PROJEKTOVANJE SPOJNOG VRELOVODA

CONNECTING HEAT PIPELINE DESIGN

UKRATKO:

Postojeća i planirana stambena, prateća i druga izgradnja zahtijevaju stalno i kvalitetno

snabdjevanje toplotnom energijom. Ovo traženje je ostvarivo izgradnjom spojnog
vrelovoda od postojećeg vrelovoda u naselju do mini toplane. Trasa vrelovoda zadana je
građevinskim urbanističkim planom (GUP-om). Osnovni razlozi izgradnje spojnog
vrelovoda su: povezivanje naselja na centralni toplotni sistem, ukidanje više blokovskih
kotlovnica, nova stambena izgradnja.
Od postojećeg vrelovoda s polaznim šahtom treba isprojektovati novu trasu vrelovoda sve
do spoja na mini toplanu. Vrelovod treba u cijelosti poštovati trasu određenu lokacijskom
dozvolom kao i propozicije određene posebnim uslovima građenja. Isto tako treba u
maksimalno mogućoj mjeri poštovati svu postojeću komunalnu infrastrukturu.
Prema projektnom zadatku trasa se sastoji od dva paralelno položena predizolovana
cjevovoda, te pratećih okana u kojima se smještavaju zaporni ili drugi elementi koji služe za
održavanje i tehnologiju distribucije toplog medijuma. Cjevovodi su predizolovani
poliuretanskom izolacijom u plastičnom vanjskom cjevovodu i kao takvi se direktno polažu
u građevinski rov.
Mašinski dio projekta mora sadržavati proračune: proračun čvrstoće, elastičnosti
cjevovoda i dilatacija.

Ključne riječi: vrelovod, trasa, predizolovani cjevovod

SUMMARY:

The existing and planned residential construction, accompanying construction and other
constructions require constant and efficient supply of heat. This requirement may be
fulfilled by building a connecting heat pipeline running from the facility to the mini-thermal
power plant. The heat pipeline route is set in the Construction Urban Plan (GUP). The basic
reasons for construction of a connecting heat pipeline are: connecting the facility to the
central heating system, termination of several block boiler rooms and new residential
construction.
A new heat pipeline route should be designed from the existing heat pipeline and the
initial manhole to the connection to the mini-thermal power plant. The heat pipeline
should be entirely in compliance with the route determined by the location permit and the
prerequisites determined by special construction conditions. In addition, all existing
municipal infrastructure should be entirely complied with.
According to the project task, the route consists of two parallel laid pipelines and the
accompanying shafts in which the block elements and other elements used for
maintenance and hot medium distribution technology will be situated. The pipelines are
pre-insulated by polyurethane insulation in the exterior plastic pipeline, and are as such
laid directly in the construction pit.
The mechanical engineering part of the project should contain the following calculations:
the strength calculation, and pipeline elasticity calculation and the dilation calculation.

Key words: heat pipeline, route, pre-insulated pipeline

 1. UVOD

1.1. Uopšteno

Postojeća i planirana stambena, prateća i druga izgradnja zahtijevaju stalno i kvalitetno

snabdjevanje toplotnom energijom. Ovo traženje je ostvarivo izgradnjom spojnog
vrelovoda od postojećeg vrelovoda u naselju do mini toplane. Trasa vrelovoda zadana je
građevinskim urbanističkim planom (GUP- om).
Osnovni razlozi izgradnje spojnog vrelovoda su:
- povezivanje naselja na centralni toplotni sistem,
- ukidanje više blokovskih kotlovnica,
- nova stambena izgradnja.
Prednosti snabdjevanja toplotom iz centralnog sistema u odnosu na snabdjevanje
iz blokovskih kotlovnica su sljedeće:
- manja cijena toplotne energije,
- manja emisija štetnih tvari u okolinu putem dimnih plinova, savremenije poslovanje.

1.2. Projektni zadatak

Projektom treba obraditi sljedeće:

a. Od postojećeg vrelovoda s polaznim šahtom Š0 treba isprojektovati novu trasu
vrelovoda sve do spoja na mini toplanu.
b. Osnovni prostorno - tehnički elementi koje treba sadržavati glavni projekat:
Vrelovod treba u potpunosti poštovati trasu određenu lokacijskom dozvolom kao i
propozicije određene posebnim uslovima građenja. Isto tako treba u maksimalno
mogućoj mjeri poštovati svu postojeću komunalnu infrastrukturu.
Prolaz ispod magistralne željezničke pruge treba izvesti savremenim postupkom
bušenja i uvlačenja odgovarajućih čeličnih zaštitnih cijevi. Pri ovom prolazu treba
postaviti odgovarajuću katodnu zaštitu. Duž trase vrelovoda treba projektovati tipska
okna neto dimenzija 4,0 x 4,0 m, svijetle visine 2,80 m s dva reviziona otvora s tipskim
poklopcima nosivosti 250 kN i jednim monterskim otvorom za remont ugradbenih
armatura s poklopcem nosivosti 150 kN. U oknima uz revizione otvore treba postaviti
tipske penjalice. Okna treba izvoditi vodonepropusno u svim građevnim elementima i
dodatno ih zaštititi hidroizolacijom. U podu okna treba izvesti vodolovnu jamu
(taložnicu). Gornji rub pokrovne ploče treba biti upušten u tlo za min. 30 cm na travnatim
površinama, a na saobraćajnim površinama barem za debljinu habajućeg sloja pješačkih
hodnika odnosno kolnika. Prilikom izgradnje okana u svim zidovima treba ostavljati
pogonske ili slijepe otvore, koji će se zazidati lakim građevnim materijalom i veznim
sredstvima provjerenih vodonepropusnih osobina. Poklopac monterskog okna ne smije
imati nadozid, već treba biti upušten u odnosu na izgrađenu ili prirodnu površinu.
Potezi između okana trebaju imati izgrađene i ispravno dimenzionisane čvrste tačke,
koje trebaju preuzeti temperaturne sile cjevovoda.
Projektom treba predvidjeti izgradnju vrelovoda 2 x DN 450 od predizolovanih
čeličnih cijevi.
1.3. Osnovni proračuni

Projektna dokumentacija mora sadržavati:

- proračun čvrstoće, elastičnosti cjevovoda i dilatacija,
- statičke proračune građevnih elemenata,
- proračun uzemljenja.
Proračun čvrstoće i elastičnosti cjevovoda treba izraditi za:
- maksimalni nazivni pritisak 16 bara
- maksimalnu radnu temperaturu 130° C.

