SVEUĈILIŠTE U SPLITU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIĈKI FAKULTET

Tehničko tehnološka analiza isplativosti ulaganja u pogon za reciklaţu aluminija

Završni rad

Mentor: dr. sc. Marija Šiško - Kuliš Student:Ante Kneţević

Split, listopad 2013.

SADRŢAJ

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

2. OPIS PODUZETNIĈKE IDEJE ................................................................................. 2

2.1. Evolucija ideje .................................................................................................... 2

2.2. Opis proizvoda .................................................................................................... 2

2.3. Reference članova društva................................................................................. 3

3. TRŢIŠNI PODACI .................................................................................................... 3

3.1. Dobavljači ........................................................................................................... 5

4. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKI OPIS ...................................................................... 5

4.1. Aluminij............................................................................................................... 5

Tehniĉke karakteristike aluminija su, [8]: ......................................................................... 5

4.2. Dobivanje aluminija ........................................................................................... 7

4.3. Lokacija projekta ............................................................................................. 13

4.4. Tehnologija i kapacitet projekta ..................................................................... 14

4.5. Stalna sredstva projekta .................................................................................. 18

4.6. Materijalni inputi projekta ............................................................................. 18

4.7. Potrebni zaposlenici ......................................................................................... 19

4.8. Izvedba projekta ............................................................................................... 20

5. MENADŢMENT ....................................................................................................... 22

6. MARKETING .......................................................................................................... 23

6.1. Proizvod............................................................................................................. 23

6.2. Cijena................................................................................................................. 24

6.3. Distribucija ....................................................................................................... 24

6.4. Promocija .......................................................................................................... 24

7. FINANCIJSKI PODACI PROJEKTA .................................................................. 25

8. ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 29

9. LITERATURA......................................................................................................... 30
 1. UVOD
Predmetni završni rad bavi se tehniĉkim i ekonomskim aspektima poslovanja pogona za
reciklaţu aluminija. U njemu je dana analiza najvaţnijih ekonomskih i tehnoloških aspekata
otvaranja jednog takvog pogona.

Rad se, uz uvod i zakljuĉak, sastoji od još 8 poglavlja.

U poglavlju pod nazivom Opis poduzetniĉke ideje dan je prikaz osnovnih uvjeta nuţnih za
otvaranje poduzeća: nastanak ideje, osnivanje društva te ĉime bi se, konkretno društvo bavilo.

Potom je, u poglavlju Trţišni podaci, dan kratak prikaz trenutnog stanja trţište Republike
Hrvatske s obzirom na reciklaţu i daljnju preradu aluminija. Opisano je koliko i koja se
poduzeća u tuzemstvu bave preradom aluminija te kakva je konkurencija na inozemnom
trţištu.

Mjesto osnivanja pogona i osnovni tehniĉki podaci (od ĉega se sastoji pogon, koliko je
radnika potrebno za rad u pogonu, vrsta i kapaciteti strojeva…) opisani su u poglavlju
Tehniĉko - tehnološki opis.

U poglavlju Menadţment prikazan je naĉin voĊenja poduzeća: od rukovodeće pozicije do

manualnih ranika. Dan je i prikaz organizacije poduzeća te drugih struktura nuţnih za što
kvalitetnije funkcioniranje.

Naĉin proboja na trţište, naĉin promoviranja i reklamiranja proizvoda iznesen je u

poglavlju Marketing.

Osnovni financijski proraĉuni dani su u poglavlju Financijski podaci projekta.

 2. OPIS PODUZETNIČKE IDEJE
2.1. Evolucija ideje

Prateći elektronske medije te sredstva javnog priopćavanja, dolazi se do zakljuĉka da je

otpad u Republici Hrvatskoj veliki problem što potiĉe na detaljnije istraţivanje o reciklaţi
otada - kako metalnog, tako i nemetalnog. Zainteresirala me prerada aluminija obzirom da se
upotreba istoga danas izrazito raširena: od folije da oĉuvanje svjeţine namirnica u kuhinji pa
sve automobila.

Specifiĉnost reciklaţe aluminija je u tome što se aluminij nakon reciklaţe moţe u

potpunosti iskoristiti, odnosno reciklirani aluminij ne razlikuje se od izvornog. Slika 1
prezentira proizvodnju aluminija iz prirodnih materijala, te samim time navodi na prednosti
proizvodnje aluminija reciklaţom.

Slika 1: Količina prirodnih materijala za dobiti 1kg aluminija [1]

Proizvodnja aluminija iz njegove rude, boksita, energetski je vrlo zahtjevna. Reciklaţa

aluminija omogućuje znatnu uštedu koja je potrebna za njegovu proizvodnju, pa je moguća
ušteda i do 95 %. Za razliku od papira i plastike, aluminijske limenke, zajedno s drugim
metalima i staklom, mogu biti reciklirane bez gubitka svojstava. Limenke iz industrije pića su
stoga najĉešće reciklirana ambalaţa u SAD-u. Ĉinjenica da recikliranje ne mijenja svojstva
aluminija, upućuje na to da nova aluminijska ambalaţa moţe biti naĉinjena od 100 %
recikliranog materijala. To znaĉi da se korištena ambalaţa neprestano moţe reciklirati u novu.

2.2. Opis proizvoda

U Hrvatskoj je u trenutku pisanja ovoga rada puštena u probni rad talionica aluminija koja
se bavi potpunim procesom reciklaţe aluminija, talionica se nalazi u okolici Siska i vlasnik je
Cial d.o.o. [2]. i trenutno je jedina takva talionica u Hrvatskoj. Poduzeće bi se bavilo
proizvodnjom ingota (odljevaka) od recikliranog aluminija. Tako dobivene ingote bi se
prodavale postrojenjima koji ih koriste u vlastitoj proizvodnji. Da recikliranje moţe biti vrlo

2
isplativo, moţe se vidjeti na primjeru aluminija. Recikliranjem jednog kilograma aluminija
uštedi se osam kilograma boksita, ĉetiri kilograma kemijskih proizvoda i 14 kilovata
elektriĉne energije.

2.3. Reference članova društva

Ĉlan društva: Ante Kneţević, bacc. fizike - osnivaĉ

Ostali ĉlanovi: inzenjeri fizike, magistri ekonomije

3. TRŢIŠNI PODACI
U Hrvatskoj se ne nalazi niti jedno postrojenje koje se bavi iskljuĉivo reciklaţom
aluminija. Ipak, postoje ljevaonice koje se bave preradom aluminija u njegovom primarnom
obliku, dok recikliraju vlastiti škart koji nastane prilikom proizvodnje. Postrojenje koje bi se
bavilo iskljuĉivom reciklaţom aluminija, ne bi, dakle, imalo konkurenciju na domaćem
trţištu, Tablica 1 daje podatke konkurencije na globalnoj razini.

Tablica 1: Konkurencija na svjetskom tržištu: [3]

Naziv poduzeća Lokacija
AMAG casting GmBH Ranshofen, Austrija
Aleris Aluminium Duffel BVA Duffel, Belgija
R.V.A. Les Islettes, Francuska
BAGR Berliner Aluminiumwerk Berlin, Njemaĉka
GmBH
EL VAL S.A. Inofita, Grĉka
Raffmetal S.p.A. Casto (Brescia), Italija
Mil-Ver Metal Co. Ltd. West Midlands, Engleska
Alcoa Europe SA Ţeneva, Švicarska
Daiki Aluminium Industry Co. Ltd. Osaka, Japan
Zimco Aluminum Co. (Pty) Ltd. Benoni South, Juţna Afrika

Prilikom prodaje odlijevaka (ingota) od recikliranog aluminija, orijentir bi bio inozemno

trţište: prvo zemlje bliţe Hrvatskoj, a zatim udaljenije zemlje kao što je Kina koja je veliki
kupac aluminijskih ingota. Na Slici 2 prikazana je raspodjela proizvodnje aluminija na
globalnoj razini

3
 Slika 2: Postotak korištenja aluminija u svijetu [4]

Iz ove slike se moţe vidjeti konstantan rast potreba svijeta za aluminijem. Slika 3 pokazuje da
su drţave svijeta prepoznale prednosti koje donosi recikliranje aluminija, te samim time i
konstantan rast recikliranja aluminija tijekom godina.

