O-RtJENTALNI INSTITUT tr SARAJEVU

P R I L 0

ZA ORIJENTALNU flLOLOGlJU I ISTOR1Jtl NAROI)A POD 1URSIW!d VLf...[M

V 1954-55

,___ - ---~

5. l' AM .. A R S K} Z A V 0 0 .V e s a LIN IPI A'S t. E:S A. ... SA RAJ E t (J

1 !II 5 ~

MUHAMED HAD~lJAH1C

UDIO HAMZEVIJA U ATENTATU NA MEHMED-PASU SOKOLOVICA

6 [una 1573 gcdine pcgubljen te II C,arigr,Hdu vrlo draruaticnim okclnc-

stima sejh Ham z a 0 r I CJ v i. (: 111:1 temelju sejh-uJ-islarl1-!l E b ~1 S U u d

c fen d i j e, u k(ljoj je stajll.lo da [e ll'bi'::zboi'.nik (mulhid) i da poxivu musltmanc u aabludu i bezbostvo, peste je utvrdeno da jlJ on ianosio neke nazore kojtma so vrijeda C<lst nasog pejgamberae (tj. Muha:medl]) tG da je »utvrdeno njegcvo cotounc nttekanje proZivljenja l sudnjeg dana. i to sve !; pravednim svjedcclrna detaljno protiv niega 9,Ok0l2<1no«. »Osudih« -- istice Ebu Suud efendija - »da je dopusteno pogubHi toga otpadnika, nakon !;to je rnzmotreno njegcvc uceoje«.l.)

Ncposredno sa [ustiflkaeijom Haruze Orlovica otpocinju progoni njegovih prtstasa, kojlh je bile kako u C<'.rig.adu medu Slavenima. take i u Bcsni, a, izgll!da, i u turskoj Ugarskoj (Hamze je potkraj zivota djelovao u Budimu).

U Bosni se Istrcao U .progonu hanlzevijfll,:>rvi bosenskl mulla Ba l i eo i eo nd i j a_ q a r a j I i j;1., kojemu je u tome pomagao anememtt bosansld ucenjak Hasan Kafi e f e n d ij s p r u s e a k. UhistoricaraAtaije(ufnr01044/1634-35) nalazi se pevi spcmen 0 tim progon.me.sj 'Iurski biograf Brusab Mehmed 'Pahir navodi kakc je Bali dcndiji, povjereno da Ispita u tualanskom kraju pojavu rnelamijskih raekolrrika Ibemzevtja), pa [e Bali erendtja sproveo istregu ne~dje ()ko godine ga5 (1577) i na smrt osudio 7.,.-.8 »raskolnlkae, kojima [e bio veda uekt

Jakub Bosnjak. '

. Ove mjere prctlv Hamzinih prtstaltca vjerovetno nlsu mimclsle rdtt selo

T e k i j U pokra] (kusnijo csnovene) No,",€:, Kasabe. Oaatlc [e PI) 5""l)j I;-rilici bio porljeklom Hamaa: tu je vee ad 1519 gcdtne postojale jedna prlvllegcvana tekija~lJ~~:la (hosplctj) za dolaznlke i prolaznlke. Bice da su u dcba tih prvih PM-

l} ,Ol"jglnnlni lc)(s~ na laxt f,[l z::\bili.:-ze-n u fedncm rukoptsu ad 10 useovo 11 kolokctjt Osmana soecievtca i:o: Sar-ajova. Rukopill se oz.n"i';uje kao 9 Ri~"$ll:i m e.r g u b e bel'a,! p a d Ls a h I St.<ltan Sel'im h e ne ,V.rijedna pOKlanicfI suttanu Sellm hanu); S<:dl"1.i ugtavcom Ijekarske receeee, a totva je "al;lilj...-l~n<l 1; a kiaj"ti. ~ Me h iu ¢ d Ali A j n i - b e j II djelu 0 Ha(]~J. Bajram veliji (sir, 125) donost ~C<lan I:.: .v cd i~ reeve na osnovu kcje je doz:v(lijeno tzvrscnje smrl.ne kaxne nad rrcmacm. ; 10 r,I (lvoj f(ltmi~ ,.Eb~1 S!)l.Id ¢!elulij .. ~l !ehd ka7-'Z!: N" osnovu retvo mOgA ueiteljl.l. ugloon.o_g mcchurn rpokojnog) Ibnu Kcmala justUlkovan je l.llinall ('Ma!uk)_: ~el'ialska qdluka protlv rsmaua zasnovana jc na tome jet" j~ utvdrdenc da jC! lOn a i n d i kim u 1 hid. P!"emao terce, cko je u tome. tariku (redul 1 ~ejh Humza, i on je zindik, pe je njegovo PlOguoljQnJe- u skladu sa ,!;erijatskim proplsima« (prevcd Prof. AM. Ao Cok:iea lz Tuzle). - Bice- po svoj prfllcl dl\.je i enat Iz Sokclovteeve.rukoplsa, ici\.a1; kGji dcncsl, MehmCd Ali II.jnj-bcj eustavat dio Jedne te j.sle.~bu S\ludove ocnuke.

