@IVOT

Sarajevo: U hotelu “Austrija” okupili se ^engi}i – iz BiH, Hrvatske, Srbije

Adil
Zulfikarpa{i}

Koji je ^engi}
najva‘niji za B
Porodica koja ima svoj ferman, koja je poznata po alajbegovima, beglerbegovima, muteselimima
i vojskovo|ama, koja je dala ~ak jedanaest pa{a, okupila se pro{le subote na Ilid‘i. I zabavila
se ali i zabrinula zbog nedavne pro{losti BiH: ko je ve}i ^engi} – Muhamed ili Hasan
Pi{e: D‘enana Karup-Dru{ko “Ova porodica, koja ima svoj svom govoru na po~etku okuplja-
Foto: Emir Burlovi} ferman iz 1498., nekada je, a nja Almedina ^engi}.
mnogi ka`u i danas, bila najbroj- ^engi}i su, objasnila je da-
nija begovska porodica u BiH,

U
subotu, desetog lje, u XVI stolje}u iz Male Azi-
septembra, u hote- poznata po alajbegovima, begler- je doselili na Zagorje, u Fo~an-
lu “Austrija” na begovima (upravnici najve}ih ski kadiluk, koji je tada pripa-
Ilid‘i organizira- administrativnih jedinica u neka- dao Hercegova~kom sand‘aku,
no je okupljanje da{njem Otomanskom carstvu; a onda su se u XVIII stolje}u
~lanova porodice ^engi}. I do- op. aut.), muteselimima, zapovje- po~eli raseljavati.
{lo je oko 600 ^engi}a iz Sara- dnicima u feudalnoj i vojnoj slu-
Muhamed jeva, Sanskog Mosta, Zagreba, `bi, a navodno je ~ak 11 ^engi}a Muhamed ili Hasan
^engi} Beograda… imalo titulu pa{e”, istakla je u Organizatori – Be}ir, Bato,