1.4. Uslovi izbora opreme

1. Cjevovod:
Izgradnju cjevovoda treba koristiti (za klasične dijelove u šahtovima):
- bešavne čelične cijevi za promjer cjevovoda do NO 200, dimenzija prema HRN
C.B 5.221 materijal č.1212 prema HRN C.B 5.021.
- šavne čelične cijevi uzdužno ili spiralno zavarene za promjere cjevovoda iznad NO
200 prema HRN C.B 5.240, materijal č.0361 prema HRN C.B 5.026.
- za vrelovod DN 450 koristiti predizolovane čelične cijevi koje trebaju biti izrađene u
skladu sa zahtjevima propisanim u "Pravilniku osiguranja kvalitete za proizvodnju
predizolovanih cjevovoda za HEP DP Sektor za toplinarstvo" izrađen u Ekonerg
holding d.o.o., Zagreb, jula 2000. godine.
Lukove cjevovoda u šahtovima i za izradu predizolovanih cijevi koristiti prema HRN
M.B 6.821 (R=1,5) iz materijala č.1212 prema HRN C.B 5.021.

2. Cjevne armature:
Sva armatura mora biti za nazivni pritisak NP 16. U odnosu na izvedbu
koristiti cilindrične, odnosno kuglaste zaporne slavine.

3. Termička izolacija cijevi:

Cijevi za klasični sistem u šahtovima izolirati jastucima mineralne vune.
Obloga je aluminijumski lim. Predizolovane cijevi već se isporučuju toplotno
izolovane.

1.5. Uslovi za projektovanje

a) Trasa vrelovoda:
Projektom definisati u potpunosti prostorni položaj vrelovoda na osnovi postojećeg
stanja, prikupljenih posebnih uslova građenja komunalnih poduzeća, te lokacijske
dozvole.

b) Zahtjev za građevinsko projektovanje:

Cjevovod se mora zaštititi prikladnim građevnim objektima od planiranih
mehaničkih opterećenja. Statički proračun građevnih elemenata treba računati
za pokretno opterećenje, prema Pravilniku o normativima za određivanje veličine
opterećenja na mostovima, Sl. list 1/91. čl. 20. i 21.
Dinamički uticaj od pokretnog opterećenja uvrstiti u proračun kao i sva dopunska
opterećenja u zavisnosti o potrebi.
Propisati uslove za beton i armirani beton prema odredbama Pravilnika o
tehničkim mjerama i uslovima za beton i armirani beton (Sl. list 11/87.). Prodor
vrelovoda u objekte izvesti vodonepropusno tako da se spriječi dotok
procjednih voda u objekat.

c) Uzemljenje i elektrika:
Za cjevovod, armature i ostale čelične konstrukcije predvidjeti instalaciju
uzemljenja prema važećim tehničkim propisima.

d) Tehnička dokumentacija vrelovoda mora sadržavati odvojene projekte:

- mašinski
- elektro (uzemljenje, daljinski nadzor propuštanja vlage)
- građevinski.

2. PODACI O GRAĐEVINI

2.1. Uopšteno

Na osnovu projektnog zadatka, lokacijske dozvole, izgrađenosti prostora unutar i uz

pojas trase vrelovoda, posebnih uslova građenja, obrađeno je projektovanog spojnog
vrelovoda od naselja do mini toplane. Ova tehnološka veza omogućava uključivanje
naselja u jedinstveni sistem (CTS) grijanja grada Zagreba. Vrelovod je projektovan od
predizolovanih cijevi dimenzija 2 x DN 450 mm. Na prijelazu magistralne pruge vrelovod
se uvlači u prethodno postavljene zaštitne cijevi dužine 2 x 54,15 m dimenzija φ 865 x 13
mm. Proboj tla provodi se postupkom tuneliranja kojim se u punom profilu specijalnim
uređajem freza tlo krunskom glavom, izvlači materijal pužnicom uz istovremeno
utiskivanje zaštitnih cijevi hidrauličkom prešom.

2.2. Trasa vrelovoda

Trasa vrelovoda iskolčena je na terenu na osnovu uslova iz lokacijske dozvole uz poštovanje

sadržanih posebnih uslova građenja i uz uvažavanje postojećih vodova komunalne
infrastrukture. Početna tačka vrelovoda je postojeći šaht u trotoaru, a završna tačka je uvod
u mini toplanu.

