FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I Sinkroni strojevi i uzbudni sustavi

RAČUNARSTVA

Sustavi uzbude sinkronih

generatora
Tipovi sustava uzbude
Regulacijska struktura

dr.sc. Neven Bulić, dipl.ing.

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU Ak. god. 2008/2009 Zagreb, 13.2.2009
 Uvod

Osnovna zadaća sustava uzbude sinkronog generatora je
osiguravanje istosmjerne struje uzbudnog namota
sinkronog generatora.

Osim osnovne zadaće sustav uzbude sinkronog generatora
osigurava regulaciju napona na stezaljkama generatora i
neke funkcije zaštite generatora

Zahtjevi na sustav uzbude u otočnom radu:

Regulacija napona vlastite mreže

Forsiranje uzbude u kvarnim režimima

Zahtjevi na sustav uzbude u radu na mreži:

Regulacija jalove snage

Poboljšanje statičke, dinamičke i prijelazne stabilnosti

13.2.2009 2
 Struktura upravljanja sinkronim
generatorom Transformator
Prijenosni EES
vodovi

Ia,b,c
Ua,b,c

Upravljanje Sinkroni
Turbina Uzbudnik
turbinom generator

Izračun Regulator
devijacije PSS Kompenzacija
napona
brzine napona
Zaštite

Uc
Turbinski
regulator
r
Ur

r Ur

Pr Qr

Pr Qr

Komunikacija
Zadavanje Zadavanje reference
reference snage jalove snage

13.2.2009 3
 Elementi sustava uzbude

Sastavni elementi sustava uzbude su:

Uzbudnik

Regulator

Kompenzacija napona po radnoj ili jalovoj snazi

Stabilizator elektromehaničkih njihanja

Zaštite i limiteri

13.2.2009 4
 Podjela sustava uzbude

Sustavi uzbude sinkronih generatora prema izvoru napajanja dijele se
na:

Istosmjerne rotacijske uzbude

Izmjenične rotacijske uzbude

Statičke sustave uzbude

Podjela prema načinu uzbuđivanja uzbudne sustave dijelimo na

Nezavisna – napajanje iz uzbudnika koji se vrti na istoj osovini s generatorom

Samouzbuda – početna uzbudna struja iz remanencije ili baterija

Strana uzbuda- napajanje iz vlastite potrošnje ili stranog izvora

13.2.2009 5
 Modeli elemenata sustava uzbude

Istosmjerni uzbudnik

Izmjenični uzbudnik i pretvarač

13.2.2009 6
 Istosmjerna rotacijska uzbuda

Karakteristike:

Povijesno najstarije rješenje

Izvor uzbude je istosmjerni
uzbudnik

Uzbuda generatora napaja se
preko kliznih prstenova

Regulacija uzbude uzbudnika preko
amplidina

Regulacija napona riješena s
magnetskim pojačalima

Rjeđe se sreću u elektranama

13.2.2009 7
 Istosmjerna rotacijska uzbuda (2)

Primjer He Dubrovnik

Opći podaci:

položaj: Plat kod Cavtata, 550 m od mora, akumulacija u Bosni i Hercegovini,
koristi vode Trebišnjice

tip hidroelektrane: akumulacijska

godina početka pogona: 1965.

ukupna snaga: 108+108 MW

Energetski podaci:

instalirani protok: Qi = 90 m3/s (2x45)

neto pad: H = 272 m

Sustav uzbude:

Istosmjerna rotacijska uzbuda na oba agregata

13.2.2009 8
 Istosmjerna rotacijska uzbuda (3)

13.2.2009 9
 Istosmjerna rotacijska uzbuda (4)

13.2.2009 10
 Izmjenična rotacijska uzbuda

Karakteristike:

Koristi izmjenični uzbudnik

Obično se nalazi na istoj osovini s
generatorom

Ispravljač su diode

Uzbuda se napaja preko kliznih
prstenova

Uzbuda uzbudnika upravljana
preko tiristora

Obično ima dva moda regulacije

DC regulator ( rezervni, servisni)
održavanje referentne vrijednosti
napona uzbude

