Richard Wagner je rođen u Leipzigu kao deveto dijete Carla Friedricha Wagnera, policijskog

činovnika koji je preminuo od tifusa šest mjeseci nakon Richardova rođenja. [1] Nakon smrti oca,
Wagnerova majka, Johanna Rosine Wagner, počela je živjeti s glumcem i književnikom
Ludwigom Geyerom, prijateljem Richardova oca. U kolovozu 1814. godine Johanna Rosine udala
se za Geyera i sa svojom obitelji preselila u njegovu rezidenciju u Dresdenu. Prvih 14 godina
svoga života Wagner se zvao Wilhelm Richard Geyer.[1] Geyer je umro 1821. godine kada je
Richardu bilo osam godina. Nakon smrti očuha mladi Wagner je krenuo u školu Kreuz u
Dresedenu koju je platio njegov stariji brat. Godine 1827. Wagnerova obitelj seli natrag u Leipzig,
gdje je Wagner od 1828. do 1831. primao prve poduke iz kompozicije od Christian Gottlieb
Müllera. U siječnju 1828.g. po prvi puta je čuo Beethovenovu 8. simfoniju, a u ožujku iste godine i
Beethovenovu 9. simfoniju, obje u koncertnoj dvorani "Gewandhaus" u Leipzigu. Beethoven mu
je postao inspiracija. Godine 1829. vidio je nastup sopranistice Wilhelmine Schröder-Devrient u
ulozi Leonore u Beethovenovoj operi Fidelio, koja mu je tada postala ideal za spoj drame i glazbe
u operi, te su kasnije u više navrata surađivali.
Wagner zarana pokazuje interes za antički teatar, Shakespearea, starogermansku mitologiju i
srednjovjekovne kršćanske legende, što mu je dalo odlučne stvaralačke impulse. Sa 13 godina
već odlično govori engleski i grčki, jezike koje je naučio da bi mogao Shakespearea i grčke
autore čitati u originalu. Na njegovo formiranje utjecala je ponajprije najuža sredina (njegov očuh,
a po nekima i pravi otac Ludwig Geyer - glumac, dramski pjesnik i slikar), Beethovenova glazba,
te romantička literatura i glazba. U svojoj se autobiografiji Wagner prisjeća da je kao dječak
nastupao uz očuha u ulozi anđela. Wagner se prvo razvio kao književnik, pa tek onda kao
glazbenik, te je preko drame došao do glazbe, što je utjecalo na njegovu kasniju reformu opere i
rad na jedinstvu drame i glazbe.
I sam Wagner je dva puta stupao u brak. Prvi puta s glumicom Minnom Planer (1809. - 1865.) s
kojom nije imao djece. Druga mu je supruga bila kći Franza Liszta, Cosima von Bülow (1837. -
1930.), s kojom je imao troje djece (pri čemu je Cosima već imala dvoje djece iz braka s Hansom
von Bülowom) - Isoldu (1865. - 1919.), Evu (1867. - 1942.) i Siegfrieda (1869. - 1930.). Poslije
kratkotrajnih dirigentskih aranžmana po njemačkim kazalištima i neuspjelog pokušaja afirmacije u
Parizu, Wagner je od 1843. godine bio dirigent dresdenske Dvorske opere. Godine 1848. aktivno
sudjeluje u revoluciji, a 1849. u dresdenskom ustanku. Nakon pada Dresdena bježi
preko Weimara i Pariza u Zürich. Ondje, uz prekide, ostaje do 1858. godine.