2.3. Horizontalni elementi trase

Kosim izvodom iz postojećeg šahta Š0 u trotoar uz dva loma trasa vrelovoda se postavlja u
pravac pružanja u sredinu sjevernog saobraćajnog traka na potezu od 76,68 metara te se
nakon autobusnog ugibališta uvodi u pojas postojećeg parkirališta na sjevernoj strani ulice.
U stacionaži 3+13,47 trasa ima blagi lom (176-42-17) čime uspostavlja usporednost s novim
pravcem pružanja ulice i ulazi u prvi šaht Š1 pozicioniran u trotoaru.U ovom šahtu trasa
vrelovoda s blagim lomom (172-45-14) uspostavlja novi pravac do šahta Š2 u pojasu
postojećeg odnosno nastavno projektovanog pojasa. Lomom (94-00-14) u šahtu Š2 i
dvostrukim ortogonalnim zalomom trasa vrelovoda mijenja smjer pružanja usklađen s
planiranom ulicom i to u istočnom trotoaru do stacionaže 9+47,34 gdje prelazi na paralelnu
poziciju sa zapadne regulacione linije ove ulice prolazeći kroz šaht Š3
u hm 9+96,34 sustavno zadržavajući ovaj položaj u odnosu na planiranu, a zatim
postojeću zapadnu regulacionu do šahta Š4 u hm 12+06,58.
Nakon loma u šahtu Š4 (117-24-34) trasa vrelovoda na udaljenosti od 25,50 m prelazi
odvojak prateći njezinu istočnu regulacionu liniju do križanja, gdje se u stacionaži hm
13+95,63 pod uglom od 90-46-17 uvodi u pojas ulice s njezine južne strane od stacionaže
14+44,94 u kojoj prelazi njezin kolnik i nastavlja svoje pružanje u pravcu zapada na poziciji
sjevernog trotoara prolazeći kroz šaht Š5 u hm 16+10,51 sve do ulaska u česticu.
Zaobilaženjem stabala i kanalskih šahtova na ulazu u česticu trasa vrelovoda se postavlja
unutar ove čestice uz njezinu zapadnu granicu za što postoji saglasnost vlasnika zemljišta.
U stacionaži 17+81,68 trasa vrelovoda mijenja smjer pod pravim uglom te nakon dvostrukog
loma ulazi u drugu česticu u kojoj prolazi uz južnu među u pravcu zapada prolazeći kroz
šahtove Š6 u hm 18+75,68 i Š7 u hm 20+26,01, nakon kojeg ponovo mijenja smjer u pravcu
sjevera s prolazom ispod željezničke pruge uz postupak tuneliranja i uvlačenja u zaštitne
cijevi Φ 865 mm, a zatim prolazi kroz posljednje okno Š8 u hm 21+13,46. Nakon toga se
trasa vrelovoda uz dva zaloma pruža u pravcu sjevera usporedno s ulicom izvan njenog
pojasa s njene zapadne strane. Nakon dva blaga loma u hm 23+06,31 i hm 23+43,74 trasa
vrelovoda u stac. hm 23+83,14 s lomom pod kutem od 92-31-28 prelazi ulicu i uz dva zaloma
ulazi u zgradu toplane u stacionaži hm 24+15,87 u kojoj se pruža još 2,5 m.

2.4. Visinski elementi trase

Iz postojećeg šahta Š0 u trotoara osa vrelovoda se spušta na dubinu 118,32 odnosno 2,43
metra ispod nivoa tla u položaj iznad postojeće kanalizacije i ispod ostalih vodova postojeće
komunalne infrastrukture. Ovaj princip visinskog polaganja nivelete vrelovoda proteže se
cijelom dužinom osim na mjestu prijelaza željezničke pruge gdje se dubina nivelete osi
povećava na 4,70 metara ispod kolosiječnog zastora odnosno spušta na kotu 119,04. Kote
gornjeg ruba kolosiječnog zastora kreću se od 123,70 do 123,82 m n.m.
Najniža apsolutna kota osi vrelovoda je na visini od 117,88 m n.m. i to na početnom dijelu
trase na potezu od hm 2+66,05 do hm 2+80,05, a što je uslovljeno postojećim kanalom.
Na potezu nakon prolaza željezničke pruge u smjeru rasta stacionaže niveleta vrelovoda se
polaže na prosječnoj dubini od 1,5 m od nivoa tla, a prije prijelaza zatvorenog korita potoka
spušta se na dubinu od 2,52 m koja se u smjeru sjevera povećava do dubine od 3,40 od
razine tla u stacionaži hm 23+83,14 odnosno neposredno prije prijelaza ulice i ulaženja u
mini toplanu. Depresije na terenu koje se nalaze na potezu planirane ulice treba prije
polaganja vrelovoda zapuniti kvalitetnim zemljanim ili šljunčanim materijalom uz nabijanje
u slojevima od 20 do 30 cm do kote projektovanog dna rova. Nakon izvedbe pješčane
prizme oko cijevi vrelovoda, zatrpavanje cijevi treba nastaviti istim materijalom uz
nabijanje do visine nadsloja cca 40 cm ispod planiranih niveleta saobraćajnica s razlogom
spriječavanja naknadnog oštećivanja cijevi vrelovoda prilikom izgradnje saobraćajnica.
Srednja dubina iskopa dna rova: 2,64 m. Srednja dubina položene nivelete osi: 2,22 m
U ovom prikazu nije obuhvaćen proboj pruge i ceste zaštitnim cijevima, koji se
obavlja na znatno većim promjenljivim dubinama zbog konfiguracije terena.
Pregled minimalnih, maksimalnih i srednjih dubina iskopa dna rova po dionicama
između šahtova:
 dubine dna rova
dionica minimalna maksimalna srednja
Š0-Š1 2,48 m 3,63 m 3,06 m
Š1-Š2 2,02 m 2,85 m 2,44 m
Š2-Š3 0,60 m 3,06 m 1,83 m
Š3-Š4 2,15 m 3,67 m 2,91 m
Š4-Š5 2,20 m 3,98 m 3,09 m
Š5-Š6 1,63 m 2,64 m 2,14 m
Š6-Š7 1,43 m 3,45 m 2,44 m
Š7-Š8 1,40 m 5,20 m 3,30 m
Š8-MT 1,84 m 4,58 m 3,21 m