" ")],otr,383, . " ..

326

Muh[Imed H<ldfijahl6

gona bosanskfh hamzevija i Orloviet ngubili rantje prrvilegtje: Jedan od Cetiri danas saeuvana "berata 0 to] teklji, I to cd dzem. ]] .lOO.5 (24 I 1591) dade naslutiti da su u razdobl]u koje je prethodilo bile uslfjedile uzurpacije na tekijskom posjedu, »Moj je n.a1og« - vel! sa u berate - »da se postuea prema carskom ranije tadetom nalogu«. »Naredujem kad dode moj uzvtseni naloge - veli Sa dalje - »neka se postupa U ovoj atvarl prema r-antje tadatom nalogu; tekoder da se nikc ne mij~ i da -niko ne smeta u kortstenju nj iva i ubrcanju dace koje su odredene za cvu tekijue."}

Prcgoni Hamze i nj egovib prtstasa kao de su tmalt direktnog odra+e]a i na jedan dogadaj knji po. znamenttostt mnosti 0 kojoj se radi prela~i okvire nase narodoe hlstorije i spade u domen svjetske htstortje. Rije~ je 0 atentatu na c;uvellilg t;lr2!ivnika Turske carevine, naseg zemljaka Me h m e d c p a s u S-okolovicH, koji [e j;;W~'3CJ:l 11 oktobl't.l ]-579. Taj atentat, kaku [e jClS 193-1 plsao dr. Basagi,c, »ostao i~ u pcviiestl Be:rmedijska. pclca. p.ravi zabetnik ubijstva los nije otkcieen«.

Ssm je atentat po svoj li=lrilici bia splet razmmh po]jti~kih tean]a, ali je njcgcv neposredoi izvrsHelj bio, keko po svemu Iagleda, [edan hamzevija, 0 tome [e gcdine 190D' U svojoj "Kratkcj uputi u proslost Beene i Hercegovine« Ba;iagk tanic svcje misljenje nil. sujedect nectn: .Bi li se rooglo umoratvo Mehrued pasino dovestl u savez s pogihijom sejha Hamze Orlancvtea (!) i progcnstvcm njegovih u~enlka'~ To mi se nekekc cini najvjerovatntje, kad uzmemo U obztr porijeklc i zna~aj Sckclcvtceva ubojice. Bosanski spahija, Usen tlmara, pripadnik derviake kaste, a to eve nas i nehote navodl, da u njemu tral.imo bamaeviju i Janarlckoga osvet-

~ nika. Za takav em imade dosta prsmjere u pcvijesti Islama: harid~ije i prve halifee.

Da' 11 jc !CIVU svoju pretpostavku moguce BaSagic bazirao na narodnoj tradicij! Hi na kojoj turskoj historjji; 0 lome ne mogu ni.§ta kaaati, sarno je stmptomaticno da [e ~I svojim kesntjtm djelima nije ponovlo. Drugi [eden nas turkolog, R i x a M u de t- i z? vic, koji je napisao clklus ctanaka ,0 bosanskim oervtnma'j, spominjuei ublstvc Mehmed-pase tvrdi. k akn »neki turski hi.st.cricari dr~e de je ublca blo sljedbenik sejh Hamze Orlovlcae, ali pri tome ne navodf Imena tlh turekih historlcara. POV99€Cr ac za Ba.~agicem i Mil a n K a r- a n 0 v i c je u [ednom elanku dcvec u vezu, atentat na Sokolovlea 8 ~ogLlbljenj<:m sejh Hamae Orlovica koge [e Sokolovle "»po- sluabenoj duznosti mono progonltl: drZnva'je sreetrala taj del"\/li'iki red (mlslt na hamaevije, up. M. Hj.) keo velelzdnjntckt, jer su naginjali one} gl·!lni laleme koju is~vij edaju Perai ·1:tlnCj~.m)