Slika 3: Statistički podaci recikliranja aluminija u Europi (u 000): [5]

Iz Slike 4 se moţe išĉitati da se cijena aluminija više-manje kreće oko 1350 €/t.

4
 Slika 4: Cijene aluminija u Europi: [6]

3.1. Dobavljači

Na hrvatskom trţištu postoji tridesetak poduzeća koji se bave sakupljanje i sortiranjem

otpada te njegovom pripremom za daljnji proces reciklaţe.

Aluminij se mora sortirati jer postoje razne vrste otpadnog aluminija: ĉisti bijeli aluminij sa
99,5% aluminija, aluminijski profili, otpadne al offset ploĉe, (tvrdi (s odreĊenim postotkom
ţeljeza), te stari otpadni aluminij (tj. prljavi). Svaki ima svoju cijenu na trţištu koja se
odreĊuje prema burzi metala (LME) te varira iz dana u dan. Poduzeće bi se konkretno bavilo
reciklaţom aluminija ĉistoće 99,5%. U tablici 2 dana je specifikacija potencijalnih dobavljaĉa.

Tablica 2: Dobavljači [7]

Naziv poduzeća Lokacija
Univerzal d.d. Cehovska 10, 4200 Varaţdin
Metis d.d. Ive Marinkovića 2, 51000 Rijeka
C.I.O.S. d.o.o. Prigorica 2, 1000 Zagreb
Metal - Dalmacija d.o.o. Maţuranićevo šetalište 8, 21000 Splita
Domis d.o.o. Kralja Zvonimira 14/1. 21000 Split
Sekundarni metali d.o.o. 4. gardijske brigade 44, 22300 Split

4. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKI OPIS

4.1. Aluminij
Tehniĉke karakteristike aluminija su, [8]:

Atomski (redni) broj 13

Relativna atomska masa 26,981539
Naziv na hrvatskom Aluminij
Internacionalni naziv Aluminium
Oksidacijska stanja 1, [3]
Talište / Vrelište (K) 933,52 / 2740

5
 Elektronegativnost 1,61 / 3,23 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 3s22p1
Element je Metal
Spada u grupu 13 / IIIa
Spada u skupinu Borova skupina

Otkriće aluminija. Aluminij (lat. alumen = alaun ili stipsa) za razliku od mnogih drugih
materijala nije dugo bio poznat. Godine 1808 otkrio i opisao ga je Sir Humphry Davy i dao
mu ime „aluminum“ i pokušao naći naĉin za proizvodnju, ali nije uspio. Hans Christian
Ørstedu je prvom uspjelo da proizvede aluminij, kroz reakciju sa Aluminijem-kloridom
(AlCl3) i Kalijum-amalgamom, ali ga nije dobio u potpuno ĉistom stanju. Woehler je
primijenio 1827. istu metodu pri ĉemu je preveo Al2O3u AlCl3 i koristio metalni kalijum kao
redukciono sredstvo, pri ĉemu je dobio još ĉišći aluminij. [9]

Svojstva aluminija. Aluminij je srebrenobijel, mekan, relativno krt i sjajan metal. Lagan
je, moţe se kovati, valjati u vrlo tanke listiće i izvući u fine niti. Po plastiĉnosti je treći, a po
kovnosti šesti od tehniĉki vaţnih metala. Dobar je vodiĉ topline i elektriĉne struje. Iako spada
u skupinu neplemenitih metala, vrlo je otporan prema utjecaju korozivnih tvari kao što su
voda, dušiĉne kiseline, mnoga organska otapala, te atmosferski utjecaji. Uzrok postojanosti je
stvaranje tankog oksidnog sloja na površini metala koji se ne ljušti i štiti metal od daljnje
oksidacije. Umjetno pasiviziranje površine vrši se postupkom elektrolitiĉke oksidacije
poznate pod tehniĉkim nazivom eloksiranje.Aluminij nije otrovan. ali nema niti posebnu
biološku funkciju. Već pri sobnoj temperaturi se lako otapa u luţinama pri ĉemu nastaju
aluminati, i u neoksidirajućim kiselinama kada nastaju soli.

Upotreba aluminija. Zahvaljujući navedenim svojstvima aluminij ima vrlo široku

primjenu u graĊevinarstvu, metalurgiji, strojogradnji i velikom broju drugih djelatnosti. Sam
elementarni aluminij ima znatno uţu primjenu jer je mek i krt. Elementarni aluminij koristi se
npr. za naparivanje na glatke plohe gdje stvara visokoreflektirajući sloj - gotovo idealno
zrcalo, pa se koristi kao nanos na teleskopskim zrcalima i drugim reflektirajućim plohama.
Kao tehnološki metal aluminij se prvenstveno koristi legiran s drugim metalima. Obiĉno su to
višekomponentne legure u kojima su drugi metali u manjim koliĉinama, a tvore ĉvrstu
otopinu s aluminijem ili su disperzirani u sitnim ĉesticama. Postoje dvije skupine legura
aluminija: ljevne i kovne. Radi poboljšanja ljevenih svojstava, aluminiju se dodaje silicij,
bakar ili magnezij, pojedinaĉno ili u kombinaciji. Ove legure imaju vrlo dobra mehaniĉka
svojstva i lagane su, pa se koriste u izgradnji strojnih dijelova, zrakoplova i svemirskih
letjelica. Kovne aluminijeve legure sadrţe bakar, magnezij, mangan, a ponekad cink i nikal.
Pogodne su za izvlaĉenje i prešanje. Posebno su vaţni durali kod kojih je termiĉkim
postupkom brzog hlaĊenja kod legiranja zamrznuta metastabilna faza ĉvrste otopine
legirajućih elemenata. Time su "zamrznuta" zaostala unutrašnja mikronaprezanja koja daju
veliku ĉvrstoću na makroskopskoj skali.

Velike koliĉine aluminija koriste se za izradu industrijske ambalaţe u obliku folija,

zatvaraĉa, spremnika hrane i biljnih proizvoda, a takoĊer i za izradu kuhinjskog pribora. U

6
graĊevinarstvu se koristi u velikim koliĉinama u obliku panela, ploĉa, pokrova i profilnih
elemenata najrazliĉitijih oblika. Prvenstveno se koristi za oblaganje zidova i fasada zgrada (u
kombinaciji sa staklom), za izradu pokrova i okvira u formi aluminijske graĊevne galanterije
(prozora, vrata i sl.)

U elektrotehnici aluminij sluţi za izradu dalekovodnih i telefonskih vodova, za zaštitne

oplate raznih namjenskih i specijalnih kablova te za podnoške elektriĉnih ţarulja. Velike
koliĉine legiranog aluminija visokih mehaniĉkih svojstava koristi strojogradnja i industrija
transportnih sredstava, od automobila do zrakoplova. Za izradu zrakoplova aluminij je danas
nezamjenjiv materijal, posebno nakon usvajanja novih tehnika varenja i spajanja aluminijskih
elemenata. Osim navedenih najvaţnijih, stotine današnjih proizvoda sadrţe aluminijske
elemente u svojoj graĊi. [10]

4.2. Dobivanje aluminija

Aluminij se moţe proizvesti na nekoliko naĉina o ĉemu će biti više rijeĉi u nastavku.

Dobivanje aluminija iz boksita. Rijeĉ je o klasiĉnom naĉinu proizvodnje aluminija, a

skica Bayerova procesa dana je na Slici 5.

Slika 5: Skica proizvodnje aluminija po Bayeru procesu [11

Iz Slike 5 se moţe vidjeti raspon razliĉitih osnovnih proizvoda koji se dobiju proizvodnjom
aluminija, koji se nakon proizvodnje onda šalju dalje drugim tvrtkama koja se specijalizirane
za završne proizvode od aluminija, detalji ovog procesa su dani na Slici 6.

