Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Ana Djuric Cirkveni - Vitamini Iskre Zivota I Cuvari Zdravlja PDF

    Uploaded by

    veroljubb
    6 views90 pages

    Original Title

    Ana Djuric Cirkveni - Vitamini iskre zivota i cuvari zdravlja.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    6 views90 pages

    Ana Djuric Cirkveni - Vitamini Iskre Zivota I Cuvari Zdravlja PDF

    Uploaded by

    veroljubb

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 90
    are eee ee Ne PM LN eS a ee ee Kee eM re moe ST Pease reenter Teese Nn ore Mes en ane ern ne CoS TE eC aS eR oe Vee RO Cn eee Gee en a gn Aer Seren ROC eee er he nee LS See Me eer met PRE a nares PR ee Sa ened TONNE ccna ete ane cco OO ELLE 1 | : | | ZIVOTA I CUVARI ZDRAVIJA RuurWN ec ANG Mr, Ana Durié-Cirkveni Mr, Ana Durié-Cirkveni Evtamn Evtann Cotamin 8 Sg ~ = BY a ‘ho NP i RRR te TEAR RRS DR KALCU, 26UJEZ0 | VITAMIN POSEBNO FORMULIRAN PROIZVOD i { ZA 2ENE Pieters ccs B POMAZE oe ere aT OCUVANJU CVRSTIH KOSTUU Penn ZA ZDRAVLJE VITAMINIT cg rABLETA Ua OUEWL NL » 2 La JEDNO PAKOVANJE SA 90 TABLETA DOSTATNO JE ZA PODMIRENJE POTREBA U 30 DANA (ONES TaN Co tai Lydney 4) PZ AE L086 MEDINA is. Pofickotina ariel materi ‘ZAGhEa, cee 18 01/455.993 cele Fosiouni centr SPs Sp, Pt eies 2 ‘0217597-033 canine Pose crt RIERA leh, ‘Tomei 5b, 05 |/bba S48 cal eserdalts| English Grains HEALTHCARE Pa Rod vr, aero Tet Beas) zajednice VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Re: Izdavaé: ARK-press ‘Lagreb. enti prof. dr, MIRIANA CAJKOVAG Mr. ANDELKA SOLARIC 1995, VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZORAVLJA Sadreaj Predgovor Uvod ... 1. DIO Uloga hrane u Govjedjem organizmu run. Hrana kao ishrana Bitne tvari u ishrani Usliikohidrati.. 20 Bjelancevine - (resin). 22 Masti : 7 Voda x0 4 DIO Vitamini Povijest i pronalazak vitamina Podjela vitamina i nazivi ZaSto, koliko i kada uzimati vitamine Izvor vitamina u namirnicama, brani 38 Toksiénost vitamina, da ili ne? 38 Djelovanje vitamina w odsasu na bolesti 30 Vitamini danas Vitamini antioksidansi Vixamin A - retinol Vitamin C - askorbinska kiselina Vitamin E - tokoferol Vitamin B skupine - B kompleks BI - tiamin... = B2 - riboflavin . 3 - niacin, nikotinamid Bo - pitidoksin B12 - kobalamin. B7- biotin Folna kiselina - Folacin Kolin. . Pantotenska kiselina VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA VITAMIN. ISKRE ZIVOTA I CuvaR! ZDRAVLIA Paraaminobenzojeva kiselina - PABK. 4 Vitamin BIS - pangamska kiselina . 4 Vitamin D = kalciferot.... 65 Vitamin P = biofavonidi snus 66 Vitamin K - menadion a 67 ML. DIO econ Minera Kaleij - Ca Fosfor - P Zeliez - Fe Kalij- K Natrij - Na se Sea Magnezij - Mg fn a 82 Mikroclementi .. Cink - Zn Selen - Se ee = Silicij - Si : ; eee 5) Enzimi. 1v. DIO Zloupotreba sredstava udivanja. Nikotin - pusenje Alkohol i alkohatizam Kavu Caj Droge i ovisnosti Secer V. DIO. Bolesti - posljedice zloupotrebe organizma Secerna holest - diabetes mellitus Bolesti srea i krvnih Zila... Kolesterot . Debljina, pretilost, gojaznost. VL DIO Gladovanje .. Starenje - bolest ili vrijeme Pravila za bolje 2dravije i duit tivot po Paulingu 151 Zakljuéak. Iss Literatura 165 VITAMINI - ISKRE_ZIVOTA | CUVARI ZORAVLJA ‘Owu kajign posveéujem farmaceutima za Siroko podrugje rada i djelovanja uz vitamine u korist cdravlje VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZORAVLJA PREDGOVOR Neka ova knjiga bude poruka 2a zdravo divijene i zdravima i bolesnima jer svatko od nas, osim Sto mote biti war svoga zdravlja, mote bit i sam svoj lijecnik, oddréavajuci zdravije, ako ne u optimalnom, a ono barem u (olerantnom stanju. Svoje znanje farmacije dopunjavala sam i obogacivala vige godina izucavanjem zdrave ishrane i vitaminskih dodataka, kao i njthove ujecaja na zdravije i bolesti. Otkivajuti svijet prirodnih zakona i harmonije s ludskim organiemomn, dasla ssam do spoznaje da svojim ponaganjem sami upravijamo zdravijem i telom. Tho od nas ne bi elio biti zdrav ili barem tolerantno zdray? ‘Tko od nas ne bi Zelio zaustavit starenje, ako ne vremenski jer to nije rogue, barem onda postiti odriavanjem organizma u funkeiji aksivnost i Zivijenja. To mote svatko od nas uz pomoé zdrave i pravilne ishrane, e vitamina koji su pravi “eudotvorci". Kijué zdravlja, snage i vitalnosti u nasi je rukama i osobna je zadaca sva- ‘kog od nas. “Oprez dok je vrijeme” bila bi poruka mladima i zdravima, a starijima sayjet da uéine nesto kako bi lakée i Yepie staril. VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI - ISKRE ZIVOTA 1 GUVARI ZDRAVLJA UVOD Najvatniji zadatak tivljenja je ofuvatizdravie, a time snagu i vtalnost organiz- ma u Gemu veliku ulogu i znaéaj ima ishrana koja je temelj dobrog 2dravija, Organizam se tijekom bolesti brani i bori 2a ozdravijenje kao i svakodnevno ‘odrZavnje zdravlja, pa je tu borbu vazno podrZati. Kako adravije uvjetuje kvaliteta i koligina ishrane, osabito vitaminske, potrebno je prilagoditi je i uskladiti s prirodn- im potrebama organizma da bi se 2dravle odrZalo, adnosno obnovilo ako je izgubljeno. Istrazivanjima je dokazana velika povezanost zdravlja, bolesti vitamin, a buduci a su namirnice najéesse vitaminima nedostatne, zbog obrade, potrebno ih je un- ositi dopunskim dodacima i u dovoljnim koliginama, Tako se bolest moze sprijedii i ubladiti, a starost usporit, Uzimanje pove¢anih Koliéina vitamina C jedna je od najvaznijih zaStita organizma, a to je metoda lijeéenja ortomolekularne medicine, Gi je osnivaé Pauling. On je istrazivanjima dokazao kako vitamin C moi poboljsati zdravije kao i stanje bolesti do podnosljivesti i poboljSanja Zivijenja éak i kod velo teSkih bolesti, Bududi da je Kod svih bolesti dokazan nedostatak vitamina C kojeg corganizmu nedostaje zbog dva razloga: njegov nedostatak je bolest uzrokovao ili je zaliha vitamina C potrogena u obrani od bolesti. Mora se nadoknaditi i uzimati u ‘odgovarajucim koliginama. Cak i neiskori8teni dio vitamina C koristan je na svom putu kroz organizam jer uéinkovito djeluje na organe eliminacije, Stiteti ih od in- fekcije, a svojim laksativnim djelovanjem pospjeSuje iabacivanje nepotrebnih i Stet- nih mineralnih tvar Analize pokazuju meduovisnost nedostatka vitamina C, bolesti i smrtnosti bez obzira na starost, pa je smrtnost 2,5 puta veéa kod osoba koje nisu uzimale vitamin C (Pauling). Nedovoljne i male kolitine vitamina nemaju Zeljenog udinka niti djelotvornosti, VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZORAVLJA VITAMINI - ISKRE Z1VOTA | GUVARI ZORAVLJA ‘osobito male koligine antioksidansa koji imaju ulogu njajage zaétite organiza, Sto je dokazano najnovijim istrazivanjima, Osobitu ulogu i znagenje