Professional Documents
Culture Documents
Doboj
Ovlašteni zastupnik za BiH firme varstroj, Lendava, SLOVENIJA.
Mr Milan Milotić
PRIRUČNIK
za zavarivače
2. Dopunjeno izdanje
Gasno zavarivanje
REL
MIG/MAG
WIG (TIG)
Autogeno i plazma rezanje
Mr Milan Milotić, dipl.inž.
PRIRUČNIK ZA ZAVARIVAČE
2. Dopunjeno izdanje
Gasno zavarivanje
REL
MIG/MAG
WIG (TIG)
Autogeno i plazma rezanje
МИЛОТИЋ, Милан
Priručnik za zavarivače / Milan Milotić . – 2.
dopunjeno izd. – Doboj : Saobraćajni fakultet,
2008 . – 107 str . ; ilustr . ; 30 cm
ISBN 978-99955-36-06-0
Predgovor ........................................................................................... 9
1. OSNOVNI POJMOVI U ZAVARIVANJU ..................................................... 11
1.1 Označavanje i predstavljanje zavarenih spojeva na crtežu ............................... 14
2. POSTUPCI ZAVARIVANJA .......................................................................... 19
2.1 GASNO ZAVARIVANJE (311) ...................................................................... 19
2.1.1 Aparatura za zavarivanje .................................................................................. 19
2.1.2 Primjena postupka ............................................................................................ 22
2.1.3 Dodatni materijali i topitelji ............................................................................. 24
2.1.4 Tehnologija gasnog zavarivanja ....................................................................... 25
2.1.5 Izbor parametara zavarivanja ............................................................................. 27
2.1.6 Podešavanje plamena acetilena ......................................................................... 28
2.1.7 Podešavanje plamena za rezanje MAPP gasom ............................................... 30
2.2 SPECIJALNI GASNO-PLAMENI POSTUPCI ............................................... 33
2.3 E (REL) POSTUPAK- RUČNO ELEKTROLUČNO
ZAVARIVANJE OBLOŽENOM ELEKTRODOM (111) ................................ 35
2.3.1 Primjena postupka ............................................................................................ 35
2.3.2 Obložene elektrode za E postupak .................................................................... 36
2.3.2.1 Označavanje elektroda ....................................................................................... 37
2.3.2.2 Čuvanje i skladištenje elektroda ....................................................................... 43
2.3.3 Izvođenje spoja ................................................................................................. 43
2.3.4 Vrste i izvori struje, uređaji i oprema za E postupak ........................................ 45
2.3.5 Tehnologija zavarivanja ................................................................................... 48
2.3.5.1 Tehnika zavarivanja ........................................................................................... 51
2.4. MAG/MIG POSTUPAK- ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE
TOPLJIVOM ELEKTRODNOM ŽICOM U ZAŠTITI GASA ....................... 53
2.4.1 Prenos dodatnog materijala ............................................................................... 54
2.4.2 Zaštitni gasovi ................................................................................................... 57
2.4.3 Žica za zavarivanje ........................................................................................... 59
2.4.4 Izvori struje i uređaji za zavarivanje ..................................................................59
2.4.5 Tehnologija zavarivanja ....................................................................................63
2.4.6 Tehnika zavarivanja ..........................................................................................66
2.5 TIG POSTUPAK- ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE
NETOPLJIVOM ELEKTRODOM U ZAŠTITI INERTNOG GASA ...................71
2.5.1 Vrste izvora struje .............................................................................................72
2.5.2 Netopljive elektrode ..........................................................................................74
2.5.3 Dodatni materijal- žica za zavarivanje ..............................................................76
2.5.4 Zaštitni gasovi i mlaznice ..................................................................................76
2.5.5 Uređaj za zavarivanje ........................................................................................78
2.5.6 Tehnologija zavarivanja ....................................................................................79
2.5.7 Tehnika zavarivanja ...........................................................................................81
2.5.8 Zaštita korijenog prolaza ...................................................................................83
2.5.9 Modifikovane varijante TIG zavarivanja ..........................................................85
2.5.10 Podešavanje aparata za TIG postupak ...............................................................87
2.6 ZAVARIVANJE PLAZMOM ...........................................................................90
2.6.1 Tehnika zavarivanja plazmom ............................................................................92
3. TERMIČKO REZANJE (PRIPREMA IVICA ŽLIJEBA) ................................93
3.1 Gasno rezanje ....................................................................................................93
3.1.1 Uređaj za gasno rezanje .....................................................................................94
3.1.2 Tehnologija gasnog rezanja ...............................................................................97
3.1.3 Rezanje pojedinih materijala .............................................................................98
3.1.4 Rezanje metalnim prahom ...............................................................................100
3.1.5 Rezanje pomoću topitelja ................................................................................101
3.1.6 Specijalne tehnike gasnog rezanja ...................................................................101
3.1.7 Greške pri gasnom rezanju ..............................................................................103
3.2 ELEKTROLUČNO REZANJE .......................................................................104
3.3 REZANJE PLAZMOM ...................................................................................105
3.3.1 Primjena postupka ............................................................................................106
3.3.2 Izvori struje za rezanje plazmom ......................................................................107
3.3.3 Modifikacije postupka rezanja plazmom ......................................................... 107
3.3.4 Gasovi za obrazovanje plazme ........................................................................ 109
3.3.5 Smjer rezanja .................................................................................................. 109
3.3.6 Kvalitet reza ..................................................................................................... 110
3.3.7 Plazma rezačice ............................................................................................... 111
3.4 REZANJE LASEROM ................................................................................... 116
Literatura ....................................................................................................... 117
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Pod zavarenim spojem se podrazumijeva konstruktivna cjelina, sl. 1, koju čine os-
novni metal (1) i metal šava, ili skraćeno šav, kod koga se razlikuju lice šava (2), naličje
šava (3), korijen šava (4) i ivica šava (8), sl. 1.a. Kod postupaka zavarivanja topljenjem šav
nastaje očvršćavanjem istopljenog osnovnog i dodatnog metala ili samo osnovnog metala.
Dio osnovnog metala, koji se topi u procesu zavarivanja i ulazi u sastav metala šava, zove se
uvar (5), čija je granica obilježena sa (6), sl. 1.a, a dubina sa (9), sl. 1.b. Zona uticaja
toplote (ZUT), označena sa (7) na sl. 1.a, je onaj dio osnovnog metala, koji je pod uticajem
zagrijavanja i hlađenja pretrpio izvjesne strukturne promjene, ali ispod temperature
topljenja. Na sl. 1. prikazane su i osnovne dimenzije šava: širina (11), debljina (12) i nad-
višenje (10), i to za slučaj sučeonog, sl. 1.b, i ugaonog spoja, sl. 1.c, kao i za navareni sloj,
sl. 1.d, kod koga je bitna i njegova debljina (13).
a) b) c) d)
Slika 1. Osnovni elementi zavarenog spoja
Prije zavarivanja potrebno je pripremiti ivice osnovnog metala, čime se dobija žlijeb za
zavarivanje, čiji su osnovni pojmovi definisani standardom, sl. 2. Najčešće korišćeni
žljebovi i izgledi odgovarajućih šavova su dati u tab. 1.
-11-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
1 - stranica žlijeba
2 - korijen žlijeba
3 - oštri korjen žlijeba
4 - tupi korjen žlijeba
5 - razmak u korjenu žlijeba
6 - zatupljenje korjena žlijeba
7 - otvor žlijeba
8 - širina otvora žlijeba
9 - ugao otvora žlijeba
10 - ugao zakošenja žlijeba
Slika 2. Osnovni elementi žlijeba
I J
V X
HV K
Y duplo U
-12-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Prema obliku lica šava razlikuju se ravni, udubljeni i ispupčeni šavovi, sl. 4, a prema
kontinuitetu šavovi se dele na neprekidne, sl. 5a i isprekidane, sl. 5b, koji mogu da budu
simetrični, sl. 5c, ili nesimetrični, sl. 5d.
a) neprekidni b) isprekidani
c) simetrično d) nesimetrično
-13-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
d) nadglavni
a) horizontalni b) horizontalno
vertikalni c) vertikalni
-14-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Brojčana oznaka sadrži najbitnije podatke u zavisnosti od vrste spoja, oblika i kontinu-
alnosti šava, i po pravilu se sastoji od dva broja, odvojena crticom, prvi za kote presjeka
šava, a drugi za dužinu šava. Primjeri označavanja neprekidnih spojeva su dati u tab. 6
(sučeoni), gde su prikazani jednostrani "I" spoj, dvostrani "X" spojevi (simetrični i nesi-
metrični), jednostrani udubljeni i dvostrani simetrični ravni spoj, a od isprekidanih spojeva
su prikazani sučeoni "I" i ugaoni "T" spoj. Kompletna oznaka zavarenog spoja još sadrži i
brojčanu oznaku postupka zavarivanja, u skladu sa podacima iz tab. 5.
-15-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) sučeoni ″V″
-16-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
-17-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
-18-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
2. POSTUPCI ZAVARIVANJA
Danas se smatra da je 98 postupaka zavarivanja osvojeno i primijenjeno u praksi, uklju-
čujući lemljenje, kao što je definisano u standardu ISO 4063 (EN 24063). Postupci
zavarivanja mogu da se podijele na postupke topljenjem i postupke pritiskom, pri čemu u
prvu grupu spadaju oni postupci kod kojih se proces spajanja odvija topljenjem i
očvršćavanjem na mjestu spoja, a u drugu grupu oni postupci kod kojih se proces spajanja
odvija bez topljenja. Osim toga, postupci zavarivanja se često dijele prema izvoru energije:
električna (luk, otpor, snop), hemijska (plamen, eksploziv, termiti), mehanička (pritisak,
trenje, ultrazvuk) i ostale (npr. svetlost).
