1.

Priroda pjesnika čini iznimno sretnim jer se u njezinom okruženju osjeća

ispunjen. Priroda u romantizmu je jedna od triju centralnih tema.
2. Lirski subjekt doživljava prirodu kao izvor lijepih osjećaj. Pruža mu sreću i
ispunjenost te je opisuje s mnogim uzvišenim epitetima.
3. U posljednjoj strofi pronalazimo personifikaciju i preneseno značenje gdje
opisuje kako će pjesnikovo srce plesat s narcisima.
4. U početku pjesnik se divi prirodi te je opisuje njezine ljepote ,a na kraju
govori kako će jednog dana i sam postati dio prirode i tada biti sretan.
5. Pjesma je pisana u 4 strofe, šesterostih. Stihovi su vezani. Rima je unakrsna.
6. Usporedba je stilska figura u kojoj se uspoređuju pojmovi na temelju sličnosti,
kontrast je stilska figura u kojoj se također pojmovi uspoređuju, ali na temelju
različitosti. Personifikacija je figura u kojoj se neživim predmetima pridaju
osobine živih bića.Smatram da personifikacija ima najveću ulogu u pjesmi jer
pjesnik daruje život neživim predmetima te se tako povezuje s čitateljima te lakše
izražava osjećaje.
7. Pisac zapaža zletne narcise koje personifikacijom obdaruje govoreći kako se
vjetar igra s tim cvijećem.
8. Pjesnik koristi arhaizme (zastarjelice) u pjesmi poput talasi-valovi, samotan-
usamljen.
9. " Nek srce žarom napuni se"- da prodađe mir,sreću ispokoj,"U društvu takve pjane
sreće." -prikazuje događaj u kojem je priroda tako lijepa da i vesela kao da je
pijana.
10. Pjesnik je osjećajan i romatičar što zaključujemo iz njegovih osjećaja prema
prirodi te ostvaruje svoju besmrtnost i slobodu u proživljavanju prirodne ljepote.
11. Romantičari većinom kao temu biraju prirodu koja im predstavlja sreću i govore
o problemima.
12. Podrijetlo riječi narcis i sunovrat proizlazi iz priče o mladiću koji se,
vidjevši svoj lik u potoku, toliko sam u sebe zaljubio da je od čežnje za samim
sobom umro.Pjesnik narcisima želi naglasiti i prikazati istinsku ljepotu prirode.