Nakladnike EDUCA, NAKLADNO DRUSTVO, do.o. 10000 Zagreb, Miramarska 30 Tel. & fax: (01) 6154-521 E-mail: educa@email hinet.hr Za nakladnika prof. dr. Niksa Nikola Soljan Glavna urednica Nina Morana Soljan EDGAR MORIN Suradnik Nelson Vallejo-Gomez ODGOJ ZA BUDUCNOST SEDAM TEMELJNIH SPOZNAJA NUZNIH U ODGOJU ZA BUDUCNOST S francuskog prevela prof. dr. ingrid Safranek EDUCA Zagrebcoraba evEuEUANA HBA ‘omar nT 871071028 Naslov @verika edgar Morin, Les sept savoirs nécessires 'éelacation di futur Pati, UNESCO Publishing, 1999, —_ UE First published by the United Nations Educational, Scienilc and Cultural Organization (UNESCO), Pas, France UNESCO 1999 © EDUCA Publishers L1d 2001 for the Croatian tansiation The designations employed and the presentation of material throughout this publication do not imp'y the exoression of any pinion whatsoever an the par of UNESCO cancerning the leg status of any courte, teritory, city or area or of is authorities, oF the delimitation of ts fontiets or boundaries. The Croatian translation has been prepared under she responsi lity of EDUCA Publishers Lc i Kaalogizacia publikach Nacionaina souliina kaiémea-Zagte MORIN, Fagor ‘fig 28 buduénost”sedam temeliih spaznaja nub u odgoj za budunost/ Edgar Morin suradnik Nelson Valeo-Gamer¢ francuskog prevla Ingrid Safranek = Zagreb» Educa, 2002, (Educa 54 Prevod diets Ler sept sais néassaras & Heduction ou fut Ise 952-6101-47-5 Logo) ~tlozatae glecite 420515126 Tak: Tipotisak, Zagreb SADRZAJ Zahwale 1 Proslov glavnog direktora UNESCO“... 13 Predgovor Sedam nuanth spoznaja, I SLUEPA MJESTA SPOZNAIE: ‘ZABLUDA I ILUZDA .. 1. AHILOVA PETA SPOZNAJE 28 1.1 Mentalne zablude : 2 1.2 Intelektualne zablude 28 1.3 Zablude razuma a 1.4 Paradigmatska zaslijepljenost IMPRINTING I NORMALIZACUA. 33 NOOLOGIIA: POSIEDOVANIE 4, NEOCEKIVANO iit 5. NEIZVJESNOST SPOZNAIE, 31 IL NACELA PERTINENTNE SPOZNAIE Lo ‘TINENCUI U SPOZNAII null LA Kontekst olSadrea) 1.2 Globalnost (odnos izmedu cjeline i dijelova) 43 13 Multidimenzionalnost As 1.4 Kompleksnost . 44 OPCA INTELIGENCUA .... 45 2.1 Antinomija 46 BITNI PROBLEM 3.1 Disjunkeija i zatvorena specifalizacija 3.2 Redukeija i disjunkeija 3.3 Pogresna racionalnost POUGAVATI LJUDSKO STANIE LIUDSKA UKORUENIENOST «> ISKORJENJENOST 1.1 Kozmitko stanje 1.2 Fizicko stanje 1.3 Zemaljsko stanje 1.4. Liudsko stanje LIUDSKO U COVJEKU 2.1 Jedinstvo dvojnosti ... 2.2 Krug mozak «> dub «> kultura 2.3 Krug razum «> osjecaj + nagon 2.4 Krug pojedinac «+ deustvo < vista UNITAS MULTIPLEX: LIUDSKA, RAZNOLIKOST I JEDINSTVO 3.1 Individualno podrugje 2a 3.2 Drustveno podrutje snncsnnnenennennnenn62 3.3 Kultura raznolikost i pluralnost pojedinaca 62 3.4 Sapiens demens 64 3.5 Homo complexus POUCAVATI ZEMALISKI IDENTITET PLANETARNA ERA ... NASLIEDA XX STOLIECA, 2.1 Nasljedstvo napretka j barbarstva 2.1.1 Nasljedstvo smati 2.1.2 Nove opasnosti 2.2 Smrt modernosti 2.3 Nadanje 2.3.1 Doprinos protivstruja 2.3.2 U protuslovnoj igri moguénosti IDENTITET I ZEMALISKA SVUEST SUOCITI SE S NEIZVJESNOSTIMA . POVIESNA NEIZVIESNOST STVARALACKA I RUSILACKA POVIEST. NEIZVJESNI SVUET SUOCITI SE $ NEIZVJESNOSTIMA 4.1 Nekzyjesnost zbilje 43 Nolayjesnosti i ekologija djelovanja 4.3.1 Spona rizik «+ optez8 Sadraaj 129) 7 4.3.2 Spona sveha ++ sredstvo 7 4.3.3 Spona akcija <> kontekst 97 5. DUGOROCNA NEPREDSKAZIVOST 98 5.1 Oklads i strategija 99 VI POUCAVATI RAZUMUEVANEE ...... 1. DVA RAZUMIEVANIA so 108 2. ODGOI ZA NADILAZENIE ZAPREKA U RAZUMUEVANTU 105 2.1 Egocentrignost 7 106 2.2 Btocentriénost i sociocentrignost 107 2.3 Reduktivni dub... 2 los 3. BTIKA RAZUMUEVANIA 109 3.1 Umijece "ispravnog misljenja” 110 3.2 Introspekeifa ron 110 4, SVJIEST O LIUDSKOJ KOMPLEKSNOSTI [11 4.1 Subjektivno (simpaticko) otvaranje drugome Ww 4.2 Interiorizacija snosljivosti 112 5. PLANETARNO RAZUMUEVANIE, ETIKA I KULTURA 113 VII ETIKA LIUDSKOG RODA 1. SPONA POIEDINAC +> DRUSTVO: ODGAJATIZA DEMOKRACIU 19 1.1 Demokracija i kompieksnost . 119 1.2 Demokratska dijalogika on onnennenesel 2h 1.3 Buduénost demokracije . 123 2. SPONA POJEDINAC VRSTA: POUCAVATI ZEMALISKO GRADANSTVO oon 125 3, COVJECANSTVO KAO PLANETARNA, SUDBINA senna 26 © bibliografji- biljeska za éitatelja .. 129Zahvale ‘Sretan sam gbog razumijevanja i podrske UNESCO-2, a pposwbice Gustava Lépez Ospina, direktora transdisciplinar hog projekta "Odgajati 2a odréivu buducnost", koji me je ponulkao izrazin svoje postavke najbolje sto mogu, Ova} je tekst dan na uvid uglednim osobama sa sveuclist, kno i medunarodnim duznosnicima Istoka i Zapa- a, Sjevera i Juga, medu Kojima su Andras Biro (Madarska, sinuinjak 2a razvoj pri OUN), Mauro Cerut (Italija, Milan- sko sveueiliste), Emilio Roger Ciurana (Spanjolska, Svcueiliste u Valladotidu), Eduardo Dominguez. (Kolumbi- ja, Sveuéiliste Pontificia Bolivariana), Maria de C. de AU ‘meida (Brazil, Savezno sveuiliste Sjevernog Rio Grandes), Nadir Aziza (Maroko, Katedra za euromediteranske studi), Elgar de A, Carvalho (Brazil, Katoli¢ko sveuéiliste Sao Paola), Carlos Garza Falla (Meksiko, UNAM), Rigoberto Lanz (Venezuela, Sredisnje sveueilistc, Carlos Mato Fer- nnandez, (Urugvaj, Republicko svewilisie), Raul Motta (Ar- gentina, Medunarodni institut 2a kompleksau misao, Sveudiiste Salvadora), Dario Munera Velez (Kolumbija, bivsi rektor UPB-a), Sean Melly (Kanada, Sveutitiste O- tawa), Alfonso Montuori (SAD, Kalifornijski institut imte- srilnih studija), Helena Knjazeva (Rusija, Filozofski inst tut, Akademija znanosti}, Chobel Nemoto (Japan, Zaklada za podréavanje umjetnosti), Jonna Kucuradi (Turska, ‘Sveutiliste Beytepe Ankara), Shengli Ma (Kina, Institut 7a2 Zabwale zapadnoeuropske suudije, Kineska akademija drustvenih znanosti), Marius Mukungu-Kakangu (Zair, Sveueiliste Kinsasi), Peter Westbroek (Nizozemska, Sveusiliste u Lei- denu) UNESCO je bio zaduzio Nelson Vallejo-Gémeza da su bere i uklopi u rukopis njihove komentar i prijedloge, te da dade esobni doprinos ovome radu. Osobno sum pregledao i autorizirao konaénu prepravijenu verzju teksts, Svakome od gore navedenih gi Tyjem na sugestijama, atelia najtoplije zahve: Proslov glavnog direktora UNESCO-a Kad gledamo prema buducnosti, vidimo da jo8 postoje brrojne neizvjesnostio tome kakav ce biti svijet nase djece, ‘ogi unuka i djoce nasih unuka, Medutim, bar u jednu stvar mozemo biti sigumni: ako Zelimo da Zemlja bude u stanju poulmiiti potrebe Ijudskib bica koja je nastavaju, judsko ce se druStvo morati preebreziti. Tako ée svijet sutrasnjice mo- rat bit temeljno drugae\ji od ovog kakav danas poznajemo, na potetku. novog tisucljeca, Moramo djelovati u smislu pradenja “odrtive buducnosti" u Kojo} ce biti mosuée Zivje- li, Demokracija, pravednost i socijalna pravda, mir kao i sklad s nasim prirodnitm okoligem moraju biti kljuéne rijeti log svijeta u nastanku. Moramo biti sigueni da ce pojam ‘odraivosti" biti u temelu nageg natina Zivota, nacina up. ravijanja dreavama i zajedaicama te svi medudjelovanja na globalno} razin. [Na peu tog razvoja prema temeljnim promjenama v haem stil Zivota i ponasanja, odgo} - w najsirem smishy rijeéi - treba odigrati glavau ulogu. Qdgoj je "snaga Imuducnosti” jer je jedan od najmoénijih instrumenata 2a 08> tvarenje te promjene, Jedan od najvecih izazova jest kako izmijeniti nas natin miljenja $ namjerom da se suogimo s rastucim usloznjavanjem i brzinom promjena, te s nepredvi- divoseu Sto karakteriziraju nas svijet. Trebamo ponovno promisliti nagin kako organizirati spoznaju, Zato moramo4 Prosiov uklonititradicionalne pregrade izmedu diseiplina i osmisli- 11 kako povezati ano sto je do sada bilo odvojeno, Moramo reformulirati nase odgojno-obrazovne programe i obrazoy- ne politike. Provode¢i te reforme trebamo imati u vidu du- gorogna zbivanja, svijet buducih narastaja za koje snosimo ‘ogromnu odgovornost UNESCO se podubvatio promislianja vdgoja s perspek: tivom odrdivosti, a posebice u svojo) funkeiji voditelja “Medunarodnog programa 0 odgoju, senzibiliziranjy jav- host i obrazovanju za odrzivast", programa kojeg je 1996, usianovila Komisija za odréivi razvo} Ujedinjenih narods, ‘Taj program najavijuje prioritete koje su dr2ave odobrile i poziva te iste dr2ave, kao i nevladine organizacije, poslov- ni i industijski svijet, akademsku zajednicw, sustav Ujedi njenih naroda i medunarodne financijske insttucije da br2o Poduamu mjere za primjenu novog koncepta odgoja i obra zovanja za trajnu i odr2ivu buducnost te da u skladu s tim reformiraju nacionalne obrazovne politike i odgojno-obra- ‘ovne programe. U tom pothvatu UNESCO je bio pozvan viliti ulogu motora pokretags z mobiliziranje medunaro- dine ake, Tako je UNESCO zamolio Edgara Morina da iskate svoje ideje 0 samoj biti odgoja buduénasti w kontekste nje govog videnja "kompleksne misli", Ovaj rad UNESCO ob- javljuje kao svoj doprinos medunarodngj raspravi o nagine 1a koji treba preusmjeriti odgoj u smislu trajaog razvoja Edgar Morin izlaze ovdje sedam glavnih spoznaja koje simatra nuznisn za odgoj buduénosti, Moja je najveca 2elja dda njegove ideje izazovu respravu koja ce pomoci pedago- ‘ima i ljudima na viasti da sami sebi pojusne vlastita pro- ‘isijanja tog vitalnog problema, 15 Nalloplije zahvaljujem Edgaru Morinu sto je prihvatio vis ebe da pospjesi, zajedno s UNESCO-om, razmisijanja ua oe take raspravu omoguéiti, a u okvinu transdiscipli- svsing projekia "Odgajati za odr2ivu buduénost". Takoder /sivaliyjem medunarodnim struénjacima koji su svojim su cstijama obogatii ovaj tekst, a poscbno gospodinu Nelso- vi Vallgo-Gomezu, Angavirana djelataost i mudrost vrsnih mislilaca kao sto > Falgar Morin od neprocienjiva su znacenja, Oni pomazu UNESCO-u da pridonese sa svoje strane dubokim misao- ‘sunt promjenama koje su prieko potrebne za pripremanje uducnostPredgovor ‘Oval je tekst zamisljen bit temelj razmatranjima koja bi vwwhala. prethoditi svakom pedagoskom vodigu ili p rucwiku, On ne obraduje sve predmete koje se poucava, od nnosno koje bi trebalo pousavati; jedina mu je namjera izlo 4 stedisnja ili temeljna pitanja Sto su u potpunosti zane- snuiena ii zaboravljena, a Koja Ge biti nuzno poucavati w 21 toljec Posto sedam “temelnih spoznaja" kojima ée se odg0} 1 buudughost mort bait w svakom dst ix sak kl huis ito bez ize i eijelosti, na natin ipo previa pvimjerenim svakom drs i svako) kotor Dovjmo jos da znanstveno znanjena koe se ova tekst owlanja kako bi opisao temeljno judsko stan (condition Anumane) nije konaéno ida ono were duboku tajnovitost koja jos vlads svemo So se ide Svemira, Zivot, postan- ka Ljudskog biga To je prostor neodredivog u kojem masta jn dela fitozofke opredelienja ke i vjerska uyjrenja j tow dugom tijkw Kalra i civilizacinSedam nuZnih spoznaja oglavije I Slijepa mjesta spoznaje: zabluda i iluzija| aninuljivo je da obrazovanje, kojemu je cilj komuni ‘one zmanja, ostaje slijepo za Ijudsku spoznaju, za njene i svaiente, 2a njene nedostatnost i teskode, za njenu sklo- vunst gabludame i iluzfi, te da se uopée ne bavi spoznava- yea same spoznaje, Jer spoznaja se, dakako, ne moze smatrati kao neko rea- ty anade stedstvo ili orude koje je moguce upotrebljavati a sia ga se pri toga ne ispita. Spoznaja spoznaje treba bi inepornata kao prvorazredna nuznost koja ce nam om0- citi da se pripremimo za suveljavange s trajnim rizicima ‘ablude { iluzife koji neprestano djeluju na ljudski duh po- put nametnika, Radi se o tome da je potrebao oboruzati sva- i pojedini duh w presudnoj bitei za lucidnost Potrebno je u obrazovanje uvesti i u okviru njega prowcavati cerebralae, mentalne i Kulture karakteristike Tiudske spoznaje, njene procese 1 modalitete, psihicke ili kulture sklonosti zbog kojih joj se moze dogoditi zabluda ili tua. Pogiavije Il: Natela pertinentne spoznaje Postojikljutni problem kojeg se uvijek zanemaruje. To je neophodnost da se promice takva spoznaja koja je u sta2» Sedam nu2nih spoznahy taju zahvatiti globalne i temeljne probleme da bi potom ¥ ajih upisala djetomicna j lokalna znanja, Prednost koja se daje djelomicnoj i disciplinom ogra- nivenoj spoznafi Cesto nas Gini nesposobnima da uspostavi- mo vezu izmedu dijelova i cjeline. Nju treba zamijeniti dru- ‘gacifi nagin spoznavanja koji ée biti u stanju obuhvatiti predmete u njihovom kontekstu, « njiovoj kompleksnost i ukupnosti Potrebno je razvijati prirodnu sposobnost Iudskog duh dda smjeStava sve informacije u Kontekst iu iru clelinu, Nu no je pousavati metode koje 6e omoguciti da se zawati wza- jamnost odnosa i utjecaja izmedu pojedinih dijelova iejeli- eu slozenom svijet Poglavije Il: Poucavati temeljno ljudsko stanje Ljudsko je bice istodobno tjelesno, biolosko, psihicko, krulturo, drustveno, povijesno. Ovo sleno jedinstvo fut ske prirode u potponosti je razbijeno u procesu obrazovanja no je podijetieno na disciptine/predmete do te mere da je postalo nemoguée nautiti 8to to znati biti judsko bide. Por rebno je cbnoviti to jedinstvo na takav natin da svatko, gdje god se nalazio, osvijesti vlastito poimanje svog osobnog slozenog identiteta kao i ono opéeg identiteta koji dijei sa ‘vim ostalim Ijudskim bicima, ‘Zoog toga bi temeljne Ijudsko stanje trebalo predstavlja- 1 bitan predimet svakog odgoja i obrazovanjo, Ovo poglavije ukazuje na to kako je moguée, na temelju suvremenih diseipling, prepomati Sovjekovu cjelovitost i slozenost, i to okupljanjem i organiziranjem spoznaja to se nalaze raspriene u prirodnim i humanistickim znanostima, w soy nupah spon 2 | njzevnost iu filozofii te da se pokaze neraskidivu pove- ‘ost izmedu jedinstva i raznolikosti svega sto je ljudsko. Poglavije IV: Poutavati zemaljski identitet (0d sada pe wbuduée planetama sudbina Ijudskog roda bit ‘ona droga Kljuéna zbilja koju odgoj i obrazovanje jos 2a- vweimaraju, Znanje 0 razvoju planetame ere koje ée jos osna- ‘ili XXT stoljeéuj spoznaja o zemaliskom identitetu so ce Inivatt sve pottebnijom svakom pojedineu kao i svima nama, noraju postat temljni predmeu odgoja i obrazovanja ‘Valja pouéavati povijest planetame ere koja podinje us- ostavijanjem Komunikacije izmedu svih kontinenata a XVI stolject