2.5. Okna

Svih osam šahtova projektovano je tipski s unutrašnjim netto tlocrtom 4,0 x 4,0 m i svijetle
visine 2,80 m. Gornju pokrovnu ploču, zidove i temeljnu ploču šahtova treba izvoditi iz
armiranog vodonepropusnog betona MB-30 i sve u jednakoj debljini od 25 cm. Ugrađivati
treba isključivo vodonepropusni beton. U dnu svakog okna projektovana je sabirna jama
(taložnica) u funkciji sakupljanja i evakuacije eventualnih procjednih voda, a pokrivrena je s
tipskom čeličnom rešetkom dimenzija 460 x 460 mm. Zidove i pokrovnu ploču treba
zaštititi hidroizolacijom od 2 sloja bitumenske ljepenke uz prethodno premazivanje
površina resitolom. Na svakom šahtu izvode se dva reviziona okna s tipskim ljevano-
željeznim poklopcima Φ 63 mm nosivosti 250 kN i tipskim penjalicama. Reviziona okna
treba izvoditi iznad razine pokrovne ploče u visini od 30 cm do razine okolnog postojećeg ili
planiranog površinskog uređenja. Ova visinska razlika od 30 cm služi za prekrivanje
pokrovne ploče okna humusom ili drugim zahtijevanim materijalom. Takođe se na svakoj
pokrovnoj ploči postavlja jedan montažerski otvor dimenzija 73 x 138 mm u funkciji
unošenja ili iznošenja zapornih ventila. Ovaj otvor se pokriva standardizovanim DTK
željeznim poklopcima nosivosti 150 kN te hidroizolacionom ljepenkom.
Na oknima Š6 i Š7 ne izvodi se nadgradnja ulaznih otvora.
U svakom zidu treba ostaviti otvor dimenzija 200 x 100 cm za prolaz vrelovodnih cijevi, te
će se nakon uklanjanja oplate privremeno nekorišteni otvori zazidavati siporeks opekama i
obostrano žbukati vodonepropusnim cementnim mortom.
Za razupore dvostrane oplate zidova treba koristiti materijale koji zbog korozije ili na drugi
način ne mogu dovesti do prodiranja podzemne vode. Temeljenje ploče dna okna treba
izvesti na sloju podložnog betona MB-10 minimalne debljine 5 cm.
Toplotnu izolaciju pokrovne ploče treba izvoditi s unutrašnje strane vodootpornim
materijalima. Dispozicije svih otvora po svakom oknu daju se u grafičkom dijelu elaborata.

2.6. Čvrste tačke

U svrhu preuzimanja osnih sila u vrelovodu koje nastaju iz temperaturnih razloga i koje
malim dijelom preuzima okolno tlo putem trenja, projektuju se i izvode tzv. čvrste tačke,
tj. pomoćne građevine iz armiranog betona MB-30 s funkcijom preuzimanja glavnine
temperaturnih sila.Proračunske dimenzije čvrstih tačaka na maksimalnu silu su 5,30 x 1,30
x 3,50 m.
2.7. Cjevovod

Za izvođenje predmetnog vrelovoda predviđen je sistem predizolovanih cijevi. Odabrana

oprema u potpunosti zadovoljava za radni pritisak od maksimalno 16 bara i radnu
temperaturu do 130 °C. Medijumske cijevi su od čeličnih spiralno zavarivanih cijevi u
kvalitetu St.37.0, prema DIN 1626, a dimenzije odgovaraju propisima ISO 4200 / DIN 2458.
Materijal i dimenzije čeličnih cijevnih lukova odgovaraju materijalu cijevi i dimenzijama
montažnih fazonskih komada. Čelični lukovi su predviđeni kao R = 1,5 d.

2.8. Mašinski elementi trase

Prema projektnom zadatku građevina se sastoji od dva paralelno položena predizolovana

cjevovoda DN 450 mm, vanjskih dimenzija φ 630 mm, te 8 komada pratećih okana u kojima
se smještavaju zaporni ili drugi elementi koji služe za održavanje i tehnologiju distribucije
toplog medijuma. Cjevovodi su predizolovani poliuretanskom izolacijom u plastičnom
vanjskom cjevovodu i kao takvi se direktno polažu u građevinski rov. Ukupna širina trase
koju zauzimaju cjevovodi (polaz + povrat) iznose minimalno 1560 mm (1,56 m) , a
maksimalno 2230 mm (2,23 m). Prilikom montaže potrebno je trasu kopati prošireno prema
tehničkim uvjetima za montažu i prema pravilima zaštite na radu.
Priložena tehnička dokumentacija izrađena je na temelju:
- Projektnog zadatka izrađenog u HEP-u Sektor za toplotnu djelatnost,
- Lokacijska dozvola,
- Zapisnika o iskolčenju trase,
- Ličnih uvida na terenu,
- Tehničkih mogućnosti.
Unutar šahtova postavlja se armatura za zatvaranje, odzraku ili ispust već prema
potrebama. Pražnjenje je predvi đeno preko armatura 2 × DN 40 u oknima, a odzračivanje
preko odzračnih slavina 2 × DN 40 u oknima. Vrelovod u najnižim tačkama (ispod prepreka)
neće se moći isprazniti bez ispumpavanja. Na vrelovodu 2 × DN 450 u šahtovima su
predviđene pregradne slavine 2 × DN 400 radi etapne izgradnje i mogućnosti sekcijskog
iskopčenja cjevovoda iz pogona. Dio zapora ne treba se izvoditi u ovoj fazi. O tome će
odlučiti investitor i nadzor tokom izgradnje.
Na izlasku i ulasku cjevovoda u šaht postavljaju se brtveni prstenovi koji sprečavaju
prodor vode u šaht. Vrelovod se izvodi od predizolovanih čeličnih cijevi u zaštitnom
omotaču od polietilena visoke gustoće (PEHD), a polaže se u podzemni rov u posteljicu
od pijeska. Dubina polaganja je minimalno 700 mm od vrha cijevi do cestovne površine.

2.9. Opasnost od požara

Za projektovani predizolovani cjevovod, koji je u potpunosti ukopan u zemlju, nema u

toku eksploatacije opasnosti od požara, pa se i ne predviđaju posebne mjere zaštite.
U oknima se koristi klasična negoriva izolacija od mineralne vune u zaštitnom plaštu
od aluminijumskog lima. U oknima je cjevovod uzemljen.

