Zadovolstvo mi Je razgovaratl ¢ veteranam nase pro fesije i djelatnosti. Sagovornik u ribnjatarstu neprekidno Fadi 40 godina, Nakon odlaska w penzil ukszala se pri like da. gs spresiuéame, Bex ustezenja 1 uobiGajenog Is. Priavanja priwatia je rezgovor, Pitanle: Osjeéa| 2a ove) razgover naveo sam ko zado- Vollstwo zbog respekta vigegodisnjeg ada u_praks, na terenu, @ ne u kencelarji ll sligno} =zaledinie Je ti to ‘cavim taéno da ste bill u dlrektnoj prolavodnii vibe na natarstvu? Odgover: tenet cu ukratko radna podatke kako ih cedgovorio na pitanje. Radio sam u sletkovodom riba. ‘stvu punih 40 godine. Od toga sam 30 godine proven u eposrednoj proizvodnji ne dusnostima pristava, uprevi- telja, slavsag sehnoioga i direktora OUR. U sklopu In. fegracijskih Kretenja | oblika naée radne organizecije fest sedine obavijeo sem dutnosti referenta rezvoja | na ker | radnog stala Eetiri godine bio sam direktor radne or. anizecije Albnjaéerstvo «Zagrebe, Jestrebarsko, iz koje ‘am 1. 7. 1988. otise0 u mirovin, ‘Srednju gospodarsku skolu zavr8io sam godine 1986, u Krigevcima. U to] &koll stall au znanja i redll u rbnje- Garsivu strutnjecl, praktiéari Antun Turk, Iwo Novotny, Marijan Koretié, Josip Malnar, Matija Pelé, Milvo} Cire, Branko Fusek, Drago Lenartlé + drugl. Poéeo sem radi ‘godine 1948. na ribnjacima u Pakratko| Poljani kao mgt Pristav, Po nalogu Ministarstva rbarstva premjesten sain © Zdenéinu ne ribnjaéerstvo Cia. Mieke — Piserovine, neposredno} proizvodnt ibe, kako rekoh, proven. am 20 godine, Pitenje: Nevedent podact upucuju na yeliko iskustvo u Drakst iu struci. Molim Vas da iznesete neke specifi. ‘sti u radu pri uzgoju ribe, transport, gradnj! objekata 1 sligno, Odgovor: tz ialaganja na sastancima | pisanja slabore- ta, a posebna knjige =100 godina ribogojstva na tly Juge- slavijox fz 1982. mote se uoét! projekt nage djelataost sia sam poteo raditi akon rata kad su zbog reine pusto: Senja rbnjacl bil u jadnome stan, nner. suuoot ty ees (IaH) 1, Bunjevec: U razgovoru s Ivom Drobinom Ivom Drobinom To anati da se u ratu riba nije prolevodia Il tek spo- radiéno u pojedinim objektima. Nasipi 1 vodoprivredni bjekt, kao kanal, napust, Ispustl, prepust, vijedukti brane | sliéno, bil su vrlo o8teéant Ii potpuno unistent Konkretno, ada sam primio dufnost na ribnioku Crna Miaka zatekso sam ovskvo stanja: nasiph uniten!, uprav- ha agradedvorse legorio, ber struje | vodovods. Jedina vyeza sa svijtom bila J6 pruga, nike proizvednja, mali vvodostaji u ribnjacima I manjak radne.snage. Objekte ‘smo popravijali | wvodil thu proizvodnju ruéno udernié kim 1 dobrovoljnim radom u brigadema, Nija bilo doveljno ‘preme {koSers, mreza i dr.) Vagonete t zapretna kola vir li su konj. Sve smo sami izrsdval, krpall | odrzavai Dakle, nije bilo keo sada: narué! plastiéne IN) eluminis ‘ke kosere, prikopta) vagonste 2a lokomotive, upali tr tore, dej plastine bazene s uredajima za kisik, utovarl trranu 22 ribu tz silosa til skladlsta elevatorima il pnou- ‘matskim utovarivecima, Mjesto bazena sluile 2u drvene ace, mesto plastinih kogara pletene od vrbova pruga. 2% Gradnju pasipa umjesto bagera slufila au tadke, konjske aro i aBov Nasad ribe po hektaru blo Je znatna mani 8 hranidba skromna I neredovita, To potvrduju ondaénll prinosi od 150 do 300 kg/ha ‘Sve do godine 1960. zbog ustajena pravila da ibe lakée prima 1 probavija omeksanu rant, 2iterice smo stavijali na motenje (kiseljenje) w vodu. Zamislite kolik Je tjolesni napor zahtijevala doprema rane vagonetima 0 Zeljeznithe stonice udaljene deset i vi8e kilometara u sklediste, potom njezin istovar | utovar u bazene 2a: no makanje, 8 zatim opet pretovar w vagenete 1 prijevor do emeca za hranidbu 1 lz njth oa tranilizne ‘mjesta. 2a Tribu, { ave to bez strojeva. Ni sada taj posso nije sesvim Iehaniziran, ali je mnogo laksi 1 bri zato sto se hrena leravno dovosi u skiadigte kamonima, ispusta lz kamio- ‘a ik fstovaruje preumatskim istovarivatima I ne. modi 88, nego se u suhom stanju dae rb NNassd ride mnogo Je gu8éi | prinosi su veéi nego pri Je trideset godins, Proizvodnia Ipek stognira ili se sma Dluje w usporedbi s uspjegnim rezultatima Serdesetih Ii ‘sedamdesetih godina, Mislim da Je tome urok opéa krtea, no ne trebs zanomarit| ni ekoloske éinioce. Nags grana, ribnjaSerstvo, u proteklom Je razdoblju utils v0} Korak naprijed, kolko ja to bilo moguée i realno otekivet|. Kriza ckosletema, medutim, oStro.20- hijeva da Sto prije uéinimo novi karak kako ribnjacl me i bill taloznik zagadenih vodotoka, nego proizvodni pro- stor ljudske hrane | vota u njemu, Mislim da je. ta) Korak mnogo ted! 1 slozeniji nego gospadariti vodeniin ovrlinams omedenim nasipima. U rje¥avanju toga. pro-Fiber. Jugos. 