-19-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
višenom pritisku. Osim toga, boca se prethodno puni poroznom masom (najčešće drveni ću-
mur ili mešavina uglja i infuzorijske zemlje) u koju se uliva aceton, a zatim rastvara
acetilen. Tako dobijena smeša može da se podvrgne pritisku od 15 bara
Bocama za acetilen i kiseonik smije da rukuje samo stručno osposobljeno lice, tj.
lice koje posjeduje uvjerenje za rukovanje bocama. Greške pri rukovanju bocama sa tehnič-
kim gasovima pod pritiskom su najčešće uzrok nesreće sa veoma teškim posljedicama.
Stoga treba poštovati sledeće preporuke:
0 Redovno treba kontrolisati da li iz boce ističe gas premazivanjem sapunicom, a ne
vatrom.
0 Ako ventil boce popušta i posle pritezanja, takvu bocu treba odstraniti iz upotrebe i
skloniti je od vatre, elektromotora i drugih izvora toplote i varničenja.
0 Svaku popravku ventila, otklanjanje bilo kog kvara i remont prepustiti ovlašćenim
licima. Prilikom rada sa bocama, one moraju da budu u vertikalnom položaju ili pod
nagibom od 45°, čime se sprečava isticanje acetona.
0 Zaostali pritisak u boci u zavisnosti od okolne temperature treba da bude 0,5 bara
(t<0°C), 1 bar (0<t<5°C), 2 bara (15<t<25°C) ili 3 bara (25<t<35°C), da ne bi gubici
acetona iz boce prekomerno porasli.(na navedenim pritiscima boca se smatra prazna).
0 Ventil na boci acetilena smije da se otvara samo pomoću specijalnog ključa.
0 Ako su boce bile na temperaturi ispod 10°C, moraju da se unesu dva sata prije upotrebe u
prostoriju gde je normalna temperatura.
0 Boce ne smiju da se pregriju, jer se pritisak značajno povećava.
0 Ventile kod boca treba otvarati polako da bi se izbjegli udarci gasova pod pritiskom u
priključne uređaje.
0 Treba obratiti naročitu pažnju da se bocom za kiseonik ne rukuje masnim rukama,
rukavicama ili alatom (u prisustvu kiseonika mast se zapaljuje).
Kako je radni pritisak znatno niži od pritiska u boci, boce je neophodno snabdjeti re-
dukcionim ventilima za kiseonik i za acetilen, sl. 9. Oba redukciona ventila imaju po dva
manometra, jedan za pritisak u boci, drugi za radni pritisak. Princip rada redukcionih ventila
je isti, a jedina konstruktivna razlika je u načinu vezivanja za bocu - kod kiseonika
vezivanje je preko navrtke, a kod acetilena preko uzengije - što isključuje mogućnost pog-
rešnog vezivanja. Osim toga, razlika je i u opsegu mjerenja - kod kiseonika manometri su
do 300 bara (pritisak u boci), odnosno 16 bara (radni pritisak), a kod acetilena do 40 bara,
odnosno 2,5 bara radni pritisak.
Posebnu pažnju treba obratiti na rukovanje redukcionim ventilom za kiseonik. Kako
dodir kiseonika sa mašću, uljem ili nekom sličnom materijom može da izazove eksplozivno
paljenje, zabranjeno je rukovanje redukcionim ventilom za kiseonik masnim ili prljavim
rukavicama. Osim toga za ovaj ventil je karakteristična pojava zaleđivanja usljed razlike
pritisaka na ulasku i izlasku i odgovarajućeg pada temperature. Da bi se ovo spriječilo treba
koristiti što čistiji kiseonik, ugraditi grijač prije ventila ili koristiti ventil sa dvostepenom
redukcijom pritiska.
-20-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) za kiseonik b) za acetilen
Slika 9. Redukcioni ventili
Osim redukcionih ventila koriste se i tzv. suvi ventili, koji se postavljaju između reduk-
cionih ventila i gorionika, sl. 10. Princip rada suvog ventila je sledeći: kroz gumeno crevo
dotiče gas u cijevni nastavak (2) ventila i otvara nepovratni ventil (4), protiče kroz ventil u
unutrašnjost poroznog uloška (5), zatim kroz njegov porozni zid u sredinu uloška, a otuda u
nastavak (3) i u gorionik. U slučaju eksplozije povratni udar plamena stiže do komore
između zida cijevi ventila (1) i uloška (5) i tu se gasi, jer se pri prolasku kroz porozni uložak
ohladi ispod temperature paljenja mješavine gasova. Povećani pritisak od eksplozije gotovo
trenutno zatvara nepovratni ventil.
-21-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Osnovna prednost gasnog zavarivanja je mogućnost kontrole koju zavarivač ima nad
brzinom unošenja toplote, temperaturom u zoni zavarivanja i oksidacijom metala šava.
Osim toga, oblik i veličina šava mogu bolje da se kontrolišu, jer se dodatni metal uvodi
nezavisno od izvora toplote. U prednosti postupka se ubrajaju i niska cijena opreme, njena
-22-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) oksidišući
b) neutralni
c) redukujući
-23-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- ako je jezgro suviše udaljeno, provarivanje je otežano, a pojava gasnih mjehurova česta.
Neutralan plamen se koristi za zavarivanje čelika, bakra, nikla i njegovih legura,
bronze i olova. Redukujući plamen se primjenjuje kada se traži porast ugljenika u zavaru
kao npr. kod zavarivanja sivog liva, kao i za zavarivanje aluminijuma i njegovih legura,
legura magnezijuma i navarivanja tvrdim legurama. Oksidišući plamen se izbjegava, jer re-
akcija kiseonika ima veoma štetno djelovanje na svojstva legura, sem kod zavarivanja
mesinga gde se višak kiseonika koristi da bi se spriječilo isparavanje cinka. Temperatura
plamena sa viškom kiseonika je viša od ostalih vrsta plamena zbog reakcije sagorijevanja
metala ili prisutnih elemenata, pa se oksidišući plamen ponekad koristi da bi se povećala
produktivnost zavarivanja čelika, zbog čega u metalu šava po pravilu nastaju greške tipa
oksida.
Prema brzini isticanja razlikuju se meki plamen (50÷80 m/s) i tvrdi plamen (120÷180
m/s), zavisno od pritiska i protoka gasova. Meki plamen je nestabilan i osetljiv na pojavu
povratnog plamena, a koristi se za zavarivanje visokolegiranih čelika, lakotopljivih metala
(Pb, Zn) i za lemljenje. Tvrdi plamen je teško kontrolisati, a česta je pojava izduvavanja
rastopljenog metala iz metalne kupke. Stoga se u praksi najčešće koristi plamen sa brzinama
isticanja 80÷120 m/s.
Kiseonik omogućava sagorevanje gorivih gasova, a nalazi se u vazduhu (21% zapre-
minskog udjela). Na 15°C i atmosferskom pritisku gustina kiseonika iznosi 1,43 kg/m3,
molarna masa 32 g/mol, a u tečno stanje prelazi na -183°C. U gasovitom stanju kiseonik
nema boju i miris, nije zapaljiv i eksplozivan. Međutim, pošto u njegovom prisustvu neke
materije postaju zapaljive, rukovanje kiseonikom mora da bude oprezno.
Kiseonik se najčešće proizvodi frakcionom destilacijom tečnog vazduha. Tehnički kise-
onik je čistoće 99,2 do 99,8%, a nečistoće su azot, argon i voda. Čistoća kiseonika je bitna
za njegovo korišćenje. Kiseonik se prenosi i čuva u čeličnim bocama pod pritiskom 150-200
bar.
Acetilen je gorivi gas bez boje, karakterističnog mirisa, neotrovan i rastvorljiv u vodi u
odnosu 1:1 i u acetonu u odnosu 1:25, na sobnoj temperaturi i atmosferskom pritisku. Ras-
tvorljivost acetilena u acetonu raste sa porastom pritiska, a opada sa porastom temperature.
Acetilen je vrlo eksplozivan u prisustvu kiseonika ili vazduha. Acetilen se transportuje i
čuva u čeličnim bocama pod pritiskom 15 bar, a u slučaju velike potrošnje racionalnije je
koristiti razvijače acetilena. Za dobijanje acetilena se koriste još i postupci pirolize
ugljovodonika i delimičnog sagorijevanja metana u kiseoniku.
-24-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Topitelji oblika praha ili pasta se primenjuju pri zavarivanju livenog gvožđa, obojenih
metala i legura, nerđajućeg čelika i drugih legura. Osnovni razlog primjene topitelja su
teškotopljivi oksidi koji se obrazuju pri zavarivanju navedenih materijala i svojim
prisustvom sprečavaju uspješno zavarivanje. Nanošenjem topitelja na dodatni ili osnovni
materijal postiže se dvojaki efekat - sprečava se donekle oksidacija tečnog metala, s jedne
strane, i snižava temperatura topljenja oksida, s druge strane, čime se obezbjeđuje njihovo
uklanjanje u obliku troske.
Topitelji se dijele prema hemijskom sastavu na kisele i bazične. Najčešće se koriste
kiseli topitelji na bazi bora, kao što su borna kiselina, H3BO3, (prvenstveno za bakar i njego-
ve legure), ili boraks (natrijumtetraborat - Na2B4O7⋅10H2O), koji lako razgrađuje okside
mnogih metala (npr. Cu, Zn, Mn), i bazni topitelji, kao što su natrijum karbonat, Na2CO3, i
potaša, K2CO3, (prvenstveno za sivi liv).
-25-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) unaprijed b) unazad
-26-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
• Žica se drži iza plamena i nalazi se između osnovnog materijala i gorionika. Vrh žice je
neprestano uronjen u rastop, pomjera se u krug i stalno miješa rastop.
• Način vođenje i nagibi žice i gorionika takođe zavise od položaja zavarivanja i debljine
osnovnog metala. U slučaju sučeonog V spoja na limu debljine preko 3 mm, žica je
nagnuta pod 45° i pomjera se ukrug od ivice do ivice žleba, a gorionik je nagnut 45-70°,
zavisno od debljine, i kreće se pravolinijski.