Od vaznosti je, da se ovdje ianesc najbitn!ji podact 0 suruorne atentatu. Sokolovteev sevremeruk, znaruenitt historicar Pee e v i j a tvrdi, cia [e S~olo\'iC bio zrtva dVQl"sklh intrtga. Protlv Sokolcviea blo [e naroctto S,emsi-p<Jf.a. kojemu [e Sokolovfe bto" no. putu da postane v~lfki veztr. On je u savezu sa kh Sudsom i kadiiom Uvejsom raevlo lanac Intrlga protlv Sokolovica. SlnaIl.-pa~ i Mustafa-paka, Sokclovteev rodak, uzese ~ kako Peee v ija kd:e - jedn.og mtkova. jednog Bosnjaka, aemrjexa Sokolovtceva, kojega uputtse kako ee tzvrsitt ubisreo. Oni Jemislise jedan spor, za koji je ovaj trazio crave. l'aj je Bosnjek i::esto doleaic ~ koji ga: je prtmao keo zemljaka i derlvao. Na koncu, jednog dana on je

t,) Orlgtnal ko-d danasnjeg euvara turbeta u Tekljl Abdulkad!ra Orlovi6a. t) Jugou'O"en.$k;{l P";la, Sarajevo, 5 I 1931 do 2.1 J l03t (hr. 487-499).

~J Dva Sokolovle"" jedan veltki veejr, .a drugJ !I1-pskf patrijllL'b, Pomika, Beogr.ad. C jun

Udlo haflJ.%.evija U 3tenta1u fill. Mchmed-pa~u Soko~lc!-.~ _:327

izvrslo aadatak i ubio veltkog veztra, predajuci mu molbu. ] ({1)lX je Sokolovie citao molbu ovaj je iskoristio prtliku, Iavukao sekrlvent bandzar i udaric Sokclovlea u trbuh. Svaka pomoe btla je uealudna I veliki je dr~avDik umro kao klllt- zakljLlcujc Pece v ija.

Turski hlstorlcar A h m e d R a s i rn uztma da [e sam sultan Mut,lt )11 blo umijesan u ctentat. Ahmed Rasim kde, da je ublstvo Sokolovlca Izvrseoc okolisnim putem. Prije svega su mu premjesuti Fertdun-bega, njegova vr!c povjerIjivog prijatclja za becgradskog sendzak-bega. Poslijc togo su rnu ubilt eehaju. n do malo iaa toga njegova sLricevica Mustafa-pasu, budtmskog beglerbegu. NjegQvi vjerni prtjatclfl, enamernti sejh-uL-islnm Hamid efendija i velikl admiral Pijalepas~ vee su blli umrli. Bio je vee umrc i Jostp Nasi, koji bija~e aebl uruvio. da ~e biti irnencvan kraljem otoka Cipra. I,)a kad su posli]e osvojenja, prihodi atoka bili odredent aa berfva velikog vezlm, on bijase posteo poznat kao neprijatel] Sokolovida. Protiv taka osarnljenog Sclcoloeiea careva majka Nurbanu nsgovarula j-e stalnc Murata, da uzme sam upravu u svoje ruke. K tcznu Semsi-pasa i L"11.a. Mustafapase ntsu prestajalt s intrigama. Ahm-ed Rasim kaae zu atentat da je ubtca pred VCl:CGT, cdieven u dervi.sku nosn]u, dosao pred Sokolovica dok se ovaj bnvic [avnim pcslovima U SVOl"!lC dvoru, ';Ia mu prisav§i s iagovorom, da mu preda nekakvu galbu. zario n01- u srce. Ahmed Basim dalje vell, da [e ubica, prema nekim savremenim htstoricarlma, bio suludi zanesenjak. Da hi svijet aavarali vezab su aauesenjaka a noge i ruke za cetiri konja. i talco su ga rastcgah. »Proturene su razne vijeati 0 tome kao de [e ubica Bcsnjak kame [e smenjen timet, da [e ubistvc spremio Laln Mustafa itd., ali ie :0..3 nag [asnoe - veil Ahmed Rasim - .. da je Sokolovie artva nu-lnje koju je stekan svojim kac veltld veair eetrnaestgodisnjim ispravnim, sjajnim L uspjesnlm radom.e