2.10. Minitoplana

Cjevovod se uvodi u prostor Minitoplane koja nije bila predmet projekta. U prostoru
Minitoplane, te u toplinskoj stanici najbližeg objekta šahtu Š0 predviđa se ugradnja
sistema kontrole propuštanja.
2.11. Ukrštanja sa postojećom infrastrukturom

Ukrštanja sa postojećom izvedenom infrastrukturom izvode se prema posebnim

pravilima određenim u posebnim uslovima koji su sastavni dio lokacijske dozvole.
Određen dio instalacija koje se nisu mogle izvesti prema posebnim uslovima
komunalne organizacije će se rekonstruisati na mjestima mimoilaženja.

2.12. Uticaj na okolinu

Toplotni gubici cjevovoda iznose u maksimalnom pogonu za polaznu cijev 56,3 W/m’, a za
povratnu 31,8 W/m’ odnosno ukupno 88,1 W/m’ pa obzirom na dubinu ukapanja koja nije
manja od 1 m smatramo da nema većeg utjecaja na okolinu. Ukupni gubici cjevovoda
iznosiće 1,51 % ukupnog predviđenog transportnog kapaciteta što je manje za dosad
izvođene sisteme toplotnih mreža.

3. CIJEVI, FAZONSKI ELEMENTI, ARMATURA

Cijevi, fazonski elementi i armatura treba biti isporučena prema zahtjevima iz Priručnika
osiguranja kvaliteta za proizvodnju predizolovanog cjevovoda za HEP DP Sektor za
toplinarstvo, Zagreb. Za izvođenje predmetnog vrelovoda predviđen je sistem
predizolovanih cijevi. Odabrana oprema u potpunosti zadovoljava za radni pritisak od
maksimalno 16 bar i radnu temperaturu do 130 ° C. Medijumske cijevi su od čelika u
kvaliteti St.37.0, prema DIN 1626, a dimenzije odgovaraju propisima ISO 4200/DIN 2458.
Standardna debljina izolacije je cca 86 mm što za radne uslove daje gubitak 0,54 W/mK.
Težina cijevi je cca 98,6 kg/m. Spajanje cijevi predviđa se poprečnim zavarom.
Termoizolacioni sloj predizolovanih cijevi spaja se cijevnim spojnicama. Za nadzor
vrelovoda, cijevi imaju ugrađene dojavne signalne vodice . Toplotna izolacija cijevi je od
dvokomponentne poliuretanske pjene, gustoće cca. 90 kg/m3, specifične provodljivosti λ
≤0.027 W/mK pri srednjoj temperaturi od 50 ° C. Sistem je predviđen za radnu temperaturu
do 130 ° C. Krajevi cijevi do 3,5 mm debljine stjenke cijevi, su glatki, preko 3,6 mm debljine
stjenke cijevi su konusni, prema DIN 2559. Kvalitet predizolovanih cijevi je certifikovana
prema normi ISO 9001/EN 29001.Preporučuje se, da nakon završenog polaganja i
međusobnog zavarivanja predizovanih liranih cijevi i fazonskih elemenata tipa, prije
početka izolacije cijevnih spojnica sa PUR- pjenom izvrši kontrola kvalitete zavarenih
spojeva (rendgenska kontrola zavarenih spojeva). Za dimenzije čeličnih cijevi DN 100 i veće
ispitati kvalitet zavarenih spojeva radiografskom kontrolom, a za dimenzije DN 80 i manje
prema zahtjevu Investitora. Svi zavareni spojevi moraju imati kvalitetu zavara V=1.0.
Kontrolu kvaliteta zavarenih spojeva povjeriti specijalizovanoj firmi za ispitivanje kvaliteta
zavarenih spojeva, a ispitivanje provesti prema DIN 5411 i 54109. Sve nesipravno izvedene
zavarene spojeve Izvođač je dužan o svom trošku popraviti. Gledano u pravcu snabdjevanja
ogrjevnim medijumom potrebno je kod polaganja cijevi držati se pravila:
- Polazni vod = desno
- Povratni vod = lijevo.
Za vrijeme pritisne probe treba ispitati sve zavarene spojeve na nepropusnost. Cijevi se
postavljaju u zaštitne cijevi ako prolaze ispod saobraćajnica sa velikim opterećenjem
asfalta. U tom slučaju se uvlače u zaštitne cijevi pomoću specijalnih valjkastih ležaja (kliznih
prstenova). Pri tome se moraju svi zavareni spojevi i spojnice ispitati prije uvlačenja.
Međuprostor između čelične zaštitne i predizolovane cijevi ispunjava se pijeskom pod
pritiskom. Nakon polaganja predizolovanih cijevi Izvođač je dužan Investitoru predati crtež
sa tačnim mjerama na kojima se nalaze zavareni spojevi.

3.1. Kratko predizolovano koljeno

Na mjestima promjene smjera vrelovoda primjenjuju se cijevna predizolovana koljena

koja mogu biti kratka koljena od 90°, kao i koljena sa uglovima manjih i većih od 90°, te
koljena sa dugim krakom dimenzija 1.0×2.0 m s uglom od 90° .

Sl 1. kratko predizolovano koljeno

3.2. Čvrsta tačka, termički i elektrostatički izolovana

Čvrsta tačka ima zadatak fiksiranja cjevovoda i kontrolu njegovog istezanja.

Dozvoljeno aksijalno pritisno naprezanje iznosi Fr = 2920 kN, a dozvoljeno naprezanje
na savijanje u ploči čvrste tačke iznosi 165 N/mm2.
Prema crtežu Fr je sila u čvrstoj tačci u KN, a veličina ploče je 800x 800mm. Čvrste tačke su
izrađene od bešavnih čeličnih cijevi kvalitete St 35, prema ISO normi i DIN 1629.
Čvrste tačke takođe imaju ugrađene signalne dojavne vodiče po sistemu proizvođača.
Čvrsta tačka može biti izvedena tako da ujedno ima funkciju loma.