Zavarivanje unaprijed je jednostavnije za rad, regulacija metalne kupke je lakša i dobi-
jaju se lijepi i glatki zavari, dok je kod zavarivanja unazad bolje iskorišćenje toplote i bolja
zaštita metalne kupke. Zavarivanje unaprijed je sporije, a utrošak acetilena sa povećanjem
debljine znatno brže raste nego kod zavarivanja unazad. Ako se materijali veće debljine
zavaruju tehnikom unapred teško se postiže jednoličan korjen zavara (obično se javljaju
prokapljine), a takođe je povećana mogućnost pojave uključaka oksida. Stoga je primjena
tehnike zavarivanja unaprijed ograničena na debljine do 5 mm, a za veće debljine se koristi
tehnike zavarivanja unazad, jer njene prednosti tada dolaze do izražaja. S druge strane ako
se ima u vidu činjenica da se gasni postupak praktično ne koristi za komade veće debljine,
jasno je da se tehnika zavarivanja unazad primenjuje veoma rijetko, npr. u nekim
varijantama zavarivanja cijevi.
-27-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
-28-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Gorionici za zagrijavanje:
Gorionici za rezanje:
-29-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 24. Neutralan plamen bez kiseonika za rezanje, podešen za rezanje čelika
-30-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 28. Slabo oksidacioni plamen, za ručno rezanje ili brzo počinjanje
rezanja i za izradu kosih rezova
Dvodijelne mlaznice:
-31-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
-32-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
-33-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a)
b)
c)
d)
Primjer termičkog ispravljanja deformisanog zavarenog spoja je dat na sl. 37, gdje je
prikazano ispravljanje dugačkog "I" profila, savijenog oko horizontalne ose usljed podužnog
zavarivanja vertikalne i horizontalnih stranica, sl. 37a. Da bi se ovako savijeni profil
ispravio treba brzo zagrijati srednji dio (osjenčena oblast, sl. 37b) do temperature crvenog
usijanja, a zatim ga ohladiti na vazduhu, posle čega će se dio profila ispraviti, sl. 37c. Da bi
se cio profil ispravio, potrebno je ponoviti ciklus zagrijavanje-hlađenje na dovoljnom broju
mjesta, sl. 37d.
-34-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
-35-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
granica može da se postavi debljina od 2 mm, jer se kod manjih debljina javljaju
prokapljine, što može da se spriječi specijalnim tehnikam rada, npr. korišćenjem podloški.
Kao gornja granica debljine može da se postavi 40 mm, jer se preko te debljine po pravilu
ne isplati primjena ovog postupka. Međutim, u slučaju nepravilne konfiguracije koja znatno
otežava primjenu automatskih postupaka zavarivanja, zabilježene su primjene E postupka i
za debljine do 250 mm.
Jedna od glavnih prednosti E postupka je mogućnost primjene u svim položajima.
Naravno, ne treba zaboraviti da je horizontalni položaj najlakši i da ga treba koristiti kad
god je moguće, jer omogućava korišćenje elektroda većeg prečnika i struja veće jačine, tj.
veću produktivnost zavarivanja. U prinudnim položajima treba posvetiti pažnju izboru
parametara zavarivanja i tehnici rada.
Konačno, značajna prednost u primjeni E postupka je i u njegovoj prilagodljivosti
mjestu zavarivanja. Naime relativno je jednostavno doći do nepristupačnih mjesta kao što su
velike čelične konstrukcije (mostovi, zgrade, hale, brodovi), cjevovodi i rezervoari, jer je
dovoljno imati dugačke i savitljive provodne kablove i izvor struje nezavisan od gradske
mreže.
-36-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Na način prenosa dodatnog metala kod E postupka najviše utiču debljina i vrsta obloge
i jačina struje. Povećanjem debljine obloge i dodavanjem sastojaka koji smanjuju površinski
napon pospješuju se prenos sitnim kapima. Jača struja takođe omogućava prelaz od krupnih
ka sitnim kapima, jer pojačava dejstvo pinč efekta i pritiska gasova.
-37-
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
to posebno za pojedine vrste konstrukcionih materijala, tab. 11. Osim navedenih materijala,
postoje i elektrode za zavarivanje drugih metala. Sem standardne oznake elektroda treba
imati u vidu i oznake proizvođača (npr. PIVA 150 B za debelo obloženu baznu elektrodu,
namenjenu zavarivanju ugljeničnih i niskolegiranih čelika čvrstoće do 510 MPa i sitnozrnih
čelika napona tečenja do 380 MPa, označenu po EN 499 kao E 515 B 120 262H). Oznake,
sastav, mehanička svojstva, osnovne karakteristike i primjene obloženih elektroda su date u
katalozima proizvođača.
Oznake elektroda po EN su date na sl.40, 41, 42 i 43.
-38-
Označavanje elektroda prema EN 499
Kada se traži potpuno provarivanje, a pristup je moguć samo sa jedne strane, često se
koristi podloška koja služi kao osnova za prvi sloj metala šava (korjeni prolaz), odnosno
sprečava curenje metalne kupke. Postoje četiri osnovna tipa podloške:
- 43 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
Popuna šava
Podložni zavar
- 44 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
uspostavljanju luka), a često se ista tehnika primjenjuje pri zaustavljanju procesa, tj. na kraju
ploča koje se zavaruju.
Startna pločica
- 45 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
Napon praznog hoda, U0, je napon pri uključenom izvoru struje, ali bez električnog
luka. Napon praznog hoda se smanjuje uspostavljanjem luka, zavisno od dužine luka i vrste
elektrode, i postaje napon luka. Tipične vrijednosti napona praznog hoda su 50-100 V, a
napona luka 17-40 V. Veći napon praznog hoda obezbjeđuje lakše uspostavljanje luka, ali je
opasan za zavarivača. Neki izvori struje imaju mogućnost promjene napona praznog hoda,
ali ne svi. Pri izboru izvora struje treba da se vodi računa o sljedećem:
1. Potrebnoj vrsti struje
2. Potrebnoj jačini struje
3. Intermitenciji izvora
Izbor vrste struje prvenstveno zavisi od vrste elektrode i vrste zavarenog spoja. Za NS
koriste se transformatori, dok se za JS koriste ispravljači (uz transformator) ili pretvarači
(motor-generator). Ako je potrebno imati obje vrste struje na raspolaganju koriste se
jednofazni transformatori-ispravljači ili alternator-ispravljač, a u novije vrijeme sve češće se
koriste invertori zbog male mase.
Držač elektrode je s jedne strane provodnik koji obezbjeđuje provođenje struje od
izvora do elektrode, a s druge strane izolator, koji obezbeđuje siguran rad zavarivača jer
odvaja izoluje njegovu ruku od struje. Čeljusti držača, koje su u dirketnom kontaktu sa
elektrodom, moraju da budu u dobrom stanju i ne smiju da prave veći otpor struji da se ne bi
pregrijavale.
Zavarivački kablovi spajaju izvor struje sa radnim komadom i sa elektrodom. Provodni
dio kabla je upletena bakarna ili aluminijumska žica, koja je odvojena od omotača zaštitinim
izolacionim slojem. Zavarivački kablovi se proizvode u različitim veličinama, koje se koriste
zavisno od potrebne jačine struje i radnog ciklusa zavarivanja.
Zaštitna odjeća i maska zavarivača, kao i druge mjere zaštite su bitne kod svih elektro-
lučnih postupaka zavarivanja, a posebno kod E postupka. Opasnosti pri elektrolučnom
zavarivanju su udar struje, prejaka svjetlost, zagađena atmosfera i prskanje troske i metala.
Da bi se spriječili udari struje uređaj mora da bude atestiran, uz strogu periodičnu provjeru
zaštitne izolacije i uzemljenja.
Zaštitna odjeća se sastoji od specijalnog radnog odjela, kecelje, rukavica, potkoljenice i
nadlaktice, a najvažniju ulogu ima zaštitna maska bez koje električni luk ne smije da se
gleda. Na zaštitnim maskama nalaze se stakla različitog zasjenjenja, pri čemu se stepen
zasjenjeja izražava brojevima ( do 14). U daljem tekstu dat je pregled neophodnih
zasjenjenja stakla pri zavarivanju E postupkom različitih debljina elektroda:
- 46 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
Intermitencija izvora
- 47 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 48 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
JSIP NS JSDP
Slika 48. Zavisnost oblika šava od vrste i polariteta struje [8]
Jačina struje značajno utiče na oblik šava i mehaničke osobine spoja. Pri povećanju
jačine struje nadvišenje i dubina uvarivanja se povećavaju, dok je širina šava praktično
nepromenjena, sl. 49. Suviše velika jačina struja daje grubozrnu strukturu metala šava i po-
većava sagorijevanje legirajućih elemenata, a nedovoljna jačina struja malu dubinu uvariva-
nja i slabu vezu šava i osnovnog metala. U oba slučaju česta je pojava troske u očvrslom
metalu šava, kao posljedica turbulencije rastopa i njenog povlačenja u dubinu kod suviše
jake struje, odnosno lijepljenja za stranice žlijeba kod suviše slabe struje. Stoga je pravilan
izbor jačine struje od presudnog značaja za dobijanje kvalitetnog spoja. Pri zavarivanju u
prinudnim položajima jačina struje se smanjuje za oko 20%, dok se za visokoproduktivne
elektrode koristi jača struja.
⎯⎯→ I
Slika 49. Zavisnost oblika šava od jačine struje [8]
- 49 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
⎯⎯→ de
Slika 50. Zavisnost oblika šava od prečnika elektrode [8]
⎯⎯→ v
Slika 51. Uticaj brzine zavarivanja na oblik šava [8]
Napon luka ima mali uticaj na oblik šava, posebno ako se ima u vidu mali raspon pro-
mjene kod E postupka, 22-32 V. Povećanjem napona luka povećava se širina šava, a pro-
mjene dubine uvarivanja i nadvišenja su neznatne.
