Professional Documents
Culture Documents
TRANSPORTNI SISTEMI Ambalaziranje Paletalizacija Skladistenje PDF
TRANSPORTNI SISTEMI Ambalaziranje Paletalizacija Skladistenje PDF
lić
iko
SEMINARSKI RAD
nN
TRANSPORTNI SISTEMI
Profesor: Student:
Dr. Milivoje Ćućilović Milan Nikolić 1065/2008
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
SADRŽAJ
UVOD ............................................................................................................................................................... 2
AMBALAŽIRANJE .............................................................................................................................................. 3
PAKOVANJE.................................................................................................................................................. 3
lić
AMBALAŽE ................................................................................................................................................... 6
MODULI ....................................................................................................................................................... 7
iko
PALETE I PALETIZACIJA..................................................................................................................................... 8
SKLADIŠTENJE ................................................................................................................................................ 19
nN
KRETANJE ROBE U SKLADIŠTU ................................................................................................................... 20
ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................................... 30
M
LITERATURA ................................................................................................................................................... 31
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Uvod
lić
300 proizvoda. Tipičan supermarket inače ima asortimanan od 15.000 do 17.000
proizvoda, a više od 60% kupovine obavlja se impulsivno, a ne planski. Najčešće je
pakovanje poslednja ili jedina šansa da utičete na kupca. Šta je toliko važno i
magično u ambalaži? Ambalaža igra veoma značajnu ulogu u privlačenju pažnje
iko
potrošača, pružanju informacija o proizvodu, a vrlo često utiče i na donošenje odluke o
kupovini. Ambalaža danas predstavlja neodvojivi deo proizvoda te je neophodno da bude
prilagodjena potrebama i zahtevima potrošača. Zbog toga i promene u ambalaži moraju
biti programirane i uskladjene sa promenama proizvoda i preferencija potrošača na
odredjenom stranom tržištu.
nN
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Ambalažiranje
Pakovanje
lić
Analizom celokupnog procesa transporta došlo se do sledećih podataka: ukoliko se šalje
mali paket, broj premeštanja prosečno iznosi 44, ukoliko se radi o velikim paketima koji se
šalju na odredišta unutar države (SAD), broj premeštanja prosečno iznosi 78 i ukoliko se
radi o velikim paketima koji se šalju na odredišta izvan drzave, broj premeštanja prosečno
iznosi 91.
iko
Ovaj primer se odnosi na vreme s početka '90 godina prošlog veka. U međuvremenu
se mnogo uradilo na snižavanju troškova manipulacije, kao i troškova koji nastaju usled
oštećenja robe tokom transporta, tako
da su te vrednosti sada značajno smanjene (u razvijenim zemljama, dok podatak za našu
nN
zemlju ne postoji).
Primer odlično ilustruje koliko neka pošiljka ima mogućnosti za oštećenje, pošto svaka
manipulacija sa sobom nosi i određenu verovatnoću oštećenja. Očigledno je da svaka
pošiljka mora imati kvalitetno pakovanje koje će je zaštititi od oštećenja tokom
transporta. Ali, pakovanju nije jedina funkcija da zaštiti robu od oštećenja prilikom
transporta. Funkcije pakovanja su mnogobrojne i stoga su podeljene u tri grupe:
• prozvodna funkcija,
ila
• marketing funkcija,
• upotrebna funkcija
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
unapred definisanu seriju prozvoda (npr. serija od 20 komada nekog prozvoda i za nju se
dobija jedan paket sa 20 kompleta poluproizvoda i elemenata za njihovu ugradnju).
lić
i za neke druge namene predstavlja suštinu upotrebne funkcije pakovanja. Ukoliko firma
koja proizvodi prašak za pranje veša, upakuje taj prašak u lepo dizajniranu plastičnu
kanticu, koja se moze kasnije koristiti za bilo koju namenu, kupci će se pre odlučiti za taj
prašak nego za prašak konkurentskog preduzeća (podrazumeva se
da su kvalitet i cena ova dva praška približni).
