VISOKO OBRAZOVANJE KAO FAKTOR RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE

Kandidat Mentor
Mr.sc.Ekinović Jasminka Prof.dr.sc.Sadik Bahtić

Kiseljak, oktobar 2017

 STRUKTURA DOKTORSKOG RADA

SADRŽAJ

SAŽETAK...................................................................................................................3

SUMMARY .......................................................................................................3

1.UVODNA RAZMATRANJA

1.1.Problem i predmet istraživanja

1.2.Ciljevi istraživanja...........................
1.3.Definisanje hipoteze istraživanja.........................
1.4.Metode istraživanja........................................

2. OSNOVI VISOKOG OBRAZOVANJA

2.1. Značaj visokog obrazovanja u BiH
2.2. Sistem obrazovanja u BiH
2.3. Strateški razvoj visokog obrazovanja u BiH

1. ZAKLJUČAK……………………………………………………………….…….......9

2. LITERATURA………………………………………....…………………………....10
SAŽETAK

Dosadašnja istraživanja su pokazala da visoko obrazovanje ima ogromnan značaja za

kulturološki, društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Jako visoko obrazovanje tj.
jaka akademska zajednica atvara pozitivnu klimu koja privlači domaće i strane investicije što
rezultira stabilnijem razvoju Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina se pridružila
Bolonjskom procesu 2003.godine i od tada je napravila značajan napredak.

Predmetno istraživanje se zasniva na pretpostavci da nezaposlenost u Bosni i Hercegoviniima

ima direktan uticaj na razvoj Bosne i Hercegovine. Empirijska istraživanja u okviru
doktorskog rada su usmjerena na stepen usklađenosti obrazovnog sistema u Bosni i
Hercegovini kao glavnog aktera ponude radne snage i Službi za zapošljavanje kao ključnih
institucije za potrebe na tržištu rada. Shodno tome u radu ćemo utvrditi na koji način
obrazovni sistem može uticati na razvoj Bosne i Hercegovine jao i u kojoj mjeri tržište rada
može poboljšati strukturu ponude određenbim visoko obrazovnim kadrovima i utvrdit odnos
Službe za zapošljavanje i institucija visokog obrazovanja.
1.1.PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Razvoj visokog obrazovanja ima ogroman značaj za društveni i ekonomski razvoj Bosne i
Hercegovine. Predmet proučavanja ovog rada je ukupan razvoj društva koji se bazira na
teorijskom i empirijskom stanju visokog obrazovanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
Doprinos visokog obrazovanja za razvoj u Bosni i Hercegovini je od krucijalnog značaja.
Obrazovanje doprinosi ukupnom razvoju kroz :
1) povećanje obrazovanja radno sposobnog stanovništva direktno smanjuje mogućnost duže
nezaposlenosti;
2) stanovništvo koje je visoko obrazovano omogučava bržu primjenu, transfer tehnologije,
znanja i nauke prema privredi i društvu.

Problem ekonomskog rasta i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini karakteriše visoka stopa

nezaposlenosti kao njen najveći socijalni i ekonomski problem. Dosadašnja istraživanja
neusklađenosti obrazovnog sistema sa zahtjevima tržišta rada u BiH su fokusirana na potrebe
poslodavaca za određenim visoko stručnim kadrovima. Neusklađenost između obrazovnih
politika i zahtjeva tržišta rada u BiH ogleda se u nedostatku visoko obrazovnog kadara
potrebnog za tržište rada, što utiče na povećanje stope nezaposlenosti. Postojeća struktura
kadrova na tržištu rada dovodi radnu snagu u dugoročan nepovoljan status a privredu BiH čini
dugoročno nekonkurentnom. Novi pristup rastu i razvoju privrede zasniva se na efikasnijem
korištenju ljudskih resursa. Dugoročna politika u visokom obrazovanju treba da zadovolji
dugoročne potrebe tržišta rada za visoko obazovnim kadrovima. Otklanjanjem ovog
problema visoko obrazovanje bi utjecalo na ukupni razvoj u BiH.

Predmetnim istraživanjem neophodno je:

a)utvrditi stepen usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada;

b) utvrditi na koji način obrazovni sistem može uticati na razvoj u BiH i

c) utvrditi u kojoj mjeri tržišta rada mogu poboljšati strukturu ponude određenim visoko
obrazovnim kadrovima i utvrditi međuodnos Službi za zapošljavanje i institucija visokog
obrazovanja.
Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, kao i nedostatak adekvatnih
politika na tržištu rada u Bosni i Hercegovini utiće na povečanu stopu nezaposlenosti a sam
tim na nepovoljan razvoj u BiH.