Povećanjem dužine luka povećava se širina šava, a dubina uvarivanja i nadvišenje sma-
njuju, sl. 52. Suviše kratak luk "uranja" u rastop, povećavajući turbulenciju tečnog metala
koji "bježi" prema nezagrijanim površinama žlijeba, što daje loš kvalitet spoja sa greškama
tipa naljepljivanja i uključaka troske. S druge strane, predugačak luk je nestabilan i
rasprskava dodatni metal.
Treba imati u vidu i uticaj vrste obloge na izbor dužine luka. Kod kiselih i rutilnih
obloga preporučuje se dužina približno jednaka prečniku elektrode, a kod baznih obloga i
kod elektroda od obojenih metala preporučuje se dvostruko manja dužina, uglavnom radi
bolje zaštite metalne kupke.
Nagib elektrode u ravni upravnoj na ravan predmeta koji se zavaruju utiče prvenstveno
na dubinu uvarivanja, a u manjoj meri na širinu i nadvišenje šava. Najveća dubina se postiže
pri uglu od 90o, odnosno kada je elektroda upravna na površinu zavarivanja, sl. 53. Izbor
- 50 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) b)
Slika 54. Uspostavljanje luka (a) primicanje-odmicanje (b) povlačenje
Prekidanje električnog luka je najbolje izvesti povlačenjem elektrode unazad (sl. 55b)
na očvrslu trosku i udaljavanjem nakon toga. Pri direktnom podizanju elektrode (sl. 55a)
može da nastane greška u šavu tipa poroznosti.
a) b)
Slika 55. Prekidanje električnog luka a) nepravilno; b) pravilno
Posebnu pažnju treba posvetiti nastavku prekinutog šava, s obzirom na krater koji može
pri prekidu da nastane na kraju zavara. Da bi se izbjeglo popunjavanje kratera "na hladno",
primjenjuju se posebne tehnike, zavisno od vrste zavara (korjeni ili popuna), kao što je u
dvije projekcije prikazano na sl. 56. U prvom slučaju (korjeni zavar - sl. 56a), luk se
uspostavlja na 15 do 20 mm od kraja zavara, na već izvedenom korjenom zavaru, poslije
čega se prelazi u korjen, radi popune žlijeba. U drugom slučaju (zavar popune - sl. 56b), luk
- 51 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD- Elektro d.o.o. DOBOJ .
se uspostavlja na donjem dijelu (prethodni zavar) ili na stranici žlijeba, zatim se vraća nazad
na aktuelni zavar i tek onda se nastavlja sa daljom popunom žlijeba.
Često se kod izvođenja E postupka koristi tzv. njihanje elektrode, tj. popunjavanje
žlijeba njenim poprečnim kretanjem (a ne samo podužnim), sl. 57.
- 52 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 53 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 59. Načini prenosa dodatnog materijala: a) prenos u mlazu; b) prenos krupnim kapima
u dugom luku: b1 - formiranje kapi, b2-ekscentrično potisnuta kap; c) kratkospojeni prenos:
c1-formiranje kapi, c2-prenos kapi [8]
Najveći uticaj na način prenosa dodatnog materijala imaju parametri struje (vrsta i ja-
čina, karakteristika izvora), zaštitni gas, sastav dodatnog materijala i slobodna dužina
elektrodne žice. Povećanjem jačine struje prenos dodatnog materijala se mijenja od
kratkospojenog do prenosa u mlazu, ali samo sa Ar kao zaštitnim gasom. Pri tom treba imati
u vidu da struja suviše velike jačine, u kombinaciji sa povećanom dužinom slobodnog kraja
elektrodne žice, može da proizvede rotaciju rastopljenog dodatnog materijala i njegovo
skretanje van metalne kupke sl. 60, što ograničava izbor jačine struje.
- 54 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
U slučaju zaštite Ar, prenos u mlazu može da se postigne dovoljnom jačinom struje,
koja zavisi od prečnika elektrodne žice. Uticaj jačine struje je sličan i kod ostalih zaštitnih
gasova, ali zavisi i od drugih faktora. Od svih zaštitnih gasova samo Ar, pri dovoljnoj jačini
struje, garantuje prenos u mlazu. Helijum, iako inertan kao i Ar, po pravilu daje prenos u
krupnim kapima, nezavisno od jačine i vrste struje. S druge strane, He obezbjeđuje veću
dubinu uvarivanja od Ar, a prenos u mlazu može da se postigne dodavanjem bar 20% Ar,
što ujedno znatno smanjuje eksplozivnost He i daje značajnu praktičnu primjenu ovakvim
mješavinama. Prenos u mlazu je kod MAG postupka moguće postići samo indirektnom
polarnošću koja se najčešće i koristi (+ pol na žici), i to ako su ispunjeni još neki uslovi
(npr. dodatak natrijuma i cezijuma u zaštitnom premazu elektrodne žice). Očigledno je da
aktivni gasovi, CO2 i N2 (azot), imaju sličan uticaj na prenos dodatnog metala kao He, uz
dodatne probleme, posebno kod direktne polarnosti.
Pri zavarivanju čelika inertni gasovi pokazuju izvjesne mane kada je prenos dodatnog
metala u pitanju (skretanje luka van ose, rasprskavanje dodatnog metala), što može da se
smanji ili otkloni dodatkom O2, ili drugih aktivnih gasova, npr. CO2, koji smanjuju
površinski napon kapi dodatnog metala. Pozitivni efekti dodavanja O2 i CO2 su primetni i u
vrlo malim količinama, ali su u praksi najčešće mešavine sa 1-5% O2 i do 20% CO2.
U slučaju mješavine Ar sa više od 25% CO2 situacija je različita. CO2 disocira na
≈3000°C, toplotna i elektroprovodljivost na toj temperaturi mu je veoma dobra. Za
provođenje struje dovoljna je mala užarena tačka na vrhu žice. Toplota se prenosi samo u toj
tački na vrhu žice. Slobodni kraj žice je znatno zagrijaniji od udaljenih djelova žice, pa je
prenos dodatnog metala nepravilan, često u kratkom spoju, sa velikim rasprskavanjem.
Osim ova tri načina prenosa dodatnog metala, sve veću primjenu ima impulsni pre-
nos, koji po kvalitetu može da dostigne TIG zavarivanje. Osnovna odlika ovog načina pre-
nosa je mogućnost regulisanja veličine kapi u zavisnosti od učestalosti (frekvencije)
kapanja. Luk je bez kratkog spoja i ostvaruje se impulsnom strujom iz pomoćnog izvora.
Učestalost impulsa, a time i broj kapi u određenom vremenskom periodu, može da se
podešava. Iskustvo je pokazalo da optimalna učestalost impulsa odgovara učestalosti
gradske mreže od 50 Hz, a u praksi se koriste učestalosti u opsegu 20-120 Hz. Izvor struje
treba da obezbjedi dva nivoa jačine struje, osnovni nivo, koji treba da bude dovoljno nizak
da onemogući prenos u mlazu, i pulsirajući nivo sl. 61, koji je znatno iznad nivoa
potrebnog za prenos. Stoga se u jednom ciklusu prenese samo jedna kap, a kako je moguće
podesiti vremenski period ciklusa i jačinu struje, time je omogućeno dobijanje potrebnog
kvaliteta spoja. Koristeći opisani princip u novije vrijeme je razvijeno nekoliko
modifikovanih varijanti impulsnog prenosa, posebno u slučaju primjene invertorskog
- 55 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
izvora struje, koji postaju dominantni u primjeni MAG/MIG postupka, jer daju najbolji
kvalitet zavarenog spoja.
⎯→vreme
Slika 61. Karakteristika struje pulsirajućeg prenosa
Slika 62
• Srednji luk - za limove srednje debljine - u mješavinama na bazi Ar, srednja jačina struje.
Prenos u velikim kapima, ali sa manjim rasprskavanjem nego kod dugog luka u CO2.
Preporuka: izbjegavati!
• Dugi luk - za debele ploče, velike jačine struje, zaštita CO2. Prenos u velikim kapima,
sa rasprskavanjem. Preporuka: izbjegavati!
• Luk sa prenosom u mlazu sl. 63. - za debele limove, velike jačine struje , Ar ili mješa-
vina na bazi Ar. Prenos u sitnim kapljicama (mlaz), bez kratkog spoja, vrlo malo ras-
prskavanje.
• Rotirajući luk sl. 64.- vrlo velike debljine, vrlo velike jačine struje, spec. mješavine Ar i He.
• Impulsni luk sl.65. - opšte, za svaku jačinu struje, mešavina na bazi Ar (ne može CO2).
Prenos metala bez kratkog spoja, kontrolisana veličina kapi i učestalost. Najmanje
moguće rasprskavanje.
- 56 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 63. Prenos u mlazu Slika 64. Rotirajući luk Slika 65. Impulsni luk
Primjena aktivnih gasova zahtjeva posebnu pažnju zbog pojave oksidacije. Ova poja-
va, koja je i inače karakteristična za konvencionalne postupke zavarivanja, je posebno
izražena kada se CO2 koristi kao zaštitni gas, jer se tada odigrava sljedeća hemijska reak-
cija:
- 57 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
2CO2⇔2CO+O2
Smjer ove reakcije zavisi prvenstveno od temperature tako što se na višim tempera-
turama odvija disocijacija (razlaganje gasa), a na nižim temperaturama asocijacija (spajanje
gasova). Zbog toga sastav gasne smješe zavisi od temperature sl. 66., tako da ispod
1600°C postoji jedino CO2, a sa porastom temperature se povećava udio CO i O2, tako da
na 3800°C ostaje svega 7% CO2, uz 62% CO i 31% O2. Stoga je oksidacija daleko najizra-
ženija u središnjem dijelu električnog luka, gde je temperatura najviša, a najmanje izražena
na površini metalne kupke, gde je temperatura znatno niža. Prema tome osnovni problem
kod MAG postupka je kako smanjiti oksidaciju kapi dodatnog metala tokom njihovog
prenosa kroz električni luk.