Sl 2. čvrsta tačka
3.3. Zaporne armature

Na trasi se ne predviđa ugradnja predizolovane vrelovode zaporna armatura budući će se

ista izvesti u šahtovima u klasičnoj izvedbi. Predviđa se ugradnja standardne armature NP
25. U šahtovima se treba izvesti premoštenje signalnih dojavnih vodiča. Spajanje
armature sa cjevovodom vrši se prirubnički na prirubnice koje se zavaruju na krajeve
čeličnih predizolovanih cijevi. Armatura se u šahtovima boji antikorozivno.
Kućište armatura je od kovanog čelika, sa krajevima za zavarivanje od čelika kvalitete St
35.8 prema DIN 17175. Kuglični zaporni organ unutar armature kao i dio za zatvaranje su od
nehrđajućeg čelika. Brtve su od pojačanog teflona. Montaža armatura kod zavarivanja se
vrši u njenom otvorenom položaju, i u smjeru, na armaturi označenog protoka, medijuma.
Gornji dio armature ne smije ležati u vodi. Prvo zatvaranje armature smije da uslijedi tek
nakon ispiranja cjevovoda (zaporni organ montiraju se u otvorenom položaju). Armatura se
izvodi sa prijenosnim mehanizmom za zatvaranje. Kod zatvaranja armature kretanje ručice
je u smjeru kazaljke na satu). Otvaranje odnosno zatvaranje armature mora se izvršiti do
kraja, ne smije se ostaviti u međupoložaju da ne dođe do oštećenja površina za brtvljenje.
Armature je potrebno vremenski čistiti i dobro podmazivati. Preporučuje se svaka 3
mjeseca nekoliko puta armaturu otvoriti i zatvoriti.

3.4. Polaganje vrelovoda

Za cijev DN 450/630, širina dna rova B = 1860 mm. Navedenih širina treba se bezuslovno
održati, kako bi se osigurao pravilan razmak, kako cijevi međusobno, tako i između cijevi
i stijena kanala koji je predviđen 200 mm.
Cijevi se u rov polažu na polistirol-podmetače, dimenzije 10 x 10 x 60 cm, na koje se polažu
predizolovane cijevi, a koji ostaju zatrpani u kanalu. Mjere i profil kanala prikazani su na
crtežu vrelovoda.
Završen i ispitan cjevovod zatrpava se pijeskom (granulacija 0-3/4 mm) 10 cm iznad
tjemena cijevi. Nakon sabijanja pijeska, kanal se zatrpava daljnjih 30 cm slojem iskopane
zemlje, na koje se polaže PVC traka za upozorenje ("Pazi vrelovod") , a preostali prostor
kanala popunjava se ostatkom zemlje. Kod prilagođavanja vrelovoda i zatrpavanja kanala,
obavezno obratiti pažnju da se ne ošteti vanjski polietilenski omotač, da ne bi kasnije došlo
do prodora vlage u izolaciju. Prije zavarivanja komada cijevi i fazonskih elemenata,
potrebno je za svaki spoj navući na jedan od krajeva po jednu polietilensku spojnicu. Kod
polaganja predizolovanih cijevi obratiti pažnju da signalni dojavni vodiči leže uvijek okrenuti
na gore.
Takođe se mora obratiti pažnja, da na mjestima gdje se nalaze spojevi cijevi, fazonskih
elemenata i aramatura, ostavi dovoljno prostora za nesmetenu montažu spojnica u
kanalu (minimalno 15-20 cm ispod i sa strane spojnica).
 Sl 3. prikaz proširenja kanala u području dilatacionih jastuka

Kod dionica sa kliznim terenom i terenom sa podzemnim vodama, preporučuje se

ugradnja specijalnih spojnica koje garantuju apsolutnu nepropusnost spojnih mjesta. Za
vrijeme montaže cijevi, kanal mora biti suv. Polistorolni podmetači se postavljaju ispod
predizolovanih cijevi na svaka cca 3 m, a od mjesta zavarivanja moraju biti udaljeni 1 m.
Ako se predizolovane cijevi, te fazonski elementi prije spajanja moraju rezati, te prilagoditi
potrebnoj dužini, sa krajeva cijevi se odstranjuju PE-omotač i PU-pjena u dužini od 200
mm. Naročito treba obratiti pažnju da se PU-izolacija u području zavarivanja potpuno
odstrani, jer se kod temperatura iznad 170°C oslobađaju iz PU-pjene pare izocijanida. U
slučaju kišovitog vremena ili snijega, izolaciju spojnih mjesta izvoditi pod šatorom uz
poduzimanje odgovarajućih dodatnih mjera (sušenje blagim plamenom).

Sl 4. prikaz proširenja kanala za veće dimenzije cijevi u području zavarivanja

3.5. Toplotna izolacija

Kao izolacini materijal (dvokomponentna smjesa) koristi se poliuretanska tvrda pjena, koja
se miješa u fabrici prema posebnim omjerima. Koeficijent topliotne vodljivosti je 0,027
W/mK kod 50 °C. Za izolaciju PE - spojnica na gradilištu, koriste se specijalna pakovanja
razdvojenih, u pravilnim odnosima pripremljenih, komponenta pjene. Na taj se način
ostvaruju kod montaže ista kvaliteta toplotne izolacije, kao i kod fabrički proizvedenih
cijevi i fazonskih elemenata. U tabelama za izolaciju cijevi očitava se veličina pakovanja
pjene u zavisnosti od veličine PE - spojnica i stvarne potrebne dužine spojnog mjesta.
Komponentne pjene su pakovane u plastičnoj vrećici, koja je od difuzije vazduha zaštićena
nepropusnom aluminijumskom folijom. Takvo se pakovanje isporučuje u kartonskoj kutiji
na kojoj su upute za montažu i podaci o sadržaju, načinu pripremanja i dopuštenom
trajanju uskladištenja. U svakoj kutiji je par zaštitnih rukavica. Tehnološki proces prikazan
je sličicama. Pojedinačna kartonska pakovanja komponenata termoizolacione pjene
isporučuju se u toplotno izoliranim kutijama na kojima su na istaknutom mjestu podaci o
sadržaju i dopuštenom trajanju uskladištenja. Komponente su međusobno odijeljene
diobenom letvicom koja je od nekontrolisanog pomicanja osigurana sa dva plastična ključa.
Nakon uklanjanja diobene letvice, izvlačenjem plastičnih vezica, obje se komponente
izmiješaju pritiskom šake ruke i pomoću uloženih štapića za miješanje. U slučaju da nije na
raspolaganju pakovanje pjene, mogu se koristiti i druge kombinacije miješanja iste, prema
uputstvima proizvođača. Kod pripremanja pjene za izolaciju važni su slijedeći činioci:
- Temperatura komponenata pjene (izolacione mase),
- Vanjska (okolna) temperatura,
- Suva montaža, te
- Intenzitet i trajanje mješanja.
Brzina reakcije između komponenata pjene zavisi od temperature, pa u cilju
postizanja homogenog kvaliteta, treba obratiti pažnju na temperaturne uslove.
Pravilna temperatura
uskladištenja i ljeti i zimi treba biti 20 °C.