Koordiniran pristup svih aktera na tržištu rada u rješavanju problema strukture nezaposlenosti
povećava efikasnost tržišta rada a samim tim ima za posljedicu povećanja rasta i razvoja
preduzeća , što u krajnjoj konsekvenci ima direktan uticaj na ukupan razvoj.

Problem istraživanja:Nivo usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada za

visoko obrazovnim kadrovima.

Predmet istraživanja:U kojoj mjeri upisna politika u visoko obrazovnim institucijama

zadovoljava dugoročne potrebe tržišta rada za visoko obrazovnim kadrovima.
1.2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Na osnovu predmeta istraživanja mogu se istaknuti ciljevi istraživanja:

-utvrditi stepen usklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada;

-utvrditi u kojoj mjeri obrazovni sistem može uticati na ukupan razvoj u BiH;

-utvrditi kako institucije na tržištu rada mogu poboljšati strukturu ponude za traženjem
određenih visoko obarazovnih kadrova.

Ova disertacija treba teorijski i praktično da da doprinos koji se ogleda, prije svega u
-potvrđivanju značaja upisne politike u visoko školskim institucijama na ukupan razvoj BiH;
-identifikaciji grupe stanovnika koji su visoko obrazovani, što omogučava bržu primjenu,
transfer tehnologije, znanja i nauke prema privredi i društvu.
1.3.DEFINISANJE HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

Hipoteza: Zemlje koje imaju razvijen sistem visokog obrazovanja imaju veću šansu da
ostvare veće stope ukupnog razvoja.

Tako postavljena temeljna hipoteza implicira i više pomoćnih hipoteza , kao primjer:

H1:Način na koji institucije visokog obrazovanja komuniciraja sa institucija za zapošljavanje

rezultira veču stopu rasta;

H2:Upisna politika u visokom obrazovanju može poboljšati brže zapošljavanje na tržištu rada.
1.4.METODE IATRAŽIVANJA

Polazni osnov analize i donošenje određenih zaključaka temelji se na sekundarnim i

primarnim izvorima podataka.

Sekundarni izvori podataka odnose se na postojeću dokumentaciju predmeta istraživanja.

Primarni podaci će biti prikupljeni od studenata, preduzeća i službe za zapošljavanje koristeći

metod anketnog procesa i istrumenta istraživanja u vidu ankete.

Naučne metode koj će biti korištene: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize,
statistička metoda i grafičko prikazivanje statističkih podataka i komparativna metoda.
 2.OSNOVI VISOKOG OBRAZOVANJA

Sistem visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine sastoji se od osam univerziteta (Univerzitet

u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Mostaru, Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet
"Džemal Bijedić" Mostar, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Univerzitet u Bihaću u
Univerzitet u Zenici) sa oko 90 fakulteta. Postoje 22 privatne visokoobrazovne institucije i
Zakon o visokom obrazovanju (usvojen u julu 2007. godine) podjednako tretira privatne i
javne visokoobrazovne institucije.

Sistema visokog obrazovanja u BiH se zasniva na principima Bolonjske deklaracije. Visoko

obrazovanje u BiH je organizovano po sistemu prenosivih bodova (ECTS) i ima tri nivoa:

 Prvi ciklus je dodiplomski studij koji obično traje 3 do 4 godine i nosi ukupno 180 do
240 ECTS bodova. Po završetku dodiplomskog studija, studentima se dodjeljuje titula
bachelor sa dodatkom oblasti koja je završena.
 Drugi ciklus je postdiplomski studij, koji traje 2 godine i nosi 120 ECTS bodova i
titulu magistra umjetnosti ili nauka.
 Treći ciklus je doktorski srudij i traje 3 godine, a nakon završetka ovog studija
dodjeljuje se titula doktora umjetnosti ili nauke.

Univerzitet može, osim ovih zvanja, ponuditi i specijalističke studije u trajanju od jedne ili
dvije godine, kojim se može steći zvanje specijalista određene oblasti kao što je medicina.