AC automatska regulacija napona
generatora

13.2.2009 11
 Izmjenična rotacijska uzbuda (2)

AC1A

AC4A

13.2.2009 12
 Izmjenična rotacijska uzbuda s rotirajućim
diodama

Karakteristike:

Nema kliznih prstenova

Armatura izmjeničnog uzbudnika i ispravljačke diode
rotiraju

Uzbuda uzbudnika sa PMG generatora u inverznoj izvedbi

Nemogućnost direktnog mjerenja struje uzbude

Uzbuda uzbudnika Generator

Armatura Izmjenični uzbudnik

Uzbuda Armatura
Uzbuda
N
S Armatura
CT PT

Uzbuda

Regulator Ručna regulacija

Vanjski ulazi

13.2.2009 13
 Izmjenična rotacijska uzbuda s rotirajućim
diodama (2)

Primjer HE Vinodol

položaj: područje Županije primorsko-goranske, u mjestu Tribalj

tip hidroelektrane: visokotlačna akumulacijska derivacijskog tipa

godina početka pogona: 1952.

Energetski podaci:

instalirani protok: Qi = 18,6 m3/s (3 x 2 x 3,1)

srednji bruto pad: H = 658,50 m

srednji neto pad: H = 623 m

instalirana snaga: 94,5 MW (3 agregata x 2 turbine x 15,75 MW)

maksimalna ostvarena godišnja proizvodnja: (1976.-2006.) Emax = 197
GWh

13.2.2009 14
 Izmjenična rotacijska uzbuda s rotirajućim
diodama (2)

13.2.2009 15
 Statička uzbuda

Karakteristike: Uzbudni
Tiristorski
ispravljač
Generator
transformator Klizni Uzbuda Armatura

Napajanje uzbude sa prstenovi

( trofazni izmjenični
stezaljki generatora ili iz napon ) *
Uzbuda
CT PT

nezavisnog izvora
DC DC ref.

Koristi se uzbudni *Može i iz
regulator

transformator nezavisnog izvora

( vlastita potrošnja ) AC ref.

Uzbudna struja se upravlja AC

regulator
Vanjski
tiristorskim usmjerivačima ulazi

Napajanje uzbude ovisno o

naponu generatora odnosno
stanju mreže

Problemi s forsiranjem
uzbude u prijelaznim
stanjima

13.2.2009 16
 Statička uzbuda (2)

Primjer He Peć Mlini ( BiH)

OSNOVNI PODACI:

Broj agregata 2 Instalirana snaga 15 MW

Tip hidroelektrane Derivacijsko- protočna

Godina stavljanja u pogon 2004.

Prividna snaga 18 MVA

TURBINE Tip Francis

13.2.2009 17
 Statička uzbuda (3)

13.2.2009 18
 Statička uzbuda s kompaudirajućim
namotom

Karakteristike:

Napajanje uzbude s
kompaudacijskog
transformatora korištenjem
struje generatora i napajanje
preko naponskog
transformatora sa stezaljki
generatora

Upravljanje uzbudnom strujom

preko kompaudacijskog
transformatora

Omogućava brzo forsiranje
uzbude u prijelaznim stanjima

13.2.2009 19
 Regulacijska struktura

Regulacijska struktura sustava uzbude sastoji se u osnovi od
regulatora koji upravlja naponom sinkronog generatora no osnovu
zadane reference

Osnovne značajke sustava uzbude:

Brzina odziva ( porast napona u jedinici vremena )

Faktor forsiranja ( omjer maksimalnog i nazivnog napona uzbude )

13.2.2009 20
 Regulacijska struktura(2)

Dinamički pokazatelji kvalitete regulacije

Mrtvo vrijeme

Vrijeme porasta

Maksimalno odstupanje

Vrijeme smirivanja

13.2.2009 21
 Zahtjevi na regulacijsku strukturu

Zahtjevi s obzirom na način rada:

Otočni rad generatora

Rad generatora na elektroenergetskom sustavu

Dijeljenje jalove snage među generatorima

Izvedba regulacijske strukture ovisi o načinu rada sinkronog
generatora

Osnova regulacijske strukture je regulator napona

Da bi se dobilo na dinamici regulacijskog kruga dodaje se regulator
struje uzbude ( ukoliko postoji mogućnost mjerenja )

Osnovna za sve načine rada

13.2.2009 22
 Zahtjevi na regulacijsku strukturu (2)

Kod rada generatora u otočnom radu osnovni zahtjev je regulacija
napona, jalova snaga ovisi o teretu

Povećanjem tereta napon nereguliranog generatora pada

Dodavanjem regulatora napona ( uz ispravno podešenje ) vrijednost
napona generatora drži se na vrijednosti zadanu referencom

Regulator napona može biti P, PI ili PID tipa

Ulaz u regulator napona je odstupanje napona generatora od
referentne vrijednosti

Izlaz regulatora napona ovisi o izvedbi energetskog pretvarača kojim
upravlja:

Kut vođenja tiristora ( tiristorski upravljanja uzbuda )

Period vođenja IGBT-a

Referentna vrijednost struje uzbude

13.2.2009 23
 Zahtjevi na regulacijsku strukturu (3)

Izlaz regulatora napona potrebno je limitirati

Ograničava se od nule do maksimalnog iznosa napona koji se smije
pojaviti na stezaljkama generatora

Ukoliko postoji mogućnost mjerenja struje uzbude u regulacijsku
strukturu dodaje se regulator struje uzbude

Obično je P tipa

Zadaća mu je poboljšati dinamiku regulacije

13.2.2009 24
 Zahtjevi na regulacijsku strukturu (4)

U ovom slučaju izlaz regulatora napona je referentna vrijednost struje

uzbude

Ulaz u regulator struje uzbude je odstupanje referentne vrijednosti
struje uzbude u odnosu na mjerenu

Izlaz ovisi o upravljačkom elementu ( tiristorski pretvarač, IGBT.. )

Regulacijska struktura se izvodi u digitalnom sustavu upravljanja

13.2.2009 25
 Regulacijska struktura- regulator

13.2.2009 26
 Zahtjevi na regulacijsku strukturu (5)

Kod rada generatora na elektroenergetski sustav osnovni zahtjev je
regulacija jalove snage

Ukoliko se jalova snaga generatora regulira promjenom reference
napona potrebno je dodati regulacijskoj strukturi kompenzaciju po
jalovoj snazi generatora

Kompenzacijom se
osigurava padajuća
karakteristika
generatora

Realizira se na način da
se naponu generatora
dodaje signal
proporcionalan jalovoj
snazi

13.2.2009 27
 Zahtjevi na regulacijsku strukturu (6)

Kod rada generatora na elektroenergetskom sustavu često se koristi
regulator jalove snage

Poželjno je da bude PI tipa

Ulaz u regulator je odstupanje referentne vrijednosti jalove snage od
mjerene

Izlaz regulatora jalovine je referentna vrijednost napona generatora
( ukoliko je on nadređen regulatoru napona )

Izlaz regulatora jalove snage potrebno je ograničiti

13.2.2009 28
 Regulacijska struktura- regulator (2)

13.2.2009 29
 Literatura

P.Kundur, „Power System Stability and Controll“, McGraw-Hill, New York, 1994.

P.M. Fuad, A.A. Anderson, „ Power System Control and Stability“, IEEE PRESS, New
York 1994

IEEE, Recommended Practice for Excitation System Models for Power System Stability
Studies, IEEE Standard 421.5-2005, 2006.

N.Bulić, „Procjena stabilnosti sinkronog generatora u stvarnom vremenu“, doktorska
disertacija, FER, Zagreb 2009

I. Boldea. „Synchronous generators“, Taylor & Francis, CRC Press, 2006

De Mello F. P., Concordia C., Concepts of Synchronous Machine Stability as Affected
by Excitation Control, IEEE Transactions on Power Apparatus and Systems, Vol. Pas-
88, pp. 316-329, 1969.

13.2.2009 30