te pokazati kako su vremenom svi dijelovi svi jeta postali medusobno ovisni jedni o drugima, a da se pri- tom ne prikriju tlatenja i podjarmljivanja dragoga Sto su pustosila Covjegansivo, a Koja jo$ nisu ni danas posve ‘svezla Bit ce potrebno ukazati na kompleks planetame krize koja je obijezila kraj XX stoljeca i to tako da se pokade kako svi ljudi, suaéeni ubuduées istim problemima zivota i seni dijele isto zajednistvo sudbine Poglavije V: Suotiti se s neizvjesnostima Znanost nam je omogucila da steknemo uvid w mnoge ivjesnosti, ali arn je ist tako ofkrila tijekom XX stoljeca besbrojna neizvjesna podrugja. Obrazovanje bi tebalo sadr- Zavati nauk o neizyjesnostima Sto su se pojavile u fizikalnim ‘manostima (mikrofizika, termodinamika, kozmologija), ‘mianosti 0 bioloskoj evolueifi i w povijesno} znanost Bit ée potrebno poutavati sirateska nagela koja omo- zucuju da se suotimo s proizvoljnim, nepredvidenim i neiz-tao wih spo, 2B vjesnim pojavama, da ujevemo na njihoy razvoj zahvalju- salle potreba za prougavanjem nerazumijevana, Kako javama i ucincima. Te judi informacijama stecenim tijekom vremena. Treba «ano Korijenu, tako & svoj pol wena nautiti ploviti oveanom neizvjesnosti od arhipelaga doarhi- 1 ye pristup nan tim vise to ée se odnosit} ne ma sim pelaga i2yjesnost suane, ogo na same uzroke rasizma, ksenofobie, previa. ‘ce nauk ujedno predstavlati najsigumije temelje odga- sna et mie, Kofemu smo privréeni po uyjerenj i poslanju Formula grékog pjesnika Euripida, stara dvadeseipet stoljoga, danas je aktoalnija nego ikada: "Ocekivano se ne ostvarue, al avijek se nade kakav Bog da ute pu neoéeki- . vanom", Napustanje dete ih koncepcija Ijudske Poglavlje VI: Btika iudskog roda povijesti Sto su vjerovale da mogu predskazati dgo) treba dovesti do "antropo-etike” razmatranjem buducnost, proueavanje Krupnih dogadaja i obrata nates sojnyg karaktera temetinog liudskog stan Koje se sastojt stoljega koji su svi bili nepredvideni, a napokon i neizyjes vne da je Covjek tostruka gjeina Sto je éini pojedinae 1a prroda Sjudske pustolovine uopée, trebaj: nas potaknati Tnastyo -vtsta, U tom smishy etka pojedinac - vista zabti- na toda pripremamo duhove da otekuju neovekivano kako seca muajemna kontrlu drsva od strane pojedinea i Kon bi se lakée mogli s njim suotiti. Prijeko je potrebno da svi trol pojedinca od strane drustva, tj, demokraciju. Etika po- oni koji se bave odgojem i obrazovanjem budu prethodnica vr linne - vista postt 6e u XXI stoljecu ono so zoverno 2e- i da se nalaze u prvim redovima 22 doéek ncizyjesnost inalsko gradanstv. nageg vremena sto nailaze. Tika se ne moze poutavati lekeijama iz morala. Ona se nora oblikovati u dubs na temelju spoznaje da je Hudsko ee ee hice istodobno individua, kao i dio drustva i dio vrste. Sva ‘Razumijevanje je istodobno sredstvo i svrha Ijudske ko- ki od nas nosi u sebi tu trostruku zbilju. a ee runikacije, Medutim, odgajanje za razumnjevanje odsutno uma avo) reba sadravat vse rent rave nde Je iz sadasnjeg obrazovanja. Natoj planeti je u svakom ‘idualnih samosvojnost,razvo} sudelovanye w 28h ‘mislu potrebno uzajamno razumijevanje. Obzirom na 10 evo} sviestio pripadnost ljudsko} vst olika je vaznost odgoja za razumijevanje, na svim odgoj- Na temelju svega toge ocrtavaju se dva velika ef nim razinamea iu svakoj judskoj dob, razvo) rizumijevania politika cija novog tsueljeéa: uspostava odnosa uzajam zahtijeva dubinsku reformu memtaliteta. To mora biti glav- tog kontoliranja izmedy drustva i pojedinaca putem de- al adem rip baton mmokracie, i ostvarivanja Covjecanstva kao planetame 2ajed- hice, Odgoj treba pridonijti ne samo svijesti o nafoj enjed- hick} Zemlji-Domovini, nego twkoder omoguciti da se ta Shijest pretvori u volju za ostvarivanjem zemalskog ficko- Urajamno razumijevanje medu Jjudima, kako onima bliskim tako i meu strancima, ubuduce je o¢ zivotne va2~ rnosti Kako bi liudski odnosiizisli iz svog barbarskog stanja nerazumijevanja, sgradanstvaPOGLAVLJE! SLIJEPA MJESTA SPOZNAJE: ZABLUDA IILUZIJA Ssvaka spoznaja sadr2ava u sebi opasnost zablude i ihuzi- + Oxlgoj buducnosti mora se suotitis problemom koji ima ‘iva ica: to su zabluda i iluzija, Najveca bi zabluda bila da + waleijeni problem zablude, a najveéa iluzija da se podci- voi problem iluzije, Prepoznavanje zablude i iluzije tim je vai Sto se pogreska i iluzija uopée ne daju prepoznati kao hakve, Yalbluda i iluzija nameéu se Hjudskom duhu od pojave ‘homo sapiensa, Kad propitujemo prostost, pa i onu nedav- ‘vs, imamo osjeca} da je bila #rivom nebrojenih zabluda i ituvija, Marx i Engels su s pravom pisali u Njemackoj ideo- tigi da su Iiudi uvijek gradi Inzno shva¢anje sebe sari, ‘yoga Sto dine, onoga Sto bi trebali uradit, svijeta u kojern vive, Ali ni Marx ni Engels nisu izbjeghi tim zabludama, 1. AHILOVA PETA SPOZNAJE ‘Oadgoj weba pokazati da nema spoznaje koja nije, na bilo ojem stupnju, ugrozena zabtudom i iluzijom. Teoria infor- inacija pokaznje da postoji rizik pogreske zboz posve sluéajnih poremecaja ili somova (noise) u svakoj transi ji informaeija, w svakom komuniciranju poruke. Spoznaja nije ogledalo stvat ili izvanjskog svijeta. Sve su percepeije istodobno interpretacije i cerebralne rekor- strukeije na temelja stimulusa ili znakova koje osjet hvatax26 Slijepa mjesta spoznaie ‘Sijgpa miestaspoznaie 2 ju i kodiraju. Odatle, znamo to dobro, nebrojene pogreske percepcii koje potjetu od nateg najpourdanijeg osjeta, od sjeta vida, Pogresci u opazanju pridruzuje se intelektualna zabluda, Spoznaja u obliku rijeti,ideje, teorje plod je imter- pretacjerekonstrukeije sredstvima jozika i mislis pa je sa ‘mim tim izlozena opasnosti zablude. Buduci je spoznajais- todobno tumaéenje i rekonstrukeija, ona sadr®i u sebi inter- pretaciju, sto pak wvodi opasnost od zablude u unvtrasnjost subjektivnosti onoga koji spoznaje, njegovog videnja svije- ta, njegovih spoznajaih navela, Odatle bezbrojne idejne i oncepeiiske zablude do ojih dotazi unatoe nase racional re Kontrole. Projekeija nasi Zelja ili strahova, isto kao i ‘mentalni poremecaji koje prouzrokuju osjecaii oS vise um nataju opasnost zablude, Bili bismo skfoni povjerovati da je moguce odstraniti copasnost zablude time da potisnemo svaku osjeéajnost. T doista, snazni osjecaji, kao Sto su mrzaja, Hubay, prijatel- sstvo mogu nas zaslijepiti, Ali treba takoder reci da je u svi jetu sisavaca, a posebice u Ijudskom svijtu, razvoj intel igencije neodvojiv od razvoja osjecajnosti, to jest od radoz~ nalosti, od strast, koje su poticaj za filozofsko ili znanstve no istrazivanje, Tako osjeéajnost moze ugusiti spoznaju, al je isto tako moze i napajati. Postoji uska povezanostjzmedu inteligencije i osjeéajnosti: sposobnost rezoniranja moze biti smanjena, pa éak i unistena, 2bog pomnjkanja osjecaj, Slabljenje sposobnosti za emocionalno reagiranje moze, Stovide, biti povodom za iracionalna ponaéanja. Nema dakle neke vise razine na kojoj bi razam bio nad: mo¢an osjecj, nego postojikrug itelekt <> afekt, Po nckimn socal ft rug ite je vidovima osjecajna sposobnost éak i Krajnje potrebna za pokretanje rieionalnih postupaka i ponasanja. actos: Seal azvoj znansivene spoznaje mocno je srestvo 22 ott aj zabluda kao i sredstvo w borbi prot iluzja, Medi i paradigm koje kontroliraju znanost mogu ravi iluzije i ijedna ananstvena teria nije zauijek eijepena protv ‘abe, Stovige, znanstvena spormaja ne moze Se sta 30- Sits epstemoloskim, filozofskim i ticki problemina ug} se proma tome mora posvetilokrivanu izvora sabiuda, iuzija i zashieplienost 1.1 Mentalne zablude Ne postoji mozgovna sprema koja bi omogucila da se razlikuje halueinacija od percepeije, san od budnog.stanja, imaginamo od 2biljskog, subjektivno od objektivnos. Vainost fantazmi i imaginarnog kod Ijudskog je bia neCuvena, Ulazni i izlazni putovi iz neurocerebralnog susta- +a, koji povezuju organizam i izvanjski svijet, predstavljaja samo 2% od ukupnog sustava, dok se Gak 98% tiée njegova "unutarnjeg funkeioniranja. Tako se stvorio srazmjerno neo- visan psibicki svijet, u Kojem fermentiraju potrebe, snovi, dele, idee, slike i fantazme, a taj se svijet stalno uvlaci w nage videnje ili polmanje izvanjskog svijet Pored toga postoji w svakom duhu mogucnost samoza~ vvaravanja (self-deception) koja je trajni izvor zabluda i ilu zija, Bgocentriénost, potreba za samoopravdanjem, te2nja dda se na drugoga projicira razlog ala dovode do toga da svatko lade samome sebi te da ne moze otkriti laz Kojo} je sam tvorcem, I smo nase paméenje podlozno je vtlo brojaim uzroc! ‘ma zablude. Paméenje koje se ne osyjezava prisjecanjem te- 44 propadanju, ali svako prisjecanje moze gn s druge strane uljepSati ii nagrditi, NaS duh ima teznja, nesyjesnu, da se-a Slijepa miesta spoenaje lekcioniza sjecanja koja su 2a nas povoljna, te da potiskuje, pa Cak i izbrise ona nepovoljna, tako da se svatko moze u duhu dofivjeti w laskavom svjettu, Duh te2i izobligavanju sjecanja putem projekeije ili nesyjesne zbrke, Ima ¢ak laznih sjoéanja za koja smo uyjereni da smo ih doista dozivjei, kao ‘to ima potisnutih sjeéanja za koja mislimo da ih nikada nis ‘mo dotivjeli, Pa tako paméenje, ta) nenadomyjestivi izvor is tine, i samo moze biti podlozno greskama i iluzijama, 1.2 Intelektualne zablude NaSi idgjni sustavi (eorije, doktrine, ideologije), ne samo da su podlozni grijegenju, nego stovise podrzavaju zablude i iluzije koje su u njih upisane. U erganizatorsko} je logici svakog idejnog sustava da se opire informacijt koja mune odgovara, ili koju ne moze integrirati. Teorije se odu piru neprijateljskim teorijama ili protivnim argumentacija- ‘ma, lako su znansivene teorie jedine koje mogu prihvatti ‘moguenost ajihova pobijanja, i one naginju iskazivanju toga otpora, Sto se tie doktrina, to su teorije zatvorene oko ssamih sebe i apsolutno uyjerene u svoju istinus 2a njih je ‘znano da su posve neranjive na svaku kritiku koja Zeli ukax ati na njihove zablude. 13 Zablude razuma Ono sto omogucuje da razlikujemo izmedu budnog sta- niu i sna, imagiaamog i zbljskog, subjektivnog i objektiv ‘nog, to je racionelna aktivnost duha koji se poziva na kon- twolu okoline (fizicka otpornost sredine prema Zi i imagi- narnom), na kontolu prakse (provjeravajuca djelatnost), na -konigolu kulture (pozivanje na opée znanje), na tudu kontro- lu (Vidite li i vi isto sto i ja?), na Kortikalny kontrolu (paméenje, logiéke operacije). Drugim rijetima reeeno, n- cionalnost ima funkeiju korigiranja Racionalnost je najbolja brana od zabluda i iluzije. S jecne state, postoji Konstruktivna racionalnost, koja gradi kohereatne teorije provjeravajuéi logi¢ki karakter teoriske organizacije, Kompatbilnost ideja Sto gine neku teoriju, sklad izmedu njenih twzdnji ¥ empinijskih éinjenica na koje se ona primjenjuje, Takva racionalnost treba ostati otvorena ‘za ono Sto je osporava, inage Ge se zatvoritiu doktrinu i pos- tatiracionalizacija. $ druge strane, postojikriticka racional nost koja se posebice bavi zabludama i iluzijama vjerova: ja, doktrina i teorija. All i racionalnost nosi wu sebi rmoguénost zablude i iluzije kad se izopact - ko sto smo malogas ustvrdil -u racionalizaeiju, Racionalizacija vjeru- je 2a sebe da je racionalna jer predstavija savesen logicki sustav, Koji se temelji na dedukeiji ili indukeiji, ali ona pogiva na krnjim ili krivien temeljima, i zatvara se za argu rmentirano osporavanje i za empirijsku provjeru, Racionali- zacija je zatvorena, racionalnost olvorena, Racionalizacija ‘se napaja na istim izvorima kuo i racionalnost, ali predstav [ja jedan o« najvecih izvora zabluda i iluzij. Tako dokerina, {oja se pokorava mehanicistikom i deterministckom mo- ddelu 2a promisljane svijeta nije racionalna, nego racional zatonska. Prava racionalnost, po prirodi otvorena, uspostavlja di {log sa biljom koja joj se odupine. Ona se nalazi w nepres tenom osciliranju iemedu logicke i empitijske instance; ona je plod argumentirane rasprave izamedu ideja, a ne vlasnis- two nekog idejnog sustava.“Racionalizam Koji ne mari za bia, subjektivnost, osjecajnost, Zivot, jest iracionalan. Recionalnost more priznati udio afekta, ljubavi, kajanj. Prava racionalnost pornaje granice logike, determinizma, ‘mehianizma, Ona zna da Ijudski um ne moze biti sveznajuciSlijepa mjesta spoznaje {da zbilja sadréava tainovitost. Ona pregovera s neracional Zitanim, mracnim, s onim sto se uopée ne dade racionalizi- ati, Ona je ne samo kriti¢ka, nego autokriti¢ka, Pravu ra- cionalnost prepoznajemo po njenoj sposobnosti da spozna svoju nedostatnost Racionalnost nije osobina kojom su obdareni umovi Znanstvenika i whni€ara, a koje su toboze liseni svi drugi Atomski struenjaci, racionalni u podrueju svojih nadleznos- ti iw okvirima i prinudama laboratorija, mogu biti potpuno iracionalni u politit ili u svor privatnom Zivot. Isto tako, racionalnost nije kakvoéa kojom bi zapad- njadka civilizacija raspolagala kao svojim monopolom. Eu ‘ropski je Zapad dugo vjerovao da je vlasnik racionalnosti ‘Usdrugim kulturama vidio je samo zablude, iluzije i nazado- -vanja, a svaku kultury sudio je po njenim fehnoloskim dos- ‘ignucima. No, mi rebamo znati da u svakom drustvu, pa ‘ako i u onim arhajskima, postoji rocionalnast u izradivanju muda, strategij ova, poznavanju biljaka,2ivotinja, zemlji= 1a, kao So postoji mit, magija, religja. 