Budući da su aluminijevi spojevi rasprostranjeni i ĉine znaĉajan sastojak Zemljine kore,

dostupni su, a aluminij se moţe izdvojiti iz bilo kojeg od njih. MeĊutim, komercijalno se
koriste samo boksiti koji sadrţe visok postotak (najmanje 50 %) aluminijevog(III)-oksida
(AI2O3) uz istovremeno nizak sadrţaj silicijevog(IV)-oksida (do 3 %, a u nekim sluĉajevima
do 10 %). Ime rude boksit potjeĉe od Les Baux, mjesta u Francuskoj gdje je otkriven. Boksit
je smjesa aluminijem bogatih minerala (bemita i dijaspora a katkad i hidrargilita), a od
primjesa najviše ima silicijevog i ţeljezovih oksida. Crveni boksiti sadrţe 20-25% Fe203 i 1-
5% SiO2, a bijeli boksiti do 5% Fe2O3 i do 25% SiO2. Da bi se ruda prevela u bezvodni
Al2O3 (glinicu), potrebno ju je oĉistiti od primjesa. Primjenjuje se više postupaka, a daleko se
najviše upotrebljava mokri postupak po Bayeru otkriven 1889. g.

7
 Slika 6: Tehnološka shema prerade boksita u glinicu i glinice u aluminijum [12]

U Bayerovom postupku fino samljevena ruda rašĉinjava se u autoklavu pri temperaturi od

160-170°C i tlaku 5-7 atm kroz 6-8 sati pomoću 35-50%-tne otopine natrijeve luţine.
Nerašĉišćeni ostatak kojeg tvore uglavnom ţeljezovi oksidi i nastali netopljivi spoj natrijev
aluminijev silikat (Na2[Al2SiO6] x 2H2O) otpad je, poznat kao "crveni mulj" koji se odlaţe
na posebna, samo za to izgraĊena odlagališta (iz tog mulja mogu se izdvojiti drugi prateći
elementi). Iz vrućeg filtrata iskristalizira se aluminijev hidroksid cijepljenjem otopine
kristalima hidrargilita. Aluminijev hidroksid se ţarenjem u rotacijskim pećima, na temperaturi
iznad 1200°C, prevodi u glinicu (Al2O3) koja se podvrgava elektrolizi. Pri Bayerovom
postupku javlja se znaĉajan gubitak aluminija i osobito natrijeve luţine zbog prisutnosti
silicija pa je dobro da ga u rudi ima što manje.

Elektroliza se provodi u elektrolitiĉkim kupkama s grafitnim elektrodama. Bayerovim

postupkom dobivena glinica otapa se u kriolitu Na3AIF6 radi sniţenja tališta, tako da
dobivena otopina ima talište oko 1000°C, što je dvostruko manje od tališta same glinice
(postupak Heroulta i Halla). Za elektrolizu glinice potrebne su velike koliĉine električne
energije u obliku istosmjerne struje. Kod suvremenih postrojenja elektrolize potrošnja
elektriĉne energije iznosi 15,5 do 17 MWh po jednoj toni aluminijuma.

Na Slici 7 dana je skica postrojenja za elektrolizu sa opisom svih dijelova.

8
 Slika 7: Shema postrojenja za elektrolizu glinice [13]

Aluminij se izluĉuje na katodi i pada na dno kupke, a na anodi se oslobaĊa ugljiĉni dioksid.
Sam kriolit ne sudjeluje u elektrolitiĉkom procesu, a kako je njegova talina rjeĊa od aluminija,
pliva na površini i štiti aluminij od oksidacije. Dobiveni aluminij ima primjese drugih metala
(titanija, bakra i cinka), a najviše silicija. Daljnje proĉišćavanje vrši se pretaljivanjem
aluminija u otpornim ili induktivnim elektriĉnim pećima tako da se talina aluminija drţi
nekoliko sati na temperaturi - 700°C kako bi primjese isparile ili isplivale na površinu, a
proĉišćeni aluminij ispušta se na dnu. Za dobivanje aluminija visoke ĉistoće provodi se
naknadna elektrolitiĉka rafinacija [8].

Preĉišćavanje aluminijuma, aluminijum izdvojen u elektrolitiĉkoj peći sadrţi razne: ·

metale (ţeljezo 0,15 do 1,6%; silicijum 0,15 do 0,4 %; titan 0,03 %, bakra i cinka manje),
primjese (aluminijum oksid, kriolit, ugljenik) i vodik. Zbog toga se takav aluminijum treba
preĉistiti, iz njega se moraju izdvojiti svi nepoţeljni elementi.

Ĉvrste primjese se izdvajaju pretapanjem - egalizacijom ili ĉišćenjem - upuhivanjem

plinova. Tako se dobija aluminijum ĉistoće 99,85 %. Pretapanjem se obraĊuju veće šarţe,
teţine do 5000 kg. Za pretapanje se koriste elektriĉne peći sa pravokutnim ognjištem, koje je
u sredini produbljeno. Izdvajanje nepoţeljnih primjesa iz aluminijuma vrši se za vrijeme
mirovanja od nekoliko sati rastopljenog i zagrijanog aluminijuma na temperaturu od 670 do
710 °C. Za to vrijeme isplivaju nemetalne primjese i plinovi, na površini se stvara "pepeo"
koji se povremeno skida. Ĉišćenje aluminijuma plinovima vrši se upuhivanjem klora ili azota.

Proizvodnja aluminija reciklaţom. Na Slici 8 dana je shema dobivanja proizvoda iz

recikliranja aluminija.

9
 Slika 8: Shema dobivanja proizvoda iz recikliranja aluminija [13]

Prije prerade aluminijum i njegove legure moraju se najprije rastopiti, a zatim izliti u
kalupe ili kokile (dobiju se ingoti). Odljevci se mogu obraĊivati skidanjem strugotine,
kovanjem, valjanjem, prešovanjem ili izvlaĉenjem.
Za operacije topljenja, legiranja, ĉišćenja, odrţavanja temperature i lijevanje koriste se peći
sa loncima, ognjišne, elektriĉne peći ili indukcione niskofrekventne peći.

Detaljniji postupak prerade aluminija recikliranjem biti će opisan u Primjeru. Na Slici 9 dana
je shema indukcijske peći za lijevanje aluminija.

Slika 9: Shema indukcione peći za lijevanje [14]

10
 Na Slici 10 prikazano je lijevanje rastopljenoga aluminija u kalupe gdje se nakon hlaĊenja
dobije šipke aluminija tzv. ingoti.

Slika 10: Lijevanje ingota [14]

Primjer proizvodnje aluminija recikliranjem. Kao što je naprijed reĉeno, sirovi

sekundarni aluminij se moţe proizvoditi pomoću više razliĉitih tehnoloških postupaka taljenja
sirovina. Jedan od ovih postupaka je i zaštitnorafinacijsko taljenje mješavine razliĉitih vrsta
usitnjenog otpadnog aluminija i koncentrata «aluminijske troske s cca 50% Al», upotrebom
rotacijskih bubnjastih peći. Ovaj postupak je karakteristiĉan po tome što kao talioniĉki
dodatak koristi taljivo (kupku) zaštitnorafinacijskog kemijskog sredstva, koje u biti sluţi za
odvajanje ( fizikalnu solvent ekstrakciju tipa «tekuća solna troska-tekući aluminij )
aluminijevih oksida i drugih manjih oneĉišćenja iz mase tekućeg aluminija.

U proizvodnji sekundarnog aluminija opisanim tehnološkim postupkom, posebnu smetnju

predstavlja prisustvo ţeljeza koje se relativno lako fizikalno-kemijski otapa u aluminiju na
temperaturama proizvodnje sekundarnog sirovog aluminija (700-800oC). Zbog toga se otpaci
koji imaju mehaniĉki vezano ţeljezo, a radi se obiĉno o sakupljaĉkim starim odljevcima od
dijelova automobilskih motora, moraju tretirati posebno. Ovi otpaci se mogu prethodno
mehaniĉki usitniti i magnetskom separacijom oĉistiti od ţeljeza. MeĊutim ĉesto ovi postupci
pripreme, osim što zahtijevaju ulaganje dodatnog rada i utroška energije, nisu dovoljno
uĉinkoviti jer odvajanje ţeljeza nije temeljito, a potpunim sortiranjem/odvajanjem ţeljeza
redovno se gubi i dio aluminija. Ova situacija u praksi nameće potrebu da se istraţe
alternativni tehnološki postupci.

