Društveni pokreti u 21.

vijeku

Kao što smo već utvrdili, sama riječ pokret govori o tome da se nešto kreće, pomjera. Mijenja se.
I ako uz to dodamo riječ društvo, znači nastojanje da se u društvu dogode ili ne dogode određene
promjene. Po mom mišljenju, društveni pokreti 21. vijeka, iako raspolažemo sa mnogo više
mogućnosti nego ranije, ne ostavljaju toliko jak utisak kao tadašnji društveni pokreti. Međutim,
izdvojila bih LGBTQ pokret, koji se dogodio u Rusiji. Pripadnici ove grupe nemaju apsolutno
nikakva prava u Rusiji, i bivaju ugroženi svakodnevno, a vlada Rusije ne reaguje. Iako su mnogo
prije 21. vijeka pripadnici htjeli da se suprotstave vladi Rusije, tek su u 21. vijeku dobili pravu
snagu i podršku, tačnije počevši od Olimpijskih igara 2014. u Sočiju. Iako predsjednik Rusije,
Vladimir Putin, tvrdi da pripadnici LGBTQ nijesu diskriminisani na bilo koji način, u nekoliko
navrata i kroz različite zakone možemo jasno vidjeti njegov stav prema LGBTQ. Iako je
Olimpijada namijenjena slavljenju jedinstva kroz sport, one su se uvijek koristile u političke
svrhe. Naročito 2014. godine. Nehotice, igre u Sočiju postale su gej igre, nakon donošenja
takozvanog anti-gay zakona. Prošle godine, 2019., u Beogradu se desio protest zbog ubistva
LGBTQ aktivistkinje, ruskinje Jelene Grigorijeve. Grigorijeva je ubijena ispred njene kuće u
Sankt Petersburgu. Istaknuto je da "Način na koji je ona ubijena pokazuje stepen do koga
muškarci progone i ubijaju žene koje nisu heteroseksualne", što nas dovodi do zaključka da
pored upornih protesta LGBTQ, Rusija ne mijenja svoj stav po pitanju te grupe.