Studij Diplomski studij etnologije i kulturne antropologije

Naziv kolegija INTERKULTURALNOST U SUVREMENOJ TEORIJI

Status kolegija obavezni
Godina II Semestar 3
ECTS 4
Nastavnici i/ili Doc.dr. Snježana Zorić
suradnici
Ishodi učenja
Cilj je ovog kolegija upoznati studente s aktualnim fenomenom susreta različitih
kultura i njihove tematizacije unutar znanstvenog diskursa iz perspektive pojma
interkulturalnosti. U procesu uspoređivanja kultura taj pojam kao znanstvenoteorijski i
metajezični konstrukt ne cilja niti na objašnjavanje jedne određene kulture naspram druge,
niti pak znači neki puki eklekticizam kultura. Štoviše, tim se pojmom dekonstruira svaki
centrizam, bio on europski, azijski, afrički ili latinskoamerički, a ozbiljenje ovoga
“između” moguće je temeljiti kako na sličnostima tako i na razlikama među kulturama koje
se otimaju svakoj restriktivnoj spekulaciji i lociraju se u jedno “mjesto bez mjesta”
(“orthafte Ortlosigkeit”).
Utoliko se u ishodima učenja od studenata očekuje razvijanje različitih vrsta
kompetencija: ponajprije
senzibiliziranost za drugoga u smislu nastojanja da se “bude razumljen” i da se
“drugoga želi razumjeti” bez prethodnog vrednovanja koje se u svakodnevnoj komunikaciji
temelji na mnijenjima, a tek potom zauzimanje
kritičkog stajališta i razvijanja
analitičkog mišljenja koje će poslužiti kao temelj različitim diskurzivnim
teorijama o susretanju s Drugim i njegovim mogućim interpretacijama.

Preduvjeti za nema
upis
Sadržaj Hermeneutika kao teorija interpretacije predmet je rasprava ne samo u filozofiji
nego i u drugim znanostima. Posebno će nas zanimati one koje se svojim metodama i
teorijskim postavkama susreću i prepleću s antropologijom, kao što su fenomenologija i
lingvistička analiza, semantika, literarni kriticizam i teologija, znanost o religiji i povijesne
znanosti. Ne čudi stoga što se Geertz u svojim nedavnim radovima okrenuo refleksijama o
antropologiji kroz ovako ustrojen “frame of mind“.
Antropologija kao teorijska i empirijska znanost traži organon ili skup kriterija
koji bi bio primjenjiv na aktualni posao interpretacije kultura (poznate su primjedbe
logičkog pozitivizma o proizvoljnosti hermeneutike /Hirschova kritika Gadamera/, a i
neuspio dijalog između hermeneutike i dekonstrukcije /Gadamer-Derrida/). Potreba o
reflektiranju pojma interkulturalnosti proizašla je iz posebne situacije koja obilježava
današnji svijet. U njemu s jedne strane nailazimo na činjenicu sve većeg združivanja
čovječanstva, globalizaciju kako privrednih tako i komunikacijskih mogućnosti, a s druge
strane i sve veću potrebu svake pojedine kulture za samoosvještavanjem i zahtjevom za
respektiranjem njezine autonomije i samoodređenja. K tomu još u nastojanju oko razvijanja
jednog “globalnog mišljenja” traže se načini za susretanje ovih dvaju razdvajajućih puteva.
Teorija interkulturalnosti želi tematizirati mnogostrukost kultura očitovanu u
njihovu samorazumijevanju i pokazati kako je razumijevanje moguće u MEĐUprostoru
paradoksa koji se sastoji upravo u toj univerzalizaciji pluralnoga karaktera kultura. Pojam
IZMEĐU postat će temeljnim u oblicima interkulturne komunikacije koja razlikuje tri
razine – diskusiju, dijalog i razgovor. Ova će tri pojma (diskusija, dijalog, razgovor) biti
pojedinačno razrađena i na primjerima interkulturnih case studies upoznat će se studenti s
različitim mogućnostima interpretacije i dekonstrukcije susreta među kulturama na
povijesnoj, jezičnoj, kognitivnoj, tjelesnoj i umjetničkoj razini.
Ispitna Geertz Clifford, Available Light, Anthropological Reflections on
Philosophical Topics, Princeton: Oxford 2000.
literatura Mall R.A., Lohmar D., Philosophische Grundlagen der Interkulturalität,
Amsterdam: Rodopi, 1993.
Tedlock Dennis i Mannheim Bruce, The Dialogic Emergence of Culture,
Urbana i Chicago: University of Illinois Press, 1995.

Odabrana poglavlja knjiga pobrojenih po nastavnim jedinicima.

Dopunska Preporučuje se kompletno čitanje knjiga po vlastitom izboru čija će poglavlja

biti obrađivana u pojedinim nastavnim jedinicama.
literatura

Oblici Nastava će se u uvodnom dijelu provoditi u obliku klasičnih predavanja, a nakon

uvođenja osnovnih kategorija ona pretpostavlja samostalan rad studenata koji će se sastojati
provođenja
od interpretacije zadanih tekstova kroz perspektivu diskursa i dijaloga.
nastave

Način provjere Pismeni ili usmeni ispit obuhvaća cijelo gradivo. Ekvivalent ispitu su tri položena
kolokvija tijekom semestra. Ponavljanja kolokvija nema.
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke Hrvatski/engleski/njemački

Način praćenja Kolegij će se ocjenjivati s pomoću anketa koje će studenti ispunjavati na kraju
semestra. Na taj će se način procijeniti sadržaj kolegija, relevantnost ponuđene literature,
kvalitete
metodologija nastave i održivost predloženih nastavnih ciljeva.