EV{I, dulje, ka:k-o opisujc atentat nil Sokotovica savrement turski historical' A h me d R e i i k: »Dok je Sokolovie cdraavao ieindijski divan usao je unutra jedau dovjek -suludoOg drzanja. Bic [e to [edan B·~niak. Vi~c;: puts je susretac Sokolovica i traiiD od njega milostmju. Sokolovte je svakt put nastojao da ga zadovolji. Pomtslro [e, de [e i ovaj rut dcsao da trazi. novnce. Gurnuo joe ruku u dzep i kad mu je prufio novae, on je Izvukao nul: koge je bio sakrio u rukav Causi su poletjeli da ga 51prijoE:i':e, ali nisu stigtl. LOn je nevjerovatnom bratncm ejurto noi; Sokolcvicu pod aarnu stsu., Causi au ubfcu uhvatitt, a pesu unijeli u !en.sko odjeljen]e. »Pozoati SUit ~ kafe Ahmed Refik ~ »onl kOli su stajali iaa eve Sokolovieeve krvave tregedije. Ltncovanje »suludoga« ubice ntje postiglc zeljeni cilj, [er su vrlo mnogi vjerovab, da je to samo udesena maklnacija, kojom se hoce prikriti trag"l".o

Sli~an opis atentata daje u svcjim memcer+rna Sag 1" e d o. ]..'lJ.et&.cki poslanik Bar bar i g 0 sutredan po gokolovieevo] smrt! poslao je ovakav izvje.5taj: .Jueer h·:;I:ia~e nekaka ... • dervia da Iaade pred velikog veeira, stc mu htjedose 2:aoraniti, ali na eapovijed 'svijetloga pose, prnpusti:;;oe ga. Pnbltaavajuei se njegovo] svijetlosti skide sandals s ncgu. prui-.i uekakvu molbu [ednom rukorn, a drugom sfuri mac·p.tl~i u prsa. Ova] se htjeda nbrauin, ali malaksao pede na pod. Donesen kucl Izdrsa jedva .dva sata. Dervis j~ danae na aapovljed sultana objeflel;l. Pasi j~ bio vrlo dobro poaoat. jer rnu je oduzeo 'timar. Za velfkim je vezirom opea !ialo.'lt, jer je svako tvrdo uvjeren, da je Osmantrjslco carstvo pretrpjelc veltk gubttake.

~) cttatt lz Aliened R.3sima i Ahmed R€fjka pe pre~t'h' M. RCJ:Il<:i D,""lic.1 lA, R~fikl Sokolo\'i~, sarajevo 11127 str. 245----246).

328

7.a nas je ox! narocite vainosti ovih nckollko cinjeniea: da je atentator neki zan e s e 11 ide r vis, B o:li n .i a J~, t-cjt [a bto prfkraecn u- avojim posjedovnim oravirna .

. Za pitanjc udjela hamzeviju u aten tatu potrebnc je da se odredi kakav je stay prema hamzcvfjama mogao imuti Mehrnod-pase Sckolovtc.

Soxolovicev najpcisnlji prJ)<Ite1j bto [e sejb-ul-tslcm Ebu Suud efendija, koji je, kako znamo, iz tekao Hamal smrtnu pr esudu. Ken stn veh Ahmed Re-ilk scbedvojica su bili aadojcni jednom vjerom, jedntm osjccatima i jednom te istom fdejome. Irrtao Je I) »eposrednoj Mebmcd-pastncj blisinl u carigradskom predgrudu Sudludze palacu. 0. i pckopan je Ilk do Mehmed-case Sckolovica u grcblju kraj Ej.1ubrive dzamje u Cartgradu.

Drugi ncjistaknutij i neprijatl;!)j hamlevija, serajevsk! mula Bali erendrja Serajltja bin je takoder II vrlo hliskim veaama sa Sokolovtcem. Njegu Kaltja nualva »Uci1.e1jem Veltkog vczirae (Mehrned-pase Sokclovica). Gcdinu-dvije dana prije atentata ne Sckolovica Bali erendtja je u zajcdrrici S Kafljom vrsfo tstrage protlv hamzevtja, pa i to nije u I;itc.vom ovom kompleksu bez znac.f;nja.