3.6. Postupak kod spajanja polietilenskih cijevnih spojnica

Nakon polaganja, zavarivanja i završene pritisne probe, spajanja i brtvljenje (završna

izolacija) između predizolovanih cijevi, fazonskih elemenata i armatura, izvodi se na
gradilištu. Završna izolacija trebaju izvoditi obučeni i osposobljeni radnici proizvođača.

3.6.1. PHDE spojnica

Koristi se za povezivanje cijevi istog promjera PE omotača, tako da se prije metalnih cijevi
spojnica navlači na jednu od njenih strana. Brtvljenje se vrši specijalnom elestičnom
trakom. Kod zagrijavanja otvorenim plamenom spojnica se stegne oko PE zaštitnog
omotača cijevi. Nečistoće sa cijevne spojnice,cijevi i krajeva potrebno je temeljito očistiti
sa sredstvima za čišćenje . Posebno treba obratiti pažnju da se odstrane masnoće i ulje.
Temeljito se mora sa plamenikom potpuno odstraniti vlaga sa gore navedenih dijelova.
Na oba kraja predizolovanih cijevi (elemenata) koji se spajaju, potrebno je odstraniti 1-2
cm polietilenske izolacije, da bi se uklonila vlaga koja se kod skladištenja, transporta i
montaže eventualno upila u izolaciju.
 Sl 5. PHDE spojnica

3.6.2. Završne PE spojnice (završna PE-kapa)

Završne spojnice upotrebljavaju se na mjestima gdje se privremeno završava vrelovod koji

će se u daljnoj fazi izgraditi. Postupak spajanja je identičan kao za ravne spojnice.

Sl 6. završna PE spojnica

3.6.3. Specijalni brtveni prsten na prodoru kroz šatove ili zidove

Na prodoru cijevi kroz stijenke šahtova oko cijevi se postavlja specijalni brtveni prsten koji
se sastoji od sklopa brtvi i ugradbene cijevi u beton. Na šahtovima su ostavljeni već i otvore
te će se nakon postave cijevi ubetonirati u stijenu ugradbena cijev, a nakon toga sklop brtvi.

3.6.4. Kompenzacioni jastuci

Na mjestima lira, L ili Z kompenzatora oko cijevi postavljaju se kompenzacijski jastuci ili
polietilenske pjene. Za predviđena pomicanja do 25 mm postavlja se jedan sloj , a za veća 2
sloja . Za dimenziju predviđenih cijevi NO 450 treba predvidjeti ugradnju kompenzacionih
jastuka 2 x vel. III ( vel. III = 360 x 40/60 x 100).
 Sl 7. kompenzacioni jastuci

3.6.5. Podloške

Ispod svake cijevi na određenoj udaljenosti a min 1,0 m od spojnog zavara postavljaju se
podloške od tvrde pjene dimenzija 100 x 100 x 600mm. Za cijev od 6 metara predviđaju
se 3 podloške, a za cijev 12 m , 5 komada.

3.7. Statika – kompenzacija toplotnih dilatacija

Predziolovane cijevi mogu se polagati:

- U hladnom stanju,
- Sa toplim prednaprezanjem.

3.7.1. Način vođenja vrelovoda

Trasa vrelovoda može se voditi na više načina, u zavisnosti od strukture vrelovodne mreže.
Trasa vrelovoda može biti ravna, može biti sa L-, Z- ili U - kompenzatorima, koji
preuzimaju istezanje krajeva vrelovoda. Kod projektovanja trase cjevovoda nastoji da
kompenzacioni elementi imaju ugao od 90° .
Predizolovane čelične cijevi sistema čine sistem kod kojeg unutrašnja čelična cijev, toplotna
izolacija i zaštitni PE omotač imaju jedinstvenu cjelinu. Iz toga slijedi da se nastala istezanja
unutrašnje cijevi prenose na toplotnu poliuretansku izolaciju i zaštitni HDPE omotač.
Toplotna izolacija i PE omotač istežu se približno jednako kao i čelična cijev. Kod polaznih
cijevi u zemlju (sloj pijeska) i zatvorenog kanala, pri zagrijavanju medija, dolazi do istezanja
(dilatacije) čelične cijevi. S druge strane sile trenja na površini PE omotač predizolovanih
cijevi i sloja pijeska sprečavaju istezanje čelične cijevi (spriječeno istezanje).
Međusobni uticaj ovih sila stvaraju naprezanje u sistemu koja se u određenoj mjeri moraju
neutralizovati pomoću kompenzacionih elemenata na određenim djelovima trase. Ova
naprezanja ne smiju prekoračiti dozvoljnu vrijednost od 185 N/mm2. Takođe je potrebno
obratiti pažnju na dozvoljena smična naprezanja između poliuretanske toplotne izolacije i
čelične cijevi. Ona ne smiju prekoračiti dozvoljenu vrijednost od 0.4 N/mm2. Faktori koji
utiču na tangencijalno naprezanje su dubina polaganja cijevi (sila trenja) i veličina čelične
cijevi d.
Tangencijalno naprezanje: τ = Fr' x d / Π (N/mm2)
Zbog toga se predizolovane cijevi polažu na dubini od 0.6 do 2,6 m. Da ne dođe do
prekoračenja dozvoljenih naprezanja u predizolovanim cijevima, uvodi se pojam
"maksimalno dozvoljene dužine polaganja cijevi" - Lmax, koja određuje dužinu cjevovoda
između dvije tačke koje imaju mogućnost istezanja. Maksimalna dužina polaganja cijevi
zavisi od veličine čelične cijevi, dozvoljenog normalnog naprezanja, te sile trenja na površini
PE-omotača. Ako nije moguće zadovoljiti kriterijum maksimalne dozvoljene dužine
polaganja cijevi, Lmax, iz tehničkih razloga (statike) primjenjuje se metoda polaganja
predizolovanih cijevi sa prednaprezanjem (rješenje koje je usvojeno u ovom projektu).