U skladu sa zakonima i propisima, institucije visokog obrazovanja finansiraju vlasti RS-a ili
FBIH. Aktivnosti visokog obrazovanja se na taj način upravljaju zakonima RS-a ili FBIH, dok
na državnom nivou Ministarstvo civilnih poslova preuzima zadatak da koordinira aktivnosti
visokog obrazovanja oba entiteta.
 2.1. Značaj visokog obrazovanja u BiH

Visoko obrazovanje je od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu. Značaj obrazovanja i

saradnja u obrazovanju s ciljem jačanja stabilnih, miroljubivih i demokratskih društava je
univerzalno priznat kao najvažniji, utoliko više s obzirom na situaciju u Europi.

Bosna i Hercegovina prihvata strateške ciljeve europskog područja visokog obrazovanja

izražene u deklaraciji europskih ministara visokog obrazovanja iz Bologne (1999. godine).

Prva visokoškolska ustanova u Travniku je bio Bogoslovni teološki studij, osnovan 1890.
godine. U novoj povijesti, od Daytonskog sporazuma, grad Travnik kao kulturno, političko i
administrativno središte Kantona, a i cijeli Kanton bio je jedini centar u Bosni i Hercegovini
bez sveučilišta. S tom spoznajom, skupina znanstvenih djelatnika, gospodarstvenika i
entuzijasta 2006. godine podnose zahtjev Ministarstvu za osnivanjem fakulteta.
Tadašnji saziv Vlade Kantona i Ministarstvo, imajući u vidu sve naprijed izneseno, imali su
viziju i hrabrost donijeti ekonomsko-političko-upravnu odluku da se na području Kantona
može utemeljiti visoko školstvo u privatnom vlasništvu, prihvaćajući praksu suvremenog.

Cilj i značaj uspostave visokog školstva na području Bosne i Hercegovine je:

1. U globaliziranom društvu obrazovanje približiti mladim Bosne i Hercegovine;

2. da studiranje bude jeftinije;
3. da se mladi ljudi ne iseljavaju iz Bosne i Hercegovine;
4. da studiranjue bude jeftinije;
5. da se može studirati uz rad i bez velikih putovanja;
6. da se pruži građanima Bosne i Hercegovine da uživaju korist obrazovanja cijeli život-
cijeloživotno učenje

Sam termin „visoko obrazovanje“ znači obrazovanje nakon srednje škole koje vodi do
međunarodno priznatog stupnja visokog obrazovanja, a pristup visokom obrazovanju
imaju svi oni koji su završili četverogodišnju srednju školu u Bosni i
Hercegovini. Postupkom nostrifikacije i ekvivalencije te utvrđivanjem adekvatnog
obrazovanja studiranju na području Kantona mogu pristupiti i kandidati iz inozemstva.
2.2. Sistem obrazovanja u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini visoko obrazovanje je regulisano Okvirnim zakonom o visokom

obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07, 59/09). Ovim
zakonom utvrđena je:

 organizacija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini,

 odgovornost nadležnih vlasti u ovoj oblasti,
 ustanovljena su tijela za provođenje zakona i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine,
 te način osiguravanja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja.

Zakonom su ustanovljeni osnovni principi i standardi za sticanje visokog obrazovanja u Bosni

i Hercegovini, u skladu s relevantnim odredbama Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava
i osnovnih sloboda (ETS No. 5, 1950.) i njenih protokola, Preporukom Komiteta ministara
Vijeća Evrope o priznavanju i ocjeni kvaliteta privatnih visokoškolskih ustanova [R(97)1],
Preporukom o pristupu visokom obrazovanju [R(98)3] i Preporukom o istraživačkom zadatku
univerziteta [R(2000)8] i drugim relevantnim principima međunarodno priznatih pravnih
instrumenata čija je država ugovornica i Bosna i Hercegovina, te u skladu s Konvencijom
Vijeća Evrope/UNESCO-a o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskoj
regiji (ETS No. 165, 1997.).

Na osnovu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju izvršeno je usklađivanje Zakona o

visokom obrazovanju u Republici Srpskoj, deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Brčko distriktu Bosne i Hercegovine čime je Bosna i Hercegovina u potpunosti prešla na
Bolonjski sistem obrazovanja.

Vrste visokoškolskih ustanova

U Bosni i Hercegovini visokoškolske ustanove su univerziteti i visoke škole. Termin

«univerzitet»:

 ograničen je na visokoškolske ustanove koje se bave i nastavnim i istraživačkim;

radom, koje nude akademske stepene sva tri ciklusa, sa ciljevima koji uključuju;
 unapređenje znanja, misli i školstva u Bosni i Hercegovini, obrazovni, kulturni,
društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, promociju demokratskog
građanskog društva i postizanje najviših standarda nastave i istraživačkog rada;
 odnosi se na visokoškolsku ustanovu koja realizira najmanje pet različitih studijskih
programa iz najmanje tri naučne oblasti – prirodne nauke, tehničke nauke,
biomedicina i zdravstvo, biotehničke nauke, društvene nauke i humanističke nauke.