1 u nasim zaped- njackim drustvima postoji prisustvo mita, magije i religije, uukjjucivsi tu i mit o razumu koji nam je postala providnost i religiju napretka. Poeinjemo bivatiistnski racionalni kad prepeznajemo racionalizaciju koju sadrzi nasa racionalnost, kad prepoznamo nase osobne mitove, a medu njima i mit ‘vemodi razume i mit o zagarantiranom naprotk Odatle prijeka potreba da se u odgaju buduénosti pre- Pozna naéelo racionaine neizyjesnasti: racionalnost je tral no ugrozena, ako ne odr2ava svoju samokriticku budnost, neprestanom moguénoscu da sklizne w racionalizatorsku ituziju, To znati da je istinska racionsinost ne samo teor ska, ne samo kriticka, nego i autokriticka. hepa mjesta spoznaje 14 Paradigmatska zaslijepljenost tira istine i zablude ne odvija se samo w empirijsko} ve- ‘tei i logiokoj kohereneiji teoija. Ona se takoder odvi- 11 dubini,» nevidlfive} zoni paradigmi. Zbog toga treba i ‘ome voditi enguna, Poradigma moze biti definirana Promocijomiselekcijom kljuénih koncepata inteligibil- host. Tako sw Poredak u deterministickim koneepeija vis, Matevia w materijalistickim koncepeijama, Duh w spititualistigkim koncepeijama, Struktura w strukturalis vickim koncepeijama, kjutni pojmovi, odabrani pojmo- Vii ujedne pojmovi koji odabiru, iskljucuju ili pod- vedju Koncepte S10 su im protuslovni (ncred, dub, ma- (eri, dogadaj). Tako je paradigmatska razina ona raz hua gdje vlada nagelo selekcije ideja koje su ii integrira- wwe w diskurg ili teoriju, ili su pak iz njih udaljene i sxtbagene. (nlredivanjem kijuénih logi¢kih operacija. Paradigms je shrivena ispod logike i selekcionira logicke operacije koje postaju istodobno premocne, pertinentne i ‘igledne pod njezinom viaicu (iskliucenje-ukljucenje, clisjunkeija-konjunkeija, implikacija-negacija). Paradig- vw daje prednost odredenim logickim operacijama na. nsirb drugih, kao Sto je disjunkeija na ustrb konjunkeije: pparadigma daje valjanost i univerzalnost logici koju je ivabral. Time ona daje diskurzima i teorijama koje kon- \wora karakter nudnostiistine. Svojimn propisivanjem i ‘albranjivanjem paradigm utemeljuje aksiom i izrazava, se u aksiomima ("Svake se prirodna pojava pokorava sleteroinizm tpiéno ljudska pojava definira se epozicijom prema prirodi."..)2 Slijepa miesta spoznaje ‘Tako dakle paradigmna ostvaruje selekeiu i determinaci- ju konceptualizacije i svih logi¢kih operacija. Ona odreduje temelne ketegorie inteligibilnosti | vrs Kontrol nad njiho- ‘vom upotrebom. Na ta nagin pojedinei spoznaju, mise i de Juju prema paradigmama koje su kulturalno w njih upisane, Uzmimo jedan primjer: Postoje dvije suprotstavljene pa radigme koje se tiéu odnosa Covjek « priroda, Prema prvoj paradigmi, 6ovjek je ukljusen u prirodu i svaki diskur2 koji se pokorava to} paradigmi smatra Govjeka prirodnim bicem i priznaje njegovu "Ijudsku prirodu", Druga paradigma pro- Pisuje disjunkciju izmedu ta dva termina i adreduje ono sto ‘ostaje specifiéno u Covjeku kad se iskijuti ideja privode, Te dvije paradigme imaju zajednicko to da se i jedna i dtuga pokoravaju jednoj dubljo} paradigms, koja je paradigma po- jednostavijivanja, Ona, suotena s bilo kakvom konceptual: nom slozenosti, propisuje bilo redukeiju (uw danom sluaju Ijudskog na pritodno), bilo disjunkciju (ovdje izmedu ljud skog i prirodnog). I jedna i druga paradigia prijeve da se spozna jedinstvo dvojnostifunidualitet (prirodno «» kultar- no, cerebralno «+ psihicko) Ijudske zbilje, i pijege takoder da se pojmni istodoban odnos ukljucivanja i odvajanja sto reosporno postoji izmedu éavjeka i pritode. Samo slozena aradigma usporedne_implikacije/disjunkcijevkonjunkeije ‘omogucila bi lakvu zamisao, ali ona jos nije upisanau znan. stvenu Kultur, Paradigm igra istodobao podzemnu i premoéna loge usvakoj teariji, doktrini ili ideologij, Paradigm je nesyjes- na, ali ona napaja syjesnu misao i Kontrolira je, pa je w tom smislw takoder i nadsyjesna. Ukratko, paradigma utemelju {enajvaznije odnose koji satinjavaju aksiome; ona odreduje Pojmove, upravja diskurzima jfliteorjjama. Ona organizi- 18 organizaciju te u njoj zaginje novi pocetak ili obnove. soe or esta speznafe a ‘slic tba spomenut "veliku zapadnjacku paradigm” vw te lormulirao Descartes i koju je nametnuo razvoj eu: iis povijesti od pogetka XVII stoljeéa. Kartezijanska siya rastavlja subjekt i objekt; oni imaju seaki svoju ‘uy sferu:filozofija i misaono istrazivanje nalaze se s law ssnane, znanest i objektivna istragivanja s druge. Ta Ja se provede s kraja na kraj univercuma: Suibjekt / Objekt Duta Tijelo Duh / Materia Kakvosa / Kolicina Svthovitost / Uzroénost Osjesa] f Racurn Sloboda ( Determinizam Egzistoncija / Esencija Loista se rad o paradigmi: ona odreduje najvaznije kon- ej propisuje logicki odnos, ti. disjunkciju, Nepokorava- snc to disjunkeiji moze biti samo potajno, marginalno, de- “nino, Ta paradigma odreduje dvostruko videnje svijet, spravo udvostrugenje istoga svijeta. S jedne je strane svi et wbjekata podlodan. promatanjima, eksperimentiranju innipulacijama; s deuge je strane svijet subjekata koji se Invi problemima egzistencije, komunikacije, svijesti, sud- lune. Tako paradigma moze istadobo pojasniti i zastijepi- 1, otkrivati skrivatl. U njoj se pritajen nalazi kljueni probs loan u suigr istine i zablude. 2. IMPRINTING I NORMALIZACIJA Determiniznw pasadigmi i eksplikativnih models prid- ruzuje se determinizam uyjerenja i vjerovanja koji, kad dje-34 Slijepa mjesta spoznale Iuju nad drustvom, namecu svima i svakome imperativo snagu svetoga, normalizatorsku snagu dogme, zabranjujuca snagu tabua. Deminantne doktrine i ideologije raspoladt takoder imperativaom snagom koja donosi izvjesnost ‘figlednosti onima koji w njih vjeraj, dok snagom prinude izaziva kod drogih inhibirajue stra, Mo zapovjedi i zabrane okuplja paradigme, sluzbena vyjerovanja, viadajuce doktrine, ustoligene istine; ona odreduje spoznaine stereotipe, nekriticka opeéa mjesta, glu a, nikad osporavana vjerovanja, pobjedonosne apsurdnos- ti, odbacivanje razligtih otiglednosti u ime jedne ofighed- nost, i zahvaljujuci njoj mogu viadati,u svim padnebljima, kognitivni j intelektualni komformizmi svake vse Sve drastveno-ckonomsko-politcke odrednice (vlas, hijerarhija, podjela na Klase, specijalizacja iu nase moder- ‘no doba, tchno-birokratizacija rada) i sve posve kulluene odrednice sinergeticki Konvergiraju kako bi zatvorili spo2. naj u vigestruki determinizam imperativa, aormi, zabrana, nepopustjivosti, blokada, U kognitivnom konformizma postoji nesto mnogo vise nego konformizam. Tu se nalazi Kulturni imprinting, mat rigna Sablona koja upisuje Konformizam u dubini, ve postoji normalizacija koja odsicanjuje sve ono o bi je moglo os- Porti. Imprinting je termin kojeg je Konrad Lorentz predlo- io da bi imenovao taj neizbrsivi petat koji prva prvcata is kustva utiskuju mladundew (kao sto prigica kad se izlegne slijedi kao svoju majku prvo 2ivo biée koje jo} se ukaze, a ‘So nam je ve¢ ispricao Andersen u bajei o ruznom pact) Kullurni imprinting obilje2ava ljude od njihova rodenja, ito naprije pedatom obiteljske kulture, pa Skolske kulture, ion se nastavija dale na sveueilistu ilu stwci ney anesta spoznaje 8 ‘Na taj agin soctoloska i kultuma selekeijaideja tek rjet- | baht odgovara njihova) pravoj istini; ona moze, naprotiv, ‘ons sosmiljena upravo kad se radio traganju za istinom, 3. NOOLOGIJA: POSJEDOVANJE Marx jes pravom kazao da "Proizvodi liudskog mozga 1 sttuju nezavisnim bigima koja imaju zasebna djele 1 koja > ununicirae 8 Kadima jednako kao i izmedu sebe" ecimo jo8 i vite: vjerovanja i ideje nisu samo proizvodi Inu, to sa takoder duhovna bica koja posjedyju 2ivotnost i ‘7bog toga su stanju nama ovladati Moramo biti svjesni da se je, potam od samog prasko: ‘ya Govjesanstva, urdigla noosfera ta nevidljiva sfera du- oni sadr2aja, sa svojom vojskom mitova i bogova, To | niasti¢no nadiranje th duovnih biéa gumuto je homo sa- nse t hui, pokolje, svireposti, oboZavanja, ekstaze, w 1 a weviSena stanja za koja ne zna Zivotinjski svijet. Od ny: praskozorja do danas, mi 2ivimo usred sume mitova koji pacaju kulture. Proizisla w potpunostiiz:nasih dusa i duha, noosfera je w ‘nana i mi smo u oasteri, Mitovi su dobili oblik, Gvrstocu, hilinost na temelu fantazija koje su stvorii nasi snovi i musta. A ideje st dabile oblik, évrstocu, zbiljnost, na teme- Iw simbola i misli naSih inteligencija, Mitovi i ideje su nas snare, preplavili, dali nam osjeca), ljubav, raranju, zanos i Ines. Opsiednata Kjudska biéa w stanju su ubiti 2a kakvog maya 2a ideju, Jos u svitange eceg tisucljeca, poput daimo- ‘uy star Grka i ponekad poput demona iz. Evandelja, nasi ‘alcalni* demoni nas vabe da ih slijedimo, oni preplavljuju ns sviest, ine nas nesvjesnima iako nam istodobno daju njeéaj da smo bipersvjesni.35 Sepa myesta spoznaje Drustvene zajednice ukrocuju pojedince mitovima i ide- Jama, koji pak, sa svoje strane, krotecijea drustva i pojedin- ce. No pojedinei bi mogli uzvratno ukrotiti svoje ideje kao Sto bi mogli istodobno nadzirati drustva koja ih kontroliaju U tako slozenoj igri (komplementarno-antagonisticko-neien- Jesnoj) uzajamnog_pokoravanja-iskoristavanja-parazitizma inmedu tri instancije (pojedinac <> drustvo <> noostera), ‘modda bi bilo prostora za novo, simbioti¢ko istiazivanje. Ne radi se niposto o tome da nam ideal postane svodenje deja na iste instrumente ili na pokuxaj da ih ucinim stva- rima. Ideje postoje po éovieku i za njega ali Covjek postoji takoder po idejama i za njih. Mozemo se dobro njima slut {i samo ako im znademo takoder i sluziti. Nije li potrebno osvijestiti ono sto posjedujemo kako bismo mogli vodit di Jalog s naéim idejama, Kontroliati ih isto onoliko koliko fone Kontroliraju nas, te primijeniti i na njihtestove iste i rablude?, Idgja ili teorija ne bi niposto smile, Kratko i jasno, biti instrumentalizirane, niti bi smjele nametati svoje sudove na autoritaran na¢in; one bi tebale biti relativizirane i Uukrocene. ‘Teoria bi trebala olakSati i usmjeriti kognitivne sirategije Kojima se sluze Ijudski subjekt, ‘Vrlo nam je tesko raztikovati trenutak razdvajanja i sup roistavijanja izmedu onoga sto potjede iz istog iavora: idea litt, j. modus postojanja koji je nuzan kako bi ideja preve- ‘a zbilj, i ideatizam, zaposjedanje zbilje od sieaneideje; a- clonalnost, sredstvo dijaloga izmedu ideje i zhi, i raciona- lizaciju, koja taj isti dialog sprjecava. Isto je tako velo tes- ko prepoznati mit koji se skrivaispod etikete znanost ili ra Jos jednom vidimo da se glavna intelektualna prepreka 7a spoznaju nalazi u naoj intelektualnoj sposobnosti spor Slijepa myesta spoznaje a naje, Jedan je autor reka0 da su cinjnice tvedoglave, Ali pritom nije vidio da su fiksne ij, ili mocne ideje, dake i njegove, ok wrdoglavije. Mit i ideologijarazarajuGinjnice i proaaica ih, TP ipak, upravo nam ideje omoguéyju da. shvatimo raijkavosti i opasnosjdeje, Odatle ovaj nezaobilazni para- Ijudskog duha), sociokulturalni uyjet (otvorena kultura koja omogucava dijalog i razmnjenu ideja) i nooloski uvjeti (otvorene teorije) koji omozucavaju “pr ‘ya" propitivanja, tj temeljnu zapitanost o svijetu, 0 covjeku i spoznaji kao takvo} Moramo razumjti daw traganju za istinom samopromat- ragke djelatnosti trebaju biti nerazdvojne od promatrackih Gjelatnost, samokcitignost nerazdvojna od krtiénosti, misao- hi procesi nerazdvojni od procesa objektivacije. Nauéici nam je da traganje za istinom zahtijeva istradi- vanje i izgradivanje takvih meta-gledista koja Ge omogucitt refleksivnost, koja de dakle sudraavati zapitanost promt Facatvorea Koncepeije o samoj opservaciji-koncepeijé i ckologizactju opservacije-koncepeije u njenom mentalnom i kulturnom kontekstu Stovige, ¢ak mozemo iskoristti vlast koju nad nama imaju ideje kako bi dopustili upravo idejama kritike, auto- Jeitike, otvorenosti i slozenosti da nama zavladaju, Ideje 9 Sijgpn miesta spoznae koje ovdje zastupam nisu toliko ideje koje posjedujem, nego su to u prvom redu ideje koje posjeduju mene. U sitem smislu, moramo se dovesti do toga da pokusa- smo igrati na kartu te dvostruke dominacije, one koju ima na dub nad idejama, i one koju imju ideje nad nasim du: hom, kako bismo dosli do oblika gdje wzajamna_pod- redenast pastaje sudivot. Jer u tome je kljuéni problem: uspostaviti suzivot s nasim idejama kag i s nasim mitovira, Ljndski dub treba biti sumnjitay prema idealnim proiz vodima, kofi st mu, s druge strane, aivotno prijeko potreb Poirebaa nam je txjna kontrola kako bismo iabjegti ideal zam i racionalizaciju, Potrebno je trajno pregovaranje i uza- jamna kontrola izmedu duha i ideja. Potrebne su pam tae- ‘ene i komunikacije zmedu razlistihdijelova nase dha ‘Troba osvijestiti ono podsvjesno i ono uvrijedeno i opéenito koji progovaraju kroz nae ja, ce stalno biti w stanju budnos= ti keko bismo pokusali razotkrti la2 i samoobmanu, Na nama je da uljudimo nase teorije, jer nam treba nova ggeneracija otvorenih, racionalnih, kritickih, refleksivaih, autokrtickih teorija, takvih koje su se w stanju samorefor- vmirat Potrebno je nact metagledista o noosferi, do kojih & Jogi samo uz. pomoé slo2enih ideja, u suradnji sa samim nagim duhom koji ¢e tragati za metagledistima kako bi se samopromatraoi shvatio samog sebe Potrebno nam je da se kristalizira i ukorijeni paradigm koja 6e omoguciti kompleksau spoznaju, Mogucnosti zablude i iluzije visestruke su i permanen- tne: one Koje su proizise iz kultumog i socijalnog okruzja40 ot Nast spitivajysrmoxanost da zabranjuj gan at nom; one koje proiziaze iznutra, skrivene ponekad u si : ‘nagih najboljih sredstava spoznavanja, cine da se duh a tano zavarava u pogledu samog sebe. . Kot ep aud ilo prouzoten abana ij tekom de poet kako wan natin XX al Tk ora ae ima ani polick, seine 1 povjsna wads. Ako Je vope open sw Tae, ee tat Sv idee tle samima seh Kept josingn 9) ohazovare da akog poinea ras kod de ae za Fivotna borbu za lucidnost, fj. 2a spoznaju same POGLAVLJE 11 NACELA PERTINENTNE SPOZNAJE, 1.0 PERTINENCTI U SPOZNAJI Spoznaja kdjuénih problema svijta, kljuénih informaci- justo se odnose na ta svijet, ma kako nepredvidiva i napor- ha bila, vrijed truda jer inage nam prijeti spoznajna osa- acenost. A tim vide Sto je danas kontekst svake politicke, cckonomske, antropoloske, ekoloske spoznaje ~ svijet kao ta sav. Planetama era zahtijeva da se sve smjesti u planetarni oniekst i kompleks. Spoznaja svijeta kao svijeta postaje is- fodobno intelektualna i Zivotna nuznost. To je univerzalni problem za svakog gradanina novos tisuljesa: kako dobiti pristp informacijama o svijetu i kako stec sposobnost da ih ‘se artkulira i orgenizira? Kako opadati i pojmiti Kontckst, slobalnost (odes cjeline/ dijelovi), multidimenzionainost, ‘slozenost? Da bi se artikuliralo i organiziralo spoznaju, @ time prepoznalo i spoznalo probleme naseg svijet, potreb- na je misaona reforma, No ta je reforma paradigmatska a ne programatska. Evo Sto je temeljno pitanje obrazovanja i od- goja: to je pitanje koje se tige nase sposobnost da organizi amo spoznaju. 