Na�iketa i Yama

Pripovjeda�:
Jednom se Va�asravas, �eljan bo�anske milosti, zavjetovao da �e �rtvovati nebu sve
�to posjeduje. Ali on je na �rtvu
prinio samo stoku - i to jalovu, hromu i slijepu. Bio u njega sin po imenu
Na�iketa, jo� dje�ak, ali srca prosvijetljena vjerom; kad vidje darove koje je otac
primio na �rtvenik, on pomisli.
Na�iketa (u sebi):
Zacijelo nema blagoslova za onoga tko se ne dr�i zavjeta i podme�e bogovima tako
bezvrijedne darove!
Pripovjeda�:
I u toj misli po�e k ocu da ga sjeti obe�anja po kojemu �e sve �to ima �rtvovati
bogovima, stoga i njega, svoga sina.
Na�iketa:
O�e, i ja pripadam tebi; kome �e� me dati?
Otac (�uti).
Na�iketa:
O�e, kome �e� me dati?
Otac (�uti).
Na�iketa:
O�e, kome �e� me dati?
Otac (nestrpljivo):
Tebe �u dati Smrti!
Na�iketa (u sebi):
Po�i �u na �elu mnogih kojima je jo� mrijeti; po�i �u sred povorke tolikih koji
ovog �asa umiru. Kako �e me do�ekati Yama, vladar preminulih? No, ja ne�u da moj
otac pogazi svoju rije�! Bit �e mi kao i onima koji do�o�e u ku�u Smrti davno
prije mene i kao onima koji �e do�i poslije mene. Poput usjeva zrije smrtnik i u
zemlju pada; poput usjeva �e opet proklijati kad mu do�e vrijeme.
Pripovjeda�:
Pomisli tako Na�iketa i otputi se u dvorove Smrti. Ali se u dvoru ne na�e doma�in
da ga do�eka i ugosti. Bijahu tamo samo njegove sluge.
Sluga:
Evo gdje poput plamena u�e u na� dom mladi brahman. Ugasimo taj plamen ovom
mironosnom ponudom - donesi vode, o,
Vivasvate! Brahman, koji se zadesi u ku�i neznalice �to ga ne do�eka dobrodo�licom
razorit �e njegove nade i o�ekivanja, njegovo imanje, zasluge i dobro�instva,
sinove njegove i stoku.
Pripovjeda�:
Poslije tri dana izbivanja vrati se Yama, vladar smrti. Nazove dobrodo�licu
Na�iketi ljubaznim rije�ima.
Yama:
O, brahmane, budi mi pozdravljen. I jer si, di�ni goste, no�io u mojoj ku�i tri
no�i, a da nisi ni�ta okusio, zai�ti zauzvrat tri
stvari koje �u ti darovati.
Na�iketa:
O, Smrti, neka bude tako. A prva mi je �elja da se Gautama, otac moj, ne brine o
meni i da ga mine ljutnja; pa kada me otpusti� odavde, neka me prepozna i s
veseljem do�eka.
Yama:
Prepoznat �e te otac tvoj i voljet �e te kao i nekada, jer takva je moja volja. I
kad ate �iva opet ugleda, spokoj �e mu preplaviti du�u i sva �e ga ljutnja
napustiti.
Na�iketa:
U svijetu nebesa nema straha od smrti; jer tamo nema tebe, i nitko ne strahuje zbog
godina koje promi�u i starosti
koja se pribli�ava. I nema tamo gladi i nema �e�i, a �alost ondje nema pristupa -
svi se raduju u svijetu nebesa, Tebi je, o, kralju smrti, znana �rtva vatre koja
vodi u Nebo. Ka�i mi je, jer sam pro�et vjerom. Neka to bude druga �elja koju �e�
mi ispuniti.
Yama:
Slu�aj sada sve o �rtvi vatre i o obredima �to je prate!
Pripovjeda�:
I re�e Yama dje�aku sve o �rtvi vatre �to vodi u nebesa, re�e mu od kakve opeke da
oltar gradi, koliko da uzme opeka i kojim redom da ih sla�e. A Na�iketa ponovi sve
�to mu Yama govora�e i u�e veoma u volju kralju podzemlja.