26 DANI 16. 9. 2005.


e, Srbije i Crne Gore…
Halid ^engi}
Hasan ^engi}
gi}
a BiH Mustafa, Hajrudin i Muhamed
^engi} – insistirali su da oku-
pljanje bude isklju~ivo “dru`e-
nje jedne plemi}ke porodice
bez ikakvih politi~kih i vjer-
skih konotacija”, tako da je i
Almedina, kao i ostali (plani-
rani) govornici, pri~ala o poro-
di~noj historiji i tradiciji. No,
ne mo`e a da se ne primijeti da
su me|u govornicima bili Ha-
san i Muhamed ^engi}, politi-
~ari koji su uz podr{ku jo{ ne-
koliko ~lanova porodice utica-
li i na noviju bh. historiju.
Reda radi, prvo valja spome-
DANI 16. 9. 2005.
PRVA LEGENDA O PORODICI
Sultanov katul-ferman o sje~i
^engi}a zbog otimanja cura
”U nekog Alaj-bega Mari}a, koji
je imao svoju kulu u Marevu ni`e
Rataja, zatra`i prije 200 godina ne-
ki Ahmed-beg ^engi} da mu poklo-
ni k}ercu za ljubovcu, ali Alaj-beg
Mari} odbije prosca. Ahmed-beg, u
svojoj ljutnji, oti|e do Baja Pivlja-
nina te se s njim pobratimi i zamo-
li ga neka otme Mari}evu curu. Ba-
jo Pivljanin privoli i s dru`inom svo-
jom navali na kulu Mari}a, zarobi
obje njegove k}eri, te ih izvede u
Zelengoru iznad Jele~a. Ondje Ba-
jo sa dru`inom i djevojkama u~ini
konak.
Kad Pivljani pospa{e, zarobljene
cure nekako se privuku do Baje, te
izvade iz njegove kape knjigu koju
mu je pisao Ahmed-beg ^engi}. Iz
nje razaberu da ih je Bajo zarobio po
volji i naredbi Ahmed-bega. Cure po-
bjego{e u Marevo k svome ocu,
uzmu od njega izun, oti|u u Carigrad,
gdje im se pridesi zgoda te Ahmed-
begovu knjigu predado{e silnome
sultanu. Kad je sultan vidio da je
Ahmed-beg cure otimao protiv volje
njihove, a pomo}u Pivljaninovom,
spremi odmah muba{ira-povjerenika
MJESTO OKUPLJANJA
Hotel “Austrija” na Ilid`i
KRLE@A I ^ENGI]I
Plemi}i i prijatelji
Pred sam kraj svog ‘ivota
Miroslav Krle‘a je, ka‘u, vodio sa
prof. dr. Ivanom Mlinari}em
otprilike ovakav razgovor:
– Recite mi, gospodine Krle‘a,
tko je ovaj Enes ^engi} u koga
imate toliko povjerenja da Vas
mo‘e posje}ivati kad god on to
zatra‘i?
– Gospodine moj, Enes ^engi}
u Bosnu i preda mu katul-ferman ko-
jim naredi da se imadu isje}i svi ^en-
gi}i, i ‘ensko i mu{ko.
Careva zapovijed bi izvr{ena, sa-
mo jedna ^engi}ka, koja bija{e te-
{ka (trudna) izma~e ispod sablje.
Pazila se dobro s nekom hri{}an-
kom na Jela{cima, koja joj re~e:
'Hajde, gospoja, da bje`imo!' Obje
`ene pobjegnu i zaklone se u neku
pe}inu u Ka~uni blizu Jela{ca. Ta
se pe}ina i danas zove Gospoja i
zva}e se tim imenom dok je kija-
meta. ^engi}ka rodi u toj pe}ini si-
na kome nadjene ime Ali-beg. S nji-
me i sa vjerom hri{}anskom pro-
vede ~etiri godine u toj pe}ini, te
onda iza|e na Jela{ce i ondje kuri-
{e ne{to kolibe, u kojoj njih troje u
velikoj fukara{tini `ivljahu.
Kad Ali-begu bija{e 14 godina, za-
~uje on od kom{ije kako je u Tur}iji
ozohurio neki silni Arap, te sultana
pozvao na mejdan i od njega ve} bi-
ja{e sedam-osam mejdana dobio.
^uo je Ali-beg i to kako sultan po ~i-
tavom carstvu tra‘i d‘ebeliju koji }e
za njega stati silnome Arapu na mej-
dan. Ali-beg oti|e u Carigrad. Ondje
je plemi}, da, da. Plemi} ne samo
po porijeklu nego i po duhu.
^engi}i su plemi}i, koljenovi}i koji
dr‘e do svog dostojanstva, ali,
bogami, i do dostojanstva drugih.
Radi toga je ^engi} ~ovjek moga
povjerenja i moj prijatelj…
(K}erka Enesa ^engi}a, Silvana
^engi}-Voljevica, bila je na
okupljanju ^engi}a na Ilid‘i.)
se ka‘e da ‘eli s Arapinom mejdan
dijeliti. Zovne ga car preda se, te mu
re~e: 'Kako }e{ na mejdan? Nema{
pu{ke ni konja, ama ba{ ni{ta', a
Ali-beg odgovori: 'Ja sam do{ao da
mi sve to ti dade{.' Car ga na te
odva‘ne rije~i pusti u haznu, u ko-
joj sebi Ali-beg odabere sablju, a ko-
nja mu dado{e iz carske tavle.
Kad se Ali-beg opremio, po|e i
iza|e Arapinu na mejdan i Bog na-
redi te Ali-beg dobije Arapa. Sultan
se vrlo obradovao {to se je kutari-
sao Arapa i ponudi Ali-begu {ta
god ho}e. On zatra‘i slobodu i
'moj vatan i moj spahiluk {to je
bio'. Car ga upita: 'Ko si ti?', na {ta
se Ali-beg ka‘e. To sultanu ne bje
sasma po volji, te mu re~e: 'Da sam
znao da si ^engi} pa da si dvana-
est Arapa posjekao, ne bih ti ‘ivo-
ta odobrio. Ama sam rekao!' I da-
de mu ferman, darova ga lijepo i
spremi na Jela{ca, gdje Ali-beg on-
dje na~ini sebi kulu.”
(Ovo je najstarija legenda o ^en-
gi}ima koja se nalazi i u zbirci Kos-
te Hermana Narodne pjesme Bo{-
njaka.)
Silvana ^engi}-Voljevica
37
@IVOT
nuti onog po kome je porodica