IZVEDBENI PROGRAM
(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)
PREDAVANJA TERMIN Četvrtak 10-11,30
Prostorija Učionica 125
Konzultacije Ponedjeljak 12-13
SEMINAR TERMIN
Prostorija
Konzultacije
VJEŽBE TERMIN
Prostorija
Konzultacije

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

11.10. 1. Uvod u sadržaj kolegija
2. Uvod u pojam interkulturalnosti koji je temeljan za razumijevanje situacije
globalizirajućeg svijeta. U susretu s Drugim i Drugačijim kojega karakterizira razlika,
nalazi se čovjek, a onda i znanost o njemu (antropologija), danas u određenom
18.10.
kognitivnom procesu koji zahtijeva prekoračenje vlastitih horizonata i ne samo
priznavanje kulturnih diferencija nego i plodonosne susrete s njima.
Rüsen Jörn, Gottlob Michael, Mittag Achim, Die Vielfalt der Kulturen, Frankfurt
 1998, 12–36.
Rabinow P., Sullivan W. M., The Interpretive Turn: The Emergence of an
Approach (1-21), U: Rabinow P., Sullivan W. M., Interpretive Social Science, Berkeley, Los
Angeles, London 1979.
Garz Detlef, Klaus Kraimer, Die Welt als Text. Zum Projekt einer
hermeneutisch-rekonstruktiven Sozialwissenschaft (7-22), U: Garz Detlef, izd., Die Welt als
Text, Frankfurt am Main 1994.

3. Pitanje metode i problem pojma “između“

Matthes Joachim, izd., Zwischen den Kulturen?, Die Sozialwissenschaften vor

25.10. dem Problem des Kulturvergleichs, Göttingen 1992, 75–99.
Schweizer Thomas, Interkulturelle Vergleichsverfahren, U: Fischer Hans, izd.,
Ethnologie, Hamburg 1992, 421–439.

4. Hermeneutički postupci i značenje metode u interpretativnoj teoriji

01.11. Madison Gary Brent, The Hermeneutics of Postmodernity, Bloomington and

Indianapolis 1988, 25–39.

08.11. 5. Kolokvij
6. Hermeneutika intersubjektivnosti

Bin Kimura, Zwischen Mensch und Mensch, Strukturen japanischer

15.11. Subjektivität, Darmstadt 1995.
Madison Gary Brent, The Hermeneutics of Postmodernity, Bloomington and
Indianapolis 1988, 155–177.

7. Performance kao interpretativna kategorija u interkulturnom diskursu

i egzistencijalni pristup Drugom

Palmer Richard, Toward a Postmodern Hermeneutics of Performance, u

Benamou Michel and Caramello Charles, (izd.) Performance in Postmodern Culture,
22.11.
Madison, Wisconsin 1977, 19–32.
Zorić Snježana, Die performative Wende der Ritualtheorie am Beispiel
interkultureller und spiritueller Begegnungen in Korea, u Hentschel Ingrid, Hoffmann Klaus,
Theater-Ritual-Religion, Münster 2004, 113–135.

8. Peter Brooke i Mahabharata, film kao mjesto interkulturnog susreta

(Alternativno Posljednji samuraj i etnografija Japana)
Lie John, Introduction (1-6). U: Multiethnic Japan. Cambridge, London: Harvard
Univ. Press, 2001.
29.11.
Hendry Joy, Japanese Language as Wrapping (52-70), U: Wraping Culture.
Politeness, Presentation, and Power in Japan and other Societies, Oxford:Clarendon
Press, 1993.

06.12 9. Kolokvij
10. Fenomen interkulturalnosti u ašramu Sai Babe u Puttaparthiju

Zorić Snježana, Lila und Darsan - das Spiel Gottes und das Theater des
13.12.
Schweigens, u Hentschel Ingrid, Hoffmann Klaus, Spiel - Ritual - Darstellung, Münster
2005, 95–107.

11. Kulturno pamćenje

20.12.
Assmann Jan, Kulturno pamćenje, Zenica 2005.

12. Globalni jezici, lokalne kulture.

10.01.
Kako jezik oblikuje svjetonazor u interkulturnom susretu
 Zorić Snježana, Sanskrit Buddhist Texts and Their Reception in China and
Japan, (neobjavljen rukopis, Harvard University, Cambridge, Boston 2009.)

13. Etnografski partikularizam. Hermeneutičke antropologije

17.01. Spiro Melford, Cultural Relativism and the Future of Anthropology, u Marcus
George E., Rereading Cultural Anthropology, Durham i London 1992, 124–151.

24.01. 14. Završna rasprava

31.01. 15. Kolokvij

Seminar

TERMIN SATI SADRŽAJ

Vježbe

TERMIN SATI SADRŽAJ

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA
- obvezatno pohađanje nastave (opravdan izostanak - 3 puta)
- uvjet za polaganje ispita je propisano pohađanje nastave (što je uvjet i za potpis)
- termini: 04.02. i 01.03.2013.; 02.09. i 30.09.2013.