'S tim se temeljnim pitanjem mora suotiti odgoj u uducinosti jer dolazi do sve vece, sve dublje i sve ozbiljni- je neuskladenost iamedo, s jedne strane, nash rascjepkanih i razdvojenih znanja, poslozenih u pretince, 3, s druge st- ne, realiteta ili problema koji su svakim danom sve vise i2 Nacela pertinentn ‘ie poidisiptina, cansveza,muliinenioal transnacionalni, planetarni i globalni. ™ + kontekst, , + globalnost, + multidimenzionainost, + kompieksnost, Kako bi neka spoznaja bila pertinentn ‘Snost treba uciniti ociglednim nekoliko st feet 11 Kontekst ‘Spoznaja izvojenih g nih Ginjenica ii informacija je nedo 1a, Potrena je stavit informacje i injenicew wee tekst kako bi one imale smisla, Da bi rijee se unjihov kon Je pteban eho Fe pteban ks ko jnerin vst nek mkt baopet sa konekt koe se skene, Tao se I mijenja smisao i drus eee ej amanda erm eon su tina pa iva nae “Ustima zavodnika ili zavedenog. 3 Clande Bastien zapaza da "kogaitiv on evolu ne ce ema ipestain sre psa spn op. ro pena esa ei anna grance hove valet, Daston do da je upravo "kontekstualizacija bitan uvjet ucinki ns ‘Spoznajnog funkcionitanja” mous ‘laade Basen, Raskoek ied foie tp ze pore Le dealge eo geet conmasnc), a Cuma fins conmisans), Corr dt CNS, SC 8 inet 1.2 Globalnost (odnos izmedu cjetine i dijelova) Globalnost je vise nego kontekst. To je eelina koja sadr~ +i azliitedijelove Koji sus njom povezani na inter-retroak- tivanilf organizacijski natin. Tako je drustvo, na primi: vise od Konteksta: to je organizaciska cjelina koje Cinimo sastavni dio. Planeta Zetnja je vise od konteksta: to je isto dobro organizator i dezorganizator kojega smo i sami dio. CCjelina ima Kvalitete ii karakicristike koje ne bi bilo tmoguée naci u pojedinim dijelovima kad bi oni bili odveje- ni jedni od drugi, a poneke kvalitete ili karakteristike tnogu + druge strane biti osujecivane prisilama proizistim iz cjeline. Marcel Mauss je govorio: "Treba prestotiticjelinu | doista potrebno je presloziti cjelinu da bi se upaznalo nje zine dijelove. COdatle potjege spoznajna vrijednost Pascalovog navela keojim ée se morati nadahnati odgo} u buduénost: "S ob: rom na to da su sve stvariistodobno uzrokovane i uzroci necega, i da su sve medusobno povezane pritodnom i ne0s- jenom vezom koja povezuje najudaljenije 1 najrazictie ‘stvari, drdim da je nemoguce spoznatidijelove x da se ne poznaje cjelina kao Sto je nemoguce spornati cjelinu a da ‘se posebno ne upoznaju dijelovi"? Pored toga, kod Ijudskog biéa kao i kod drugih Zivih bica, postoji prisutnostcjtine u unutrasnjostidijelova: sva kkastanica sadri ukupnost genetickog nasljeda nekog viges- tanicnog organizma; drustvo kao cjelina prisutno je u sva- ;kom pojedincu u njegovom jeziku, njegovom znanju, nje- govim obvezama i normama. Pa isto kao Sto svake pojedi- nna tocka hologeama sade?i ukupnost informacija 0 onome spoznale PR, Mi Poste), wet Léon Bron. td, Gunior Fame ‘on Pas 1976,4 So on predstavi tako svaka zasebna stanica, svaki pojedi nae sadrZi na hologramski natin ejalinu koje on cini sas ni dio, a koja istodobno éini dio njega, 13 Multidimenzionalnost Slozene jedinice, poput iiudskog bica ili drustva, multi dimenzionalne su, Tako je liudsko bi¢e istodobno biolosko, psiticko, socijalno, afektivno, racionalno. Drustvo sadséi povijesne, ekonomske, socioloske, vjerske dimenzije... Per ‘inentna spoznaja mora prepoznati tw mulkidimenzionalnost ‘iu nju upraditisvoje cinjenice. Ne samo da nije moguee iz ISKORIENJENOST Moramo spoznati nasu dvostruku ukorijenjenost a fizieki kozmos i u 2ivu sferu usporedino s naSom specificno Jjudskom iskorijenjenoscu, Nalazimo se istodobno unutar pritode i izvan nj. 1.1 Kozmitko stanje Nedavno smo napustili ideju sredenog, savrsenog, vjeenog Svemira, 2 2a volju svemira radenog iz disperaije i _zradenja, uw trajnom nastajanju iz komplementarnog, Konks: rentskog i antagonisti¢kog suodnosa reda, nereda i organi asi. Poucavati dso stanje 55 Nalazimo se u gorostasnom svemiru wu Sirenju, Koji je sazdan od milijardi gelaksija i milijardi milijarda 2vijezda, i neuéili smo da je nasa Zemlja tek sicusna cigra S10 se vit oko jedne lutajuée 2vijezde na periferji neke male prigrad~ ske galaksije. Cestice nasib organizams pojavile su se, na vvodno, veé w prvim trenucima naSeg svemira pred kakvih ‘modda petnaest milijardi godina; nasi atomi ugijika stvorili su seu jednom ili u nekoliko sunaca Sto su prethodili ovom nagem; molekule su nam se grupirale w prvim burnim raz~ duh «> kultura Tovjek se moze ostvariti kao potpune Iudsko bise samo tem kulture, iu Kultur. Nema kulture bez liudskog moe- 8 (bioloSki aparat obdaren sposobnoscu djelovanja, opaza nj, spoznavanja, uéenja), ali nema duh (mind, ment), sposobnosti osyjestavanja i misnonosti bez kulture, Ljudski nagon Istodobno nalazimo jos jednu bio-antropolosku tijadu koja nije ona mozak «> dul <> kultura: ta proizlazi iz Mae Leanove® koncepeije trojedinstva mozga, Ljudski mozak ‘ujedinjuje v sebi a) paleocephatus, nasljednika mozga gma- ‘ova, izvor agresivnosti,spolnog,poriva, primamnih nagona, zatim b) mesocephalus, nasednika mozga bivsih sisavaca, ‘kod Kojih se ini da voden-konj povezuje usporedan raze} drustvo < vista Napokon, posto rijadni suodnos pojedinac «* drustvo Fut Poedinel e proizvodtrepreduiciphos proces ade wt, sn ty proces marge poze vs kon ina pojedines, Interakeije izmedu pojedinaca proizvode druitvo; ono syjedo&i o pojavjivanju kulture + povratno kulturom djeluje na pojedinee. pojedinac esta drustvo = ‘sta, Ljudska Kompleksnost ne moze se shvatiti ako je tz- vojena iz tih elemenata koji je satinjavaju: svaki doista \judski razvoj znagi usporedai razvoj individualnih auton0- nnija, rarvoj sudjelovanja u zajednici i razvoj osjecajao pri ppadnosti Hudskoj vest. 3. UNITAS MULTIPLEX: LJUDSKA RAZNOLIKOST I JEDINSTVO 0dgoj buduénosti morat ce bajeti nad time da ijn je insta Tjudske visto ne zajen il ne ibis ij njezine ‘amoliot li d deja rznoliost ne izbrise ijn fa, Ljudsko jedinstvo post. Posto udska raznolikost Jedinsivo se ne sastoji samo od biolosklh oznaka Viste ‘homo sapionsa.Jodinstvo se ne sastoj sao of piboloski, ktm, drustenih ora Hudskoge bigs, Posto takoder | posve bioloska raznolikos u src juskos jist; post J jedinsvo, ne samo cerebralne, nego i mentan, sicko, dfextino, iaelektalno, Stove, najraznolikie kulture i dius posjeduju zajednicka generativn it organzaciska atea,Ljudsko jedinstvo nsiw sbi nage svi viet tah razalikostiSbvalithCovjeks znai shat jedinstvo w raniitosti,iraaicvstw jedinstvu,Teebs pj jedinstvo tnnogostukog i mnogostokost jednoge. ‘Odo 6 chai iestrratto natelojedinstvavraznoikost u svim podria zivota ms 3.1 Individualno podrugje Na individualnom podrugju postoji geneticko jedin stvorraznolikost, Svako ljudsko bige geneticki nosi u sebiCs Poutavatiludsko stnje ljudsku vrstui geneticki sadr2ava osobmu izuzetnost, anatom- sku i fiziolosku. Postoji cerebraina, mentalna, psiholoska, afektivna, intelektualna, subjektivna jedinstvenosefznoliky ost svako Ijudsko bice nosi u sebi u cerebralnom, mental- ‘nom, psiholoskom, afektivaom, intelektvalnom, subjektiv- hom pogled, temeline zajednicke karaktcrstke, ali posjed i= istodobno svoje cerebralne, mentalne, psiboloske, afek- \ivne, subjektivne i ine posebnost 3.2 Drustveno podrucje Na podrugju drustva postofi jedinstvenostaznolikost erika (svi su jezie} razliciti na temelju zajednicke strukture dvostruke artikulacije, sto znati da smo blizanci po samo) prirodi jerika, a odvojeni jezicima), zatim drustvenih orgs: nizacija i kuleura, 3.3 Kulturna raznolikost i pluralnost pojedinaca SS pravom se govori o kultur, s pravom se govori o kal- ‘arama Kultura je saéinjena od ukupnosti znanja, umijeca, pra- vila, normi, zabrana, strategija,vjerovanja, ideja, vrijednos- {i, mitova koji se prosljeduju iz narastaja u naraita, Koji se reprodueiraju u svakom pojedincu, kontroliraju postojanje Grustva i odreavaju psiholosku i drustvenu: kompleksnost ‘Nema Ijudskog drustva, drevnog ili mademos, koje bi bilo bez kulture, ali svaka je kultura posebna. Tako uvijek pos- ‘oji Kulture u kulturama, ali kudtura postoji samo zabvalju- Jjuci kuleurama, Tehnike se mogu seliti iz jedne kulture u drugu, kao sto je to bio slucaj kotaéa, zaprege, kompasa,tiskare. To se isto ddogada s nckim religijskim vjerovanjima, a zatim i sa svje- 6 ‘outavatiudsko stanje taynim idejama, koje, rodene u neko} posebnoj Kulturi ‘mogu posta univerzalne, Ali v svakoj kulturi postoji jedan specificni kapital verovanja, ideja, vijednost, mitova i to posebice onih koji povezuju neku zasebnu zajednicu s nji- hovim precima, tradicijama, pokojnicimma Oni koji vide prije svega raznolikost kultura tede zane- ‘marivanju ili priktivanju Hjudskog jedinstva; oni koji prije svega vide Ijudsko jedinstvo teze tome da smatraju raznoli- ost kultura sporednom. Naprotiv, jedino je prikladno shvacanje jedinstve koje osigurava i potige raznolikost, raz- nnolikost koja se upisuje u jedinstvo. Bitan je dvostruki fenomen jedinstva i raznolikost kul: tura, Kultura odréava Ijudski identitet u onome sto mu je specifiéno; kulture odrzavaju drustvene idemtitete w onome to im je specifiéno. Kulture su prividno 2atvorene same sebe kako bi saduvale svoj posebni identitet, Ali one su, da- kako, takoder otvorene: zato St integriraju u sebi ne samo znanja i tehnike, nego takoderideje, obi¢aje, namimnice, po- jedince koji su dosli od drugamo. Asimilacia jedne kulture s ‘dnugom je obogacujuce, Ima velikih stvaralackih tekovina oe je rodilo kulturne mjesanstvo, kao 8to su na primijerfle- nko il glazba Latinske Amerike, Nasuprot tome, unistenje rneke kulture 2bog razomog ucinka Kakve rebnitko-civi lizacijske dominacije predstavlja gubitak za cijelo Covjeganstvo jer upravo raznolikost kultura predstavija jed- no od njegovils najvesih blaga. Ljudsko bige je samo po sebi jedno i mnogostruko. Rek- listo da svako Ijudsko bie, poput hologramske rocke, nosi uu sebi svemir, No takoder moramo uvidjeti da svako bise, ak i ono zatvoreno 1 svo} posve banalni Zivot, predstavlia svemir samo po sebi. Ono nost u sebi svoju unutarnju mno- gostrukost, svoje virtualne osobnosti, bezbroj imaginarniha Poucavatiudsko stanje likova, svoje visestruko postojanje u stvarnosti iu mati, w snu i budnom stanju, posluh i pobuna, vidjivo i potajno, neko liginkasto Komesanje u svojim spiljama i ponorima bez dna. Svako sadréava u sebi galaksife snova i fantazija, neutazenih uzleta 2udnji i jubavi, bezdane nesrece, pusinje ledene ravnodugnosti, proplamsaje gorucih zvijezdi, lavine imrZnje, slaboumne stramputice, bljeskove_ostroumnost sumanute oly. 3.4 Sapiens demens XXI stoljede morat ée napusttt unilateralnu vizie koja definira Ijudsko bice u kategorijama racionainosti (homo sapiens), tehnike (homo faber), korisne djelamosti (homo economicus), obvezatne potrebe (homo prosaicus). Ljudsko Je bie kompleksno i nosi u sebi na bipolaran nagin suprot- ne, Stovige, antagonisticke karakteristike sapiens i demens (racionalno i sumanuto) aber ludens (radiéno i zaigrano) empiricus i imaginarius (empirijsko ¢imaginarno) ‘economicus i consummans (Stedljivo i rasto8n0) rosaicus i poeticus (prozaiéno i poeticno) Covjek racionanosti jest takoder Sovjek afektivnost i italia (demens),Covjeksklon radu takoder je covjek sklon igs ludens). Empirisi eovjek jest kode imaginar- ti Covjek (imaginarus). Covjeksklon Steljvost jst isto- dobno sklon trosenje (consumans). Provan covjck jest takoder bce sto naginje poezji to jest nos, empatii jo- bavi esta. Ljubav je piesnstwo, Ljvbav io se radaprep- lavljuje svijet poezijom, fubay koja traje napa poeziiom Poncavat iudsko stanje svakodnevni Zivot, svrSetak Ijubavi baca nas natrag ut pro- zaidnost Dakle, ljudsko bige ne Zivi samo od racionalnost i teh~ nike; ono se trot, dae i prepusta plesovima, transu, mitovi- 1a, magij, obredima; ono vjeruje u vrijednosti zrvovanjo: ono éesto #ivi kako bi pripremilo svoj drugi 2ivot onkraj smrti Pa ipak, tehnigka, praktina, intelektwalna djetanost svjedodi uvijek 0 empirjsko-racionalngj intelizenciji. Isto dobno posvuda igre, svetkovine, obredi i vjre sa svojom zabtjevno’éu, zanosom, rastrosnosu. i "samorrosenjer svjedoge 0 tome da postoji homo Judens, poeticus, consu ‘mans, imaginarius, demens. Djelatnosti igre, svetkovine, ‘obreda nist samo kratki trenuci predaha da bi se éovjek po- tom vratio prakti¢nom Zivotu ili radu. Vjerovanja u bogove: ilu ideje ne mogu se svesti na puke ifuzie ili praznovjerja: ‘oni imaju korijene koji seau u antropoloske dubine; oni se ticw same prirode Ijudskog biéa. Postoji otigledna ili pod- zemima povezanost izmedu psihe, osjecajnosti, magije. mita, religije. Postji istodabno jedinstvo i dvojnost izmedu onog, sto zoverno homo faber, homo ludens, homo sapiens homo demens. Cinjenica je da kod Ijudskog biéa razvoj racional- ino-empirisko-tehnike spoznaje nikada nije ponistio sim- bolieky, mitsku, magijsku ili pesni¢ku spoznaje, 3.5 Homo complexus Mi smo biéa djetinjasta, Sa8ava, neurotitna, ali smo isto dobno i racionalna bica, To sve zajedno predstavlja tipi¢an Ijudski material. Luutsko je bie - bie razumno i netazumnno, stvoreno 22 mjeru i neamjerenost; subjekt snazne i nestalne afektivnosti, ‘ono se smeSka, smije, place, ali sposobno je i za objektivny spoznaju, To je bige proravunato i ozbiljno, ali takoder pla-66 Poucavatiudsko stanje te, teskobro, wvatatk, sono opines i zanosu, To je bie preplavjenoimaginemim, al koje moze spoznai 2 to, koje na na srt ne mite w nj vervat, hoe i sebe stvara mit i magi, ali akoder enanost i filozoiu, koe je cpsjedauto Bogovina i Idejama, ali koje sumnja ute iste Bogove stra dee: ono sehr proverenim zaanima, ali takoder iluzijama i prividenjima. T kada, zbog prekida