44,2225 (1980), 1. Bunjovac: sma_mora sudjelovatl | 20 njege biti zsintresirana Gira druftvene zajodnica, radi ofuvanja adrave orirode 1 ote w no} Za, ovo} drugl korak treba znanja | iskustva, naravno, vel entuzjazem | ubav prema to] grant poljoprirede. Za dosadainja dostiqnuéa w razvoju te grane zasiuéna je Jedna ganerslja jul, pa sam uvjeren ds. 6@ ova} te, ugh zadatak sedadnja. generaciia nibnjeéarakih struénie ka uspjoino previadatl_u sprezi = drugim privrednim 1 Arustvenim eubjektima Zalio blh da 88, koa | nekads, = rom I ribljim miladem postupe = mnogo pane | osjetaje, kao preme Bvom or fganiamu, Mislin na to ds 86 riba Sto menje izudara 4 ‘manje ostetikodu i sluz koja je sti u prod! Iu pro vodnom procesu. Ranile se riba Ge8¢e sortirla po tedin! | vrsti. Sada se zbog vecih kolisina i primjene mehaiza Cle te losihizlovnih Jama, » ribom postups =kao = Krom pirimas, 2 u nekim sradinama i loli. Malokade 2@ riba Ssortira po Klasama za kupce: prima, terca, kvarta, mala kvarta, No zamjerom, vee konatatirem da se sve to til radi ys2v0}0 1 povecanla potrofnje ribe. Bllo je dosta razdoblja kadaribu nismo mop prodat. Krupa | 2drava ‘ibe ekaln je islovjens 2a triste od jeseni do kasnog prolieca | novmaina su bila ugina. 1 sada im togs. No, na sw sretu, riba se dobro. prodaje u_Sirokom rasponu Klasiranje. Nema duga stajanja uzimnjecime Dobrim dijelom prodeje se. iz =mrezex 1 odmah nakon Inlove otprema na triste. Elo t0 su uglaviom noka sie anja na proizvodne dogadaje u proslosti v usporedbl sa danaénims. Ptanje: Nemoite mi zameriti al Vas moram plist. Yo Tapledu ste kropok, pokretan, vlite drubtvo. Kako sto to uspjeli_da satuvate kad Je poznato da rad_na_ribnjek foftocujo zérovje | velika vetina radnika cles | rene 1 penal narusenog 2éravle? Odgovor: Zelio bi da ja to tako I de je pitanje ujedno | odgovor. Nazalst, nije saevim tako, Rad u sbnjagarstvw ‘ostavla tragove ma svskom pe | na meni. Bio sam mno- ‘90 5 radhicima I organizirsa poslove. Time sam izloten ragrgovoru ¢ Ivom Drobinom 2 vim promjcnama vremena | uvjeta rada_w vodi, vl zemlji, ki, snijegu, suneu § njibavim udim, all manje ego ostll radnic. ‘Svakako da nisem po naravi, & § nisam mogao bic ssvotace. U prtodh Je riberskog posla da. sjednes = dru ‘vom | popriéas, raavesolié ee | popje® uz pjesmy i Balu. Ja t0 nisam nikada i2bjegavao, No, pak to nije bila ako Gosto da bi ugrotavalo organizam. Kao Sto se nokima dogedslo és 1h obuzmu alkohol | pusenje. No, ur tetke radhe uvjete, to se vremenom mora lo8e odrsiti na 2aravile, a 1 Covjokov standard, Ips bih ja u vez! 8 tim rekoo onu poznatu: «Sve Je otroy | nlgta nije otro, ovis 9 dozi ZaBtiina obuéa | odjaéa u usporedbi 8 poratnim raz: dobljem u nado} je profesii znatno poboljsana. No a je 80 moguse sasvim zastitti bez dodatnih Eovjekorih apora, a to su briga 0 odrtavanju za8tiine odjece, obu e | osobne higijene. Kretanje u prod pridonosi 1 po Zitivno utjese ne 2droulj, all ne tolko da kompenzira nedoée ritarskog zanimanja. Eto motda Je s obzirom na 10, 1 unstot poodmaklim godinama, moguée pridonijet boom izgledu 1 zéravju. Kako se godine gomilaju, sve se vibe osviéema na uspomene, | proslest. Ova} mi Je razgover pobudko mnoga sjocanja, Kade na kraju profesionalne karljre. sve. zbro- Jim, drago mi Je Sto sam blo u riberstv. To Je odgove ralo mojim sklonostima 1 mentaltet, lrasio bih na kraia pomate osjecale visegodiinjh radnika u riberstws, ko} 8 sada u mirovini, 2elja nam je de se nado dan w go dink 28 gastajanje nas umirovienika u slatkovodom ribar- stvu. Opravdanja ze to da umirovijenjem ne bude 2abo- revljena visegodiénje davzenje ime mnogo. Godinama smo madusobno kontaktirali,sastajali se i dru ne bi bilo obro da $6 seda zaboravimo, NNavika 1 Geinja injedgiu dubu u Zelda | druguje sa starim spoltasimos. Na raja ovog raxgovora Koristim ee prilkom da se zahvalim na suredni| svima s kojima sam radio | suri 4ivao kroz svo| radni vj. susrese Me, MHA BUNIEVAG a nt