iko
Marketinška funkcija ujedno predstavlja i tržišnu funkciju jer ima funkciju
komunikacije između proizvoda i potrošača, dakle ambalaža je deo proizvoda i u isto
vreme marketinška informacija jer svojim dizajnom saopštava podatke o obliku, količini i
kvalitetu proizvoda. Tržišna ambalaža često isključuje količinsku kontrolu i na taj način
snižava troškove proizvodnje. Neophodno je istaći da kvalitet proizvoda uslovljava i
nN
kvalitet ambalaže. Jeftini proizvodi, tj. proizvodi široke potrošnje zahtevaju jeftinu
ambalažu, dok kvalitetni skupi proizvodi zahtevaju i kvalitetnu, a ujedno i skupu
ambalažu.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
-značaj pakovanja i ambalažiranja-
iko
Proizvodi mogu biti pakovani u standardizovana pakovanja koja se izrađuju od
različitih vrsta materijala. Najčešće se koristi kartonska (kutije) staklena (tegle, flaše i
čaše) i plastična (kutije, kese, dzakovi, flaše, čaše, kante i termo-skupljajuće folije)
pakovanja, ali ne retko se koriste i platnena (kese i dzakovi), drvena (kutije ili palete) ili
metalna (burad, kutije, konzerve, kante) pakovanja.
nN
ila
Materijali, odnosno proizvodi pakuju se u različite vrste i oblike ambalaža u zavisnisti od:
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Ambalaže
lić
plastična, metalna, staklena, drvena, tekstilna... Papirna ambalaža je u obliku omota,
kesa, kutija, džakova, od običnog kartona (dvoslojnog, troslojnog, petoslojnog i
sedmoslojnog), voštanog i impregniranog papira, različitih folija od papira.
iko
celofana, od polivinil hlorida, polietilena, od silikona ili prirodne gume.
Metalna ambalaža može biti u obliku limenki, kanti, buradi, bubnjeva, AL folije ili
lima, belog lima, čeličnih traka.
Drvena, pletena ili puna ambalaža se sreće u obliku gajbi, sanduka, korpi. Može biti
izrađena od mekog drveta ili pruća, daski, šper ili lesonit ploča.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Moduli
lić
zajedno sa robom, preporučuje se 1050 mm ili 1600 do 1950 mm (ovo zavisi od robe koja
se pakuje na paletu). I jedna i druga preporuka uključuju visinu palete od 100 mm.
iko
nN
-Moduli-
Jedna od funkcija ambalaže i zbirne ambalaže je i da učini manipulativno
transportne operacije jednostavnijim, da snizi njihove troškove i da obezbedi bolje
iskorišćenje mehanizacije i skladišnog prostora. Oblik i dimenzija ambalaže moraju biti
usaglašene sa dimenzijama sredstva za manipulaciju, transport i skladištenje i da bude
prilagođena grupnom pakovanju. Obrazovanje modula ima za cilj povećanje količine
ila
• vrsti proizvoda,
• kvalitetu i količini upakovanog materijala,
• informacije o proizvođaču,
• načinu rukovanja,
• uslovima transporta
• uslovima skladištenja.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Palete i paletizacija
lić
ostaje od pocetka paletizovanja do momenta depaletizovanja, odnosno krajnjeg
korisnika. Upravo iz tog razloga potrebno je obezbediti maksimalnu zaštitu proizvoda,
smanjenje oštecenja robe i bezbednosti osoblja i sredstava koja u tom procesu ucestvuju,
što može da se postigne iskljucivo korišcenjem sertifikovanih paleta cije su karakteristike
ispitane.
iko
Danas su u primeni razliciti tipovi paleta u odnosu na površinu poda i vrstu
nadogradnje, tako da imamo: ravne, stubne, boks palete i palete sa nastavcima, koje
prema nacinu upotrebe mogu biti: za jednokratnu upotrebu, višestruku upotrebu-
nN
povratne, interne i razmenjive palete. Cinjenica da su pojedine palete razmenjive,
svrstava ih u red paleta sa najrasprostranjenijom primenom, a u tu grupu spada i ravna
drvena EUR paleta-evropska paleta, koja se razmenjuje na osnovu Ugovora o razmeni
izmedu clanica paletnog pula. Radi zaštite kvaliteta izrade palete, ovlašcena kontrolna
organizacija – Agencija za sertifikaciju EUR paleta „Spekta“ iz Beograda obavlja
sertifikaciju proizvodaca EUR drvenih paleta prema važecem Medunarodnom propisu UIC
435-2, izdaje tehnicku dokumentaciju za proizvodnju paleta i vodi jedinstveni registar
ila
proizvodaca.