Tabela 13. Zaštitni gasovi i njihove smješe - tehnološke karakteristike
Karakteristika Ar/CO2 Ar/O2 CO2
Dobra,
Dubina uvarivanja Dobra,
može da postane kritična Dobra,
Normalni položaj sigurnija zaštita sa
zbog curenja ispred metalne sigurna
Prinudni položaj povećanjem % CO2
kupke povećane tečljivosti
Termičko opterećenje smanjuje se sa malo (zbog dobre
Veliko
pištolja povećanjem % CO2 termičke provodnosti)
Velika
Brzina oksidacije Raste sa većim % CO2 Velika
(specijalno pri 8% O2)
Opada sa većim %
Poroznost Velika Mala
CO2
Najveće, raste sa
Rasprskavanje Raste sa većim % CO2 Bez rasprskavanja
povećanjem snage luka
Raste sa povećanjem
Velika,
% CO2, manjom Najveća,
Mala brzina hlađenja,
Uvedena toplota brzinom hlađenja, velika brzina hlađenja,
Mala opasnost od
smanjuje se opasnost opasnost od prslina
prslina
od prslina
Mehaničke i tehnološke Dobre, srednje pri Dobre,
Srednje
karakteristike CO2 >30% srednje pri CO2 >12
Mogućnosti popune Raste sa smanjenjem Manja nego kod
dobra
zazora u korjenu %CO2 mešavina gasova
Kratak luk
Kratak luk
Srednji luk
Prenos materijala kroz Srednji luk Kratak luk
U mlazu
luk Impulsno (CO2<20%) Dugi luk
Impulsno
Rotirajući luk
Rotirajući luk
Sastav smješe %
0
C
Slika 66. Sastav gasne smješe kod MAG postupka [8]
- 58 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Argon je inertan gas, bez boje, mirisa i ukusa. Iako nije otrovan, treba imati u vidu da
Ar u zatvorenoj prostoriji može da smanji koncentraciju kiseonika. Argon je stan-
dardizovan, gde je propisan kvalitet, upotreba, metoda ispitivanja i način isporuke. Argon
se proizvodi u četiri kvaliteta, zavisno od čistoće: A (najmanje 99,999% Ar), B (99,99%
Ar), C (99,96% Ar) i D (85% Ar). Za zavarivanje se koristi Ar kvaliteta C, a za specijalne
slučajeve kvaliteta B. Argon se isporučuje u čeličnim bocama označenim žutom bojom,
zapremine 40 l i pritiska do 200 bara, pri čemu u bocu staje 6 Nm3, odnosno 10 kg argona.
Boce sa Ar se ne prazne do kraja, već se uvjek ostavlja dovoljan natpritisak da se sprječi
prodiranje vazduha u bocu.
Ugljendioksid je gas bez boje i mirisa, kiselkastog ukusa. Do koncentracije 2,5% CO2
nije opasan za udisanje (kraće vrijeme), ali u većoj koncentraciji ili pri dugotrajnijem dej-
stvu može da bude štetan. Ugljendioksid je standardizovan, skladišti se u čeličnim bocama,
označenim tamnosivom bojom, zapremine 40 l i pritiska od 70-100 bara, tako da u svaku
bocu staje 15 Nm3, odnosno 30 kg CO2. Standardom su definisana tri kvaliteta CO2:
tehnički, čisti i čvrsti (suvi led). U zavarivanju se primjenjuje čisti CO2 najmanje
koncentracije 99,8%.
- 59 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 67. Šema uređaja za elektrolučno zavarivanje topljivom elektrodom u zaštiti gasa
- 60 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
I3 I2 I1 I (A)
Slika 69. Efekt samoregulacije Slika 70. Uticaj prigušnice na jačinu struje
- 61 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 71. Šema dovođenja žice: 1 - kotur sa žicom, 2 - izlazna vođica, 3 - valjci
za usmeravanje žice, 4 - pogonski valjci, 5 - pritisni valjak, 6 - ulazna vođica
Slika 72. Sistemi dovođenja žice: A) kabinski, B) univerzalni, C) tandemski, D) ″push-pull″ [4]
Od posebnog značaja kod punjene žice i drugih “mekših” žica (obojeni metali) je
primjena pogonskog mehanizma sa 4 točkića, umjesto 2, jer se time obezbjeđuje dotur žice
manjim pritiskom, ravnomjerno raspoređenim na 2 para točkića. Takođe je bitan oblik
površine točkića na koji žica naliježe - dok je kod “tvrdih” žica uobičajeni profil “V”, dotle
kod “mekih” žica ova površina mora da bude profilisana, npr. u obliku “∪”.
Treba imati u vidu da je pravilan izbor kontaktne vođice i mehanizma za dotur žice od
presudnog značaja za kvalitetno MIG/MAG zavarivanje, posebno kada se koristi punjena
žica ili puna žica od objenih metala i legura aluminijuma.
- 62 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
vž
(m/min)
I(A)
Slika 74. Karakteristični položaji
Slika 73. Zavisnost brzine dovođenja slobodnog kraja žice i mlaznice za gas
elektrodne žice vž i jačine struje I
- 63 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Napon luka utiče bitno na kvalitet zavarenog spoja, jer promjenom njegove vrjednosti
može da se utiče na način prenosa dodatnog materijala i u manjoj mjeri na dimenzije šava
(na isti način kao kod E postupka). Uticaj napona na prenos dodatnog metala je prikazan u
tab. 14, gde su date tipične vrijednosti napona koje se koriste za zavarivanje različitih
metala u zavisnosti od vrste zaštitnog gasa.
Uticaj brzine zavarivanja je isti kao kod E postupka. Brzina zavarivanja se bira
prvenstveno u zavisnosti od jačine struje proporcionalno njenoj vrijednosti, da bi se
održala zadana vrijednost pogonske energije i položaja zavarivanja (manja brzina
zavarivanja za prinudne položaje, pod uslovom da je i jačina struje manja).
Položaj gorionika ima veliki uticaj na oblik šava. Tako npr. nagib elektrodne žice u od-
nosu na vertikalu bitno mijenja oblik šava od širokog i plitkog (nagib u smjeru zavarivanja,
tj. tehnika zavarivanja unaprijed) do uskog i dubokog (nagib suprotan smjeru zavarivanja,
tj. tehnika zavarivanja unazad), sl. 76.
- 64 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
đuje dimenzije šava na sledeći način: veća dubina uvarivanja i manja širina šava se dobija
većom gustinom struje (ili veća jačina struje za isti prečnik ili manji prečnik za istu jačinu
struje). Prenos dodatnog materijala u mlazu i krupnim kapima se po pravilu primjenjuju za
zavarivanje u horizontalnom položaju, dok se kratkospojeni i pulsirajući prenos koriste u
svim položajima. Za zavarivanje u vertikalnom i nadglavnom položaju koriste se žice ma-
njeg prečnika, kao i kratkospojeni ili pulsirajući prenos dodatnog materijala, jer se time
pojačavaju dejstva elektrodinamičke sile i površinskog napona, što omogućava savlađa-
vanje dejstva gravitacije.
smjer zavarivanja
Uticaj vrste zaštitnog gasa na oblik šava je dat na sl. 77. Osim vrste zaštitnih gasova
bitan je i uticaj njihovog protoka koji zavisi od vrste spoja, položaja i brzine zavarivanja,
oblika i dimenzija žljeba, jačine struje, napona luka i prečnika žice. Pri određivanju potroš-
nje zaštitnog gasa, treba imati u vidu da u slučaju nedovoljne količine okolni gasovi mogu
da prodru u metalnu kupku, a u slučaju prevelike količine i brzine strujanja nastaje
turbulencija sa istim posledicama.
Pri zavarivanju u zaštiti gasa treba imati u vidu strujanje okolnog vazduha, koje ne
smije da bude takvo da ometa dejstvo zaštitnog gasa. Posebno pri radu na otvorenom po-
trebno je predvidjeti dovoljno dobar zaklon od vjetra i prinudnog strujanja vazduha.
- 65 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 78. Kretanje vrha žice pri horizontalnom zavarivanju - sučeoni spoj
a) b)
c) d)
e)
- 66 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
f) g)
- 67 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
1. Prekidač za uključivanje.
2. Prekidač za grubu regulaciju napona struje zavarivanja.
3. Prekidač za finu regulaciju napona struje zavarivanja.
4. Tipka za izbor materijala i zaštitnog gasa.
5. Tipka za izbor debljine žice za zavarivanje.
6. Tipka za izbor načina zavarivanja (kontinualno, tačkasto).
7. Enkoder za podešavanje intervala zavarivanja.
8. Enkoder za podešavanje vremena tačkanja.
9. Displej za prikaz napona.
10. Displej za prikaz jačine struje.
11. Indikatorska lampica uključene termozaštite.
12. Indikatorska lampica za vanjsko (ručno) podešavanje.
13. Enkoder za podešavanje brzine dodavanja žice.
- 68 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 69 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sl. 82 Upravljačka tabla, aparata za MIG/MAG postupak, VARMIG 600 D44 Synergy.
- 70 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Ovaj postupak se skraćeno obiljležava TIG ili WIG (T od tungsten - engleska reijč za
volfram (W) - materijal elektrode, IG-inert gas) i prvobitno je uveden kao postupak zavari-
vanja Al i njegovih legura zahvaljujući efektu katodnog čišćenja. Ovaj efekt se sastoji u
razbijanju i uklanjanju skrame teškotopljivog oksida Al2O3 iz metalne kupke ili sa njene
površine dejstvom elektrona koji se kreću od osnovnog metala prema elektrodi, čime se
sprečava njegovo taloženje u dnu metala šava i omogućava zavarivanje Al.
