tj. disperznoj fazi Podjela prema vel. cestica: suspenzije (grubo dis. sustav), koloidne i prave otopine Suspenzija – velike cestice, brzo sedimentiraju, moze se odvojiti dekantacijom Koloidna – manje cestice, Tyndallov fenomen, velika ukupna p cestica i sposobnost adsorpcije / emulzija – disperzna faza i sredstvo se ne mijesaju Tyndallov fenomen – kad se otopina stavi ispred tockastog izvora svjetlosti, vidi se svijetli trag zbog rasprsivanja svjetlosti na cesticama Prave – vrlo sitne, ne rasprsuju se zrake, opticki prazne Elektrolitička disocijacija – raspadanje kristalne resetke djelovanjem polarnog otapala HCl H+ + Cl- Otopine s obzirom na kolicinu otopljene tvari – zasicene, nezasicene, prezasicene Topljivost tvari – iskazuje se masom tvari koja se moze otopiti u 100g Elektroliti – tvari koje u vodenim otopinama ili talinama provode el. struju / neelektroliti ne provode KISELINE
Kiseline - tvari koje u vodenim otopinama povecavaju koncentraciju vodikovih tj.
oksonijevih iona Kiseline koje u svojem sastavu imaju kisik nastaju reakcijom oksida nemetala s vodom Kiseline prema broju atoma vodika – monoprotonske – samo 1 atom ionizira u molekuli HBr, HCl / diprotonske H2S i troprotonske H3PO4 Jakost kis.– ovisi o broju ioniziranih molekula, jake HCl, srednje H2SO4 i slabe H2CO3 NEMETAL + KISIK OKSID NEMETALA OKSID NEMETALA + VODA KISELINA INDIKATORI: plavi lakmusov papir, metiloranž BAZE Baze su hidroksidi, koji u vodenoj otopini disocijacijom daju hidroksidne ione OH- METAL + KISIK OKSID METALA OKSID METALA + VODA HIDROKSID Hidroksidi su anorganski spojevi koji se sastoje od aniona metala i hidroksilne skupine OH–
Lužine - vodene otopine hidroksida
INDIKATORI: crveni lakmus papir, fenolftalein Jake lužine – 1. 2. skupina SOLI Soli su ionski spojevi kristalne grade koji se sastoje od kationa metala i aniona tj. kiselinskog ostatka Dobivanje: METAL + NEMETAL SOL METAL + KISELINA SOL + VODIK OKSID METALA + KISELINA SOL + VODA LUŽINA + KISELINA SOL + VODA (NEUTRALIZACIJA)
HIDRATNE SOLI: u svom sastavu imaju vodu, npr. modra galica, gips