imaju vitaminti Ci E, koji ako se uzimaju zajedno, djeluju pojaéano i s boljim uéinkom. Zioupotreba sredstava udivanja, a time i zloupotreba tijela, ito sredstvima Koj rma smo svakodnevno okruzeni pa sve'do stedstava obiljezenih drustvenim zlom, drogama, remeti ravnotezu organizma s posljedicama fizickih i psihickih oStecenja i bolesti 1ako je borba protiv tog zla poprimila ozbiljne razmjere, teSko je taj prob- ‘em svladati irijeSt jer je lijeCenje esto bezuspjeSno. Vitamini i ovdje mogu pomodi, kako u detoksikaciji tako i u prebrodivanjit Sesto teske apstinencijske krize. Om! zo sh les ui a oa sma dpi mane Het I. ganizam moie lijefti jedino izbacivanjem i detoksikacijom takvin tvari koje ometa jw osnovne funkcije organizma. DIO Gladovanje i post najbolje je tjelesno tiséenje koje dr. Eret naziva “opesacijom bez noda” jer uklanjaju sve Stetno i nepotrebno iz organizma i pruzajuci mu tako ‘odmor, poireban zbog neprekidne opterecenosti i rada. Post u trajanju od 18 sat, jednom na tjedan, izuzetno je uéinkovit,tako da i religiski postovi nisu bezrazlodni. Stafenje kao Zivotni proces do njegova konatnog zavrsetka takoder move biti usporeno dodavanjem vitamina antioksidansa jer se starenje takoder smatra oksi- dacijom organizma uz postupno propadanje njegovih funkcija. Genetiéari twrde da se organizam ne mode prilagoditi beskrajnim promjenama i faktorima rizika bez posljedica i nevolja. Zbog toga je organizmu potrebno prufiti pomo¢ i to prvenstveno putem vitamina koje je, ako ih ne moze osigurati ishrana, potretno davati dopuriom. i ‘Uotena povezanost ishrane s vitaminima i njihov nedostatak u raznim bolesti- ‘ma, esto ivlo teSkim, tazi posebni rezim shrane te vitaminskih dodataka u odredenim koliginama. U takvoj situaciji moguée je pomoti posebnim refimom ishrane, odnosno vitaminskim dodacima u odredenim koliginama, To je i poruka ove knjige, kao i literature na kojoj je sazdana i koju bi trebalo prihvatiti, NaglaSavam kako preporugene male koligine vitamina, ustanovljene Klinigkim istrativanjima prije pola stoljeéa, ne mogu biti djeloworne za Siroka podruéja nji hhova djelovanja, dokazana novijim istraZivanjima. Te koliGine zaostaju za svjetskim stajalistima i poimanjima naseg doba. Ovo bi trebalo pritwatit i promijeniti stajaiste jer bez veéih koligina vitamina nema djelotvornog udinka a to je i poruka nobelov- ca Paulinga, jednog od najvecih znastvenika ovog stoljeca i istrazivaéa vitamina 10 i VITAMIN - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI - ISKRE ZIVOTA 1 GuVARI ZDRAVLIA ULOGA HRANE U COVJECJEM ORGANIZMU Opstanak covjegjeg organizma, njegove grade i energije, potrebne za njegove aktivnosti i funkeije uvjetuje hrana, Koja se unosi u organizam u obliku namirnica Aktivnost orgenizma, disanje, izmjena tvari - metabolizam, optok krvi - citku- lacija i obrana organizma, imunitet, od osnovnog su znagenja za Zivot i zdravije organiza, Svakiporemecs ih akmotl ree ravotedu organiza s posed com razvoja bolesti Zadatak i uloga punovrijedne hrane ima za cilj da u organizam unosi dovoljne koligine potrebnih tvari za praviino odvijanje aktivnost, kao i gradu samog organ izma. j \Veé je otac medicine Hipokrat pridavag hrani veoma veliko znatenje i kod zdravog i kod bolesnog organizma smatrajuci da prefrana ima jednu od najvaznijih uloga u odrfavanju zdravlja Nepravilna