Kao što smo napomenuli, specificnost EUR palete je njena razmenjivost. Razlozi za
to leže u strogo odredenim pravilima za njenu proizvodnju. Po objavi UIC 435-2, zvanicnoj
medunarodnoj dokumentaciji za izradu EUR paleta, postoje tri osnovna kriterijuma za
proizvodnju EUR palete, a to su:
• Debljina dasaka,
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
iko
-Izgled I dimenzije EUR palete-
Podelu paleta možemo izvršiti na puno nacina. Najčešće se vrši u odnosu na: oblik palete,
nN
dimenziju, namenu, vrstu materijala od kojeg su izrađene, konstrukcijske osobine i dr.
Podela paleta s obzirom na oblik može se izvršiti na: proste palete, palete sa ogradom,
orman palete, stubne palete, specijalne palete, ravne, boks palete i palete sa nastavcima
• preduzeća koja pružaju uslugu u prevozu (tu se pre svega misli na železnicu),
ila
Poslednja grupa paleta je poznata kao palete u privatnom vlasništvu. Njihov broj
pokazuje stepen razvijenosti industrije neke zemlje. Tako npr., prema procenama, u
Nemačkoj već ima oko 10 miliona privatnih paleta.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
• drvene,
lić
• metalne i
• plastične palete.
iko
nN
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Način slaganja
palete
lić
iko
nN
Drvena paleta
Ova paleta predstavlja drvenu podlogu izrađenu od dasaka određenih standardnih
dimenzija, na koje se tovari roba. Drvena paleta je vrsta pomoćne opreme koja
omogućuje formiranje kompaktnog i čvrstog paketa, složenog iz raznih vrsta komadne
robe.
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Aluminijske palete za sada se malo primenjuju. Ali, treba očekivati njihovu širu
primenu.
Aluminijumska paleta za blister folije Aluminijumska paleta sa kratkim skijam Al. paleta za transp. tečnosti
lić
se tovari roba. Paleta je vrsta pomoćne opreme koja omogućuje formiranje kompaktnog i
čvrstog paketa, složenog iz raznih vrsta komadne robe.
• ekonomski i tehnološki,
• zaštitni,
• sigurnosni i ostali.
iko
robe. Učinci primene tog procesa su višestruki:
nN
ila
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
iko
nN
ila
paleta se spušta na dno komore i potiskuje se na izlazni valjkasti transporter koji doprema
tako složene pakete u sekciju za vezivanje (osiguravanje) paketa. U ovom slučaju teret se
osigurava rastegljivom plastičnom folijom.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
• smanjenje početno-završnih troškova,
iko
• povećanje mogućnosti primjene pretovarnih strojeva,
• smanjenje energije i
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Kontejnerizacija - kontejneri
lić
"Kontejner je manipulacijska prevozna oprema, najčešće u obliku zatvorene
posude, koja služi za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju
racionalizacije manipulacijskih i skladišnih operacija."
Proizvodnja kontejnera iz godine u godinu ima sve veći uzlazni trend razvoja, kako
iko
po broju, tako i po opsegu, ali i po sve većoj savremenosti. Godišnja proizvodnja iznosi
oko 700 hiljada kontejnera raznih dimenzija i namena. Samo u pomorskom brodarstvu
sada u svetu ima oko devet miliona TEU kontejnera.
