Klanica pet – Kurrt Vonegard

Kao americki vojnik imao je priliku da okusi strahote Drugoga svjetskog rata. Iz zivotnih
sudbinskih situacija napisao je svoj najbolji roman nakon nekolicine romana interesantnih
naslova: Kolijevka za macu, Zatvorska pticica, Hokuspokus, Galapagos itd.

U romanu Klanica 5 simbolicnog naslova opisuje zivot Bilija Pilgrima, obicnog vojnika
koji ce se zlom sudbinom zadesiti u Drezdenu za vrijeme stravicnog americkog bombardovanja
(13,14,15 februar ) kada je izginulo dvostruko vise ljudi nego prilikom atomskoga napada na
Hirosimu. Nakon rata Bili Pilgrim počeće putovati na planet Tralfamador i sve vise ce se
pominjati izraz otkačivanje ili otkaciti od stvarnosti.

U građenju ovoga lika književnik se u maniru postmodernističkih pisaca koristio

psihološkom slojevitošću iz koje je proizašla filozofija života: tako mu je to.

Struktura djela

Mozaična struktura jer se pisac koristi žanrovskim obrascima ratnoga romana, upliv
fantastike, vanzemaljaca, te slikanjem ratne svakodnevice koja u momentima prelazi u
fantazmagorične situacije. Ovim načinom pisac je iznio djelo u kojem se osjeća njwgov lični
cinizam, a koji se obrušava na američki san i njegove slabosti.

Kur Vonegard je u ovom romanu spojio sve apokaliptične slike novije američke istorije
bacivši na njih porugu, ali i efektan humor. Ako se uzme u obzir da je ovo roman ljudske nemoći
i ljudske tragedije u naoko civilizovanom svijetu, onda govorimo o apsurdu civilizacijskih
tokova posebno iz razloga što je roman izašao za vrijeme američke invanzije Vijetnama.

Život Bilija Pilgrima i njegovo otkačinjanje od zemaljskoga vremena i života neće ostaviti
ravnodušnim, a posebno zbog njegove uzrečice tako mu je to. Tragični junak jednog vremena
piščev alter ego. Sam pisac živio je i rastao u Americi kad su bila rasprostranjena negativna

1
mišljenja o Njemcima. Po njemu je to bilo kao da je čovječanstvo po prvi put pokušalo učiniti
samoubistvo. Pvu riječ samoubistvo on će često koristiti nekad kroz kolektivno, a nekad kroz
lično. JA jednako kolektiv.

Bili Pilgrim je iznikao iz lične strahote piščeve kada je preživio drezdensko

bombardovanje jer je u međuvremenu imao sreću. Sve ovo ga podstiče da od amerilkog vojnika
postane njemački zarobljenik i nakon objave sirene za bombardovanje biva sklonjen sa ostalim
zarobljenicima i stražarima koji su ih čuvali tri nivoa ispod klanice. Njegova svjedočanstva iz
ovoga vremena kaže: Oko mnene su svuda visili leševi. Nakon završenog bombardovanja bili su
suočeni sa potunim nestankom Drezdena u kojem je nestalo 135000 ljudi. Sve ovo uticaće
oblikovno na njegovu ličnost i na njegovo pisanje. Svi stavovu proizašli nakon ovoga dana biće
iznijeti u romanu Klanica 5.

Roman je prihvaćen izuzetno dobro od kritike, ne zato što je bio donekle antiameričko
militarni jer je izašao 1969, već zato što zbog njega dobio nadimak predvodnik antikulture.
Godine 1972. ova knjiga biće proglašena za izopačenu, te će biti izbačena iz svih biblioteka i na
listi nepoželjnih djela koji su sastavili tadašnji američki bibliotekari zauzimaće 29. mjesto, ali će
zato na listi najpopularnijih djela svjetske književnosti biti u top 18. Uvođenje vanzemaljaca u
književnost vinuo se u sam vrh svjetske književnosti korištenjem fantastičnih i nadrealnih
elemenata, te istorijskog i autobiogafskog.

O svemu što se desilo u Drezdenu pisac je napisao: O pokolju nema ništa pametno da se
kaže. Ovo djelo vrvi od vojnika koji nijesu heroji, a njihove apsurdne smrti skoro su groteskne.
Osuda rata je istovremeno osuda ljudske gluposti bezumlja. Od drugoga poglavlja kad Bili
Pilgrim otkačinje od svoga vremena pisac se istovremeno počinja sjećati i svoga ratnoga druga
Bernarda Ohare čija je subruga bila protiv ratovanja. Ukazujući da piščev alter ego korespondira
sa svim likovima koji su antimilitaristički nastrojni.

Lik kao što je Bili Pilgrim bio mu je potreban kako bi u datom vremenu kroz njegovo
otkačinjanje imao uvid u navodnu trodimenzionalnost vremena, a to je prošlost, sadašnjost i
budućnost. Iza priče o otičaru Biliju Pilgrimu koji se u svojim otkačinjanjima susreo sa
vanzemaljvima s planete T i koji navodno vide četvorodimenzijalno ne postoji linearno shvatanje
ovoga svijeta i života već na ukazivanje na apokalipsu XX vijeka, a apokalipsa je darta i kroz

2
sam podnaslov koji je ujedno i parodija gluposti Dječji krstaški rat. Leševi, smrt, bizarne smrti,
posttraumatski sindromi i sve ono što rat donosi demistifikuje besmisao ratnih sukoba u kojima
su se pronašli mladići s bilo koje strane, na svim frontovima svijeta. I kad padaju pokošeni čuje
se propratno: tako mu je to. Duhovito ili neumjesno, ali u taktu posmrtnoga marša. Ovu knjigu
prvi su prigrlili hipici, djeca svijeta.