Sokolovic kao veliki voair Sulajmenuve ere eatedno Sa anamenitim kodifikatorom Sulcjmanovih kanuna Ebu Suudom bUi su najiarazu.iji pretstavntcl relormnih nastojanju j kao takvt mer-ali su doei u $uk~b sa konzervatlvnim stremljeojtma koja :5U se takodcr [evljela. Hamaevlje koji su pov svome tti':'enju zapravo [edan dalek! iz.dsnak hartdzija, purttantsticko-anarhistlekog raskcla iz prvog doba lslama. tstteah su svcja konzervativna shvacania"), pa ih je to nerninovno dovodllo u sukob sa kursom kOji su inaugurtralt Sokolovic l-Ebo Suud. U Sinjenici da je Sokulovie bio hM.scan.skog pcrtjekia nasli sn -ijegovi 'JTOt)vnfci. vazno u:pD:rHte de ,0;9 nabacuju sumnjama u njegove tslamske namjei-e, bez obaira sto [e bilo van dvojbe njegovc islam15ko osvjedocenje.'} u narodnoj tradiciji jos je zfvo predan]e kako se uensnovann sumnjalo u Sokolovicev Islam.') Ovdje n ije beznadajno I'll pisanje Jovana Hadiiv&silj e-vj.[!,t[~) koji n u vodi da se aa Sokoloviea ne ina tacno nije 1i i pogtnuc »5tO se drfalc da se tajno molto na hrisc;)hSki nacinot

'J Sa ovog gk'<liSl.::l jl" ~,mllc[jjno da su sa jQ~ tlo dana!': u set ... '.f.ekijJ o~uvflli jzvjesnt pm·jtanistii'lk-a~Ioo:tlzel'v.ativni naancl. Kac:1 Min 11 ~1'Jgu~LU L9.53 god!n~ pc drugl Pll~ peejetro Tekiju mlenBrll su m! govortli da IS~ Y selu sreeo SVllOOO\'l'Ilo .• Nilcad llV(lj ... nne bUOBt1.J udnrto, pa nl canes clanji ... - U Tekiji je izgleda bio na n:ll'ofltoj eljent jedan od roajreakcionamijib !slamskih teologu Muhamed Birgl!! (16-22---1513); rnedu 3-4 knjige koJe sam eatekao u Tl!kiji bilo je j .1edllo BirgWjcno djelo.

-) 801':010v16(1\'1<1 vjecska revcose i pobD2.n-ast upala ie u oei i mretaektm postantclma 11 Ccrtgrodu: fedan ad njih .tanenc is'li;:;\.' njegovu pobotnost (AJbe.rl TIl, vet, J, str. 319-3lO); Sokolovit se StE! vii;(; Irudio ce prevede 1111. Islam ml(_ota~kog baun u Cartgradu 'I'tepola hvaleei mil prednoet istamu; Spktl].ovi.e: je (godirw 1:570.} govorjc TlI!PoJlu; ,.1\". znam ~Ut bill, dec, da te victim kac musltmrmae Ifb., \''JJ. VI, 12.11 .1 tl.).

~) l'sp. Mllcriko S. VlIki1:evic, Zna.menlti Srbi mustlmant, Beograd 1906, sir. SI-1{); Prvu Cod tradicija, nesto modtftkocanu, cue sam 1941 u zvomtku od 8Il~god:itnje F.;I1~m(.' KlJrtagi~. Meni je u ljeto 1901'1 ~lI\'rir tekrje Mula II'imtilta oriovte i!:iIm ltao du je Mehmcd-pa!fI ged~m J1i devee )lulu rsao na h<ldt, i kad [c PQsljectDji put onsao onde, fe mOl:no reet as mcne ,\;U ~pal(' no .... filjale sumnje~. Mula Muslt1fa mi if': protuln;J.tio da le eve to buc potrebnc oterrom na surnnjc u Mehm!!d~paSjn is!.:Ul<, poo-io nije 1;10 roccn kilo muslfman.

'0) Muslimani nll,!e krvl u JufMj Sroijt, [J Izd., Beograd ]9'24-1 str. \lV,

LTdio hamaevija u atentatu na Mchmed-·pas.u. SOkOl{llllCa

U svnkcm slucaju harnaevijska puritantstieka nazdr'anja s pretenzijom da x .... stupaju prvobitno ortodoksno islamsleo u~nje bila SU strana Sckolovtcevim r .. fOTmtsttckun koncepctjsma kOje Ell nasJe zakonskt laraz u Ebu Suudovim kodiflkacijama. Postcje dakle i vazni ideoloski raaloel da se Sokolovte morae suprotstavltt hemzevijama. koji se upravo, keko to tndtrektno pctvrduje i Rtcaut!'), pojavljuju u njegovo doba.