Sve se više proizvode veći kontejneri (iznad 40 stopa), i to od 45, 48, 53 i 60 stopa.
nN
S obzirom na sve veću potražnju kontejnera na tržištu, osnovane su i specijalizirane
kompanije koje se bave proizvodnjom i iznajmljivanjem kontejnera. U početku i
polovinom osamdesetih godina proizvodnja kontejnera premeštena je sa Zapada na
Daleki istok, posebno Republiku Koreju, koja je imala komparativne prednosti u odnosu
na ostale zemlje tržišne ekonomije.
ila
M
- Izgled kontejnera -
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
SAD predlaže nove standarde kontejnera: širine 8,5 stopa (2,59 m), visine 9,5 stopa
(2,90 m), s nekoliko dužina - 40 stopa (12,19 m), 45 stopa (13,72 m), 48 stopa (14,63 m) i
53 stope (16,15 m), maksimalne težine 30 481 kg
lić
iko
nN
Standardizaciju kontejnera počela je ASA (American Standards Association) i 1959.
predložila standardne dimenzije kontejnera: 8 stopa u širinu i visinu te 12, 17, 20, 24, 35 i
40 stopa u dužinu.
ila
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Nosivosti kontejnera, posebno kada je reč o neto i bruto nosivosti, treba posvetiti
posebnu pažnju. Kriterijum neto prema bruto težini znači da na masu kontejnera kao
transportnog uređaja može otpasti 15-20% težine.
lić
tom iskorišćenju potrebno voditi računa.
iko
nedovoljnom interesu korisnika, odsutnosti ekonomskog faktora i nepovoljnom
kadrovskom pristupu. Prvom fazom u razvoju kontejnera u našoj zemlji smatra se period
od 1970. do 1973. godine. Ta se faza smatra "startnim periodom". Prvi razvojni period je
od 1973. do 1978.
nN
Podela kontejnera
• univerzalne kontejnere i.
• specijalne kontejnere.
M
• male,
• srednje i
• velike.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Mali kontejneri
lić
kod nas nije slučaj. Sve ostale železnice u Europi poseduju male kontejnere.
Srednji kontejneri
iko
bruto težine 2,5 do 5 t. Zapremina srednjih kontejnera može biti i do 21 m3.
Razlika između srednjih i velikih kontejnera kao da se smanjuje, ali njihov udeo u
brojčanoj strukturi ukupnog prevoza sada ne stagnira, što se ne može uzeti kao trajnije
obeležje. Struktura srednjih kontejnera veoma je različita i nalazi se u funkciji vrste robe
kojoj su namenjeni. Praksa pokazuje da srednji kontejneri najčešće služe za prevoz
nN
sirovina, minerala i specifičnog građevinskog materijala. Njihova primena i zastupljenost
bila je veća u zemljama istočne Evrope, naročito u bivšem SSSR-u.
nisu ranije odgovarali standardima (ISO), u novije vrijeme se sve više uklapaju u
standarde. U odnosu na male kontejnere, tehnologija prevoza srednjih kontejnera ima
specifična obeležja, što će verovatno i uticati na njihovo manje značenje u budućnosti.
Veliki kontejneri
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Skladištenje
lić
iko
nN
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
obavlja neka obrada ili se nalazi u fazi uskladištenja, bilo da se radi o kratkotrajnom
skladištenju između dve operacije (moze trajati i samo nekoliko minuta) ili da se radi o
skladištenju u trajanju od nekoliko dana, pa čak i meseci.
iko
pogled ova dva pojma mogu biti zamenjena, kada se analizira njihova suština postaje
očigledno da se radi o grešci. Naime, osnovna namena distributivnog centra je
konsolidacija zaliha, formiranje paketa koji je potrebno transportovati na njegovo
odredište i zatim sledi slanje na to odredište u najkraćem mogućem roku. Očigledno je da
je jedan od osnovnih zadataka distributivnog centra, što kraće vreme boravka robe u
distributivnom centru. Osnovni zadatak skladištenja je čuvanje robe i sirovina sve do
nN
trenutka korišćenja tih roba, odnosno sirovina u procesu proizvodnje, odnosno, do
trenutka njihovog slanja na tržište, imaju i uvek u vidu minimizaciju troškova koji nastaju
tokom procesa skladištenja.
