налази се фабрика. Руководство фабрике
је предузело одговарајућу активност у циљу заштите животне средине.
Заокружи слово испред исказа који описује ту активност.
а) Фабрика отпадну воду избацује у реку која је доста удаљена од насеља.
б) На фабрички димњак је стављен филтер.
в) За рад фабричких погона користи се угаљ.
г) Фабрика користи постројења која су набављена пре 30 година.
д) Не знам.
71
17а. Решавање проблема животне средине је искључиво да не
одговорност владе.
17б. Људи имају тенденцију да изаберу краткорочне економске
да не
добити, што често доводи до дугорочног загађења животне
средине.
17в. Законе и прописе за заштиту животне средине треба да не
пооштрити.
17г. Нема смисла да се укључим у питања животне средине,
да не
пошто владе и индустрије имају сву моћ и могу да раде шта
хоће.
72
20а. Избегавам куповину производа од животињског крзна и коже. да не
20б. Трудим се да у куповину увек понесем торбу да не бих
да не
користио пластичне кесе за купљене производе.
20в. Обично оставим воду да тече док перем зубе. да не
20г. Често купујем производе од рециклираних материјала. да не
20д. Кад год је могуће, истуширам се уместо да се окупам у
да не
циљу уштеде воде.
20ђ. Променио/ла сам неке животне навике како бих смањио/ла
да не
количину отпада.
20е. При куповини производа бирам оне чија се амбалажа да не
рециклира.
Хвала!
73