Yama:
I jo� neka ti je od mene dar po kojem �e se �rtva vatre nazvati po tebi, Na�iketa.
Kazuj sada svoju tre�u �elju da ti je
ispunim.
Na�iketa:
Gle, mene mu�i sumnja: kad umre �ovjek, neki ka�u: mrtav je, drugi ka�u: nije
mrtav. Pou�i me u tome, jer volio bih
znati odgonetku smrti; i neka to bude tre�a �elja koju �e� mi ispuniti.
Yama: I bogovi su neko� time um naprezali, jer istina o tome ne mo�e se lako
doku�iti. Okani se toga, Na�iketa, izaberi neku drugu stvar i ne tra�i da ti ovu
�elju ispunim!
Na�iketa:
O, Smrti, ti re�e da su nekada i bogovi tim tajanstvom um naprezali, jer istinu o
tome nije lako shvatiti. A gdje da na�em
drugog u�itelja, tebi ravna? Ne, nijedan drugi dar ne bih mijenjao za ovaj.
Yama:
Za�eli sinove i unuke koji �e �ivjeti stotinama godina, i brojna stada i slonove i
zlato i konje. Neka ti je �irok predio zemaljski i �etava na njemu koliko ti je
volja. Pa ako se ne mo�e� domisliti nekoj stvari �to je ravna onom �ta si zaiskao,
zatra�i bogatstvo i dug �ivot, i kraljevstvo zai�ti mo�no i prostrano. U�init �u od
tebe prvog u�ivaoca svih slasti i lasti zemaljskih. Dat �u tebi ono �to nijedan
smrtnik nema - za�eli samo, i bit �e tvoje. Pogledaj, ded, one rajske vile, lijepe
da ih ljep�ih nema; gledaj gdje se voze u zlatnim ko�ijama, a glazbala im
svakovrsna u rukama; reci rije� i dvorit �e te svaka. Ali me ne pitaj o smrti, o,
dje�a�e Na�iketa!
Na�iketa:
Sve te stvari traju tek do sutra, a u�ici koje one nose istro�e nam �ula. Zadr�i
svoje konje i ko�ije, zadr�i ples i pjesmu,
Smrti! Kome mo�e biti do bogatstva kada te jednom u lice pogledao? �ovjekova sre�a
nije u bogatstvu. I ho�emo li biti bogati kada stupimo pred tebe? Ne, jedino �to
�elim, to je ono �to sam ve� zaiskao. Ta koji bi smrtnik �to se srete sa stvorovima
besmrtnim i neprolaznim i znaju� da je osu�en da istrune u svijetu podzemlja
zaiskao za sebe dug �ivot i u�itke ljubavi i ljepote? Ne, pou�i me o svijetu
onostranom, o tajni koja mu�i ljude! Ni�ta drugo ne�u izabrati.
Yama:
Jedna je stvar dobro, a druga ugodno; svaka ima druga�iji cilj, i svaka ve�e i
poti�e �ovjeka. Onome tko stremi k dobru, bit
�e dobro; ali onaj koji izabire ugodu proma�it �e pravi cilj.
I dobro i ugodno okru�uju ljude; i jedno i drugo ispituju mudri i tada vide
razliku. I radije �e izabrati dobro; a budala �e se, tjeran prohtjevima svoje puti,
prikloniti ugodi.
Ti si, Na�iketa, prozreo u�itke tijela �to se mile na�im �ulima; i ti si ih
odbacio. I nisi zastranio glibovitom stazom na kojoj je ve� mnogi smrtnik zaglavio.
Daleko su jedno od drugoga i razli�itim vode ciljevima neznanje i znanje. Uvjerih
se da ti, Na�iketa, �udi� za znanjem, jer te mnoge i zamamne slasti ne mogo�e
smesti i zavesti.
Ima budala �to �ive u nevidjelu, ima u�enih �to se nadimlju od ta�tine i ispraznoga
znanja - i jedni i drugi teturaju u krugu, kao slijepci vodeni slijepcima.
Svijet onostrani ne otkriva se oku povr�na mladi�a zalu�ena tlapnjom zemaljskog
bogatstva. �To jedini je svijet i drugog nema�, misle�i tako, on uvijek iznova, po
svakom ro�enju, pada u moje mre�e.