sat. Zalihe koje se nalaze u transportnom sredstvu jesu zalihe identične zalihama koje se
nalaze u skladištu, sa jednom bitnom razlikom: to skladište je jako ograničenog kapaciteta
i pokretno je. Iz cele prethodne priče postaje očigledno da skladištenje ima dve osnovne
funkcije:
Kretanje roba, obezbeđenje dovoljne količine zaliha. Kretanje robe u skladištu se
M
deli na:
• Prijem (istovar)
• Transfer (prenos)
• Selekcija (razvrstavanje)
• Pretovar (odlaganje - skladištenje)
• Prijem materijala
Zalihe stižu u skladište na razne načine. Prva faza je istovar, po pravilu manuelni
(moguća je primena mehanizovanih i automatizovanih sistema) . Zatim sledi prenos
materijala, pri čemu se, u samom skladištu dogode obično dva ili tri kretanja/premeštanja
materijala:
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
iko
- Izgled skladišta -
nN
Osnovne aktivnosti koje se javljaju u skladištu tokom prijema i obrade neke robe
su:
Prijem robe - skladište prima robu koja je dopremljena spoljnim transportom ili je
preuzeta od fabrike i prihvata odgovornost za nju.
Identifikuje robu . Odgovarajuće jedinice robe koje se drže na zalihama moraju biti
evidentirane i prikupljeni podaci o broju za svaki primljeni artikal. Može biti potrebno da
se artikal označi fizičkom šifrom, priveskom itd. Artikal se može identifikovati pomoću
ila
oznaku koja se zapisuje na odgovarajuće mesto, kako bi, kada zatreba, taj podatak bio
pročitan i upotrebljen sa ciljem najbržeg nalaženja te robe.
Držanje robe . Roba se drži na skladištu, pod odgovarajućom zaštitom sve dok je
potrebno.
Opoziv, selekcija ili odabiranje robe . Artikli koji su naznačeni od kupaca -
potrošača moraju biti opozvani sa mesta gde su smešteni i grupisani na način koji je
koristan za sledeći korak u izvršavanju narudzbine.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Slaganje za isporuku . Nekoliko artikala koji čine jednu pošiljku treba da se sastave
i kontrolišu zbog kompletnosti ili zbog propusta koji su dopušteni i moraju se pripremiti
podaci o narudžbini ili, ako je nužno, modifikovati.
Otprema pošiljke . Konsolidovana narudžbina mora biti na odgovarajući način
upakovana i upućena na adekvatno transportno sredstvo. Moraju se primeniti nužna
otpremna i računovodstvena dokumenta.
lić
Veličina i opremljenost skladišnih kapaciteta
iko
• Broj i veličina preduzeća koja obavljaju poslove transporta i skladištenja,
• Broj i veličina skladišnih službi u preduzećima
Pretovar materijala
nN
Prilikom dopremanja robe u skladište, najčeš e je ta roba transportovana
transportnim sredstvom koje nije podesno za ulazak u skladište i odlaganje dopremljene
robe na odgovarajuće mesto. Usled ovoga, neophodno je upotrebiti neko sredstvo za
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Ovo, na žalost, nisu jedini slučajevi kada se javlja potreba za pretovarom robe. Ta
lić
potreba se javlja i kada je potrebno robu iz skladišta preneti do proizvodnog pogona, kako
bi se ta roba upotrebila u proizvodnom procesu. Nekada je transportno sredstvo koje je
upotrebljeno za uzimanje robe iz skladišta, dovoljno za prenos do proizvodnog pogona,
ali, nekada se mora upotrebiti neko drugo transportno sredstvo, tako da se i u ovom
slučaju javlja aktivnost pretovara, sa svim rizicima koji mogu dovesti do oštećenja robe.
iko
Potreba za pretovarom se javlja i u distribucionim skladištima, kada je potrebno neku
robu iz jednog kamiona preneti u drugi kamion. Pošto kamioni nisu opremljeni (osim
specijalnih kamiona), dizalicom za pretovar, potrebno je upotrebiti neko drugo sredstvo
(dizalica, viljuškar...) kako bi se aktivnost pretovara robe izvršila.
nN
SKLADIŠNE FUNKCIJE
- Privremeno skladištenje
- Trajno skladištenje
- Moguća su skladištenja
- Sezonskih roba
- Specijalni tretmani (aircondition)
ila
Prema vlasništvu skladišta se dele na: Javna skladišta, Privatna (fabrička itd.),
Kombinovana.