^engi} postala poznata u
SDA-u. Nekada{nji potpredsje-
dnik Vlade BiH Muhamed
^engi} je politi~ar koji je svo-
jim sugra|anima u Fo~i 1990.
– kada se klanjala d‘enaza
‘rtvama Drugog svjetskog rata
– obe}ao da Drina nikad vi{e
ne}e te}i krvava. A onda je us-
koro, nakon po~etka rata, na-
pustio BiH.
Tada na scenu stupa njegov
ro|ak Hasan, mladomusliman,
MO] Me|u govornicima su bili Hasan i Muhamed
^engi}, politi~ari koji su uz podr{ku jo{ nekoliko
~lanova porodice uticali i na noviju bh. historiju
siva eminencija Stranke od sa-
mog osnivanja, u ratu glavni lo-
gisti~ar Armije BiH, jedan od
onih koji su imali neprikosno-
vene ovlasti u raspolaganju nov-
cem koji je stizao iz musliman-
skih zemalja a bio namijenjen
BiH. Njegov babo Halid, pre-
dratni radnik Mlina iz Ustiko-
line sa “bazom” u Visokom, ra-
spore|ivao je kako te pare, tako
i oru`je – dodu{e, jedinicama i
pojedincima koji su imali is-
klju~ivo islamsku orijentaciju.
28
Da se ne la`emo, i na historij-
skom skupu ^engi}a – ova je
trojka imala centralnu poziciju.
Treba podsjetiti da su upra-
vo ovi ^engi}i po zavr{etku ra-
ta u BiH, a zahvaljuju}i jednoj
drugoj begovskoj lozi – Izetbe-
govi}ima, uspjeli ispreplesti
mre‘u politi~ke, finansijske i
vjerske mo}i diljem Federacije,
barem u onom dijelu koji je
kontrolirala Armija BiH. A
pritom su i dalje novci koji su
dolazili kao pomo} BiH prola-
zili kroz njihove sehare. Nika-
da niko zvani~no nije rekao o
kojim iznosima je rije~, ali su
se spominjali milioni, odnosno
milijarde dolara.
Na okupljanju u “Austriji”
Hasan je po{tivao `elju organiza-
tora da skup ostane bez vjerskih
i politi~kih konotacija te ugla-
vnom govorio o tradiciji porodi-
ce i potrebi da se ona sa~uva.
Ra{~i}e, Velad`i}e, Vranje i ine
svoje druge ro|ake, pravilno ra-
spore|ene, nije spominjao. No,
Almedina ^engi}
EVLIJA ^ELEBI O ^ENGI]IMA
Dvori od 300 soba
”Dvori ^engi}a su kao tvr|ava
veliki od`ak ili handan koji je
ukra{en s kojih tri stotine soba,
divanhanom, banjom, kuhinjom,
magazom i stajom u koju se
mo`e smjestiti dvije tisu}e konja.
U ovoj zemlji ovakve dvore
nazivaju od`ak. Ovdje je, meni
siromahu, Rustem-beg ^engi}
darovao jednog konja arapske
pasmine. U ovom smo konaku
Nezir-beg ^engi}
NAJSTARIJI ^ENGI]
Ku}u je tri puta pravio na zgari{tu
Na okupljanju porodice
^engi} najstariji je bio 92-
godi{nji Nezir-beg ^engi},
koji je do rata ‘ivio u Rataji-
ma kod Fo~e, gdje se jo{
uvijek nalazi jedna od najsta-
rijih kula ^engi}a.
Nezir-beg je bio zarobljen i
odveden u KP dom u Fo~i, ali
je pre‘ivio ovaj, kao i dva
zato se, ka`u, posve neplanirano,
na mjestu govornika pojavio i je-
dan ^engi} koji je govorio o liku
i djelu Muhameda ^engi}a,
tvrde}i da je upravo on najzaslu-
`niji ^engi} za odbranu BiH, te
da je nepo{teno odba~en, i da bi
svi oni trebali pomo}i njegovoj
rehabilitaciji?! Navodno je i sam
Muhamed ^engi} u jednom tre-
nutku – shvativ{i da ne}e biti
progla{en najva`nijim ^engi}em
– zaprijetio ostavkom na ~lanstvo
u porodici?!
Na svim kontinentima
Me|utim, na dru‘enju u
“Austriji” okupili su se i drugi
uspje{ni ^engi}i, me|u kojima
nekoliko direktora, zatim brojni
gostovali jednu no}. Sutradan
smo, ranim jutrom, uzeli od
Rustem-bega pedeset naoru`a-
nih pratilaca i idu}i konjskim
putem, koji je pogdjegdje
kamenit, do{li smo u kasabu
Jela{ca…” Ovako je Evlija ^elebi,
u svojim zapisima sa putovanja
po Bosni sredinom XVII stolje}a,
opisao od`ak Ali-pa{e ^engi}a,
sina Rustem-bega.
prethodna rata. O‘enio se tek
kad je imao 42 godine, jer
”nije imao vremena zbog
ratova”. Iako je supruga od
njega bila mla|a dvadesetak
godina, umrla je prije poslje-
dnjeg rata. Nezir-beg je ku}u
tri puta gradio na zgari{tu, a
sada ‘ivi sa sinovima Emirom i
Enesom u Sarajevu.
biznismeni, kao {to je vlasnik
firme “^enga”, koja se bavi pro-
dajom gra|evinskih materijala,
gazda pumpi “Tarik Oil”, pa on-
da Adil-beg Zulfikarpa{i} sa
svojim gostima, ^engi}ima iz
Zagreba, a bilo je i ^engi}a pra-
voslavne vjeroispovijesti, koji su
do{li iz Srbije, kao i jedan kato-
lik ^engi} iz Zagreba…
Iz prvobitne postojbine iz
XVI stolje}a u Fo~anskom kadi-
luku, ^engi}i su se tokom nare-
dnih vijekova toliko raselili da
ih danas ima na svim kontinen-
tima. I ovo je bio jedan od razlo-
ga za organiziranje dru‘enja,
kao i ideja da se napravi mono-
grafija ^engi}a, a sve s ciljem
o~uvanja porodi~ne tradicije.

DANI 16. 9. 2005.