Znaj da je Atman putnik u ko�iji, znaj da je tijelo na�e ko�ija i um da je vozar, a
misao su uzde. Mudri ka�u da su konji osjetila, a ceste kuda jure pozivi su �elja.
Jo� mudri ka�u da je Atman vrhovni u�ivalac kada se slo�i s tijelom, �ulima i
duhom.
Koji �ovjek nema pravog shva�anja o stvarima, duh je njegov nezauzdan, a �ula
raspu�tena, poput sprege plahovitih konja.
Ali onaj u koga ima pravog shva�anja, duh je njegov zauzdan i �ula su mu poput
dobre konjske sprege �to lako slu�a uzdu.
Koji �ovjek nema pravog shva�anja, �iji je duh nestalan, a srce ne�isto, nikad ne�e
sti�i kraju puta, ve� �e upasti u kolo ponovnih ro�enja.
Ali onaj u koga ima pravog shva�anja i tko je �vrsta duha i �ista srca, on �e sti�i
na cilj i vi�e se ne�e na svijet roditi.
Koji �ovjek dobro shva�a svog vozara i �iji duh je poput zategnute uzde, on �e
sti�i kraju puta, u predjele vrhovnog Vi�nua.
Duh je iznad �ula, um je iznad duha, jastvo iznad uma, bezobliko sjeme iznad
jastva, to je sjeme prvi pokreta�.
A zaista, iznad prvog pokreta�a ima jo� samo Brahman, ni�im uslovljen duh i
svepro�iman; tko ga spozna, stje�e slobodu i �ivot vje�ni.
O�i ga ne mogu vidjeti, jer nema u njega vidljiva lika. On se u srcu otkriva, kada
se misao posveti njemu. Besmrtni su oni koji ga spozna�e.
Kada su �ula uti�ana, kad je spokojan duh, kad se um vi�e ne koleba - tada smo,
prema kazivanju mudrih, dostigli najvi�u razinu.
Taj mir �ula i duha zove se Yoga. Onaj tko postigne Yogu slobodan je od opsjena.
U onome tko robuje opsjeni, taj je mir nestalan, nestvaran: on do�e i mine. Rije�ju
ne mo�e� otkriti Brahman, mi�lju ga ne mo�e� dose�i, okom ga ne mo�e� vidjeti. Kako
da ga onda upozna� ako ne kroz one koji ga ve� znaju?
Dva su jastva u �ovjeku - jedno je prividno, a drugo pravo. I samo pravo jastvo
neka istinski za nas postoji. Za kojeg �ovjeka ono istinski postoji, otkrit �e mu
svoju najdublju prirodu.
Smrtan �ovjek u �ijem je srcu usahla �elja postaje besmrtan.
Smrtan �ovjek u �ijem je srcu razvezan �vor neznanja postaje besmrtan. To su
najvi�e istine kojima nas u�e svete knjige.
Iz lopo�a srca zra�i stotinu i jedan �ivac. Jedan se od njih uspinje prema
tisu�ulati�nom lopo�u u mozgu. I kada �ovjeku bude mrijeti, pa mu �ivotna sila sune
uvis i napusti tijelo kroz taj �ivac, onda �ovjek postaje besmrtan; ali ako mu
�ivotna sila iza�e iz tijela kroz neki drugi �ivac, onda �e se �ovjek zaputiti put
ove ili one razine smrtni�koga postojanja, podlo�an ro�enju i smrti.
Vrhovno bi�e, veli�ine palca, najtajnije jastvo, stoluje zauvijek u srcima
stvorova. I neka �ovjek izvla�i svoje pravo jastvo iz svoga tijela, uporno, kao da
isisava sr�iku iz trske. Neka vidi to svoje jastvo kao �isto i besmrtno - o, da,
kao �isto i besmrtno!

Pripovjeda�:
I kada Bog tako pou�i Na�iketu u mudrosti i Yogi, Na�iketa se na�e oslobo�en
strasti i smrti i sjedini se s Brahmanom. Tako �e se dogoditi svakom tko spozna
Atman, najtajnije bi�e.

AUM... Mir - mir - mir!