M
Javna skladišta i stovarišta se dele na: Robe široke potrošnje (opšta), Hladnjače, Specijalni
smeštajni uslovi, Carinska, Kućnih potrepština i nameštaja, Poljska (otvorena) skladišta.
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
Moguća su i kombinovana javno - privatna ili privatno - javna skladišta
iko
nN
ila
M
-Lociranje skladišta -
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
iko
nN
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
iko
nN
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
iko
nN
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
PROJEKTOVANJE SKLADIŠTA
iko
-Slaganje paleta u skladištu-
nN
Skladišni prostor
Skladišni prostor mora biti prilagođen svim aktivnostima koje se odvijaju u tom
prostoru i nikako ne sme negativno uticati na bilo koju aktivnost. Na žalost, prostor koji se
koristi kao skladište, često je samo prilagođen postoje i prostori u tom slučaju nije
moguće udovoljiti potrebama svake aktivnosti. Prilikom projektovanja skladišta, potrebno
je predvideti prostor za svaku od aktivnosti, a to znači, pored prostora za smeštanje
uskladištene robe i prostora za kretanje opreme koja se koristi u skladišnom poslovanju -
ila
4. prostor gde vozači vozila koja se istovaraju ili utovaraju, mogu da čekaju ili da se
odmore,
5. prostor za privremeno smeštanje istovarene robe ili robe koja je pripremljena za
utovar,
6. prostor za održavanje higijene zaposlenih, eventualno prostor za prehranu
zaposlenih,
7. prostor za smeštanje paleta, popravljanje oštećenih paleta, kao i prostor za
paletizaciju robe,
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
lić
11. prostor za prepakivanje, označavanje, postavljanje cene na robu i slično,
12. prostor za prikupljanje otpadnog materijala, škarta i drugih materijala koje je
potrebno otpremiti na recikliranje ili odlaganje na deponiju,
13. prostor za smeštanje opreme koja se koristi u skladištu i njeno održavanje
iko
(popravke, punjenje akumulatora viljuškara i slično),
14. specijalizovan prostor za skladištenje opasnih materijala ili materijala visoke
vrednosti, materijala koji se koriste tokom rada u skladištu (kancelarijski materijal,
prazni obrasci, pečati...), materijala koji zahtevaju posebne uslove skladištenja
(zamrzavanje, kontrolisanu vlaznost...) i
nN
15. prostor u koji se smeštaju vraćeni ili recklirani proizvodi.
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Zaključak
lić
predmeta izradjuju se i kartonske kutije. Predmeti koji su više osetljivi pakuju se unutar
sanduka i mogu biti zaštitno obloženi saćastim i plastičnim folijama, plišem,
kartonplastom, sundjerastom folijom ili polietilenskom (nesagorevajucom) folijom.
iko
Pre nego što se roba dostavi krajnjem potrošaču ona se kroz proces transporta mora
više puta skladištiti. Skladišni uređaji osim usko specijalizovanih sredstava mogu biti i
sredstva koja imaju funkciju očuvanja pretpostavljene jedinice prevoza. Klasičan primjer
kada se deo ili celo transportno sredstvo može smatrati skladišnim uređajem jeste onaj
kad se na primer sanduk prikolica, poluprikolica ili prikolica pa i celo vozilo stavi u funkciju
tereta, ali ne samo s osnovnim zadatkom prevoza tereta nego i očuvanja integriteta
nN
tereta. To dolazi do izražaja naročito u multimodalnim prevozima.
ila
M
2
Seminarski rad iz transportnih sistema Milan Nikolić 1065/2008
Literatura
[1] Dr Milivoje Ćućilović, Transportni sistemi prva knjiga, Tehnički fakultet Čačak 2006.
lić
[4] Internet strana: http://www.fg.uni-mb.si/Kontejnerizacija/, posećeno dana:
05.03.2010. godine
[5]
iko
Interen strana: http://www.beumer.com/htcms/en/products/palletizing-technology.html
posećeno dana: 05.03.2010. godine
nN
ila
M