Taljenjem ovih otpadaka u talioniĉkim plamenim pećima (bez upotrebe solne kupke !) na
principu odtaljivanja aluminija od ţeljeza, dobiva se uĉinkovita termiĉka separacija ţeljeza uz
neznatno kemijsko otapanje ţeljeza u aluminiju, ali je znatan odgor aluminija ( ĉak 20 i više
posto), tako da ova metoda nije prikladna. TakoĊer postoje praktiĉni termiĉki postupci po
kojima se otpaci aluminija s mehaniĉki vezanim ţeljezom potapaju u aluminijsku talinu
pomoću posebnih vatrootpornih ĉeliĉnih košara. Ovakav postupak daje najmanji (ili relativno
zanemariv) odgor aluminija, ali nije praktiĉan zbog niske uĉinkovitosti/proizvodnosti. Zbog
toga se kao jedna od povoljnih alternativa u preradi Al-Fe otpadaka moţe, iskoristiti u uvodu
opisana tehnologija prerade Al-otpadaka u kojoj se kod taljenja upotrebljava rotacijska
bubnjasta peć ( uz dodatak taljiva radi stvaranja optimalnog solventa ili zaštitnorafinacijskog
11
pomoćnog talioniĉkog sredstva ). U sluĉaju taljenja ovih otpadaka treba najviše voditi raĉuna
o vremenu taljenja jer o vremenskom kontaktu tekućeg aluminija i krutog ţeljeza najviše
zavisi brzina neţeljenog otapanja ţeljeza u aluminiju.

Zbog toga kod upotrebe rotacijske bubnjaste peći treba posebno izabrati odgovarajući
postupak šarţiranja, zatim optimalnu (smanjenu) koliĉinu taljiva, te pravilnu veliĉinu šarţe
kao i tehniku odstranjivanja preostalog ţeljeza iz peći nakon što se iscijedi ĉisti aluminij.
Primjena ovog postupka je karakteristiĉna po visokoj produktivnosti, povoljnoj proizvodnji
aluminija po kemijskom sastavu ( nema neţeljenog otapanja ţeljeza u aluminiju), a odgor
aluminija iznosi max. 5%. [15]. Shema indukcijske peći sa strojem za šarţiranje i vagonetom
za odvoz dana je na Slici 11.

Slika 11a: Shema indukcione peći sa strojem za šaržiranje i vagonetom za odvoz [16]

12
 Slika 11b: Shema indukcione peći sa strojem za šaržiranje i vagonetom za odvoz [16]

4.3. Lokacija projekta

Poduzeće će se nalaziti na podruĉju Šibensko - kninske ţupanije. Zemljište se nalazi u
poduzetniĉkoj zoni Podi na dijelu namijenjenom proizvodnji koja je blizu luke Šibenik,
ţeljeznice i autoputa što upućuje na dobru prometnu povezanost.
- Cijena zemljišta: 5€/m2
- Minimalna veliĉina zemljišta/parcele: 3500 m2
- Ukupan iznos cijene zemljišta: 17500 €

Svi podaci o samoj poduzetniĉkoj zoni Podi i zemljištu nalaze se na stranici www.podi-
sibenik.com

13
Urbanistiĉki plan ureĊenja gospodarske zone Podi s legendom o korištenju i namjeni površine
dan

Slika 12: Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Podi [18]

4.4. Tehnologija i kapacitet projekta

Prilikom obrade aluminija potrebni su odgovarajući strojevi: Tilt rotary furnace (nagibna
rotacijska peć), stroj za punjenje peći (charging machine), holding furnace, casting device
(stroj za odljevke), spektrometar za kemijsku analizu aluminija. Prilikom kupnje opreme treba
voditi raĉuna o kvaliteti i cijeni opreme. Isplativije je kupiti novu opremu, jer stalno
popravljanje i odrţavanje staroga stroja moţe biti veoma skupo te premašiti cijenu novoga,
modernijega stroja. Ako bi se odluĉili za kupnju stare opreme treba prije kupnje provjeriti
stanje samoga stroja.

Strojeve bih nabavio od poduzeća TTC koje se bavi proizvodnjom strojeva za reciklaţu
aluminija. Oprema koja će se koristiti je kapitalno-intezivna (skupi i moderni strojevi koje
opsluţuje mali broj radnika).

Tilting rotary furnace. Primjer nagibne rotacijske peći s otvorom na dnu za izlijevanje
rastopljenoga aluminija dan je na Slici 13.

14
 Slika 13: Nagibna rotacijska peć [19]

U proizvodnji će se koristiti tilting rotary furnace kapaciteta 3t. Prednost naspram ostalih
peći je u tome što je povećan kapacitet punjenja za 10%, brţe topljenje (8-10 punjenja u 24
sata) te smanjuje upotrebu elektriĉne energije na 733kW po toni. Dizajnirana je na naĉin da je
samo jedna osoba potrebna za upravljanje. moţe se puniti, topiti, izlijevati obnovljeni aluminij
i prazniti s centralne kontrolne konzole. Puni se pomoću stroja za punjenje koji je dizajniran
posebno za potrebe peći. Vrijeme potrebno da se aluminij otopi je 3sata te kada bi peć radila
24 sata bilo bi 8 ciklusa topljenja. Postrojenje bi radilo 16 sati dnevno što znaĉi da bi se vršilo
5 ciklusa toljenja.

Maksimalni kapacitet peći je 3634 kg otpada, ukljuĉujući dodavanje soli gdje je potrebno.
Kod otkupa miješanoga otpada, tj. aluminija s neĉistoćama ukupno moguće punjenje u
jednom ciklusu je 3029 kg otpada i 605 kg kemijske soli (degazator) za oporavak materijala
(Montanal). Od toga se dobije 1817 kg oporavljenoga aluminija koje se dalje šalje u holding
furnace. Ukupna koliĉina otpada dnevno je 15145 kg ili godišnje 5527 t. Koliĉina
oporavljenoga aluminija je 9085 kg ili godišnje 3316 t. Za aluminij s malim udjelom neĉistoća
degazator se upotrebljava po ţelji a moţe se koristiti i exothermic flux. Tada je ukupno
moguće punjenje po ciklusu 3561 kg otpada i 73 kg flux-a. Postotak oporavka je 90% te na
izlazu dobijemo 3205 kg oporavljenoga aluminija. To dnevno znaĉi 16025 kg ili godišnje
5841 t oporavljenoga aluminija, a koliĉina otpada potrebna za to iznosi 17805 kg dnevno ili
6498 t godišnje.

Postrojenje bi radilo 16 sati dnevno. Peć se ne smije gasiti jer je paljenje peći skup i
dugotrajan postupak pa se zbog toga ostalih 8 sati kada ne topi ništa mora odrţavati
upaljenom. Tehniĉka analiza postrojenja dana je u Tablici 3.

15
 Tablica 3: Tehnička analiza [22]
Pogonski Potreba
Naziv stroja Kapacitet (kg) Upravljanje
medij soli
Model RM 3100 3000 Plin Automatsko (kompjuterski Po ţelji
series 2 nadzor)
Mechatcherm 15000 Ulje Automatsko (kompjuterski Po ţelji
nadzor)
Maxheat 10 Struja Ruĉno Da
Dross-engineering 3000 Plin, ulje Automatsko (kompjuterski Po ţelji
[21] nadzor)

Financijska analiza prikazana je u Tablici 4.

Tablica 4: Financijska analiza [22]

Naziv stroja Cijena (€)

Model 2100 series 2 250 000
Mechatcherm 550 486
Maxheat 850 000
Dross-engineering 483851

Model RM 3100 najbolje odgovara ţeljama i mogućnostima poduzeća. Prednost naspram

ostalih peći je povećanje oporavke materijala za 5%, ĉime se povećava profit za prosjeĉno
1.000.000 £.

Holding furnace.Za nagibnu rotacijsku peć kapacitete 3 t biti će takoĊer potrebna holding
furnace (drţajuća peć) kapaciteta 3 t, Slika 14.

Slika 14: Držajuća peć [20]

Tehniĉka analiza drţajućih peći dana je u tablici 5 i 6, a financijska analiza u tablici 7.