Napomena: Projektovani cjevovod se treba prije zatrpavanja prednapregnuti.

Postupak prednaprezanja dijela vrelovoda izvodi se na slijedeći način:

Odabere se dio trase vrelovoda koji će se toplotno prednapregnuti. U otvoreni kanal polože
se predizolovane cijevi čiji su krajevi kratko spojeni i povezani na mobilni toplotni izvor
energije. Prije nego se kanal zatvori s pjeskom i zemljom, vrši se zagrijavanje vrelovoda na
predviđenu temperaturu prednaprezanja, koja u našem slučaju iznosi 70 °C. Tada dolazi do
istezanja vrelovoda do određene veličine, koja nikad neće dostići kritičnu veličinu
naprezanja u cijevima. Kada se postigne konstantna temperatura prednaprezanja, pristupa
se zatrpavanju tog dijela trase s pijeskom i zemljom, pri čemu se mora održavati
konstantna temperature prednaprezanja od 70 °C.Kada se trasa potpuno zatvori i nabije
zemljom, isključuje se mobilni izvor toplote i ostavi da se vrelovod ohladi. Prilikom hlađenja
tretirani se vrelovod skuplja, pri čemu nastaju naprezanja na pritisak (negativno
naprezanje). Prednaprezanjem istegnuti dio vrelovoda se nikada ne vraća u svoj prvobitni
položaj, zbog djelovanja sila trenja na vanjskom PE omotaču. Kada se vrelovod pusti u
pogon, na radnu temperaturu od cca 130 °C, toplotna naprezanja koja nastaju u njemu su
uzrokovana zbog podizanja temperature medijuma od 70 do 130 °C. Tada dolazi do
istezanja vrelovoda do određene veličine, a naprezanja koja nastaju u cijevima, nikad neće
dostići kritičnu veličinu naprezanja u cijevima.

3.7.2. Transport i uskladištenje

Isporuka predizolovanih cijevi, fazonskih elemenata i opreme vrši se po pravilu sa

kamionima do gradilišta. Da bi se izbjegla oštećenja pri isporuci preporučuje se da
investitor odredi odgovornu osobu za preuzimanje. Istovar i skladištenje preuzima
investitor. Ručno se istovaruju predizolovane cijevi do DN 80, a za veće dimenzije koriste
se dizalice. Cijevi i fazonski elementi ne smiju se pri istovaru bacati da ne bi došlo do
oštećenja izolacije. Po mogućnosti, cijevi skladištiti na suvo mjesto i ne smije ležati u vodi.
Na krajevima cijevi i fazonskih elemenata i armatura fabrički su ugrađene zaštitne kape,
koje štite elemente od prodora vlage i nečistoće. Fazonske elemente, armature i pribor
skladištiti na drvene palate na suvom mjestu.
3.8. Ispitivanje i puštanje u pogon

3.8.1. Hladna proba

Nakon završene montaže vrelovod se ispituje na hidraulički pritisak od 2,5 MPa u

određenom vremenskom razdoblju, prema odredbi nadzornog inženjera. Tokom
hidraulične pritisne probe potrebno je, na odzračnim mjestima u priključnom oknu i
toplotnoj stanici, odzračiti ispitivani cjevovod.

3.8.2. Topla proba (probni pogon)

Nakon uspješne hladne pritisne probe pristupa se PROBNOM POGONU. U toku

trajanja probnog pogona potrebno je uspostaviti zadovoljavajuću cirkulaciju kroz sve
dijelove ugrađene opreme.

3.9. Odstupanja

Za sva odstupanja od projekta bez pismene saglasnosti projektanta, projektant ne

snosi ni moralnu ni materijalnu odgovornost za eventualne posljedice i neispravno
funkcionisanje građevine.
 4. PRORAČUNI

Proračun je izveden prema kompjuterskom programu za statiku predizolovanih čeličnih

cijevi. Proračun naprezanja i elastičnosti vrelovoda rađen je u skladu sa ANSI B31.1
standardom, primjenom metode konačnih elemenata. Na cijeloj trasi korišteni su
jednodimenzijski konačni elementi, izuzev cijevnih lukova koji su izloženi većim
momentima savijanja, gdje su za kontrolu naprezanja i pojavu ovalnosti koristili
trodimenzionalni elementi.

Sl 8. Ispis proračuna iz programa za proračun statike predizoliranih čeličnih cijevi

 5. DETALJI NACRTA VRELOVODA

U detaljima nacrta vrelovoda priloženi su na slikama 9, 10 i 11 tlocrt trase vrelovoda – dio,

uzdužni profil vrelovoda – dio i detalj šahta.

Sl 9. Tlocrt trase vrelovoda - dio

Sl 10. Uzdužni profil vrelovoda - dio
Sl 11. Detalj šahta
 6. LITERATURA

Prilikom izrade ovog rada služili smo se slijedećom literaturom:

1. Koharić V. :“Uvod u projektiranje cjevovoda“, FSB, Zagreb, 1991.
2. Donjerković P. :"Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije, I i II dio",
Alfa, Zagreb, 1996.
3. Kraut B. :“Strojarski priručnik“, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.
4. …Toplinske tablice, FSB, Zagreb, 1993.