Na kraju, valja spomenutt, de je i [edna narodna pjesma oetavila trug 0 Sokolovieevoj akeivnostl protiv hemzevija. Po tOj pjesmi Inicijattva La raskrinkavenje carskih ernurtatae. kako le pjesme omacila hamzevije, dolaz:i ad Mehmed-pase Starog, "zeta m.ilosnog cara od Stembcla«. U)

Stvur posteje jO'1l -oc.igledl1ijom i pitanje udjela hamaevija u atentatu na Sokoloviee dobtva skcro konaeno rjesenje, ako se upozorr na jednu vafnu' narodnu tradiciju, koja S€ do skorc saeuvala u Tekiji i ukulnim krajevima. Smtsao te tradlcije saatdji se obprilike u slijedecem:

Dodljac zulum Sokolovica i sultana Sulejmana. Tekiji je Sokolovic big. cduzeo sva prava i pcvlasttce. Zato joe [eden Orlovtc ubic Sckcloviea. Kada su pos'lije toga doslt na vfast Sokolovteevt nepr-ijatelji, onda su i tekiji opet vracena prava kcja je r1'l,niie lJZivaJ.a,l~l

Da [e po sacuvancj tradiciji upravo iedan ad Orlovtca izvrSio atentat na Sokolovtea to mi [e potvrdtc godme 1948 i H!idzi Hafiz Raif efendlja Muj a gic, koji je aka dvadeeet godina, "VI'! do 1939, bio imam u' Ncvoj Kasabl u bltzim Tekije :i vedic nernilosrdnu bor-bu protiv kulea tau-beta u Tekiji.

Tradtcija 0 Sokclovleevu atentatu, odri:al1a u aabitnom bosanskom selu Tekiji, divno se podudara sa histcc-ijskim tzvorlma, iz kojib ie jasno, da je a entator bio Sokolovleev aemljak, obucen u dervfsko odijelo, pcvnjeden u pcsjedovntm pravima: sacul/ani pak beret iz 1507 godine ne iskljucuje mogucnost, da je bas 'loa Sokolcviceva vrernena Tckija mogla izgubttt svcje prvctne pcvlastice.

Akc je, prema svtm ovtm momentima, atentat na Mehmed-pesu djelo hamaevijske o$vete, onda posebnc anacanje dobiva i okolnost, de je Sokolc .... ic proglasen mubenikora za vjeru, sehidorn. »Oaim velfkog muftijc Kadi-aade Semsudln efendije« - pis..: Ahmed Refik - »sva joe ulema [ednoglasnc zakljucila, da je Sokclovic istinski sehlt, pa nije dopustfla nl de sa ok upe njegovo mrtvo tij elo.«

KJda etc anademo S If.lriliCnom sfgurnoacu, da se jedan hamzavija pod cijenu zivota nijc lIstrucavao d.-GI poeini atcntat na glasovitog Sokolcvlca, onda dobrva konkretnij i sadr7.aj i navod u jednorn aoontmnom rukoptsu Iz drugs- polovice :XVI vljeka (kaji se nalazi u morne posjedu}, gdjE't se navodi kakc su se hamzevlje natnnoZiH na 100.000 prtpadnika te poeell pr-isilnc nagoniti svijet u svcju sektu, a one koji to nisu htjeli. prlhvattt! » ubijal i su i Imetke im otlmalie.

") MuhOlmed Had:tijElhic, ailrtl~\fiJe u svljetll.l pcslanlca '.lHckog i,ir!jh.:l (Prilm:j ~.9. 0. f., Sarajevo 1953, sv, lIT-IV, str. 220).

I') Ibidem, sit, 222-227

.,., Ovako !lU Sokotcvtcevu smrt objaffijav<ili suml uiivaoci posled.a u T~k:iji j~dnoj grupl etudenata koji. su pred rat posjetlll 'I'eklju. Medu njima 5~ naleaic i ing, Kemal CauScvlc Iz sereieve, kojl ml le cvu tra-dici~ll ~aopl:l-a.

329