U današnje vrijeme primjena TIG postupka je znatno veća, najviše zbog vrhunskog
kvaliteta spoja, koji se, između ostalog, postiže boljom kontrolom unesene toplote i
dodatnog metala zahvaljujući razdvajanju uloga dodatnog metala i elektrode. Zavari-
vanje TIG postupkom je moguće i bez dodatnog metala, što je posebno važno kod tankih li-
mova. Iako je u osnovi ručni postupak, TIG može da se automatizuje, kako u smislu dovo-
đenja žice, tako i u smislu vođenja elektrode. U odnosu na E postupak osnovne prednosti
TIG postupka su bolja zaštita metalne kupke, nepostojanje troske (ne gubi se vrjeme na
zamjenu elektrode i skidanje troske kod višeprolaznog zavarivanja), mogućnost korišćenja
žica manjeg prečnika, odnosno većih gustina struje. Prednosti TIG postupka posebno dolaze
do izražaja kod tankih limova, materijala kao što su obojeni metali i nerđajući čelici, kao i
korjenih prolaza odgovornih spojeva. S druge strane, TIG postupak nije konkuretan ostalim
elektrolučnim postupcima kada je u pitanju ekonomičnost zavarivanja debelih i/ili dugačkih
limova od običnih konstrukcionih čelika. Proizvodnost TIG postupka može da se poveća
primjenom varijante sa zagrijanom žicom.
- 71 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Kod TIG postupka se najčešće koriste naizmjenična struja (NS) i jednosmjerna struja
direktne polarnosti (JSDP)(minus pol na elektrodi) . Uticaj vrste struje na oblik šava izveden
TIG postupkom je prikazan na sl. 84. Jednosmjerna struja direktne polarnosti daje najuži i
najdublji šav, sl.84a. Toplota pri zavarivanju se raspoređuje približno 1/3 na elektrodu, a 2/3
na osnovni materijal. Jonizovane čestice su usmjerene od materijala ka elektrodi, a elektroni
od elektrode ka osnovnom materijalu, tako da se ne dobija efekt površinskog čišćenja
teškotopljivih oksida, kao što je to slučaj kod jednosmjerne struje indirektne polarnosti
(JSIP), sl. 85a. Stoga se jednosmjernom strujom direktne polarnosti zavaruju metali
kod kojih efekat čišćenja nije potreban (čelici, nikl, bakar i njihove legure).
Indirektna polarnost daje najširi i najplići šav, sl. 84b. Toplota pri zavarivanju se ras-
poređuje suprotno prethodnom slučaju, odnosno 2/3 na elektrodu, a 1/3 na osnovni
materijal, što je neracionalno, daje nestabilan luk i pregrijava elektrodu i gorionik. Iako
jednosmerna struja indirektne polarnosti, zahvaljujući kretanju elektrona od osnovnog
materijala ka elektrodi, proizvodi efekt površinskog čišćenja teškotopljivih oksida, s
obzirom na navedene nedostatke njena praktična primena je beznačajna, a za zavarivanje
aluminijuma i njegovih legura se koristi naizmenična struja.
- 72 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Naizmenična struja daje šav širine i dubine izmeđa dva polariteta jednosmjerne struje,
sl. 84c. S obzirom na prirodu naizmjenične struje (promjena polariteta 50 puta u sekundi)
električni luk je nestabilan. Da bi se ova mana naizmjenične struje svela na najmanju mjeru
primjenjuje se tzv. visokofrekventni VF generator. Nedostatak je i tzv. nesimetrija struje.
Radi se o različitim sposobnostima aluminijuma i volframa da emituju elektrone, usljed
čega se povećava negativna poluperioda na račun pozitivne, jer se više elektrona emituje sa
volframove elektrode kada je ona na (-) polu, sl. 85b. Prva posljedica ove nesimetrije je
skoro jednosmjerno dejstvo električnog luka, što uslovljava prekomjerno zagrijavanje za-
varivačkog transformatora, a druga posljedica je značajno smanjenje efekta katodnog
čišćenja. Da bi se ovo spriječilo, u strujno kolo se uvodi kondenzatorska baterija, vezana
redno sa lukom, koja ima zadatak da povećava pozitivne polu-periode, tj. da uspostavlja
simetriju talasa struje, sl. 83b. Time se ujedno i povećava efekt čišćenja, što omogućava
primjenu naizmjenične struje za zavarivanje aluminijuma i njegovih legura. Stoga su
noviji transformatori za TIG postupak po pravilu snabdjeveni i VF generatorom i kondenza-
torskom baterijom.
a)
b)
Slika 85. a) Efekat katodnog čišćenja; b) Asimetrični i simetrični oblik periode NS
- 73 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) Elektrode od čistog volframa (W) - temperatura topljenja 3410°C, koje se proizvode sin-
terovanjem praška volframa, čistoće min. 99,5%, jer veći udio nečistoća prouzrokuje brzo
trošenje elektrode.
b) Elektrode od volframa sa dodatkom 0,9 do 4,2% oksida torijuma (W-Th), koji omogu-
ćava lakše emitovanje elektrona, što obezbjeđuje lakše uspostavljanje i održavanje
strujnog luka i bolje podnošenje strujnih opterećenja. Osim toga, ovim elektrodama se
povećava stabilnost luka na temperaturama, nižim i do 1000°C u odnosu na elektrode od
čistog volframa, čime se izbjegava djelimično rastapanje elektrode i obezbjeđuje znatno
duži radni vijek. Na sl. 86 je prikazana zavisnost gustine struje od temperature za W i W-
Th elektrode.
Slika 86. Zavisnost gustine struje od temperature kod W i W-Th elektrode [8]
d) Volframove elektrode sa 0,9 do 1,2% lantan oksida. Koriste se za plazma zavarivanje, jer
imaju duži vijek od ostalih varijanti.
- 74 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Ne samo vrsta materijala, već i oblik vrha elektrode bitno utiče na stabilnost luka i
dubinu uvarivanja. Postoje dva osnovna oblika vrha elektrode: konusni i sferni. U prvom
slučaju gustina struje je znatno veća, pa je strujni luk koncentrisan, sl. 87a. U drugom
slučaju jačina struje je mala, luk nije koncentrisan, pa se dobija znatno manja dubina
uvarivanja, a veća širina šava, sl. 87b. Konusni oblik se koristi sa JS, a sferni sa NS, sl. 88.
a) b)
Slika 87. Uticaj oblika vrha elektrode na oblik šava
Slika 88.
- 75 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 76 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
gustine vazduha), pa je za održavanje zaštitnog omotača potreban dva do tri puta veći
protok gasa. Stoga se u praksi najviše primenjuje argon, a sreću se i mešavine argona sa
helijumom (veće debljine i/ili materijali veće toplotne provodnosti) ili sa vodonikom
(nerđajući čelik).
Osim vrste zaštitnog gasa, i oblik mlaznice ima veliki uticaj na efikasnost zaštite. Ko-
riste se tri osnovna oblika mlaznice: konusni, cilindrični i profilisani, sl. 89. Najbolja zaštita
se postiže profilisanim mlaznicama. Na efikasnost zaštite utiče i dovod gasa do mlaznice, sl.
90, koji se izvodi sa odbojnikom ili bez njega. Kao što se sa sl. 90 vidi, odbojnik vrlo
povoljno utiče na širinu zaštitne zone, odnosno efikasnost zaštite.
- 77 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 90. Uticaj dovoda gasa do izlaza iz mlaznice na širinu zaštitne zone
Crijeva za dovod zaštitnog gasa treba da budu od specijalnog plastičnog materijala uko-
liko se koristi He, čiji su atomi toliko mali da kroz obično gumeno crevo difunduju u oko-
linu. Osim navedenog, uređaj za TIG zavarivanje ima i elemente za regulisanje jačine struje,
uspostavljanje luka bez dodira vrha elektrode o radni komad, automatsko otvaranje i zatva-
ranje protoka argona i rashladne vode, VF generator i kondenzatorsku bateriju, a u slučaju
- 78 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 79 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 80 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 81 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
vazduh
neprovar
predugačak luk
vazduh
oksidi
- 82 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Slika 97. Sistem zaštite korijenog prolaza pri zavarivanju reaktivnih materijala
- 83 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Među najčešće greške pri zavarivanju spadaju oksidni uključci koji negativno utiču na
mehaničke osobine zavarenog spoja. Na slici 98. dat je pregled najčešćih uzroka pojave
oksidnih uključaka.
Neočišćen žlijeb
Suviše veliki žlijeb - pristup vazduha sa suprotne strane
Nedovoljan otvor žlijeba
Nedovoljna struja zavarivanja
Predugačak luk
Šipka dodatnog metala suviše uronjena u kupku
Zavarivanje korijena zahtijeva posebnu obuku zavarivača jer je korijen zona sa najviše
potencijalnih grešaka. Tipične greške u korijenu su prikazane na slici 99.
- 84 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Nesimetrični zazor
- 85 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sučeono spajanje cevi TIG postupkom, sl. 100, zahtijeva i specijalni izvor struje za
impulsno zavarivanje. Pulsiranje struje počinje sa uspostavljanjem luka, ali uređaj ne rotira
oko cijevi sve dok pulsirajuća struja ne postigne radni nivo. U toj fazi se popunjava žlijeb
do potpunog provarivanja, a zatim uređaj počinje da rotira oko cijevi. Prije gašenja luka,
jačina struje se smanjuje, simetrično početnoj fazi zavarivanja, a uređaj se kreće sve dok se
ne postigne potpuno preklapanje početka šava.
TIG tačkasto zavarivanje, takođe nazvano TIG zakivanje, omogućava dobijanje spoja
preklapanjem, bez prethodne perforacije radnih komada. Postupak je veoma jednostavan i
ne zahtijeva veliku vještinu operatera, veoma je produktivan i može da se automatizuje. Luk
nije vidljiv, pa operater ne mora da štiti oči tokom zavarivanja. Postupak je primjenljiv na
niskolegirane čelike, aluminijum, debljine 0.5 do 2 mm. Vrijeme zavarivanja je 0.5 do 5 s.