Univerzitet može imati organizacione jedinice, kao što su: fakulteti, akademije, visoke škole
ili naučni instituti, koje izvode nastavni, naučnoistraživački i umjetnički rad u jednoj ili više
obrazovnih i naučnih oblasti.

Termin «visoka škola»:

 ‐ ograničen je na visokoškolsku ustanovu koja je akreditirana za davanje diploma i

stepena prvog ciklusa, sa ciljevima koji uključuju pripremu i obuku pojedinaca za
stručni, ekonomski i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine i promociju demokratskog
građanskog društva, te postizanja visokih standarda nastave i učenja;
 ‐ odnosi se na visokoškolsku ustanovu koja realizira najmanje jedan studijski program
iz jedne naučne oblasti i ispunjava druge uvjete u skladu sa zakonom.

Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH propisano je da teološki fakulteti, visoke

teološke škole i akademije mogu biti u sastavu univerziteta što se reguliše posebnim
ugovorom. Do prelaska na Bolonjski sistem obrazovanja postojale su i više škole koje su
pružale dvogodišnje strukovno obrazovanje.

Organizacija visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:

 prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija [the degree of
Bachelor] ili ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog
studija nakon sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje sa
najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova,
 drugi ciklus vodi do akademskog zvanja master ili ekvivalenta, stečenog nakon
završenog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60
 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS
bodova, i
 reći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i
vrednuje se sa 180 ECTS bodova.

Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.

Iz odredbi stava 1. ovog člana izuzima se studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu koji
se vrednuje do 360 ECTS bodova.

Diplomantima se nakon završetka studijskog programa dodjeljuje diploma i akademski naziv

u skladu sa ranije odobrenim studijskim programom.

Relacija između predbolonjskih i bolonjskih studijskih programa i kvalifikacija je definisana

Odlukom o usvajanju Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini ("Službeni
glasnik BiH", broj 31/11). Odlukom su dati nivoi Osnova kvalifikacijskog okvira u BiH.

Odnos prema
Raniji sistem u Bosni i Hercegovini zasnovan
ISCED nivoima i Osnove kvalifikacijskog okvira
na stepenima stručne spreme
EKO-u (EQF)
Stepen
ISCED EKO Završno
Kvalifikacija Nivo stručne Završna škola Kvalifikacija
nivo (EQF) obrazovanje
spreme
Prvi ciklus
Bachelor ili
Viša stručna
5B 6 visokog 6 VI. Viša škola
sprema - VŠS
Baccalaureat
obrazovanja
Drugi ciklus Fakultet osnovne Visoka stručna
VII./1
5A 7 Master visokog 7 studije sprema - VSS
obrazovanja VII./1 Specijalizacija Magistar specijalist
5 Treći ciklus VII./2 Magisterij Magistar nauka
Doktor
8 Doktorat visokog 8
6 VIII. Doktorat
obrazovanja nauka

Odluka napominje da će se odnos između postojećeg sistema u Bosni i Hercegovini koji je

zasnovan na stepenima stručne spreme i kvalifikacija definisanih Evropskim kvalifikacijskim
okvirom detaljnije razrađivati i definisati izmjenama i dopunama postojećih zakona te po
potrebi i posebnom zakonskom regulativom i podzakonskim aktima.

Pristup visokom obrazovanju

Minimalni uslov za pristup visokom obrazovanju je završena četverogodišnja srednja škola u

Bosni i Hercegovini. Visokoškolske ustanove u skladu sa Zakonima o visokom obrazovanju i
statutima visokoškolskih ustanova mogu propisati i druge uslove za pristup visokom
obrazovanju.

Sistemi ocjenjivanja

Postoje dva sistema ocjenjivanja.

Prvim sistemom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere znanja
vrednuje se i ocjenjuje ocjenama u sistemu ocjenjivanja od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) dok
se drugim sistemom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i u drugim oblicima provjere
znanja vrednuje se i ocjenjuje ocjenama u sistemu ocjenjivanja od 5 (nedovoljan) do 10
(izvrstan) te ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sistemu ECTS-a.