16
 Tablica 5: Tehnička analiza držajućih peći
Model i Kapacitet Fiksna Napon Stalna Izlazna Napon peći
specifikacije (T) snaga (V) temp. frekvencija tijela
(kW) (°C) (Hz) (V)
GWB3-300/0.7 3 300 380 1580 250-500 1500
GWB5-500/0.6 5 500 380 1580 250-500 1500
GWB8-800/0.5 8 800 660 1580 250-500 2400
GWB10- 10 1000 660 1580 250-500 2400
1000/0.5
GWB12- 12 1200 660 1580 250-500 2400
1200/0.5
Cijene peći ovise o kapacitetima tako da ih moţemo naći po cijeni od 400000€ za 15 T pa
sve do 2000000€ za 130 T kapaciteta. Cijena peći koja će se koristiti u poduzeću iznosi
90000€.

Tablica 6: Tehnička analiza

Naziv stroja Kapacitet stroja (kg) Pogonski medij Upravljanje
GBV 3-300/0.7 3000 Struja Ruĉno
Dross engineering [22] 12000/15000 Plin PC/PLC bazirana kontrola
Mechatherm 15000 Plin PC/PLC bazirana kontrola

Tablica 7: Financijska analiza

Naziv stroja Cijena stroja (€)
GVB 3-30/0.7 90000
Dross engineering 294000
Mechatherm 550000

Iako su sa tehniĉke strane, peći poduzeća Dross engineering i Mechatherm modernije,

lakše za odrţavanje i jednom rijeĉju suverenije, za potreba poduzeća bolje odgovara peć GVB
3-300/0.7 kapaciteta 3t jer je i rotacijska peć jednakog kapaciteta te druge dvije drţeće peći ne
bile u potpunosti iskoristive što bi dovelo do uzaludnog rasipanja novca. Osim navedenih
strojeva, za potrebe odvijanja proizvodnog procesa, potrebni su još minibager pomoću kojeg
bi se prenosio otpadni aluminij u punjaĉ rotacione peći, viliĉar pomoću kojeg bi dobiveni
proizvod prenosili u skladište te agregat da u sluĉaju nestanka struje ne bi došlo do gašenja
peći i zaustavljanja procesa rada obzirom da bi time nastali veliki gubitci.

Traka za lijevanje poluga. Traka za lijevanje poluga dana je na Slici 15.

17
 Slika 15: Ingot casting machine (traka za lijevanje poluga tj. ingota) [21]

Na ovom primjeru trake za lijevanje poluga tj. ingota, vidi se kako se rastopljeni aluminij
formira u završni proizvod, poluge ili ingote. Snage trake za lijevanje poluga je 3kW, a
kapaciteta lijevanja, svake po 7 kg i dvije u jednoj i dvije u jednoj kokili iznose 2 T/sat.
Cijena trake za lijevanje poluga iznosi 18203€. Nakon oporavka materijala i proizvodnje
ingota potrebno je ispitati kemijski sastav materijala. Kemijsku analizu na podruĉju Hrvatske
obavlja doc. dr. sc. Lidija Ćurković, voditeljica laboratorija na Fakultetu za strojarstvo i
brodogradnju, Zagreb.

4.5. Stalna sredstva projekta

Zemljište se, dakle, nalazi u Šibeniku. Na zemljištu veliĉine 3 500 sagradit će se hala u
kojoj se nalazi postrojenje, skladišni prostor i ured za upravu. Hala u kojoj se nalazi
postrojenje bit će površinski najveća (proizvodni dio). Sagradit će se dva ureda, skladišni
prostor za gotovi proizvod te nadstrešnica za input. Sadrţavat će i garderobu za radnike, ĉajnu
kuhinju te dio za sanitarni ĉvor. Hale se rade prema narudţbi i ţeljama kupaca.

Poduzeće se odluĉilo za montaţnu halu iz asortimana poduzeća Tehnix duljine 24m ĉija je
cijena 48 750€. [23] Uredi - kontejner koji se opremaju po ţelji takoĊer će biti iz ponude
poduzeća Tehnix. Na trţištu se cijena ureda - kontejnera kreće oko 3 284 €. Poduzeću su
potreba takva dva ureda koji će biti opremljeni osnovnim uredskim priborom u vrijednosti 4
000 kn (stol, stolica, ormar, pribor za pisanje) te raĉunalima vrijednosti 10 000 kn. Cijena
dvojnih sanitarnih kontejnera je 3000 € te će biti opremljeni sanitarijama (umivaonik i WC
školjka) u vrijednost 2 000 kn. U prostorijama će se takoĊer nalaziti i kuhinja, ormarići te
krevet za sluĉaj potrebe u trećoj smjerni u vrijednost 6 000 kn.

Sveukupna vrijednost opreme, hale i ureda iznosi 66 080 €.

4.6. Materijalni inputi projekta

Sirovina bi se nabavljala od domaćih poduzeća koji se bave skupljanjem metalnog otpada i

njegovom prodajom ĉime bi troškovi transporta bili jeftiniji. TakoĊer će za upravljanje
strojevima biti potrebna elektriĉna energija, kapacitet struje ovisiti će o modelima strojeva.
Prosjeĉna cijena struje prema podacima Eurostata iznosi 9,23€/100kW [24]. Potrošnja el.
energije dana je u tablici 8, tablica 9 donosi potrošnju soli, a tablica 10 potrošnju goriva.

18
 Tablica 8: Potrošnja struje [25]

Stroj Kapacitet Potrošnja Cijena Ukupna Broj radnih Ukupan

stroja po struje (kn/kWh) cijena po sati u 12 mj. trošak
ciklusu satu el.energije
za 12 mj.
(kn)
Holding peć 3T 49 kWh 0.38 18,62 5110 95148
0.18 8,82 3650 32193
Stroj za 3t 3 kWh 0.38 1.14 5110 5825
ingote 0.18 0.54 730 394
Filter Plant 21500 /h 41 kWh 0.38 15.58 5110 79614
0.18 7.38 3650 26937
Mjeseĉna - - - - - 1272
naknada
PDV (25%) 60345
Sveukupni trošak električne energije 301728

Tablica 9: potrošnja kemijske soli - degazator [26]

Naziv soli Jedinična cijena (€/t) Godišnja potrošnja (t) Ukupno (€)
Montanal 132,00 328,5 43362,00

Tablica 10: Potrošnja goriva za peć

Vrsta goriva Jedinična cijena Potrošnja Potrošnja po Broj ciklusa Ukupni troškovi (€)
(€/ ) ( /hr) po T ciklusu ( )
Plin 0.35 69 207 8 211554

4.7. Potrebni zaposlenici

Od zaposlenika su potrebni: diplomirani inţenjer fizike, te još pet radnika koji bi radili na
strojevima te dva za rad u skladištu s dolaznim i prodajnim materijalom i jedan vozaĉ.Radnici
na strojevima moraju imati odreĊeno radno iskustvo. Za voĊenje financija angaţirao bi se
knjigovodstveni servis ĉije su usluge mnogo jeftinije od zapošljavanja dipl. ekonomista.

Knjigovodstveni servis „Iva - knjigovodstvo“.

Adresa: Kralja Zvonimira 234, Bilice, 22 000 Šibenik
Tel: 022/334 - 263
Cijena knjigovodstvenih usluga se u prosjeku kreću od 2500 kn mjeseĉno (bez PDV-a).
[27]. Projekcija plaća zaposlenika dana je u tablici 11.

19
 Tablica 11.: Projekcija plaća zaposlenika [28]
Kvalifikacije Broj zaposlenika Neto plaća (kn) Bruto plaća (kn) Ukupno (kn)
zaposlenika
VSS 2 5 954 8 900 17 800
Vozaĉ 1 4500 6393 6393
Raĉunalni tehniĉar 2 4500 6393 12786
za strojarstvo
SSS 5 4000 5593 27695
Sveukupni mjesečni iznos 64944

4.8. Izvedba projekta

Nakon što se napravi poslovni plan i odrede troškovi za kupnju strojeva i ostale opreme,
zemljišta i izgradnju proizvodne hale, treba zatraţiti kredit, tablica 12.