- 86 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 87 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sl. 102 Izgled komandne table invertorskog aparata za TIG postupak zavarivanja
(VARTIG 2005 DC)
- 88 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
22. Na displ. poz. 1 dato vrijeme duv. gasa nakon gašenja luka (podeš. se sa poz. 14)
23. Tipka za uključ. daljinskog upravljača
24. Indikatorska lampica za uklj. Daljinski upravljač
25. Parametri pulsnog zavarivanja (frekvencija, širina pulsa i osnovna struja), očitavaju
se na displ. poz. 1, a podešavaju sa enkoderom poz. 14.
26. Tipka za izbor parametra koji se želi podesiti.
Sl. 103 Izgled komandne table aparata za TIG postupak zavarivanja sa pohranjenim
programima (VARTIG 3500 AC/ DC digit)
- 89 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sl. 104 Gorionici za postupke sa plazmom (A) Prenosivi luk (B) Neprenosivi luk
- 90 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sl. 105 Upoređivanje postupaka (A) luka volframove elektrode u inertnom gasu i
(B) luka plazme za zavarivanje.
Kod WIG postupka luk je slobodan, dok je kod zavarivanja plazmom (a naročito kod
rezanja plazmom) luk jako sužen (sl. 105). Kod postupka zavarivanja plazmom imamo
veću dužinu luka u odnosu na WIG luk. Luk plazme takode ima cilindrični oblik u odnosu
na zvonast oblik koji se može uočiti kod WIG postupka.
Slično WIG postupku, gorionici za zavarivanje i rezanje plazmom se koriste sa
uobičajenim izvorima struje koji imaju strmopadajuće karakteristike (jednosmerna struja
direktnog polariteta). Uobičajeni WIG izvori struje mogu se koristiti za zavarivanje
plazmom jednostavnim dodavanjem upravljačke kutije kojom se reguliše uspostavljanje
luka, protok gasova i vode za hlađenje. Rezanje plazmom zahtijeva istu osnovnu vrstu
izvora struje, ali mora imati dosta viši napon praznog hoda i treba da je u mogućnosti da
proizvede mnogo višu jačinu struje nego WIG izvor struje. Napon praznog hoda za jedinicu
plazme može biti visok i 400 V. Stvarno, skoro svaki izvor jednosmerne struje sa
strmopadajućim naponom i najmanjom vrednošću napona praznog hoda od 80 V i glavnim
kontaktorom može se koristiti za rad opreme za zavarivanje plazmom. Minimalna struja
koju ćete postići zavisi od izabranog izvora struje. Najčešće, međutim, visok napon se
obezbeduje posebno konstruisanim izvorima struje za luk plazme.
Prednosti zavarivanja plazmom u odnosu na uobičajeno WIG zavarivanje su:
- poboljšana krutost luka plazme omogućava lakšu regulaciju ulaza toplote u radni
komad,
- veća dužina luka u odnosu na WIG postupak omogućava da se sa manje problema
održava pravilan položaj gorionika,
- veličina zavarivačkog kupatila pri korišćenju plazme takode je manje osetljiva na
promjene u dužini luka,
- lakše je uvođenje dodatne žice ili šipke i manipulacija ručkom gorionika zbog većeg
rastojanja od mlaznice do radnog komada ( 5 -12 mm),
- može se koristiti dodatnu žicu ili šipku većeg prečnika sa minimalnim rizikom od
zagađivanja metala šava. Ovo je posebno značajno pri zavarivanju nerđajućih čelika,
aluminijuma i titana,
- zbog toga što je luk plazme vrući nego WIG luk, brzine zavarivanja su više, a zona
- 91 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 92 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Fe+0,5O2=FeO+267 kJ
2Fe+1,5O2=Fe2O3+825 kJ
3Fe+2O2=Fe3O4+1120 kJ
- 93 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Oslobođena toplota čini približno 2/3 toplote potrebne za sagorijevanje čelika, a 1/3 se
dobija sagorijevanjem gorivog gasa. Treba takođe uočiti da FeO i Fe2O3 dalje reaguju, pri
čemu je konačni produkt sagorjevanja Fe3O4, koji se u vidu troske izduvava sa mjesta
rezanja, sl. 106.
- 94 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Dvije osnovne varijante mlaznice (prstenasti otvor ili više otvora za dovod smješe) su pri-
kazane na sl. 109. Prstenasti otvor se koristi samo kada je potrebna velika količina toplote.
Centralni otvor za dovod kiseonika je najčešće cilindričnog ili konusnog oblika, sl. 110. Otvor
cilindričnog oblika je lakše napraviti i održavati, ali je strujanje kiseonika donekle nepravilno,
sl. 110a. Otvor konusnog oblika daje ravnomjerniju struju kiseonika, ali ni on ne daje dobre
rezultate kod rezanja predmeta većih debljina. U tom slučaju može da se primijeni
aerodinamični oblik centralnog otvora, sl. 111, kojim se postižu veće brzine strujanja
kiseonika i najefikasnije rezanje. Mana ovakve mlaznice je visoka cijena zbog komplikovane
izrade i velika buka. Standardne mlaznice sa cilindričnim centralnim otvorom se proizvode u
različitim veličinama, zavisno od debljine materijala, tab. 26.
a) b)
Slika 109. Mlaznica za rezanje (a) sa jednim prstenastim otvorom (b) sa više otvora
- 95 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) cilindrični b) konusni
Slika 110. Mlaznice sa različitim otvorima Slika 111. Aerodinamična mlaznica
a) b) c)
Slika 112. Dodatni alat ("kolica") gorionika za mehanizovano rezanje
- 96 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 97 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
donjoj ivici reza i održavanje stalne temperature rezanja. Osim od debljine, brzina rezanja
zavisi i od veličine mlaznice i početne temperature rezanja. Brzina rezanja može da bude og-
raničena pojavom otklona mlaza produkata sagorijevanja na površini reza, sl. 116, koji joj je
proporcionalan. Otklon nema bitnijeg uticaja na kvalitet rezanja ako je njegova vrednost u
granicama 5-15% debljine materijala, ali kod većih otklona brzina rezanja mora da se
smanji.
Legirani čelici mogu da se gasno režu, ali je po pravilu neophodno predgrijavanje i nak-
nadna termička obrada. Analiza uticaja legirajućih elemenata na mogućnost rezanja čelika je
data u tab. 28, uz napomenu da se radi o pojedinačnim uticajima. Fosfor i sumpor u
količinama koje su uobičajene u čeliku nemaju uticaja na rezanje.
Tabela 28. Granične vrijednosti sadržaja legirajućih elemenata
legirajući element (%) Si Mn Cr Ni W Mo V Cu
bez problema <2 <14 <1,5 <25,C<0,7 <10 <1 <3 <2
predgrijavanje <4, C<0,4* <18, C<1,5 <5 <40,C<0,3 <20 <2*
nemoguće >4 >18 >5 >2,5
* uz vrlo sporo rezanje
- 98 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
CE=C+0,4⋅Cr+0,3⋅(Si+Mo)+0,2⋅V+0,06⋅Mn+0,04⋅(Ni+Cu)
Uzimajući u obzir CE, kao i sadržaj ugljenika, čelici mogu da se klasifikuju kao što je
dato u tab. 29.
Tabela 29. Klasifikacija čelika prema mogućnosti gasnog rezanja
Grupa CE (%) C (%) Uslovi rezanja
I do 0,6 do 0,3 Režu se vrlo dobro, termička obrada nepotrebna
Režu se zadovoljavajuće. Predgrijavanje potrebno kod
II 0,6÷0,8 do 0,5
većih debljina i niskih okolnih temperatura
Režu se teško zbog zakaljivosti i sklonosti ka prslinama.
III 0,8÷1,1 do 0,8
Neophodno predgrijavanje.
IV preko 1,1 preko Režu se vrlo teško. Neophodno predgrijavanje i lagano
0,8 hlađenje poslije rezanja.
Uticaj legirajućih elemenata na rezanje čelika i livenih gvožđa je dat u daljem tekstu.
Ugljik (C)
Čelici do 0,30% C mogu se rezati bez ikakvih poteškoća. Čelici sa većim sadržajem C
mogu se rezati ako se predgrijavaju na 300-500ºC. Grafit i cementit sprečavaju rezanje, a
sivi liv do 4% ugljenika može da se reže ukoliko se primijeni posebna tehnika rada.
Mangan (Mn)
Kod čelika sa 14% Mn i do 1,5%C (austenitni manganski čelik) potrebno je
predgrijavanje.
Silicijum (Si)
U uobičajenim količinama (do 0,35%) ne predstavlja prepreku rezanju.
Transormatorsko gvožđe koje sadrži i do 4% Si se takođe reže. Silicijumski čelik koji sadrži
visoke količine C i Mn mora da se predgrijava i naknadno žari da bi se izbjeglo
otvrdnjavanje na vazduhu i površinske prsline.
Hrom (Cr)
Iznad 5% Cr zahtijeva predgrevanje i specijalnu tehniku rada, ali je i pored toga rez
dosta grubog izgleda. Nužno je predgrijavanje.
Nikl (Ni)
Do 30% Ni ne sprečava rezanje, a lijepi rezovi se postižu kod čelika sa sadržajem Ni
do 7%.
- 99 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Molibden (Mo)
Djeluje na isti način kao i Cr. Mo-W čelici mogu da se režu samo specijalniim
tehnikama rada.
Volfram (W)
U iznosu 12-14% W ne oteževa rezanje, a granica uspješnog rezanja je 20%.
Bakar (Cu)
U količinama do 2% ne predstavlja nikakvu teškoću za rezanje.
Aluminijum (Al)
U količinama do 10% ne utiče na sposobnost rezanja.
Sumpor (S)
U količinama uobičajenim kod konstrukcionih čelika do 0,06% ne utiče loše na
mogućnost rezanja. U većim količinama usporava rezanje, a i razvijaju se znatne količine
sumornih para.