ra- cionalne, kulture, miteriaine kontrole doar! do zbrke iamedu objeltivnog i subjetivnog, izmedu zbije i imag namog, kad dade do prevas ica, do petjenvanja bee zaciske,tnda homo demens pokorava homo sapiensa, sbi podredjeracionalnu iteligenij i stvja jew suabus¥0- Sih endovit, “ako je ldo sees problem Goveka, one samo nje- 20V olpadak ili oles. Tema Hudskog iudila bla je oxgledan problem 2a loco antike, a stoejadku mud ros, 12 pjsnike svih kontinenate, 2a morse, Erasma, Mortaignea, Pascale, Rousseau, Ono je ieeclo ne samo w eutovitno} humaistiko} ideologi, Koj je pedodeedila onjeka 2a gospodara vies, nego tkoder ju humanis tgkim zaanostima i Mlcof Ladi nie dvelo fds vista do propos (samo nuk- Jeara ener koja je oslo znanstent dl samo a2 ‘9 t2hitke racionalnostina aun biosfere mogl bi doves ti do njegova nstanks). Pa ipa in eda je bilo izle no toliko vremena to zaludno, na ritual, verse obrede, Pliansiva svake vst, na ukraSavane,plsove, iazije bez brojan. Unatoe svemu tome, tenitk io}, pa potom _ansiveni bio je zapanjujul. Civilzacie su protavele lozofiju i znanost; Covjecanswvo je 2avladalo Zemljom, “To zai da se napredovanje kompleksnostidsilo una- 108, usporedn, i upravozafvaljjuci covjekovom udu Poucavatijudsko stanfe eo Dijalogika sapiens demens bila je kreativna, no istodob- no razomna, Misao, znanost, umjetnost napajale su se dubo- kim silama afektivnosti, snova, tjeskoba, 2elja, strabova i hadanja. U svim Kudskim tvorevinama postoji uvijck 0 Lsvostruko vodstvo sapiens demens. Demiens je osujecivan, ali takoder i omogucio sapiensa. Platon je veé ustanovio da je Dike, mudsi zakon, potomak Ubrisa, neumjerenosti Slijei bijes rusi stupove hrama suzanjstva i pokornosti: to e na primjer 2auzoce Bastille, No, s druge strane, upravo ‘kult Razuma opskcbljuje hranom giljtinu. Darovitost genija moguéa je zbog toga sto Ijudsko bie nije w potpunost zatazenik zbilje,logike (neocortex), gene- tickog koda, kulture, drustva Istrazivanja i otkriga, napre- Suju u ponoru neizvjesnost i neodtedivosti. Genij se pojay- Jjuje u pukotini koja izmige kontroli, upravo tamo gdje Iota ludilo. Stvaralastvo brizga na mjestu spoja izmedu nepro- nignih psihoafektivnih dubina i 2ivog plamena svijest. Eto zasto bi odgo) morao pokazati i ilustrirati mnogoli ku govjekovu Sudbinu: sudbinu jjudske vrste, individual sdbinw, drustvenu sudbinu, povijesnu sudbinu, sve te sud- bine kao izmijesane i neadvajive. Tako je jedno od bitnih poslanja odgoja buduénost isptivanje # proutavanje tjud- ske kompleksnosti, Ono bi trebalo dovesti do osvijestenje, dakle do svijesti o temneling stuaci koja je zajednicka svim ‘judima, do svijestio silno bogatoj i neophodno} raznolikos- Wi pojedinaca, naroda, Kultura, 0 naSoj ukorijenjenosti kuo ‘gradana Zemljc.POGLAVLJE IV POUCAVATI ZEMALISKI IDENTITET "Samo mudrac ne prestaje imati na umu svijet, ne za- oravija ga nikade, mis djeluje u odnosu na sve- Groethuysen "Po prvi je put Covjek stvamo shvatio da je stanovnik planete, i da mazda mora misliti ili djetovatis novos _sledist, ne vie samo s gledista pojedince, obiteli ili toda, dréave ili grape dréava, nego takoder i s plane- ‘arnog gledista Vernadski ‘Kako bi gradani novog tisueljeéa mogli promisljati svo- je probleme i probleme svoga vremena? Oni trebaju isto- dobno shvatitijudsko stanje (condition humaine) u svijet i situaciju ljudskog svijeta koje, ljekom moderne povijes- 8, postao svijet planetame ere. Usli smo w planetarnu eru vee u XVI stoljesv, a okra ja XX stoljeca nalazimo se u razdoblju globalizacie. Globalizacija, kao aktualni stupanj planetare ere znati prije svega, kako je to vrlo dobro rekao geograf Jacques Lévy: "pofavu novog objekta, svijeta kao takvog”. Ali 80 ‘smo vise zaokupljeni svijetom, to nam ga je teze shvatiti. U7 Poucavati zemalisk identitet doba telekomunikacija, informacija, inerneta, preplavljeni smo slozenoscu svijeta, a nebrojene informacije 0 svijetu nadilaze nate moguénost razumijevania Odatle nada da ée se vkazati kekav vitalni problem par excellence, koji Ce sebi potciniti sve druge zivotne proble- ime. No taj je vitalni problem sveukupnost zivotnih proble- ‘ma, 10 jest slozena medusobna povezanost probleina, anta gonizama, kriza, nekonttoliranih procesa. Planciarni prob lem je cjelina koja se hrani vigestrukim sastojcima, breme- nitim sukobima i krizama; on ih obuhvaéa, prerasta i pov- ratno pothranjue. Cinjenica koja otezava naéu spoznaju Svijeta jest sam ‘modus misjenja koji je w nama zakr#ljao, umjesto da se raz- vija, naSa nesposobnost da kontekstualiziramo i globalizirs- ‘mo, docim je zahtjev planetame ere upravo promisljanje globalnosti Svijeta, odnosa cjelina-dijelovi, njegove mno- godimenzionalnosti i kompleksnosti. To nas upucuje na re- formu mist, zacrtanu u poglavlju I, koja je nuzno potrebna da se shvati kontekst, globainost, mnogodimenzionalnost, slo2enost Upravo ta slozenost (produktivnoddestruktivni keug w2a- jumnih gjelovanja dijelove na cjelinn i cjelina na dijelove) predstavlja problem. Ubuduce moramo pojmiti nepodnosi wu kompleksnost svijeta u smislu da treba istodobno pro- ‘matrati jedinstvo i raznolikost planetarnog process, njegoru omplementarnost usporedno s njegovim antagonizmima, Planeta nije globalnisustav, nego vetlog u pokretu, lien or ganizirajuceg sredista Planeta tradi policentricnu misao koja je sposobna smje~ ‘ati univerzatizm, ali ne onom apstrakinom, nego takvom koji bi bio svjestan jedinstva/raznolikosti Iiudske siruacije; Policentricnu misao koja se hrani kulturama cijelog svijeta, Yroucavatt zemaljski identitet a Cdgajati jude za takav natin misjenja je sha lly odgo- ja buduénosti: on treba djelovati, w planetarmom dobu, ‘sisi novog, zemialjskog identteta i osvijestenost. 1. PLANETARNA ERA savremene na manos ve dso nekib 15 mia odina odmabli od neskazive kaastrofe w Koj) se rodio aes aaj rote ota akin pt na stint TA, poe postlovina humic Kad smo Se, ware ee ranthove od exh ancopis, 0 “ues in dake od plo om sapiens dese tsi va 5 psa pei cian te da azino innate where aA vk je pote potca ante asprsh 2 vt omental, of poeta modenih saan slanaar dba Komanikate meds vin ie von jase depo ips ones vel do genni Ses taj st tee ste trates wie pono je dole do fase rao eal sha Sutin oe post vero inoisaaa Jadtva na svim podrugjima Bogatstvo Covjecanstva je u nje~ rec of ara} azsoloa alivor svanlava je & Siceovon plonom jena Team etopatog XV soe, Kin dns MIDE mshi ine ate vac aera a aii tA sajpesejeni es sno cane, je ee Ate rosin so cam ito Brant epror Be, psa ves cer aa Canto a | esi cave vada Ames se a hn Tenchi, boa staovasnom, ——————2 Poucavati zemalisk icentitee stoner kite od Mie, Los, Pi edna = ivi gradove mai mals ncn cra Zapada. ae ip of 1492, godine, male mle nace cy rata psa oe toe et ee oath pet sven icv cvlcke Sema posie Se Amerie oe npopaina altuna tenes *e Potéinjavanje. Tako planetamo doba zapocinje i razvi- bacaj ena obje Arerk, grade hekatombe lca, jv be sine, herpes, rip, nberksenu, dak sz Amerkewroet sla prenos od plied solvia se do Sanat ropljani sade kod kuce kukuruz, krumpir, grah, raj iu = tik aka i dihan ko pj Arcee Ont aeet donose ovee, goveda, konje, Zitarice, vinovu loz, mastis el ‘twopske biljke, rizu, ignam, kavu, Seéermu trsku, m dimen hei Pein naa in i Kens te pont je ia Hen a ere) Konuai, alae pour kota nigtva koje ée jo povecat aU arog polo XIX seca, 21 mijn nope pies ce Ae Tsar stom lca Foros je aaa 19.8 23 site cena kapa 0490 jana m3 ne OY oweavat zemalsilidentiet B Janik i naseliti obje Amerike. Valovi migracija zahvatit € takoder Aziju gdje se naseljavaju kineski trgovct u Sijamu, na Javi i na Malezijskom poluotoku; oni se ukrcavaj 28 Kaliforiju, Britansieu Kolumbiju, Polineziju, dok se Indj- ci naseljavaju u Natal iistotno) Ate Planetarizacija je rodila u XX stoljegu dva svjetska rata, vie syjewke ekonomske krize, i poslije 1989. sveopée prosienjeliberalne ekonomije nazvane globatizacija (mon- ‘ialisation), Svjetska je ekonomije sve vise i vi8e meduzavi- sia celina: svak je od njenih dijelova postao ovisan 0 cje- Tini 1, zauevrat, ejelina podlijeze preokretima i nepredvidi vostima koji pogadaju dijelove. Planeta se suzila, Magella- hu je trebalo tri godine da oplovi svijet morskim putem (1519-1822). Trehalo je 80 dana jednom smionom patnikt iz XIX stoljeéa da napravi put oko Zemlje shuzeci se cesta. ta, vlakom i parobrodom. Krajem XX stoljeca jet napravi puni krug za 24 saa, Ali, to je jo8 vaanie, sve je uvijek te- rrutano prisutno bez obzira 0 Kojoj se tocki planete radi ‘ahwvaljujuci televiaii,telefonu, faksw, internet je svakim danom sve vise jedna cjelina. Sva- ‘a svijet, kao cjelina, sve Set posta i je dio svijeta sve vise dio svijet je prsutnfj u svakom od svojihdlijelova, To vrijedi ne samo ‘za zemlje i narode, nego takoder i za pojedince. Jednako tako kao sto svaka totka holograma sadrdi informaciju © celini koje je ona sastavni dio, isto tako od sada svaki po- jeainac prima u sebe i Kenzumnia informacije i sadrzaje kojt dolaze iz cijelog svijete “Tako se, na primjer, Europljanin budi svako jutro palect 96) japanski radio, i prima preko njega dogadaje u sviet ‘vulkanske erupeije, potrese, dréavne vdare, medunarodie xonfesencije hele mn ususret dok on pijucka svoj cejlonski, indiski ili Kineski aj, ako to nije etiopijska moka il kavaPoutavati zomaljs identi arabica iz Latinske Amerike; zatim oblaéi malicu, gacice i osulju od egipatskog ili indijskog pamuka; odijeva sew ako i lace iz australske vune koja je obragena u Manches- teru i potom u Roubaix-Tourcoingy, ili koznu jeknu pori- joklom iz Kine preko jeansa u ameriskom stil, Sat mu je Svicarski ili japanski. Naogale mu imaja okvie of ekvatori jalne kornjacevine. Na trpezi nalazi usted zime jagode i teesnje iz Argentine ili Cilea, syjeze mahune iz Senegala, avokado ili ananas iz Afike, dinje iz Guadeloupes. U baru ima rum $ Martiniquea, rusku vodku, meksicku tequilu, ameritki bourbon. Kod kuée mote slusati njemacku simfo- niju u izvedbi koreanskog dirigenta, ako ne gleda na videw La Bohéme s jednom crnkinjom, Barbarom Hendricks, u tlozi Mimi, i Spanjolcem Placidom Domingom u ulozi Ro: dotphea, No dok je Europljanin u planetarnom okrwzenjy obilj, Veliki broj Aftikanaca, Azijata, Juznoamerikaneca nalazi se / wplanetamom opticaju bijede, Oni trp Yotu udarce svjetskog tr2ista koji -vakodnevnom cu na eijenu kaksoa, ave, Secera i sirovina Sto ih proizvode njihove zemlje. Pro cesi globalizacife potekli sa Zapada protjerali sa ih iz njiho- vih sela, poglavito napredak industrijske monokulture, Od seljaka koji sv mogli sami skrbiti za svoje potrebe postal su Prigradski stanovnici u traganju za placom; njihove se pot rebe iskazuju jos samo prevedene u novac. Teze za blagos- tanjem kojim se zanose gledajuci zapadnjacke reklame ili filmove, Koriste posude od aluminija ili plastike, piju pivo ili Coca Solu. Spavaj na olpacima stiopora i nose sarene 'majice sa slikama po ameriékoj modi. Plesu na sinkreticku slazbu gdje se njihovi tradicionalni ritmovi izvode s ame- rickom orkestracijom. Tako, u dobru i u 2a, svaki Goviek, bogat ii siromasan, na Sjeveru ili Jugu, Isteku ili Zapadu, jy sebi, ada (one zna, cjelu planete. Globalizacia Je rnesyjesna i sveprisutna, jrajuse, ali odmah ti nemaljgh ientitet ee danjetn izvorima i identitetv pre- Tra Fone naplantare okove civizais¥e > sitet Kompana uredioenih na roi. Svs at sett svemolsia ona zzmalske Kole Ko polio vein suparisva i nijekanje svakog porcika kao : vi su se dijelovi izdvoiili, Antagonizmi sca vf sii need se, sul (PA. PEE) obno snazne 17 Poucavatl zemallsk identitet nemocne. Za to vrijeme tehnicko-industrijski nagli razvoj tezi ukidanju mnogih Ijudskin, etnickib i kukurnih raznoli- kosti. Sam razvoj stvorio je vige problema nego sto ih je jesio i doveo je do duboke civilizacijske krize koja ugroza- ‘va razvijena drustva Zapads, ‘Shvacen isk|jucivo na tehni¢ko-ekonomski nacin, razvoj Je na koncu konca neodréiv, éak unatoé svom trajnom ki raktem Potreban nam je neki drugaéiji, bogatiti i komplek- sniji pojam razvoja koji ne bi bio samo materijalan, nego ‘akoder i inelektualan, afektivan, moralan Moe so zato reci da XX stolece nije napustlo planevar. no Zeljezno doba: ono je u njega jos dublje utonalo, 2, NASLIEDA XX STOLJECA 2.1 Nasljedstvo napretka i barbarstva XX stoljece bilo je stole saveza dvaju barbarstava prvo dolaz iz dubina vremena i donosi rat, pokolj, deporta- iy, fanatizam. Drago, sledeno, aneaimno, dolci iz dubine rucionalizacje koja zna samo za raéun i zanemaruje poje dlince,njihovatjele, osjcaje, dude i ono urmaza site sit i tehnicko-industriskog poténjavanja Da bi izisli iz te barbarske ere, reba ponajprije prepor- nati njezino nasljedstvo. To je nasljede dvosteuko - istodob- no nasljedivanje smi i nasijedivanje tadanja, 2.1.1 Nasljedstvo smrti XX stoljece je, Gini se, opravdalo okrutnw formule pre ma kojoj je Ijudsk evoluciia stalni rast smtnih sila, ‘Smrt koju je XX stoljege uvelo nije samo smrt desetaka milijuna Iudi ubijenih w oba syjetska rata iv nacistickim i 7 ouavattzemaliskt identiet : an takoder smi sovjetskim logorima za isteebjivanje, t je takod lesa de novi seta a va enoosna sil jo guint sal ; seen tog nacre oT i He : risucljeca; naprotiv, ona se Jo8 Fann poset ee we a re manivansvolumens babe NOE Peon die ie. ogscnos sister necoveenva ine sti cije- ‘sad je stan prailac subi 2.1.2 Nove opasnosti ygucnost ekoloske smrti, Od ‘a opasnost mogucnost eK inne oe javanja i isparavenja rot oa cp se pcan Zo. ee une wang rao ise Se pvr ae 2 kB 0 ra pay ptinaane pode o sae (oar sven saeuboj9 a tea aj ano ve atl is AIDS 80 ana peu: navi TDS seaport zo msl dt ae eeprom eprom anit. TaD st 52 Poi som penne ea asl 0K he 2¢ pomislili da smo se ‘konaéno raskuzili. a ee rainjosti nasil ‘Napa, st sn dua Sie sanornari se tpn skh gs opt ea Cree uj cj zamlerot 8 ako pen es em sim orton 8 ori pean ako mse 7 S druge strane, sil rapredovala Wont Tatentne w svakom od nas, naglo su nit eroina, posvuds 1S nasih glava s termonukear- 1a kao kvarenje biosfete, ona je ju, Ona se over7 Poucavati zemalsk identitet skutrita u dubini natih dusa s pogubnim i zavodui¢kim zo- vom droge. 