Sistemom ocjenjivanja uspjeh studenta na ispitu i drugim oblicima provjere znanja vrednuje
se i ocjenjuje u sistemu ocjenjivanja od nedovoljan (5) do izvrstan (10) te ECTS skalom
ocjenjivanja (ocjenama od A do F) u sistemu ECTS-a, prema sljedećem:

a) ocjena izvrstan (10) odgovara ocjeni A u skali ECTS-a, i obrnuto;

b) ocjena vrlo dobar (9) odgovara ocjeni B u skali ECTS-a, i obrnuto;

c) ocjena dobar (8) odgovara ocjeni C u skali ECTS-a, i obrnuto;

d) ocjena zadovoljava (7) odgovara ocjeni D u skali ECTS-a, i obrnuto;

e) ocjena dovoljan (6) odgovara ocjeni E u skali ECTS-a, i obrnuto;

f) ocjena nedovoljan (5) odgovora ocjeni F u skali ECTS-a, a ocjene F i FX u skali ECTS-a
prevode se u ocjenu nedovoljan (5).

Prolazne ocjene su: izvrstan 3.(10), vrlo dobar (9), dobar (8), zadovoljava (7) i dovoljan (6).
2.3. Strateški razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovinie

2.3.1 Misija

Misija je obaveza ili zadatak Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.Zdatak Federalnog

ministarstva obrazovanja i nauke u periodu od 2012. do 2022. godine će biti da:
 učestvuje u realizaciji programa razmjene studenata dodiplomskog, postdiplomskog i
doktorskog studija, te akademske razmjene;
 obavlja savjetodavne poslove na uspostavljanju održivog sistema finansiranja visokog
obrazovanja, kao i sistema finansiranja studentskog standarda;
 prati i koordinira implementacije odredbi međunarodnih konvencija, sporazuma i
drugih dokumenata u oblasti visokog obrazovanja, koje je preuzela Bosna i
Hercegovina;
 daje podršku nastavno-naučnim procesima u dodiplomskoj, postdiplomskoj nastavi i
doktorskom studiju, kao i obrazovanju u specijalističkim disciplinama, cjeloživotnom
učenju i učenju na daljinu;
 pruža podršku i prati implementaciju standarda i normativa u visokom obrazovanju;
 daje podršku razvoju akademske i bibliotečke mreže;
 usko sarađuje sa nadležnim kantonalnim, entitetskim i državnim vlastima na polju
 visokog obrazovanja, koordinira međuuniverzitetsku saradnju u cilju reforme sistema
 visokog obrazovanja; radi na podizanju kvaliteta studija;
 inicira i pruža podršku uspostavljanju i učvršćivanju veza između visokoškolskih
ustanova u Federaciji BiH i visokoškolskih ustanova u drugim dijelovima Bosne i
Hercegovine.

2.3.2. Vizija
Viziju definiramo kao zamisao Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o željenom
učinku, a u skladu sa postojećim zakonskim okvirima.
Dalekosežna zamisao Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za period od 2012. do
2022.godine važan je dio, i neophodan za održivi razvoj, a posebno s aspekta ostvarivanja
definirane misije.Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će u periodu od 2012. do 2022.
godine biti oslonac visokoškolskim ustanovama u njihovom nastojanju da se približe
Evropskom prostoru visokog obrazovanja. Kroz realizaciju niza aktivnosti predviđenih
strateškim ciljevima, a u skladu sa ustavnim ovlastima, Federalno ministarstvo obrazovanja i
nauke će imati jaku savjetodavnu i koordinirajuću ulogu, povezivajući visokoškolske
ustanove, kantonalna ministarstva, a u cilju zajedničkog interesa, razvoja visokog obrazovanja
u Federaciji Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će igrati važnu
ulogu u osposobljavanju kvalitetnog kadra kao osnovnog resursa konkurentne ekonomije u
Federaciji BiH zasnovane na znanju.

2.3. Strateški ciljevi

Satrateški cviljevi razvoja visokoškolskog obrazovanju su:

 Funkcionalna integracija visokoškolskih ustanova;
 Uspostavljanje i razvoj sistema praćenja i osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju;
 Tješnje povezivanje visokog obrazovanja sa naučnoistraživačkim radom;
 Mobilnost studenata i nastavnog osoblja; Uvoñenje dodatka diplome;
 Unapreñenje studentskog standarda.

Na osnovu utvrđene vizije, misije, a u skladu sa zakonskim i ekonomskim okvirom, Federalno

ministarstvo obrazovanja i nauke predlaže strateške ciljeve predviđene za period od 2012. do
2022.godine.