Tablica 12.: Ponuda kredita

Banka Kamatna stopa Vrijeme Naknada Poček Odobreni iznos
otplate
Jadranska banka 6.5 % 10 godina 0.80 % 1 do 2 godine Cijeli potreban
jednokratno iznos
Kreditna banka 7.5 % 10 godina 0,80 % 1 godina Cijeli potreban
Zagreb jednokratno iznos
HBOR 4% Do 12 godina Do 2 godine 2 godine Dio iznosa u
vrijednosti od
8.000.00,00 kn

Odluka je pala na Jadransku banku i njihov kreditni program „Lokalni projekti razvoj
razvoja malog gospodarstva“. Program se temelji na dugoroĉnoj suradnji Banke, Ţupanije
šibensko - kninske i Ministarstva gospodarstva. Program se temelji na dugoroĉnoj suradnji
Banke, Ţupanije šibensko-kninske i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Korisnici kredita kao i sredstava subvencije kamata na poduzetniĉke kredite su obrti, mala
i srednja trgovaĉka društva, zadruge i ustanove a koji imaju registriranu proizvodnu djelatnost
te da su u 100% vlasništvu drţavljana Republike Hrvatske, a koji ulaţu na podruĉju Šibensko-
kninske ţupanije bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište.

IZNOS KREDITA:

 najniţi iznos 200.000,00 kuna;

 najviši iznos 5.000.000,00 kuna.

NAMJENA KREDITA:

 kupnja, izgradnja, ureĊenje ili proširenje gospodarskih objekata;

 nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme;
 obrtna sredstva do 30% iznosa kredita;
 modernizaciju poslovanja i oĉuvanje radnih mjesta.

20
 ROK OTPLATE, POĈEK I ROK ISKORIŠTENJA KREDITA:

 do 10 (deset) godina;
 poĉek do 1 (jedne) godine, koji je ukljuĉen u rok otplate
 dinamika otplate u dogovoru s Bankom

KAMATNA STOPA:

 8 % promjenljiva, najviše 9 %

Kamate se naplaćuju prema ugovoru izmeĊu Banke i Poduzetnika u tijeku korištenja

kredita (poĉeka i otplate). Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Šibensko-kninska
ţupanija subvencioniraju kamatu na poduzetniĉke kredite s po 2 (dva) postotna poena, tako da
kamata za poduzetnike iznosi 4 (ĉetiri)%.

NAKNADA BANCI:

 0.8 % do najviše 1.0 % jednokratno na iznos odobrenog kredita [29]

Razdoblje izvedbe, tablica 13:

Aktivnost 1: Prikupljanje potrebnih informacija

Aktivnost 2: Pravno - administracijski poslovi u vezi registracije poduzeća
Aktivnost 3: Financiranje
Aktivnost 4: Izgradnja objekta i uvoĊenje instalacija
Aktivnost 5: Nabava i instalacija opreme
Aktivnost 6: Ugovaranje i nabava sirovine
Aktivnost 7: Ugovaranja prodaje (marketinška aktivnost)
Aktivnost 8: Poĉetak proizvodnje

Tablica 13.: Tablični prikaz terminskog aktivizacijskog razdoblje

Redni broj Mjeseci aktualizacijskog razdoblja
aktivnost 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Aktivnost 1
Aktivnost 2
Aktivnost 3
Aktivnost 4
Aktivnost 5
Aktivnost 6
Aktivnost 7
Aktivnost 8

21
 5. MENADŢMENT
Planiranje. Otvaranjem poduzeća ono bi još bilo nepoznato na trţištu tako da bi poĉetni
cilj bio usmjeren na proizvodnju i prodaju aluminijskih ingota poduzećima bliskim domaćem
trţištu (Italija), dok dugoroĉno gledano kao plan ima povećati proizvodnju i proširiti se na
trţište Kine i razvijenijih zemalja koje otkupljuju velike koliĉine aluminija. Proizvodnja i
prodaja aluminijskih ingota ns talijanskom trţištu je srednjoroĉni plan poduzeća (razdoblje od
1 - 5 godina).

Organiziranje. Poduzeće će imati financijsku organizacijsku strukturu. Financijski oblik

predstavlja grupiranje istorodnih, sliĉnih ili neposredno zavisnih poslova. Ovaj model se
primjenjuje kod:
 malih i srednjih poduzeća koja proizvode jedan proizvod ili pruţaju jednu vrstu
usluga
 velikih poduzeća ako je rijeĉ o monoproizvodnom tj. monousluţnom poduzeću.

Kadroviranje. Kadroviranje se bavi razliĉitim aspektima upravljanja ljudskim resursima

od planiranja potreba i regrutiranja kadrova pa sve do radnih odnosa. Direktor poduzeća bio bi
Ante Kneţević koji bi kao inţenjer fizike brinuo o strojevima, a briga o financijama bila bi
prepuštena knjigovodstvenom servisu. Potrebno je još pet radnika koji bi radili u pogonu na
strojevima, dva radnika koja bi radila u skladištu i jedan vozaĉ. Selekcija i izbor kadrova bi se
provodila na temelju prijava za zaposlenje iz kojih bi seprikupljalje informacije o
sposobnostima (fiziĉkim i psihiĉkim) kandidata. Kanditi koji su ušli u uţi krug idu dalje na
razgovor kod direktora poduzeća te ako zadovoljisve uvjete dobiju priliku za pokusni rad i
zaposljenje. Obuka radnika će se provoditi samo u sluĉaju da se zaposleni nisu susreli s
odreĊenim naĉinom i uvjetima rada, ili ako je potrebno daljnje usavršavanje ispecijalna
znanja. Tijekom radnog procesa stekne se odreĊena procjena zaposlenika te zaposlenici koji
se istaknu svojim radom dobiju odreĊenene povlastice (bonuse). Visina plaće je odreĊena
stanjem na trţištu. Bilo bi poţeljno da su radni odnosi opušteni te da su zaposlenici zadovoljni
uvjetima rada. To se moţe postići potpisivanjem kolektivnog ugovora kojim se regulira plaća
i kompenzacije, prava radnika, reţimradnog vremena i dr.

VoĎenje. VoĊenje je dosta vaţan proces usmjeren na pridobivanje zaposlenika u cilju

promicanja interesa poduzeća. Zaposlenici tijekom rada bi trebali biti motivirani tako da rad
bude što uĉinkovitiji. Plaća je samo jedan odĉimbenika motivacije, istodobno moraju vladati
dobri i prihvatljivi radni uvjeti i radna okolina. TakoĊer za poduzeće je vaţno da ima dobrog
voĊu koji ima autoritet meĊu radnicima ali bi istodobno trebala vladati sloboda govora i
komuniciranje u oba smjera kakobi informacije mogle teći nesmetano. Tjekom rada znaju se
pojaviti konflikti meĊu radnom snagom što nije poţeljno te moţedovesti poduzeće do krize, te
je potrebno te konflikte rješavati pomoću jedne od brojnih tehnika kao što su tehinka
izbjegavanja konflikta, tehnika kompromisa i dr.

Kontroliranje. Da bi se kontrola mogla provesti potrebno je postaviti standarde pomoću

kojih daljnjim usporeĊivanjem s ostvarenim performansama moţemo dalje odluĉivati o

22
provedbi potrebnih akcija. Kontorlirati se treba organizacijski sustav tvrtke, ostvarenje ciljeva
poduzeća te ostvarenje poslovnih operacija.

Menadţment u projektu. S pravno-organizacijskog oblika poduzeće bi bilo organizirano

kao društvo s ograniĉenom odgovornošću. Društvos ograniĉenom odgovornošću trgovaĉko je
društvo u koje jedna ili više pravnih ilifiziĉkih osoba ulaţu temeljne uloge s kojima sudjeluju
u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozine moraju biti jednaki. Ĉlanovi
društva mogu biti pravne i fiziĉke osobe, kako domaće tako i inozemne. Društvo moţe
osnovati i biti njegovim ĉlanom i samo jedna osoba. Društvo s ograniĉenom odgovornošću
pravna je osoba koja pravnu osobnost stjeĉe trenutkom upisa usudski registar. Najniţi iznos
temeljnog kapitala ne moţe biti manji od 20000 kuna. Projekcija ukupno potrebnih
zaposlenika prikazana je u tablici 14.