2.2 Smrt modemosti Civilizacija rodena na Zapadv, oslobadajugi se sidra proslosti, vjerovala je da ce krenuti puters buduceg napret- ka bez kraja, Njega je pokretao usporedni napredak znanos- i, razuma, povijesti, privrede, demokracije. Medutira, nauéili smo, s Hirosimom, da je znanost dvosimislena: vid Jeli smo kako se razum povlati i kako staljinistigko ludito navlaci na lice masku povijesne razloznosti: uvigjeli smo da ‘nema zakona Povijesti koji bi neumieno vodili prema blista- ‘yoj buduénostia uvidjeli smo da pobjeda demokracije mi nigdje osigurana jednom zauvijek; vidjeli smo da industri- ski razvoj moze dovesti do kulturnih pustosenja i ubilackih zagadivanja; vidjeli smo da civilizacija blagostanja moze is- todobno proizvesti bijedu i 1o8 Zivot. Ako se modemnost de- finira kao neupitna vjera u napredak, u tehniku, u znanos, 'u ekonomski razvoj, onda je takva modernost wmrla, 23 Nadanje ‘Ako je istina de ljudski rod, éijidijalog mozake dub jos nije zavrsen, posjeduje u sebi neiscrpne stvaralacke resurse, onda se mode za treve isucjece predvidjeti mogucnost no- vvog stvaranja kojeg je XX stoljeve donijelo klice i zametke: radanja zemaljskog gradanstva (citoyennets terrestre). A. od 20}, koji je istodobno prosliedivanje staroga i atvaranje duha da pritvati novo, nalazi se u samoj st2i te nove misije 23.1 Doprinos protivstraja XX stoljede nam je ostavilo v nasljedsivo, priligno kas no, struje Koje du u suprotnom smjeru i Koje imaju n0¢ te Poueaval seals denitet a wijesti desl da su se takve U2 generiranja, Cesto s€ u povijest co sip ane pate an eka one rene UD te razvitij promijniti ijk dogadala. Treba napor suo! pactjima, posers od one kvalitet vol usvim’ 4 prousrjactpora prema proaickom i posve witha on “vot, koja se manifesta w taganj 22 pesniskim vecenim Hjubavi, udivijeniu, strat, svetkovinks tom, poss sive standardizirane + protusiruja opicanja prema prvenstva st vai eaten dv soe ai i endian CAE A cen prem asketskom ven roms, jo sv, reds lain eosin Ped tk eo poi tela} asap emai koja teti oslobadanju od 5% fa koju se nastojt_ zamijenitt kojima € ws promstruje, i ‘anja nasilja, pokusa dase i duh. ae ‘ama nadanja XX stoljeca, ali koje ate vata reveiin woe a ee rene peep wc nov a za solidarnoscu i odgovornoseu. asec cee see eee alFC Te a Poutavati zemalsk identitet Mogi bi se takoder uznadati da bi se potreba vracanja iz- vvorima koja danas nadahnjuje rasprSene dijelove Covjecanst- ‘vai koja budi volju za ostvarivanjem etickog ili nacional nog identiteta, mogla produbiti i proSiric, a da se njih pri= tom ne zanijeve, u povratak izvorima liudskog i gradanskog idemtiteta Zemlje-Domovine. ‘Treba se nadati odredenoj politci v sluzbi iudskog bica, koja bi bila neodvojna od civilizacijske politike, koja bi ot vorila put ka civiliziranju Zemlje kao zajednicke kuce i vrtia cijelog covjecansiva, Sye su te struje, suprotae matici, pozvane da se asnave i nabujaju tijekom XXI stoljeca i da stvore visestruke pogetke transformacije; ali prava ée se preabrazba moci de- siti tek kada one medusobno preabraze jedne druge, i dove- du do globalne transformacije, koja ée unatraino djelovati nna preobrazbu svakog pojedinca 23.2 U protuslovnoj igri moguenosti Jedan bi od temeljnih uvjeta pozitivnog razvoja dogadaja bio da emancipatorske snageinherentne ananost i tehnei us- ij nadvladati snage sma i ropsiva. Rezvoj ehnoznanostt su dvosmisleni, Oni su smanjili Zemiju, omogueili svi ‘odkaina globusa da buda u neposrednoj Komunikacii,osi- ural sedstva dase prebrani tava planta id se osigura Svim stanovnicima minimum blagostanja, ali su isto tako stvorili najstrasnije okelnosti a smrt i destrukeiju. Ljud podjarmijujustrojeve koji podjarmljuju encraiju, ali su iso dlobno i sami od njin podjarmljen. Znanstveno-fanasigna saga Hyperion, autora Dana Simmonsa, predvida da ée ¥ trecom tsucliecu umjetne inteligenije (U1) pore iu- de Kao da su oni domace zivotinje a da ovi toga wopée ne ‘udu svjesni, te da 6 pripremit njihovo istijebliente. Ro Voutavati zemaleldidentitet a vac an panes ah same ranch gata, Kes, we so To en problem ki se pots. od XX nor fn ptm come za aca eae ae ta osm st, Genet mle fain eg morge omomi © ner be mani se aloes ws ae snare Woe pn aloe Sooo 2 pa oc me cis a oj aim moro. raj arma svenee dbe Mo oe ete tne tee Sos eet srr rants oh Sova er ar ave, er pues Sea ov honest ot emery A tens nai ornate ee i sao ao BM tpt ee seo Hea Ard de el peers Hla 518 A an nim rans A ination et ees re rakoder tebe potagati nad u urmne mogucnes Il eo mp nts ust dot moet razvitijo8 nestaéene sposobnostiinteligence, re Se da re momo reno oe oe a dna data sgh do fa Poet The2 Poucavati zemalis identitet se nadati u napredak odnosa medu ljudima - pojedincima, grupama, etni¢kim skupinama, narodima Antropoloaka, socioloska, kultura i duhovna moguenost ipretka obnavlja nagelo nade, ali bez "znanstvene" izvjes- nos, ni "povijesnog" obecanja. To je nesiguma mogucnost koja uvelike ovisi o stupnju osvijetenosti, vol, hrabresti, steée... Zbog toga je osyjestavanje postal hitno i prioritetn, Ono sto nam donosi najvecu opasnost istodobno je izvor najyecih nadanja; to je Ijudski duh sam po sebi, i zato je problem reforme mis] od Zivotne vadnost 3. IDENTITET I ZEMALJSKA SVIJEST Planctarno jedinstvo najmani je moguei racionslni zat tjev jednog suzenog.i meduovisnog svijeta. Takvo jedinsivo treba svijestiosje¢aj uzajamne pripadnosti koji nas povezu- ju s nagom Zemljom smatranom prvom i posliednjom Do- Kako smo ves naznatil w poglavij I, svi mi imamo za- jednicki geneticki, unui, afektivn identitet, unatog naSo) in dividuatno, kultnoj ili soejalnojraznolikosti. Proizisi smo iz razvoja 2ivota Kojemu je Zemlja bila majinska ovojnica i hnraniteljica. Napokon, svi liudina svijet, od XX stojeca da- Jj, prozivtjavaju iste temeljne probleme 2ivats i smi, pove- ani su u zajednicu itom planetarnom sudbinom, ‘Ako pojam domovine sadrdi zajednicki identitet,zatim afektivai odnos prema istodobnoj majéinskoj i oginsko} supstanci (koja se prevodi musko-%enskim pojmom, PATRIA) i napokon zajedni8tvo sudbine, tada mozemo go- vorti o pojmu Zemija-Domovina (Terre-Patic) ‘Trebamo dakle sviadati gradivo "w-bitka" (eure la) na planeti Zemlji. To znati naweiti 2ivjeti,dijeliti, komunicira Poutavati zemaljsh identi 8 1, zajedno twat istom cilju: to smo prije uéili kroz pojedi- nnagne kulture iu njima, Ubuduce trebamo nauciti biti, 2iv~ jet, dijelt, komunicirati,gledatiu istom praveu takoder i kao stanovnici planete Zemije. Ne samo pripadati jedno} ‘eultur, nego biti Zemijani, Moramo se titi ne samo ovla- davanju i pokoravanju, nego uredivanju, poboljSavanju, shivacanju, Moramo imati na um «+ Antropotosku svijest koja spoznaje nase jedinstvo i nas raznolikost. «+ Ekoloiku svijest, to jest svijest da nastavamo, sa svim smrinim biéime, ist Zivu sferw (biosferu); spoznaja nase konsupstancijalne veze § biosferom navodi nas da na- pustimo prometejski san ovladavanja svemirom za volju teznje suzivotw na Zemlji + Civilnu zemaljsku svijost, to jest svijest 0 odgovornosti i solidamosti s djecom planete Zemlje + Duhovnu svijesto judskom stanju Sto proizlaziiz.kom pleksnog razmisijanja, Koja nam istodobno omogucuje daksitiziramo, da sebe kritiziramo i da se medusobno Fa saumijemo. [Ne trcba vise poucavati da se univerzalnost suproistay ta domovini, nego nastojati da koncentriéno povezemo nase obiteljske, regionalne, nacionalne, europske domovine te da ih integriramo w konkretai svijet zemaljske domovine, Ne treba vise suprotstavljati blistavu buducnost - proslost ropstva i predrasuda. Sve kulture imaju svoje prednosti, svoja iskusiva, svoju mudrost, ali u isto vrijeme i svoje anjkavost i neznanja. Vraéajuci se svojim izvorima i svo- joj protlosti neka Ijudska grupa moe se suotiti sa svojom Ssadaénjosti i pripremati svoju buducnost. ‘Traganje za bo- tjom buducnosti treba biti Komplementerno, a ne w suprot~a Poucavati zemalskl identi nosti traganju za vlasttim izvorima, Svako Tiudsko biée, svae ka skupina treba napajati svoj Zivot neprestanim kruzenjem izmedu proslosti gdje potvrduje svoj identivet povezujuci se ‘a svojim precima, i sadasnjosti gdje potvrduje svoje potrebe {e buducnosti w koju projicite svoje tednje i napore, U tom smisiu dreave trebaja igrati odlucujacu ulogu, ali pod uyjetom da pribvacaju,u viastitom interesu, napustanje svog apsolutnog suvereniteta nad svim velikim problemima ‘od zajednitke Koristi, a posebice probleme 2ivora i sei koji prelaze njihovu izdvojenu nadleznost, No svaki natin, oslo je doba plodnost dreava-nacija koje imaja apsoluns last, Noto ne znati da ih treba razbijati, nego postivati, uk: Ijucujuci iu skupine i navodedt ih da postuju skupinu koje su sastavni do. Konfederirani svijet treba biti policentritan i acentrigan ne samo u politiskom, nego i kulturnom pogledu. Zapad koji se provincijalizira osjeca u sebi potrebu za Istokom, ok je Istoku stalo da ostane ono Sto jest peiblizavajuci se Zapadu. Sjever je razvio matematiku i tebnikw, ali je izeu- bio kakvocu 2ivjenja, dok Jug, tehnitki za0stao, jo8 uvijek njeguje kvalitete Zivota. Ubuduce ée nova dijalogika uéiniti Komplementarnima Istok i Zapad, Sjever i Iu Povezanost treba zamijeniti razdvojenost i pokseati put "simbiozofie", mudrostiZivota u zajodnici Jedinstvo, mjesanstvo i raznolikost moraju se razvijatt protiv hegemonizacije i zatvaranja, MjeSansivo nije samo Stvaranje novit raznolikosti zahvaljujuci susretu; ono pos- {aje, u planetamom procesu, proizvod i tvorae povezanosti i jedinstva, Ono uvodi kompleksnost u sr mjeSanackog ‘dentiteta (kulturnog ili rasnog). Svatko mora dakako pla retarno doba njegovati svoj visestruki identitet, sto omo- _gucava da se w njemu spoje obitelski, regionalni,ctnicki, na 8 Poucavatizemaljski identi cionalni, yjetski ii flozofski identtet, kao j Kontinentalai il zemaliski identtet. Ali mjeSanac mode naci u korijena svog poli-identteta obiteljsku bipolarnost, ii emicku, nacionalna, ‘odnosau kontinentalnu bipolamos, Sto miu omogucuje da os tvatiu sebi potpuno ljudski, Kompleksni identiet. Nameée se dvostruki antropoloski imperativ: spasiti Ijudsko jedinstvo i spasti tjudsku raznolikost, Razvijai nase identitete Koji sw istodobno koncentrigni i plurani civilizacijske zajednice i, napo- identiter etnje, domovine, kon, identtet zemaljskih gradana, ‘Na azini sveukupnog planctamog ovjecanstva zaokup- Ijeni smo bitnim zadatkom Zivota koji je odupiranje smart ‘Temeljni i globalni cilj svakog odgoja koji tezi ne samo napretku nego i predivijavanjn CovjeCanstva postaje - civil rat solidarizrati zemlja i preobraziti hudsku vest a is tinsko Govjesanstvo, Svijest o naSoj Govjecnosti v ovom pit neiarnom dabu treba nas voditi solidarosti i uzajamnom suosjeganju u svakome 2a svakoga, u svima za sve. Odgoj aducnosti tebet ce poutavati etic planetamog razumije~ vanja." Vai posite W.POGLAVLJEV SUOCITI SE $ NEIZVJESNOSTIMA “Bogovi nam rade mnoge iznenadenja; o¢ekivanio se ‘ne ostvaruje, 4 neosekivanom ce uvijek Kakav Bog ‘orvoriti vrata.” Euripid ‘oS uvijeknismo usvojili Euripidove poruku Koja kaze da treba oBckivati neogekivano, Kraj XX stoljeda bio je, ‘medutim, pogodan da bi se shvalila neizijetiva neizyjesnost Ijudske poviiest Prethodna stoljeéa uvijek su vjerovala w buducnost, bez obzita bila ona w 2naku ponavijanja ili napretka. XX sto- {jose otkrio je strah od buducost, to jest njezinu nepred- vidivost, To osvjestavanje treba pratiti edna druga spozna- jj retroaktivno i korclativno: ona da je ljudska povies bila i ostala nepoznata pustolovina. Bila bi to velike pobjeda in- teligencije kad bi se konatno mogla otrest iluije da moze proredi Tjudsku sudbimu, Buducnost ostaje otvorena i ne- predskaziva. Zacijelo postoje ekonomska, socijalna i druga ‘odredenja tjckom povijesti, ali ona se nslaze w nestabilnom § neiayjesnom odnosu s bezbrojnim slucajnim i nepredvici- vim dogadajima, koji ce utjecati na skretanje if ragvanje nijezina tjeka. ‘Tradicionalne su civilizacije ivjele w sigurnosti i Tickog vremena kojeg je dabro funkcioniranje trebalo osigu- rati ponekad éak i judskim 2rtvama, Osvjestavanje povijes-8 Suotiti ses neizvjesnostina ne neizyjesnosti danas se zbiva na rusevinama iita © Nap- retlu, Naravno da je napredak mogu¢, ali je neizvjestan Tome treba jo8 pridodati sve neizyjesnosti sto proiziaze iz hitrosti i ubrzanja kompleksnih i slucajnih procesa naseg pplanctamog doba, koje ni ijudski duh, ni super-raéunalo, nit ikakav Laplaceoy demon aisu u stanju obohvatitiu ci- jelosti, 1. POVIJESNA NEIZVJESNOST ‘Tko bi bio pomislio u proljeve 1914, da ce atentat potinjen u Sarsjevu prouzrociti svjetski rat koji de tajatt ‘ctiri godine i nagomilsti milijune 2rcava? ‘Tko bi bio mislio 1916, da ce se rusks vojska raspast i dda ¢e mala marginalna marksisti¢ka stranka izazvati, sup- rotno svojoj viastito} doktrini, komunisticku revolueijy u listopadu 19177 Tko bi bio mistio 1918. da potpisani mirovni sporazum nnosi u sebi klice Drugoga svjeiskog rata koji ce buknuti 19397 ‘Tko bi pomislio u doba prosperiteta 1927. dae se eko- ‘nomska kriza Sto je pogela na Wall Streeta ubrzo preliti na cijelu planetu? ‘Tko je 1930. mistio da ce Hitler legalno doci na vlast 19337 Tko bi bio mistio 1940-41, osim nekih irealista, da ce fenomenana premoé nacista nad Europom, 2atim munjevi- ti uspjesi Wehrmachta u SSSR-u, koji su ga doveli do pred vrata Lenjingrada i Moskve, veé 1942, dozivjeti potpuno preokretanje situacije? Suotiti ses neizwjsnostina 8 ‘Tko bi pomistio 1943, u doba savera izmedu Sovjeta i Zapadnjaka da ce tei godine kasnije zapoéeti hladni rat izmedu ti istih saveznika? "Tko bi mistio 1980., osim nekih SaSavaca, da €e se Sov jetski imperij 1989, urusiti sam od sebe ? 