Potrebno je da svaki univerzitet donese strategiju vlastitog razvoja, koja će se, uz uvažavanje
prethodnog, fokusirati i na:
 Modernizaciju nastavnih planova i programa i uvođenje novih načina poučavanja i
oblika rada;
 Osiguranje moderne infrastrukture i opreme;
 Podsticanje diplomiranja u studijskom roku;
  Povezanost nastavnog sa naučnoistraživačkim radom na svim nivoima obrazovanja;
 Stalnu obnovu i podmlađivanje nastavnog i naučnog kadra;
 Objektivizaciju ocjenjivanja studenata;
 Povećanje broja visokoobrazovanih grañana u Bosni iHercegovini;
 Usklađivanje upisne politike sa potrebama tržišta

Kratkoročni ciljevi:

 Provodi se proces implementacije Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i

Hercegovini;
 Sačinjena studija o razlozima velikog broja prekidaškolovanja i niskoj stopi
završavanja visokog obrazovanja;
 Dizajniran i obavezan Dodatak diplome;
 Ustanovljen magistarski studij u skladu sa Bolonjsim procesom;
 Razvijena institucionalna mreža (Institutional contact points) za istraživanje i razvoj
na svim visokoobrazovnim institucijama.

Srednjoročni ciljevi:

 Ustanovljena agencija za razvoj visokog obrazovanjai osiguranje kvaliteta i

uspostavljen sistem osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju;
 Ustanovljen centar za informiranje i priznavanje dokumenata i uspostavljen sistem
priznavanja stranih visokoobrazovnih diploma;
 Implementirana funkcionalna integracija univerziteta;
 Izvršena vanjska evaluacija kvaliteta visokoškolskih programa i institucija;
 Provedena modularizacija studijskih i nastavnih programa;
 U potpunosti implementirana Lisabonska konvencija;
 Ustanovljen doktorski studij.

Dugoročni ciljevi:
  Završen proces uključivanja BiH visokog obrazovanjau Evropski prostor visokog
obrazovanja i istraživanja, sa efikasnim stopama upisa i završavanja i dovoljnim
fondovima za istraživanje i meñunarodnu obrazovnu i naučnu saradnju i razmjenu;
 Povećan upis studenata na 32%.
(Strateške pravce razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja, 2008.–2015.

Sl.novine broj__izdanje___godina)

Strateškim planiranjem razvoja Univerziteta u Zenici smatra se cjelovitost i usklađenost

mogućeg, opravdanog (potrebnog), održivog ekonomskog, društvenog (socijalnog),
okolišnog, prostornog i teritorijalnog prilagođavanja potrebama i na Zakonu zasnovanim
interesima zaposlenih i društva u cjelini. U tom smislu se pod razvojnim planiranjem
podrazumijeva proces kreiranja razvojnih ciljeva, tj. vizije željenog budueg stanja koja e biti
pretoena u razvojne ciljeve, i definiranje konkretnih koraka i resursa za postizanje tih ciljeva.

Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i predstavljaju široko postavljen smjer djelovanja u
upravljanju razvojem UNZE-a u ključnim procesima i aktivnostima koje se realiziraju
(nastavno-nauna, naunoistraživaka i razvojna, servis društvene zajednice).

Srednjoročni cilj je opis stanja koje se očekuje u nekoj oblasti visokog obrazovanja (u skladu
sa stanjem ekonomije ili društva) i u skladu je sa strateškim ciljevima za period od tri godine.

Izvršni sažetak Strategije Svrha razvoja visokog obrazovanja, naučnoistraživakog, razvojno-