Vanadijum (V)
U malim količinama (do 1,5%) poboljšava sposobnost rezanja.
Ova tehnika je dopuna tehnike gasnog rezanja sa strujom praha bogatim železom.
Praškasti materijal se ubrzava i potpomaže reakciju oksidacije i takođe topljenje i
rasprskavanje materijala koji se teško režu. Prah se usmjerava u rez ili kroz vrh mlaznice ili
sa jednim ili više mlazeva izvan vrha. Kada se primjenjuje prvi metod, prah se ubacuje u
kiseonik za rezanje prije ispaljivanja gasa kroz vrh mlaznice. Kada se prah doprema
spoljnim putem, gorivi gas predaje česticama praha dovoljnu brzinu da ih prenese kroz
predgrijani dio u struju kiseonika za rezanje. Ovo kratko vrijeme u predgrijanom stanju je
- 100 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 101 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 102 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a)
b) c)
- 103 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) b)
c) d)
e) f)
g) h)
- 104 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) c)
d)
b)
Slika 123. Žlebljenje ARC-AIR postupkom u različitim položajima:
a) vertikalni; b) nadglavni; c) horizontalni; d) horizontalno vertikalni
- 105 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) b)
Slika 124. Noviji postupci rezanja plazmom a) sa dva nezavisna gasa b) sa
ubrizgavanjem vode
Rezanje lukom plazme može se koristiti za rezanje svih metala. Najviše se primjenjuje
za ugljenični čelik, aluminijum i nerđajuće čelike, jednostavno zbog toga što su oni
najuobičajeniji metali koji se koriste. No, postupak rezanja plazmom primjenjuje se jednako
dobro na svakom metalu: bakru, mesingu i bronzi; niklu i njegovim legurama; metalnom
cirkonijumu kao i za rezanje urana. Rezanje plazmom koristi se za rezanje u paketima,
zakošenje debelih limova, profilno rezanje i prorezivanje otvora. Plazma obavlja ove poslove
sa manje unesene toplote u osnovni materijal nego oksigasni plamen (iako je plazma mnogo
vruća), to je posljedica bržeg pomjeranja gorionika plazme nego gorionika za oksigasni
plamen kao i mehanizma rezanja ( plazma topi i isparava metal, a oksigasni plamen
sagorijeva metal). Rezultat rezanja plazmom je manja deformacija osnovnog materijala.
Plazmeni gorionici za rezanje se koriste najčešće na mašinama za profilno rezanje (rezanje
raznih oblika) kao i na mašinama za razrezivanje i pravougaono rezanje velikom brzinom.
Zahtijeva se veoma mali ručni rad zbog toga što su uključene visoke struje i visoki naponi
praznog hoda. Nivo buke mlaza plazme gasa velike brzine je takođe veoma visok i postupak
može proizvesti mnogo zagušljivih metalnih para. Buka i zagušljive pare se veoma teško
eliminišu pri radu sa ručnim gorionikom. Oni nisu problem za automatski gorionik koji se
može montirati na pogodnoj mašini za plameno rezanje. Zagušljive pare, toplota i buka
proizvedene plazmenim gorionikom se lako eliminišu na mašini sa stolom za rezanje koji je
napunjen vodom. Voda samo dodiruje dno lima gdje ona zahvata dimove i trosku. Voda
takode prigušuje zvuk koji proizvodi mlaz plazme visoke brzine pri napuštanju glave
gorionika.
Plazma postupkom se mogu rezati metali pri brzinama od 2,5 do 4 m/min, dok bi
koristeći oksigasni gorionik odgovarajuće brzine bile od 0,5 do 0,7 m/min (važi za manje
debljine). Brzine do 7 m/min se koriste pri rezanju tankih materijala. Rukovalac pri ručnom
radu teško može da se nosi sa brzinom efikasnog rada režućeg plazma-gorionika. Debeli
limovi (preko 70 mm) od ugljeničnog čelika mogu se rezati brže oksigasnim postupkom nego
plazmom. Medutim, za rezanje debljina ispod 25 mm, rezanje plazmom je do pet puta brže
nego oksigasnim postupkom rezanja.
- 106 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 107 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 108 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sl. 127 Odnos smjera napredovanja gorionika prema dijelu pri vrtloženju plazma-
gasa
- 109 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 110 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Sl. 128. Varstrojev aparat (A-70) za Sl. 129 Varstrojev aparat za plazma
rezanje sa komprimiranim zrakom rezanje (HI Focus 160 i)
- 111 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 112 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Standardna oprema na
„VERCUT L2 ST“ rezačici
omogućava uvoz različitih CAD
datoteka (DXF, IGS, PLT, ...) što
znači da mašina može odrezati željeni
oblik bez direktne pripreme
programa. U dodatnu opremu na ovoj
rezačici spada : softer za
programiranje „ZEVS RX“, modul za
automatsko krojenje, laserski
pokazivač pozicije, sušionik vazduha
i filterski sistem za odsisavanje
Sl. 132. Tabla upravljačke jedinice „BURNY gasova nastalih rezanjem.
Phantom ST“ sa 10,4“ monitorom
- 113 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
- 114 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
gorionika sa držačem lima. Držač lima osigurava konstantnu udaljenost gorionika od lima za
vrijeme rezanja, a podešava se ručno. Navedeni uređaj namjenjen je za rezanje tankih limova
(do 3 mm). Na slici 135a prikazan je uređaj „MSX 750 MAN“ koji omogućava ručno
vođenje plamenog gorionika. Naredbama ručno gore/ ručno dole pomjera se gorionik u
željeni položaj. Radni hod je 220 mm, a senzor upravlja odstupanjem od startnog signala.
a) b) c) d)
Sl. 135. Uređaji za regulaciju visine gorionika: a) MSX 750 MAN, b) MSX 750 CAP
c) MSX 750 ARC d) IHT 3000
Na slici 135b prikazan je uređaj „MSX 750 CAP“ opremljen kapacitetivnim senzorom
i upravljačkom jedinicom. Uređaje „MSX 750 MAN“ i „MSX 750 CAP“ moguće je ugraditi
na bilo koju rezačicu sa oksigasnim gorionikom, oba uređaja imaju mogućnost daljinskog
upravljanja, preciznost vođenja im je ± 0,3 mm.
Na slici 135c prikazan je uređaj „MSX 750 ARC“ koji služi za vertikalno
pozicioniranje oksigasnog ili plazma gorionika. Ovaj uređaj omogućava dva načina rada, i
to: ARC SENZE MODE ( za plazma gorionike) ili SENZE MODE ( za oksigasne
gorionike). Karakteristike ARC SENZE MODE načina rada su:
- automatsko prepoznavanje visine za paljenje plazma luka,
- automatsko uklapanje na regulaciju visine sa naponom plazma luka,
- podesivo vremensko kašnjenje nakon starta rezanja, stabilizacija luka,
- automatsko prepoznavanje proreza i ruba lima,
- podesivo dizanje gorionika u izabrani položaj nakon prekida rezanja.
Na slici 135d prikazan je uređaj „ IHT 3000“ namijenjen za najpreciznije vođenje kod
rezanje plazmom ili autogenog rezanje sa bezkontaktnom ili kontaktnom senzorikom. Ovaj
uređaj ima sve karakteristike uređaja „MSX 750 ARC“ uz dodatnu mogućnost kontaktnog
rada pri plazma rezanju. Početno pozicioniranje izvodi se dodirom mlaznice i radnog
komada, nakon paljenja luka visinsko vođenje je naponom luka. Na slici 136. prikazan je
senzorski bezkontaktni način vođenja i kontaktno pozicioniranje uz vođenje gorionika
naponom luka.
- 115 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
a) b)
Sl. 135. Vođenje gorionika po vertikali, a) senzorsko (bez kontakta), b) kontaktno.
- 116 -
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ i BCD-Elektro d.o.o. DOBOJ .
Literatura:
4. Bogoljub Bajić,
Darko Bajić .........................................SUŠTINA I TEHNIKA POSTUPKA
ELEKTROLUČNOG ZAVARIVANJA
TOPLJENJEM METALA I NJIHOVIH
LEGURA, Podgorica, 2005. god.
6. Zbornik sa međunarodnog
savjetovanja ....................................... POSTUPCI ZAVARIVANJA,
Sarajevo, mart 1989. god.
7. Zbornik sa međunarodnog
savjetovanja .......................................NORME I NJIHOVA PRIMJENA U
ZAVARIVANJU, Rovinj, septembar
2000. god.
- 117 -
BCD Elektro d.o.o. Doboj
Preduzeće za proizvodnju, projektovanje, inženjering, konsalting i unutrašnju i spoljnu trgovinu
Bosna i Hercegovina, 74000 Doboj, ul. Srpskih Sokolova br.1/15
Telefon: 053 203410, Fax: 053 203411, E - mail: brano@doboj.net
Preduzeće BCD Elektro d.o.o. Doboj osnovano je 23.01.2004.god., a od 26.07.2004.god. posluje kao
ovlašteni Komercijalno-tehnički ZastupnikVarstroj-a za tržište industrije Bosne i Hercegovine.
Orjentisani smo prvenstveno za rad sa krajnjim kupcima iz industrije Bosne i Hercegovine, gdje smo
u proteklom periodu imali niz realizovanih investicionih projekata sa proizvodnim programom:
Na zahtjev krajnjih kupaca, u saradnji sa fabrikom koju zastupamo, spremni smo prihvatiti rješavanje
isporuka opreme za zavarivanje i rezanje metala preme specifičnim zahtjevima i potrebama.
Naša poslovna politika je da za sve realizovane poslove stalno ostajemo na vezi i praćenju
zadovoljstva krajnjeg kupca i da budemo na raspolaganju za svaku eventualno potrebnu
nadogradnju, rekonstrukciju ili edukaciju osoblja za rukovanje i održavanje opreme.
Za sve isporučene mašine i aparate imamo obezbijeđene dovoljne količine potrošnih i rezervnih
dijelova na skladištu u Doboju.