Tablica 14.: Projekcija ukupno potrebnih zaposlenika

Redni Naziv radnog mjesta Potrebna Jedna Ukupno
broj kvalifikacija smjena zaposlenih
1. Prvostupnik fizike VSS 1 1
2. Radnik na strojevima iz kontrolne SSS raĉunalni 1 2
sobe tehniĉar za
strojarstvo
3. Radnik na strojevima SSS ili VKV 1 3
4. Skladištar SSS ili KV 1 2
5. Vozaĉ Vozaĉ C kat. i SSS 1 1
prometnog smjera
Ukupno potrebno zaposlenici 10

6. MARKETING
6.1. Proizvod

UvoĊenje proizvoda na trţište je riziĉno razdoblje kada se vrši prihvaćanje ili odbacivanje
odreĊenog proizvoda. Aluminijske ingote su specifiĉan proizvod koji se predaje tvornicama
za daljnju preradu. U današenjem svijetu tih tvornica je sve više. Najbolji naĉin uvoĊenja
proizvoda je direktna komunikacija s tim poduzećima prilikom ĉega bi se prezentirao
proizvod. Popis tvornica koje otkupljuju aluminijske ingote moţe se naći na odreĊenim
Internet stranicama. [30]

Kada se otvori put proizvodu na trţište, potrebno je povećati proizvodnju i proširiti

poslovanje. U sluĉaju reciklaţe, prvo će se povećati broj ciklusa i na taj naĉin godišnji
kapacitet dok se ne dosegne maksimum kada bi trebalo ponovo investirati u kupnju peći ĉime
bi se povećao obujam proizvodnje po ţelji. Nakon rasta dolazi do faze zrelosti kada se
usporava rast prodaje te profit opada u kojoj fazi je potrebno dodatno marketinški promovirati
proizvod i poduzeće – u našem sluĉaju brojnim prezentacijama na sajmovima.

Ovaj proizvod spada u konkurente: na trţištu je nazoĉan uz mnoštvo istovrsnih proizvoda,

jer na trţištu postoje razne vrste aluminijskih ingota sa sliĉnim sastavom (razliĉite ĉistoće) te
si na taj naĉin meĊusobno konkuriraju.

23
 6.2. Cijena

Cijena proizvoda praktiĉki je već odreĊena na trţištu jer ovisi o londonskoj burzi metala
[31]. Prilikom ulaska na trţište, cijena bi bila niţa od poĉetne te bi se na taj naĉin pokušali
privući kupci.

Cijena na burzi varira iz dana u dan, kao i cijena inputa potrebnih da se dobije proizvod pa
je zbog toga prilikom sklapanja ugovora potrebno prodajnu i otkupnu cijenu na odreĊeno
razdoblje kako ne bi došlo do stalnih varijacija.

Obzirom da bi poduzeće samo prevozilo proizvod, u cijenu bi bili uraĉunati troškovi

transporta. MeĊutim, s namjerom privlaĉenja kupaca, u prvoj godini u cijenu ne bi bili
uraĉunati troškovi prijevoza.

6.3. Distribucija

Aluminijske ingote spadaju u proizvodne poslovne potrošnje te će se prilikom distribucije

ići kanalom industrijski proizvoĊaĉ - industrijski potrošaĉi. U sluĉaju potrebe od mogućih
strategija koristila bi se selektivna distribucija (odabrani posrednici na odabranom trţištu).

6.4. Promocija
Kod ovakve vrste proizvoda koji je specifiĉan najbolji naĉin oglašavanja je stavljanje
oglasa na posebne stranice namijenjene ostvarivanju kontakata i poslovne suradnje. Neke od
tih stranice su [30]. TakoĊer bih napravio i web stranicu na Internetu na kojoj bi bili dostupni
kontakt podatci te osnovni podatci o poduzeću.

Prezentirao bih postrojenje na sajmovima namijenjenim poduzetnicima, u poĉetku dva puta

godišnje, jednom u Hrvatskoj, jednom u inozemstvu. Troškovi prezentacije na sajmovima bi
bili oko 50000€ godišnje. Cijena nastupa na sajmovima u Celju, Grazu i Zenici [32] se kreće
od 228€/ do 244€/ , s time da ĉlanovima Hrvatske gospodarske komore HGK
sufinancira 50% troškova.

24
 7. FINANCIJSKI PODACI PROJEKTA
Projekcija potrebitih ulaganja u stalna i obrtna sredstva prezentirana je u tablici 15.

Tablica 15: Projekcija potrebitih ulaganja u stalna i obrtna sredstva

Redni broj Stavke stalnih i obrtnih Iznos (€) Struktura
sredstava (%) (%)
I. Stalna sredstva-ukupno 723525 9,32 100,00
1. Nematerijalna ulaganja 1400 0,19
2. Zemljište 17500 2,41
3. Kamioni 128100 17,1
4. GraĊevinski objekti 64080 8,86
5. Viliĉar 15610 2,16
6. Minibager 12000 1,66
7. Proizvodna oprema 482835 66,73
8. Ukupni inventar 2000 0,27
II. Obrta sredstva 7034636 90,68 100,00
9. Trošak sirovina (godišnje) 6536775 92,94
10. Godišnji raĉun za struju 50875 0,72
11. Marketing 50000 0,71
12. Troškovi prijevoza 131320 1,86
13. Troškovi soli 43362 0,61
14. Trošak plina 120888 1,71
15. Godišnje plaće 107735 1,53
16. Godišnji raĉun za telefon 1300 0,02
17. Komunalije 1800 0,03
18. Knjigovodstvene usluge 5000 0,07
19. Izvanredni troškovi 4492 0,06
III. Ukupna obrtna sredstva 7757888 100,00
Kao što se vidi iz tablice, od ukupnih ulaganja 9,32% otpada na stalna sredstva, a 90,68%
na obrtna sredstva.

Projekcija izvora sredstva i kapitala dana je u tablici 16, a otplata kredita dana je u tablici
17.

Tablica 16: Projekcija izvora sredstva i kapitala

Redni broj Stavke izvora sredstva Iznos (€) Struktura
(%) (%)
I. TuĊi kapital 775788 100 100
1. Bankarski zajam 7447572 96
2. Subvencija ministarstva 155158 2
3. Potpora grada Šibenika 155158 2
II. Ukupna sredstva 7757888 100

25
 Tablica 17: Projekcija otplate zajma (€)
Godina otplate Otplatni period Otplatne kvote Iznos kamate Ukupni anuitet Ostatak duga
Trenutak odobravanja traţenoga zajma 7.447.572,00
Godina poĉeka 1. - 484.092,18 484.092,18 7.447.572,00
Prva godina 2. 744.757,2 484.092,18 1.228.849,38 6.702.814,8
otplate
Druga godina 3. 744.757,2 435.682,96 1.180.440,16 5.958.057,6
Treća godina 4. 744.757,2 387.273,74 1.132.030,94 5.213.300,4
Ĉetvrta godina 5. 744.757,2 338.864,53 1.083.621,73 4.468.543,2
Peta godina 6. 744.757,2 290.455,31 1.035211,51 3.723786
Šesta godina 7. 744.757,2 242.046,09 986.803,29 2.979.028,8
Sedma godina 8. 744.757,2 193.636,87 938.394,07 2.234.271,6
Osma godina 9. 744.757,2 145.227,62 889.984,82 1.489.514,4
Deveta godina 10. 744.757,2 96.818,41 841.575,61 744.757,2
Deseta godina 11. 744.757,2 48.409,22 793.166,42 00,00
Sveukupno 744.757,2 3.146.598,75 10.594.170,75 -

Projekcije prihoda dana je u tablica 18.

Tablica 18: Projekcija prihoda (u €)

Redni broj Stavke Promatrane godine eksploatacije Ukupno
prihoda 1. 2. 3. 4. 5.
I. Plasman
proizvoda
I. Ingote 9637650 9888813 10023813 11866576 12001575 53418427

Tablica 18. prikazuje ostvarene prihode tijekom petogodišnjega eksploatacijskoga

razdoblja. Prema predviĊanjima oĉekuje se da će se na kraju razdoblja ukupni ostvareni
prihodi iznositi 53.418.427,00€.