1989, Zaljevski rat i rat koji &e ‘Tko je mogao zamisl razoriti ugoslaviju? ‘Tko je, u sijeénju 1999, mogao predvidjetizracne napa- de na Srbiju u ofujku 1999, jtko im, w dasu kad pisem ove retke, moze predvidjeti posliedice? Nitko ne moze odgovoriti aa ta pitanja w trenutku kad ‘ovo pikem, i ona 6e mozda ostati bez, odgovora tijekom ci- jelog XXI stoljeéa, Kako je kazao Patocka: "Buducnost je ‘od sada pa nadalje problematizirana jednom zauvijek" Buducnost se zove neizyjesnost. 2. STVARALACKA LRUSILACKA POVIEST Pojava novoga ne moze se predskazati, jer onda to novo ne bi bilo novo, Novo stvaralastvo ne mode se pozmati wna prijed, jer onds to ne bi bilo stvaralaswvo. Povijest napreduje, dakako, ai ne éelimice, poputrijeke, nego kroz odstupanja od putanje koja dolaze od inovacija il ostyarenja iznutra, ili pak zbog izvanjskih. slucajnih ‘dogadaja. Unutamja transformacija pocinje na temelju 1o- kali iu podetku gotovo mikroskopskih kreacija, zbiva se usredini koja je najprje ogranitena na nekoliko pojedinaci {i ukazuje se u prvo vrijeme kao odstupanje u odnost na ‘wobigajenu normalnost. Ako to odstupanje ne bude satrto zametka, ono moze u povoljnim okolnostima, koje Cesto nastaju putem kriza, paralizirati regulaeiju sto ga je kocila ‘osujecivala, Potom ée se preobrazba sri poput epidemi-Ed Suotii ses neizajesnostima je, tazvijati se, bujati i postajati sve mocnija i mognija tez- nija koja ée napokon proizvesti novu normalnost. Tako je to bilo sa svim tehnitkim inovacijama, sa zapregom, kompa- som, tiskarom, parnim strojem, kinom, sve do raéunalas {ako je bilo s kapitalizmom u gradovima-dr?avama w doba renesanse; tako je bilo sa svim velikim univerzalnim vjeras ‘ma Sto su rodene iz osobnog predskazanja jecnog Siddhar- te, Mojsija, Muhameda, Isusa, Luthera; tako je bilo sa svi velikim univerzalnim ideologijama koje su se rodile u duhu rnckolicine marginalaca, Despotizmi i totalitarizini svake veste dobro znaju da po- Jedinci koji nose u sebi razliku predstavijaju moguée zastra- fjivanje; oni ih odstranjuju i tako unigtavaju mikrozarista otklona od norme, Pa ipak, despotizmi se na kraju smeksa- Jiu i odstupanje se pojaviiuje, ponekad éak na samom vrhu drzave, Cesto neoéekivano, u duhu kakva novog viadara ili novog dréavnog tajnika, ‘Svaka je evolucija plod uspjelog otklona eiji je revo preobrazio sustav u kojem se je rodio: on dezorganizira sus- tay da bi ga reorgunizirso. Velike su transformacije morfo- geneze, stvarateljice novih oblika, Koji mogu predstavljati istinske preobrazbe, U svakom slugaju, nema cvolucije koja nije istodobno dezorganizacija, ali i nova organizacija u svom procesu transformacije ili metamorfoze. No ne radi se samo 0 inovaeijama i krencijama, Postoje takoder i razaranja. Ona mogu potjecati od kojekakvib no- vih oblika razvoja. Tako je rszvo) tehnike, industije ii ka- pitalizma doveo do razaranja tradicionalnih civilizacia, Za- muSna i nagle razaranja dolaze izvana, osvajanjima i ma ‘sovnim ubijanjima koja su doveli do propasti carstava i gra- dova Antike,U XVI stoljecu Spanjoiska osvajanja predstav- {aju porpunu katastrofu za carstva i civilizacije Inka i Azte- ‘Suoditi se sneizyjesnostima 3 ka, XX stoljee bilo je sviedokom propasti Turskog carstva, ‘Austro-ugarske monarhije i urusavanja sovjetskog imperija. Pored toga, mnoge su se tekovine izgubile bez traga i glasa ‘2b0g povijesnih kataklizmi, Silna su znaaja, silng misaona djjeta,silna remek-djela knjizevnosti, zapisana u knjigama, unistena zajedno s tim knjigama, Radi se zapravo uvijek samo slabasnom usvajanju Hudskog iskustva, buduct se ‘ono u_velikoj mjerigubi sa svakim narastajem. Dolazi, nai me, do ogromnog gubljenja vee steGenog iskustva tijekom ppovijesti, Napokon, mnoge spasonosne ideje nisu nikad ni bile usvojene nego, naprotiv, odbaéene zbog normi, tabu, zabrana. : Povijest nam pokazuje Cudesna ostvarenja, kao na prin jer u Ateni pet stoljeca prije nase ere gdje su se istodobno pojavile demokracija i filozofija, alii strasna razaranja, ne samo pojedinih drustava, nego cijelth eivilizacija. Povijest ne predstavija dake prevocitan razvoj. Ona za za komesanje, raevanja, stramputice i kaos, 2a nepomigne faze, zastoje, 22 razdoblja latencije nakon Kojih slijedi raz~ buktavanje kao u slucaju krSdanstva, koje je bilo dva sto- Jieca w inkubaciji peje nego Sto je preplavilo Rimsko car- stvo: zna za munjevite epidemije kao u slucaju sirenja Is ‘ma, Radi se o preklapanju isprekidanih dogadanja, punt slutajnost i neizvjesnog, u kojem se mijesaju evolucija i in- vvolucija, napredovanje i rgresija, zbivaju prijelomi. 1 kad se planetama povijest uspostavila, ona je sadr2avala, kao sto smo dogiyjeli a proteklom stoljecu, dva svjtska rata i totalitame erupeije. Povijest je kompleks sastavljen od teda, nereda i organizacije. Ona se pokorava istodobno raznim ddterminizmima i slucajnostima i u njoj se neprestance ko- vitla "kik jbijes". Ona ima uvijek dva suprotna Lica: uljud- ‘bu i barbarstvo, stvaranje i ruzaranj, radanje i smaknuce.Sot ses neizvesnostima 3, NEIZVJESNI SVIJET Neizyjesna pustolovina eoyjecanstva ponavlja u svojoj sfer neiayjesn pustolovin kozmos, koi jeroden iz nama nezamistivog dogadaja i koji tajeu sljedu usporednih stva- raja i azaranja Krnjem XX stoljeca navéili smo da weba zamijeniti Videne svijeta Koji se pokorava hesprijekorom porstk, oprez ~ Naéelo neizjesnosiprizaai iz dvostuke nubnostiri- Zika i oprea, Za sku poduzeu kei u neizyjesno) sedi 1 posta prtuslovlje zmedu nals rizka nacela opreza, obzirom da su i jedan i dru picko potebni. Rad se 0 tome dai reba povezat unite nihova suprotnost,2 pre ima Perklovejizec: “Sui (mi Atenjani) znumo istodobno pokazati raj hrabrost, a nista ne poduret pie 200g razmisljanja, Kod druge viste Ijudi hrabrost je posljedica teznanja, dok razmislanje ima ze posted neodlucnost” (w Tukidid, Peloponeski ra). Suotiti ge sneizvjesnostima 432 Spona svrha «+ sredstvo ee Nateloneivjesnosi svehe J sredsiava, dul sredsiva «sve medusobno ima dela jedi na deage,g010- vo je nezbjezno da nedoligna sredsva w subi wzvisenih tijevt ove posjedne Kvare te da ih napokom zamijene. Seedivspolacivana upotrieljea seslobodiatkom sv thom mogu ne samo vero tcl, ego ona postaja sama ‘ebi som Tako se je Cek, non Sto je upropastla so iste projekt, osamostalila ko vias razlog i stha, te posal, pod nizom naziva GPU, NEVD, KGB, whovna poliiske moe sposona za samonastalane. Pa ipa I= avatvo, la, sil lui Kakve isprane svari mogu tu ist spas, ada je ne pokvare, pod uvjetom da a sredstva budu ienimna i provizoma. Obmute,nemogute je da pokvarene tei zee, upravozhog reskeija Koj izazvaju, sa se rim shodom, Dake nj smal irvjesno da é plemeniost sredstava bas doves do Felene she nit da ¢e ninova niskost biti nuitoo pogubsa 433 Spona akeija ~ kontekst Saka akeijaizmige volji nena autora ulazeci uw inter-re- tro.akefje sa sredinom u kojoj se zbiva. To je nace tipitno 22 ekologiju djelovanja. Akeija nosi u sebiine samo rizik neuspjeha, nego takoder i mogucnost skretanja i kvarenja rjenog poéetnog smisla, a mode s¢ cak okrenuti i protiv svojih zagetnika, Tako Oktobarska revolucija 1917, nije do- ‘ela do diktature proletarjata, nego do dikatature nad pro- letarijatom, Stovite, dva puta prema socijalizmu, reformis- ticki socfjaldemokratski put i leninisticki revolucionasni pt, zavrsili su obs sasvim drugeéije nego Sto im je bila sve- tha koja su si zacrtai, Dolazak kralja Juana Carlosa na §pa-98 Suotii ses neizvjesnostima njolsko prijestolje, kao Sto je to naumio general Franco kako bi ojaéao svoj despotski sustav, dovela je, naprativ, da toga da je Sanjolska krenula prema demokracifi ‘Tako mozemo sustesti ti tipa nesludenih posljedica, ‘kako ih je pobrojao Hirschman: [Lof uéinak (neotekivani pogubni adinak veéniji je od ‘oekivanog povoljnog uéinka); Bespredmetnostinovacije (tim je vise promjena tim vise sve ostaje po starorn); Ugrozenost tekovina (hijelo se popraviti drustvo, al us- pjelo se samo ukinuti njegove slobode ili sigumnost). Losi, ‘wraludai i Stetni dine’ Oktobarske revolucije i, 1917, god ne pokazali su se kao takvi u sovjetskom iskustvu. 5. DUGOROCNA NEPREDSKAZIVOST Zacijelo je moguce pretpostaviti iti naslutit kratkoroene Uudinke nekog djelovanja, ali njegovi udinei su dugoroéno, nepredskazivi. Tako su lantane reakcije nakon 1789, redom sve bile neotekivane, Teror, Termidor, zatim Carswvo, res- turaeija Bourbona i, jos sire gledano, europske i svjetske Posljedice Francuske revolucije bile su nepredvidive poput bonih Oktobarske revolucij, kao Sto su potom bile nepredvi dive posliedice oktobra 1917. od nastajanja do propasti t- lalitarnog carstva ‘ako za nijednu akeiju nije sigumo da ée se razvijativ pravom smislu svoje namjere i svthe, Ekologija djclovanja nas medutim ipak ne poziva na nedjelovanje, nego na okladu Koja prepoznaje rik, te na strategiju Koja omogucuje da se modifica, odnosno éak i ponisti poduzeta akeija Suotiti ses nelzvjesnostima %° 5.1 Oklada i strategija Posioje sivamo dva pomocna stedstva da bi se lakie suodili s neizyjesnosti jelovanja, Prvo je puna svijest 0 ok- ladi koju sadrdi odluka, druga je pritjecanje strategif Kad je donesen promisijeni izbor ncke odluke, puna svi- jest 0 neizyjesnosti postaje puna svijest o okladi. Pascal je priznao da njegova vjera ima Karakter oklade, Pojam okla- de treba se prosirti na svako vjerovanje, na vjeru u bolji svijet, vjeru u bratstvo ili u pravdu, kao i na svaku eti¢ku dluk. Strategija treba biti va?nija od programa. Program btvrduje sekvenee djelovanja koje treba iavesiti bez promie- ne w stabilnom okrmzenju, ali tim se pojave promjene vanj- skih uyjeta, program ¢e se zablokirati. Strategija, naprotiv, igraduje djclatni scenarij ispitujuci izvjesnost i neizvjes- nosti situacije, vjerojatnost i nevjerojaimost. Seenarij moze { mora biti iamjenjen veé prema sakupljenim informacija- ‘ma, sluéaju, nezgodama ili sreci na koje se putem nailazi. Motemo, u okviru strategije, Koristti male programirane sekvence, ali za sve sto se zbiva u nestalnoj é neizvjesno} stedini, prijeko je potrobna strategija, Ona mora davati €as prednost oprezu, 2as hrabrosti i ako je moguée, primjengi- ‘ati ih istovremeno, Strategija treba i mora esto raditi Kom- ‘promise, Dokle? Nema opéeg odgovora na to pitanj, all ‘ovdje opet postojirizik, bilo da je to rizik nepopustjivosti koji vodi u poraz, bilo da je to rizik popustjivosti Koji vod 1 odustajanje. Upravo se u strategiji uvijek postavlja na kkonkretan i paseban natin problem dijalogike izmedu svtbe i sredstava, a zavisno od Konteksta is eiljem njegova vlas- titog razvoja Napokon, moramo promatrati teskose strategie u slu2bi kompleksnog cilja kao Sto to naznaéava parola "slobods-100 Suotiti se sneizvjesnastima Jednakost-bratstvo", Ta su tri pojma istodobao komplemen- tame i antagonisticka; sloboda te2i unistenju jednakosti; Jednakost, ako je nametnuta, te2i unistenju slobode: ko- rnacno, bratstvo ne move biti proglasavano, ni nametnuto, rego samo potaknuto. Prema povijesnim uvjetima, strategi- ja Ge morati dati prednost bilo slabodi, bilo jednakosti, bilo Dratstvu, ali samo tako da se pritom nikada ne suprotstavi ddvama drugim naéelima. ‘Tako se odgovor na neizyjesnosti Sto prate akciju sastoji ‘od promisljenog izbora neke odluke, od svijesti 0 okladi, od iarade takve strategije koja Ge voditi raguna o slozenosti njenit, viastiih ciljeva, a koja se moze tijekom djelovanja inmijeniti vec prema sluéajnost, obavjestenjima, promjena- ‘ma konteksta, i Koja moze predvidjeti eventualno miniranje akeije ako je krenula pogresnim tijekom, Trebamo se dakle {i moramo boriti protiv neizyjesnosti djelovanja; mozemo ih ak nadvladati, kratkoroéno ili srednjoroéno, ali nitko ne ‘mote tvrditi da ih je otklonio dugoroéno gledano. Strategi- a, kao i spoznaja, uvijek ostaju plovidbe oceanom neizyjes- nostiizmedu athipelaga izvjesnost ‘Zelj8 da se ukloni neizyjesnost moze nam s¢ uéiniti kao bolesttipiena za nas duh, a svako stremljenje velikojiavjes- rosti moze biti samo plod maste, nesto poput umiBljene trudnoée, ~ Miso se dakle mora naoruzat i naostriti da bi se suocila S nvizvjesnoseu. Sve Sto sadrzava Sansu za uspieh sadréava i Fizik, a misao mora prepoznati Sunsu rizika kao irzik Sanse. Napustanje napretka koji garantiraju "zakont povijesti™ nije napustanje napretka, nego spoznaja njegove neizvjesne i lomne prisode, Odustajanje od najboliog ad mogucih svje- {ova nije niposto i nikada odustajanje od boljega svijeta. Suotiti ses neizvjesnostima 101 ‘Tijekom povijesti smo nazalost éesto vidjeli kako ono moguce postaje nemoguce, a mozemo predosjetiti da najvece Jjudske moguénosti jo8 wvijek nije moguce ostvarit, No takoder smo dovivjeli da nesto éemu se nismo ni v sau nada- |i postane moguce i da se ostvari. Cesto smo vidjeli da se ono rnajmanje vjerojatno ostvari lakSe nego vjerojatno; znajmo se \dakle nadati nenadanom i stremiti neyjerojatnomPOGLAVLJE VI POUCAVATI RAZUMIJEVANJE aradoksaina je situacija na nasoj Zemlji: meduovisnos- isu se umnogostrutile. Svijest da su solidami sa svojim 2 votom i sa svojom smréa od sada povezuje Ijude jedne s ddrugima, Komunikacija trijumfira: planeta je ispresijecana mretama, faxom, mobitelima, modemima, Internetom, Pa ‘pak, unatog tome viada posvemasnje nerazumijevanje, oslo je zacijelo do velikog i vigestrukog napreta razumi- {jevanja, ali sve se éini da je napredak nerazamijovanja jo8 i vedi Problem razumijevanja postao je bitan za sve ude. I up. avo zato mora se nalazitiu srediétu odgoja buducnost Napomenimo da nijedna komunikacijska tehnika, ni te- Jefon ni Totemet ne. donose razumilevanie sami po sebi, Ra- zumijevanje ne mode biti numerizirano, Obrazovati ekogs dda razumije matematiku if neku drugu disciplinu je jeéno, 1 odgoj za ljadsko tazumijevanje je nesto posve drugo. Tu nailazitno opet na posve duhovno poslanje odgoja: pouca- vati razumijevanje izmeda osoba mora biti uvjet i jamstvo intelektualne i moralne solidamosti éovjevanstva. Problem razumijevanja ima dva pola: Jedan pol, koji je postao planetaran, jest problem razu- inijevanja izmeds judi, jer se danomice umnaZaju susreti i odnosi izmedu osoba, kultura, naroda koji potjecu iz r12- licitih kultura Drugi je pol individualan: to je pol privatnih odnosa medi biiskim Iudima, Ti su sve vise ugrozeni nerazumije-106 107 i Poucavati razumifevanie Postoji nerazumijevanje etigkih im 1 Wgkih imperativa tipignih za raeku kulturu, imperativ osveie u plemenskim drustvime, imperativ postivanja zakona u naprednirn drusivime, Postoji Gesto nemogucnost, u okviru jednog svjetonazo- 12, da se shvate ideje i argumenti nekog drugog svjetonazo- 3, kao Sto je uostalom nemoguce da se s pozicija jedne fi- lozofije shvati neka draga Postoji napokon nemoguénost da jedan mentalni sklop shvati neki drugi mentalni sktop Unutamje zapreke 2a oba razumijevanja st ogromne, One ‘ne samo ravnodusnost nego takoder i egocentricnost,etno- Centriénost, sociocentricnost Kojima je zajednicka ext 10 da Stavijaju sebe u scediste svijeta i da smatraju sve Sto im je strano ili udaljeno sporednim, nevaznim ili nepijateljs 2.1 Egocentritnost Egocentricnost podrzava selfcdeception, samozavarava nije, koje nastaje zbog samoopravdanja, samovelicanja i ter je da se prebaci na drugoga, stranca ili ne, uzrok svih ne- Volja. Self-deception je slozena kruana igra lai, iskienosti, Uyjerenja, dvolignosti, koja nas dovodi do toga da na pogr- ddan natin primamo riject ii dela drug, da bizamo ono sto :€ 2a nih nepovolino, da odbacimo sve sto ide u njihovy ko- Fist, da biramo samo nage laskave uspomene, preinatimo one netasne , @ odbacimo il Krug kri2a (Le Cercle de la eroix), autora Jaina Peatsa, okszuje putem Ceti razliite pre jednih te sti dogadaja istog ubojstva nepodudamost izmeds ti prita kojoj je wz~ rok ne samo prikrivanje istine ili laz, nego predrasude, ra- cionalizacija, egocentrignost ili vjersko uvjerenje. Vilinska bajka 2a neku drgu pris (Féerie pour une autre fois), au ‘oudavatl razumijovaife - 107 «ora Louisa-Ferdinanda Célinea,jedinsiveno je svedcen siuo grozniavog semooprardanja autora i negove nespo- vista Pojedine su vide od proizvoda reprodukeijskog procesa Jjudske vist, ali ta sti proces je proizveden od strane po jedinaca u svakom narastaju. Interakeije zmedu pojedinaca proizvode drudivo, a ono povraino dieluje aa pojedinee Kultura, u generi¢kom smisiu, proiziazi iz th interakeija poveruje i | daje im viijednost. Pojedinac, drustvo, vista tuzajamno se odraavaju u jakom smislu ijt: podupiru se, Fnrane jedni druge i trajno st medusobno povezani, “Tako su pojedinac «» drustvo «+ vista ne samo neodvo- jivi, nego se Stovige uzajamno suproizvade. Svaki od ta ti ‘lana istodobno je sredstv0 i cilj nih dragi. Nijednog nije moguée apsolutzirati, nije moguce samo jednoga usiniti krajnjim ciljem trijade, ona je sama po sebi, w svom krud= ‘nom gibanju, svoj vastit cl. Ti se dakle elementi ne mogu pojmitiodvojeno: svaka koncepeija Yudskog roda znati us poredni ra2vo} individualnih autonornost,razvojsudjele- vvanja u zajednistvu, kao i razvo) osjecaja pripadnosti lj Sskoj visi. U steu te kompleksne trade iaranja svijest. |18 Eri kor roda Ubucluce ¢e tipién Hudska sik, to jest antropoetke ‘morati biti smatrana kao etika kruga s tri pola : ojedinac /\ rod <> vista, kao mjesta odakle se radaju nasa svijet i ns tipiéno Ijudski dub, To je temelj za poueavanje etike buduénosti Antropo-etika pretpostavlja svjestan i prosvijecen izbor: + Preuzeti na sebe Ijudsko stanje pojedinac «> rod «+ vrsta 1 kompleksnosti nageg bica. + Reali svijesti ti Hjudskost w nama samima, w nasoj osobnoj + Prenzeti na sebe ljudsko stanje, odnosno Eovjekov te 1meljni polozaj na svijet, s njegovim suprotnostima iu njegovoj punini Anropetka nam liz d pba misiju tisudljeca: i ' + Zalogati se za bumanizaciju Covjesanstva ~ Ostvariti dvostruko "pilotiranje" planetom: pokoravati se Zivotu i istodobno rukovoditi Zivotom; Ostvariti planetarno jedinstvo w raznolikosti + Poli sdrgome sada bce a sebi identiéno; ee Razyijati etiku solidamosti + Razvijati etiku razumijevanja = Poucavati etiku Ijudskog rode, Bika Iudskog roda 9 ‘Antropo-tika sadréava tako nadu w ostvarenje Covje- tanstva kao svijest i planetarnog drzavljanstva. Ona dakle sacri, kao i svake etka, (eznju i voju, ali isto tako i svoje- vrsnu okladu na neizvjesno. Ona je individualna svijest on- kraj individualnog, 4. SPONA POJEDINAC «+ DRUSTVO: at ODGAJATI ZA DEMOKRACIU Pojedinac i drustvo postoje u uzajamnosti. Demokracija ‘omoguéuje bogat i sloden odnos pojedinac +> drustvo, u ko- jjema se odnosu pojedinc! i drustvo mogu uzajamno pomodi, ‘pospjediti sirazvo, medusobno se regulirati i Kontrolrat Demokracija se temeljina kontrol aparata mo¢i od stra ne dnih koje se Kontrolia. Time se smanjuje njihova pod- lotnost (kakvu namese ona vlast koja ne podlijeze povrat- ‘nom djelovanju snaga koje podjarmljuje). U tom smislu, de ‘mokracija je vise od politickog rezima; to je traina obnova slotene i retroaktivne spone: gradani proizvode demokraci ju koja proizvodi gradane. Za razliku. od demokratskih drustava sto fonkcionirajy zalwvaljjuei individualnim slobodama i ja¢anju odgovor- nosti pojedinaca, autoritama ili totaitarna drustva kolonizi- +aju pojedince Koji su tek puki podanici, U demokraciji, po- jedinac je gradanin, on je pravna osoba i odgovorna osobat ‘on s jin strane iskazuje svoje 2elj i interese, a s druge je strane odgovoran i ukljucen u javni Zivot 1.1 Demokraaia i kompleksnost ‘Demokraciju se ne mode definirati na jednostavan nacin, Suverenost civilnog naroda sadr%i istodobno samoogra higenje te suverenosti zbog posluha zakonima i transfera20 cxgovorosi na odabrae, del rae, delegane is, Denohraia Satcindsbnosamoograiejesvih ove dave po te ibe last zatim grant india pava zation privinog vot Demian ea, dak, Konens vine grata pobivanj motrin pas, 2 decaf poe Inshmsibe pnden ros ein A nolikost i antagonizmi. eee Uprvo eka tasz jt itriama estou Kui ark ter molacernenevislnevec sale Demokacia peta ipthanjje raroliosi- teresa ko arnoltst dj, Pstnanje ros zd sek mde eso so tad manna ora mora sav pave maj 1 ope Pn tie ra oom ikon Herein zastanaucth ij ao kao So or it ont es nob sso ish i rn oe iin a ot ever informacion ei ako 8 se sac demote Zivot Demokracjj odobno pea kb ia mie ja; on joj daje vitalnost i produktivnost. Ali vtalnost i on st Ali vitalnosti pro- daktivnost sukoba mogu se razlistati samo u prihvaéanju pravila demokratske procedure koja regulira antagonizme zamjenjujuci fizi¢ke bitke s bitkama ideja, i koja odreduje posedsom rsavai tora rheog pie ie jie u sukobu, koji pak ima, zamevrat, odgovornostizxjestava- tio provedbi svojih ideja ‘Tako, s obzirom da zaht la zahtijeva istodobno konsenzus, raz nots cms, jst ooh mish, enokrs e slozeni polititko-organizacijski i civilizacijsko-politicki 12 ka Hudskog rode amostatnost pojedinaca ali sei sustay koji hrani duhovi s ‘om slobodom izrazavania i ‘sam ajome brani; brani se rio wslena, ajthovim civinim duo, Koi odreava ideal SIO~ oda «» Jednakost +» Brats, 10 je sostav Sto sada svar ralagkn konfikinost iamedu tat nerazdvojna clement DDemokracija predstavija slozeni politiéki sustay zo toga So tivi od plurlnos, Konkureneie{antagonizam di pritom ipak uviek ostaje zajednistv. ‘Demobracija rnadi dakle jedinstvo jedinswva | nejedin- ona podinosi stk Koji jj daje vitalost {Koj = Po provale vulkana; ona se ende ofiauje dak rnekad pojavijuju w oblike tek’ ajima brani. Ona Zvi od plaralinost, 088 ipa samom drtavnom vrbu (vodijelna podjela vias mt nina, zakonodavni i sudsko) i mora odeavati mx phoral ost kako bi se sama odr2a. azo} polski, ekonomskih social kompleke ividuatnosti, 2 on se pak pol snosti pospjeduie razvo) indi veduje u pravima éovjeka i gradanina; ova) time ostvand® roje egzistencijate slobode (samosialan izbor bratnog partnera, mjesta boravka, mena... prirode koristenja slobodnog vTe- 1.2 Demokratska dijalogika “Tako sve vaane ente demokracife imaju djaotkt karakter oj na komplementaran nan jini antagnistks alae weve: KonsenzusonsTikinost,sloboda + jednskost +> bet ajednica/socijalne | ideoloske suprotnost. koji pak ovise © stvo, nacionalna 7 Napokon, demokracija ovisi o uvjetim: ajenom postojanju iv sratske igre) itni duh, prihvacanje pravila demo-m2 Bika udskog toda Demokracije su kebke, one zive od konflikata, ali bas oni mogu demokraciju i potopiti. Demokracija joS nije w potpunost rasprostranjena diljem cijele planete jer jo8 pos toe diktature i ostaci totalitarizma XX stoljeca ili Cak klice novil totalitarizama, Demokracija ée ostati ugrozenom i w XXI stoljecu, Pored toga, postojece demokracije nisu sa ‘riene, nego nepotpune i nedovrsene. Demokratizacija zapadajackih drustava bila je dugi pro- ces koji se je nepravitno razvijao na nekim podrugjima ko sto jo dospijege Zena do jednakosti s muskurcem u paru, w radu, u javnom 2ivotu, Zapadnjacki socijaizam nije uspio domokratizirati ckonomsku/socijalnu organizaciju nasih drustava, Poduzeéa ostaju autoritarni hijerarhijski sustavi, koji su tek djelomicno demokratizirani u svojoj bazi zapos- Tenickim vijecima ii sindikatima. I2vjesno je da postoje og- ranigenja za demokratizaciu u organizacijama gdje se efi- kasnost temelji na poslusnost, kao Sto je primjerice vojska, Ali mozemo si postaviti pitanje -ne bi li se moglo, kako su to ncka poduzeéa otkrila, postiti drugasiju djelotvornost ‘kad bi se poticalo inieijative i odgovornost pojedinaca i gru- pa, Na svaki nacin, nae demokracije sadr2e nedostamost i manjkavosti, Tako na primjer nitko ne pita za savjet gradane kad se radio altemativnim rjesenjima uv podrucju javnog transporta (vlakovi velike brzine, veliki putnicki avioni, autoceste itd.) No ne radi se samo o nesavrsenosti demokracije. Posto- je procesi demokratskog nazadovanja koji teze tome da lise {gradane moguénosti sudjelovanja u krupnim politickim od- Tukama (pod izlikom da su one "komlicirane” ida njih tr ‘baju donositi tehnokratski "sleutnjaci"), koji nastoje smani ti kompotentnost gradana, ugroziti raznolikost, degradira civilai duh 2 alodsogsaa : Jezani su 5 usloznjavanjem ry proces anzadvarn per S probe sai aio ove ese Fl Pry vane pda mogoénont da 51 na ae ci ve sei anu ak es ce ple Koja sam Todo, dla do depoltzaci A apenas. ei (ksperi) eck misao xiv vnos mn sion tea pk pi razumijevane 2801 sa aamote vin poueba koe se dae ena Pa st pono cvosko arava = so jr an osu posta oth Ira rave og #30 1.3 Buduenost demokracije emesis cee wie a nin cn erie mae Tae ieee poverane eos ik Bioko TS oe a a asepens. iia 2 et he a ani omnes SEE eae a Mzrtonosh sepecsiaes 2 a ave os Ore ssh SRTAUSKO GRADANSTVO. edinca i Ijudske vrste potwedil ja. Latins autor Terenctle ice ere stavio je w sta Jed kevaik; “Homo sum, a Ijudsko nie roporetike.! stieka veza izmed Do} 1 antickih civilizac rije krSéans resm Svoj viastiti Kev: (’Covjek sam i nist vos u viens 1a drugomn stoljegu pr ‘nom svom liku w kst nihil a me alienum puto smi sien") ocr ee re moa bit iran od vay ENT a porta Kale ey anjednakost sted oni Kok Te acne amie ca ie: ms anjednakn Te jematkeyj Sob 1 zalijeva) autoriet eietaemece senna 5 piri ong drags. sen | de ‘je ais iene ules systema. UE ‘eka 0125 ik udskog rod (Ova antropo-etika bila je kasnije prekrivena, zamracena, lumanjena zbog raznih zatvorenih kulturnih etka, ali se je lunatoé tome odréavala u velikim univerzalistickim religia ‘ma i uvijek nanovo izranjala u univerzalistickims erika ‘humanizmu, u Fudskim pravima, wu kantovskom etickom imperative, Kamt je veé govorio da geografske ogranigenost nase Zemije namece njezinim stenovnicima nagelo univerzalne gostoljubivosti, koje drugome priznaje pravo da ne bude twetiran kao neprijatelj. Od podetka XX stolieca zajednistva zemaljske sudbine namese nam solidarnost na presudan i prijeko potreban natin, 3. COVJECANSTVO KAO PLANETARNA SUDBINA, ‘Zajednistvo planetarne sudbine omogucuje nara da pri vvatitno i ostvarimo taj dio antropo-ctike koji se tige odnosa izmedu pojedinca i Ijudske vrste kao cjeline ‘Ono mora djelovati u smislu da se ljndska vista, ostajuci biolosko-reproduktivna instanca covjeka, stalno razvija, te dda napokon omoguci, uz pomoé pojedinaca i drustava, stvamno rodenje Covjetanstva kao zajedniske svijesti i pla netarne solidarnostiljudskog roda, Covjegansivo je prestalo biti samo bioloski pojam a da Je pritom pak potpuno prepoznato u svojoj neraedvojno} ukljucenost w biosferu; Covjetanstvo je pestao biti pojam bez korijena: ono je ukorijenjeno u "Domovinu’, u Zemiu, a Zemija je Domvovins u opasnost. Covjecanstv je presta lo biti apstraktné pojam: to je 2ivoina zblj, jer au po prvi puta prijeti smut; Covjetanstvo je presale biti samo idealan Pojem, ono je postalo zajednisivo sudbine, i samo svijest 0 baa sega 1” tom zajednigtvu mode voditi zajednistvu Zivot: Covjetanst- Ce peor ro ek pjam: om jem 5 woe ot tam saga an ako oe tmenom co sok sta vata masta vols poston pa joann eel impr on a Covjetanstvo ostvarajudi ga. nanos, us ast ai saa ater ma plat Ze Rah 601 Aa ope poniesum pele 3 eg ema =P renal ej emg ene pools ee temo san mliiensona procs Ho ae eda cra sag mas kaa ruta rape eu Ze : Nov pik Sve ish po su pe aa iranian este 2 lace vo een saga a ki Pee aman blazon ve cs dogo veena cs. polie 1) porto soe sate jedi pred nt eA oi ae yaa Tossa popes) eto seed vr du dmosetin msm) anaes wa sla esveeny COVE Tone mat pein! oj oon» wan ao tite pojednac e+ aso» te NED jedujemo kijuceve Koj ce olvori vata bolje baduénost “FI tn, Ale, 197 Sears eee ey eeuseee eerie eee128 ‘camino se hace en andar"? (Antonio Machado). Ali motemo istaknuti nase ciljeve: nastavijanje hominizacie humanizaci Jom, put napa pena zenalskom grins, Tea orznians) plantas ei: eI 0 mis tke rganizacije Ujedinjenih naroda? Pace evar uno tik Iudskog rod O bibliografiji - biljeska za citatelja Namjeranizostanakbiliogrfie wevan fe 72 may o¥e- go rad kojegnobijedavajn pilot i refi, Sirine a a aime upacje na kstenzivn bibiogratju koja Bi eae po evan ora sodas pubikacije. Nisam Zio do- Me Ka aban ibliogai,Zaeresian tel 74 rr ce dost do svoj vst prosadbi na tel» sao irabran tekstova, Odgovarauc radovi dostupn oe om jek sim klturama 2 primjerent 8 sa haltarama, Nisam h namjeravaonabrojt st its iui piikom seleksfonirana