ishrana, bolje reéeno nered ui kakvoti i Koliginiishrane, odrazava se loSe na zdraviie organizma, pogodujuci bolestima. Civilizacija stanovnistva industeijski razvijenih zemalja s poplavom proizvoda na 1rstu, popracenih uvjerljivim reklamama, dovedi potroSaéa do zbunjenost u izbor amijivih izazova, nameéuéi iabor reklamiranih proizvoda uz bezobzirnost pte- 13 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZORAVLJA VITAMINI ~ ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZORAVLJA ‘ma posljedicama. Uzimanjem onoga sto je na dohvat ruke, a nametnuto proizvodno industrijskom tiranjjom, od slatkiga, grickalica, alkohola i ostalih rafinirano obezvrijedenih proiz- voda, utazujudi Zelju, a ne potrebu i glad, organizam se dovodi u stanje nereda i kaose. Posljedice su viSak teZine s opterecenjem organizma, éime je danas optereéeno 50 9% stanovnistva svih uzrasta, pa osim Sto je bolest i krodi u susret mnogim boles- tima, od dijabetesa, bolesti srca krvnih Zila i probavnih organa, ukratko “bolestima civilizacije” Procesom izmjene tvari, metabolizmom, hrana se uz pomoé enzimatskih susta- vva razgraduje u jednostavne sastojke i ponovo izgraduje tvari oganizmu potrebne i iskoristive. ‘Veoma vainu ulogu u izmjeni tvari, metabolizmu, upravo ima nositelj metabo- \izma, najmanji dio organizmastanica, Ona je osnovna i temelina jedinica organ- izma i Zivota, pa se organizam biljaka, Zivotinja i Govjeka sastoji od tisuéa i miliju- na stanica, Stanice su grupirane u razlitita tkiva, tkiva opet u razliite organe, a ovi ‘organske sustave razlititih funkeija Zivéanog i krynog sustava, i Hlijezda s unutrasnjim lugenjem. Zivéani sustav je glavni pokretaé svih ostalih sustava, Otkrigem mikroskopa razvija se citologija, nauka o gradi stanice i procesima koji se u njoj zbivaja kao temelju organizma. Stanica se sastoji od jezgre, citoplazme, membrane i razligitih organela, Jexgra je sredi8te zbivanja procesa i ona upravlja ostalim dijelovima stanice, Citoplazma je tekuéa masa koja okruzuje jezgrs. Obavijena je staniénom memn- bbranom, koja je granica prema njenom okoliiu Citoplazma je proieta mrezom kanalica koji povezuju svem okoligu. djelove stanice, jezgru, citoplazmu ostale organe, cito- plazmu i membranu stanice U stanicu ulaze hranjive tvari, osigurane ishranom, a koje ona preraduje, razgradtuje i sastavija nove tvari koje su njoj i organizmu potrebne za Zivot, energiju i odvijan- je Zivotnih procesa. Hranjive tvar i kisik ulaze kroz membranu stanice u citoplazmu, odakle iskoristene i razgradene kroz membranu izlaze, kao otpadni produkt u obliku vode, ugljiénog 14 ioksida i drugih tvaii, Oéito je da se it organizma odvija u stanicama!!! U citoplazmi se nalaze duguljastatjele8a mitohondriji koji uz sudjelovanje kisi- ka razgraduju hranjive sastojke u manje, drugatijeg sastava, Ribosomi, druga tjelesca ucitoplazmi, sastavjaju od Eestica, nastalth raagratinjom, druge, nove od Kojih se tijelo upravo tog biéa izgraduje i nijednog drugog (Guyton). Znaki u tijelu svake jedinke stvaraju se molekule koje nema nijedan drugi or- ‘ganizam na svijetu, Nosioci osobitosti i razltitosti su geni, molekule koje upravijaju djelatnostima stanice, a nalaze se u kromosomima, Kromosomi su tanke dugacke nit u jezgr a sadrée molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK), geni koji odreduju svojstva