26
 Tablica 19: Projekcija rashoda
Redni Stavke Promatrane godine eksploatacije Ukupno
broj troškova
1. 2. 3. 4. 5.
1. Troškovi 6536775 6536775 6536775 6536775 6536775 32683875
sirovina

2. Troškovi 22380 22380 22380 22380 22380 111900

struje

3. Troškovi 50000 50000 50000 50000 50000 275000

marketinga

4. Plaće radnika 107735 107735 107735 107735 107735 538675

5. Troškovi 164250 164250 164250 164250 164250 821250

pogona

6. Troškovi 131320 131320 131320 218864 218864 831688

prijevoza

7. Ostali 3100 3100 3100 3100 3100 15500

rashodi

8. Troškovi 95112 95112 95112 95112 63087 443535

amortizacije
9. Osiguranje 100000 100000 100000 100000 100000 500000
ljudi i
imovine
10. Kamate na 484092,18 484092,18 435682,96 387273,74 338864,53 2130005
zajam
Ukupno 7694764,18 7694764,18 7646354,96 7685489,74 7630055,53 38351428

Tablica 19. prikazuje ukupne rashode tijekom promatranih godina eksploatacije. Rashodi
se u tih 5 godina bitno ne razlikuju, nema drastiĉnih godišnjih odstupanja. Na kraju
promatranoga razdoblja oĉekuju se ukupni rashodi u iznosu od 38.351.428,00€.

Projekcija raĉuna dobiti – gubitaka dana je u tablica 20.

27
 Tablica 20: Projekcija računa dobiti - gubitaka
Redni Stavke Promatrane godine eksploatacije projekta Ukupno
broj 1. 2. 3. 4. 5.
I. Ukupni 9637650 9888813 10023813 11866576 12001575 53418427
prihodi
II. Ukupni 7694764 7694764 7646354,96 7685489,74 7630055,53 38351428
rashodi
III. Ukupna 1942886 2194049 2377458 4181086 4371579 15066999
dobit (I-II)
1. Porez na 388577,2 438809,8 475492 836217,2 874303,8 3013399,8
dobit(20%)
IV. Čista dobit 1554309 1755239 1901966 3344869 3497215 12053599
2. Obavezne - - - - - -
priĉuve
3. Neobavezne - - - - - -
priĉuve
V. Zadrţana 1554309 1755239 1901966 3344869 3497215 12053599
dobit

Gornja tablica prikazuje raĉun dobiti - gubitka tijekom promatranog razdoblja

eksploatacije projekta. Ukupna dobit (razlika prihoda i rashoda) na kraju razdoblja iznosi
15.066.999,00€. Kada se od ukupne dobiti oduzme porez na dobit dobijemo ĉistu dobit koja je
u ovom sluĉaju jednaka zadrţanoj dobiti i iznosi 12.053.599,00€.

Razdoblje povrata uloga dana je u tablici 21.

Tablica 21: Razdoblje povrata uloga

Godina Ulaganje u projekt Čisti primici ekonomskog tijeka Nepokrivenost
projekta Godišnji iznos Kumulativ Godišnji iznos Kumulativ investicije
0. 775788 775788 - - -
1. - 775788 2133513 2133513 -5624375
2. - 775788 2334443 4467956 -3289932
3. - 775788 2472761 6940717 -817171
4. - - 3827255 10767972 +3010084
Iz ove tablice je vidljivo da se ukupna ulaganja vraćaju u ĉetvrtoj godini eksploatacijskog
razdoblja projekta.

28
 8. ZAKLJUČAK
U ovom radu dan je prikaz tehnološko ekonomskih aspekata otvaranja i poslovanja jednog
poduzeća u Republici Hrvatskoj koje bi se bavilo otkupom, reciklaţom i daljnjom prodajom
aluminija. Kako je već izloţeno, poduzeće sa ovakvim konceptom još ne postoji u Republici
Hrvatskoj te se ova poduzetniĉka ideja javila upravo promatrajući taj nedostatak na trţištu.
„Rupa“ koja je time stvorena ujedno je i put kojim se planira osvojiti trţište.

Popuni i iscrpni, bilo tehniĉki, bilo ekonomski, aspekt ove poduzetniĉke ideje premašio bi
kako kvantitativno, tako i kvalitativno okvire ovog rada, stoga sam se usredotoĉio na prikaz
najvaţnijih segmenata ovih dvaju komponenti koje u simbiozi tvore poduzetniĉku ideju. Iz
tog razloga niti tehnološki niti ekonomski aspekt ovog rada nije obraĊen u potpunosti, već je
dan prikaz njihovih najvaţnijih elemenata. Iz prethodno iznesenog nuţno slijedi da se rezultati
prikazani u radu moraju uvijek uzimati sa odreĊenom zadrškom - imajući u vidu izloţena
ograniĉenja.

Ipak, moţe se zakljuĉiti da jedan ovakva poduzetniĉka ideja moţe zaţivjeti na trţištu
Republike Hrvatske u stanju u kojemu je danas. Dapaĉe, moţe se i oĉekivati da, uz ispravno
rukovoĊenje, ostvaruje financijski dobitak.

29
9. LITERATURA
[1.] http://www.balcoindia.com/operation/pdf/Aluminium-Production-Process.pdf
[2.] http://www.sisak.hr/clanak_/13482/sisacki-cial-jedina-talionica-aluminija-u-hrvatskoj
[3.] www.oea.co.uk
[4.] http://www.alueurope.eu/consumption-primary-aluminium-consumption-in-world-regions/
[5.] http://www.alueurope.eu/production-recycled-aluminium-production-source-oea/
[6.] http://www.infomine.com/ChartsAndData/ChartBuilder.aspx?gf=110569.EUR.t&df=2013
0701&dt=20131011&dr=3m
[7.] http://www.wlw.hr/hr/CompaniesByProduct/0000065936/prikupljanje-prijevoz-otkup-i-
zbrinjavanje-metala.aspx
[8.] http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/al/index.html#OPCENITO
[9.] http://www.iim.ftn.uns.ac.rs/kel/attachments/category/60/08_ALUMINIJUM.pdf
[10.] http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/al/spojevi.html#SPOJEVI
[11.] http://www.balcoindia.com/operation/pdf/Aluminium-Production-Process.pdf
[12.] http://www.iim.ftn.uns.ac.rs/kel/attachments/category/60/08_ALUMINIJUM.pdf
[13.] ]http://www.tms.org/pubs/books/4062.chapter2.pdf
[14.] http://www.iim.ftn.uns.ac.rs/kel/attachments/category/60/08_ALUMINIJUM.pdf
[15.] http://bib.irb.hr/datoteka/311628.ZAPIS_IZ_INDUSTRIJSKE_PROIZVODNJE_SEKUN
DARNOG_ALUMINIJA.pdf
[16.] http://bib.irb.hr/datoteka/198625.21_Spadina.pdf
[17.] http://bib.irb.hr/datoteka/200555.Seminarski_rad_iz_Metalurgije_kovina_i_slitina.pdf
[18.] http://www.podi-sibenik.com/hrv/namjena-parcela.asp
[19.] http://www.mansellandassociates.net/RotaryFurnaceFatBoyPackageUnit.html
[20.] http://www.indiamart.com/kamran/aluminium-heat-treatment-furnace.html
[21.] http://esplimited.en.ec21.com/Ingot_Casting_Machine--3035915_6699509.html
[22.] http://www.drossengineering.com/site-web/index.php?lang=en
[23.] http://www.tehnix.hr/Documents/Docs/TEHNIX%202012-HR.pdf
[24.] http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/energy/data/main_tables
[25.] http://www.hep.hr/ods/kupci/tarifni.aspx
[26.] Izvor podataka: poduzeće „Ivanal“
[27.] www.knjigovodstvo.net
[28.] Proraĉun plaća napravljen je prema preporukama poduzeća „Ivanal“
[29.] http://www.jadranska-banka.hr/Default.aspx?sifraStranica=741
[30.] www.alibaba.com, www.w3c.org, http://www.tradekey.com/
[31.] http://www.lme.com/
[32.] www.hok.hr

30