inovativnog i stručnog rada u Zenici, kroz formu i organizacionu strukturu UNZE-a, jeste da
se na organiziran i prethodno osmišljen način iskoriste raspoloživi resursi i usmjere buduće
aktivnosti na planu razvoja nastavno-naunog (obrazovanja) i naunoistraživakog, razvojnog i
inovativnog rada. Osim toga, na ovaj način je moguće optimalno iskoristiti sve navedene
resurse u funkciji ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja Zenice i šire regije. Planirane
pretpostavke razvoja UNZE-a kao efikasnog univerziteta fundamentalnih i primijenjenih
nauka treba da budu kompatibilne zahtjevima društva budunosti, koje mora biti sposobno za
konkurenciju na svjetskom tržištu i koje će pokretati ukupan razvoj regije. Strateški cilj
razvoja visokog obrazovanja i naučnoistraživakog rada u ZDK je razvoj UNZE-a. Misija
UNZE-a uključuje pomaganje ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja unutar i izvan
granica regiona i države, osiguravaju i naučnu i tehniku podršku. Pri tome se UNZE uklapa u
nacionalne i internacionalne kriterije kvaliteta obrazovnih i naunih djelatnosti i rezultata.
Drugim riječima, svi rezultati nastavno-naunog, naunoistraživakog i strunog rada na UNZE-u
moraju sadržavati karakter univerzalnih vrijednosti koje se ne mjere samo regionalnim
kvalitativnim ocjenama. Vizija UNZE-a je da postane moderna i respektabilna visokoškolska
institucija, uključena u zajedniki akademski prostor Evrope i svijeta. Ovom vizijom UNZE bi
do 2020. godine trebao da stasa u fleksibilni univerzitet s 12-ak lanica (organizacionih
jedinica: fakulteta, instituta i dr.), koje će davati oko trideset vrsta diploma (studijske grupe) i
imati osam do deset hiljada studenata koji će živjeti i raditi u više funkcionalnih kampusa.
Kroz savremeni pristup projektovanju strategija razvoja, koji je uključivao primjenu
savremenih metoda i tehnika u programiranju strateškog razvoja, projektni tim UNZE-a je
došao do dokumenta koji treba da predstavlja temelj za osmišljen rad i razvoj u periodu
2015.- 2020. godina. U tom je kontekstu, nakon precizne analize i detekcije stanja, razrađen
program ključnih aktivnosti, koji e u svojoj operacionalizaciji ukljuivati strateške projekte,
aktivnosti i akcije, koje bi trebao provoditi budui centar za strateški razvoj UNZE-a. Za period
do 2020. godine simbolino je “prepoznato” 20 programa strateškog razvoja (tzv. “20
PROGRAMA RAZVOJA NA UNZE-u ZA 2020.“) kako slijedi: -

 Program mjera za poboljšanje regulative rada i inoviranje organizacione strukture;

 Program mjera za aktivno ukljuivanje u Evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA
-European Higher Education Area);
 Program mjera za razvoj novih studijskih odsjeka i fakulteta na UNZE-u;
 Program razvoja nastavnog i istraživakog osoblja;
 Program infrastrukturnog razvoja UNZE-a;
 Program marketinškog razvoja UNZE-a;
 Program sistemskog rješavanja položaja i uloge naučnoistraživakog i
razvojnoinoinovacijskog rada na UNZE-u i ZDK;
 Program jačeg uvezivanja naunoistraživakog i nastavno-naučnog procesa u svim
sferama;
 Program razvoja složenog sistema evaluacije naunoistraživakog i razvojno-
inovacijskog rada;
 Program razvoja magistarskih i doktorskih studija saglasnih stvarnim potrebama šire
društvene zajednice i aktuelnog stanja nauke u svijetu;
 Program jačanja internacionalizacije u segmentu naučnoistraživakog i
inovacijskorazvrazvojnog rada i ukljuivanja u Evropski istraživčaki prostor (ERA –
European Research AArea);
  Program sistemskog rješavanja položaja i uloge biblioteke i izdavake djelatnosti na
UNZE-u i ZDK;
 Program transformacije UNZE-a od predavakog ka preduzetnikom univerzitetu; -
 Program jačanja na internacionalizacije UNZE-a;
 Program privlačenja stranih studenata za studiranje na UNZE-u;
 Program razvoja upravljanja sistemom kvaliteta (QMS) na UNZE-u: od reaktivne do
proaktivne faze;
 Program pune inkorporiranosti UNZE-a u sistem Bolonjskog procesa – Bolonja 2020;
 Program sistemskog razvoja IKT-a na UNZE-u vođen od CIT-a;
 Program sistemskog rješavanja finansiranja UNZE-a;
 Program punog ukljuivanja studenata u sve sfere života i rada – preuzimanje prava, ja
studenata u sve sfere života i rada – preuzimanje prava, odgovornosti i obaveza.

Strateška očekivanja su jasno i precizno elaborirana. Ona se ne mogu ispuniti bez uvjeta koji
su nužni za njihova ispunjenja. Nastavnici, saradnici i studenti, sa svoje strane, garantiraju da
će sve učiniti da ispune očekivanja i zadatke koji se postavljaju pred njih. Najveći broj
preduvjeta ne leži u sferama odluivanja i odgovornosti niti rukovodstva niti zaposlenih na
UNZE-u. Ako taj dio preduvjeta ostane i dalje dio obeanja, definirana strateška polja
djelovanja ostat će samo lijepi skup želja. Sve zainteresovane strane ('stakeholderi') su manje-
više saglasne da: “Strateški cilj razvoja visokog obrazovanja i naunoistraživakog rada u
Zeniko-dobojskom kantonu treba biti razvoj UNIVERZITETA U ZENICI”.

Misija Univerziteta u Zenici zasnovana je na tri osnovne komponente visokoškolskih

institucija: -

 nastavno-naučni (obrazovni) rad;

 naunoistraživaki rad;
 servis društvene zsajednice.

Ove tri komponente visokog obrazovanja međusobno su uvjetovane, ali se radi lakšeg
sagledavanja i upravljanja procesima na Univerzitetu mogu rašlaniti na sljedeći način:

 obrazovanje, i kroz nastavni i kroz naunoistraživaki proces, visokokvalitetnih,

mladih stručnjaka (studenata), ali i odraslih, u svim oblastima nastave koji postoje
 na Univerzitetu, tako da mogu biti produktivni u svojim postojećim i budućim
aktivnostima;
 kontinuirano praenje i unapređivanje naučnoistraživakog, razvojnog i inovacijskog
rada na Univerzitetu; osposobljavanje (obrazovanje) i uključivanje što večeg broja
mladih ljudi (asistenata i drugog podmlatka) u ovaj proces;
 povezivanje Univerziteta s okolinom, privrednim i kulturnim zbivanjima kojima se
stvaraju pretpostavke da UNZE bude istinski lider regiona i organizacija koja je
ukljuena u sva važna zbivanja kao generator promjena i razvoja.

Misija UNZE-a uključuje pomaganje ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju unutar i

izvan granica regiona i države putem pružanja naune i tehnike podrške. Pri tome se UNZE
uklapa u nacionalne i internacionalne kriterije kvaliteta obrazovnih i naučnih djelatnosti i
rezultata. Drugim riječima, svi rezultati nastavno-naučnog, naučnoistraživakog i stručnog rada
na UNZE-u moraju sadržavati karakter univerzalnih vrijednosti koje se ne mjere samo
regionalnim kvalitativ kvalitativnim ocjenama.

Vizija Univerziteta u Zenici je da postane moderna i respektabilna visokoškolska institucija,

uključena u zajednički akademski prostor Evrope i svijeta. Ovom vizijom UNZE bi do 2020.
godine trebao da stasa u fleksibilni univerzitet s 12-ak organizacionih jedinica: (fakulteta,
instituta i dr.), koji će davati oko trideset vrsta diploma (studijske grupe) i imati od osam do
deset hiljada studenata, koji e živjeti i raditi u više funkcionalnih kampusa.

Svrha razvoja visokog obrazovanja, naunoistraživakog, razvojno-inovativnog i stručnog rada

u Zenici, kroz formu i organizacionu strukturu UNZE-a, jeste da se na organiziran i prethodno
osmišljen način iskoriste raspoloživi resursi i usmjere budue aktivnosti na planu razvoja
nastavno-naučnog (obrazovanja), naučnoistraživakog, razvojnog i inovativnog rada. Osim
toga, na ovaj način je moguće optimalno iskoristiti sve navedene resurse u funkciji
ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja Zenice i šire regije.

Ključni strateški zadaci (programi, projekti, aktivnosti) Kljuni strateški zadaci iz ove oblasti,
na kojima se mora raditi u narednom periodu, su definiranje srednjoronih programa OJ i
UNZE-a kao cjeline. Ovi programi treba da definiraju projekte, projektne zadatke i timove s
aktivnostima na kojima e se raditi u narednom strateškom periodu. To je: Program pune
inkorporiranosti UNZE-a u sistem Bolonjskog procesa – Bolonja 2020.
3.FINANSIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

3.1.Modeli finansiranja visokog obrazovanja

2.2.Javno finasiranje

2.3.Ostali izvori finasiranja

Izvori

www.mozks_ks.ba/Home/_DohvatiKategoriju/50

bs.wikipedia.org

cip.gov.ba/bs/visoko-obrazovanje

Literatura

FMON „STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA VISOKOG OBRAZOVANJA U FEDERACIJI

BOSNE I HERCEGOVINE OID 2012 DO 2022.GODINE

„SINERGIJA I PARTNERSTVO"Mostar, decembar 2012. godine .

STRATEGIJA RAZVOJA UNZE-a 2015-2020.godine, Zenica 2015.godine