i aktivnosti stanice i upravijaju razmnazanjem stanice. Ljudsko biée ima 100.000 gena Koji su nosioci biologkih i duhovnih razltitosti Stanica se razmnaza diobom na natin da se prije dijeljenja kromosomi udvostruse uzduznim cijepanjem, odvajaju se i udaljuju putujul prema suprotnim polovima stance “Tako se stanica postupno podijel, pa nastaju dije nove stanice, medusobno jednake, sbrojem kromosoma tipiénim za tu +rstu. Taj proces dijelienja zove se mitoza. Bro} kromosoma u stanic tijela svake vrste Zivog bita je stalan, tako je u stand Eovjeka 46, u stanici kukurvza 20, a u stanicigliste 4 kromosoma. Kemijske tvari od kojih se stanica sasojizovu se 2ajecni¢kim imenomprotoplazma koja je. sastavljena od 5 osnovaih tvari: vode, elektrolita, proteina,lipida i ughiko- hidrata, Voda je tekuli dio stanice u kojoj su otopijeni ili suspentirani anita’ kemijki spojevi ime je omogucen prijenos tvari iz jednog dijela stanice u drugi. Voda éini 70-85% staniéne mase (sadriaja). Proteini uz vodu gine velik dio (20 do 30%) staniéne mase i to strukturne pro- teine i enzime, koji pospjeSuju kemijske reakeije. Lipidi su rasprSeni svuda po stanici, 2.3% staniéne mase, ali ih ima najvige a ‘membranama stance i jezgre. Oni su netopli ili djelomicno toplivi i staraju granicu medu otopinama s jedne i druge strane membrane, éineéi membranu nepropusnom za mnoge otopljene tar. 15 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA VITAMIN! -ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZDRAVLJA Ughjikohidrati imaju vaznu ulogu u ishrani stanice, gine 1% ukupne mase stan- ice, ali se nalaze i u okolnoj izvanstraniénoj tekuéini u obliku glukoze, i uvijek su na raspolaganju stanici. Mala koligina ugljikohidrata pohranjena u stanici je u ob- liku glikogena, netopljivog polimera glukoze. Elektroliti - kalij, magnezij, fosfor, sulfati, bikarbonat i male kolitine natrija i Kora, otopljeni su u tekuéem dijelu stanice kao anorganske tvari koje sudjeluju u staniénim reakcijama i nuzni su staniénom metabolizmu. vim prikazom grade i funkcije stanice, uodljivo je znagenje stanice za sva zbivanja organizma, funkcije organa i drugih struktura tijela, odluéujuéih za Zivot i opstanak. organizma. Normaino funkcioniranje stanice, osnovne jedinice organizma, optimal- ni metabolizam i sve biolosko-kemijske procese uyjetuje prisutnost vitamina i min- erala, pa njihov nedostatak izaziva poremecaje u organizmu, vodeci u bolest. Uskladenostishrane i dopune optimalnih koligina vitamina i minerala prevencija su zdravlja i zastite od bolest HRANA KAO ISHRANA Usprkos izobilu hrane, ishrana moze biti siromagna i nedostatna, a jesti ne mora znatitiiskoristiti u korist organizma, njegove grade, energije i funkcije. Ishrana je upravo ono Sto organizam koristi od hrane_koju je unio za svoje potrebe, a ostatak izbacuje. Ishrana se kao proces odvija u Zivom organizmu. Preporukama i zabrana- ma ispreplicu se razigti pristupiishrani, a trebalo bi se pridréavati osnovnih zahtjeva: 1. uravnotezeno unoSenje osnovnih hranjivih tvari, potrebnih organizmu za gradu i energij, tj proteina, mast i ugliikohidrata; 2 unofenje dovoljnih koligina vitamina i minerala, biokatalizatora svih kemijskih procesa metabolizma, koje treba dodavati hrani u dopunskim dodacima ako ih nema dovoljno u namirnicama; 3. uzimati dovoljno balastnih tvari radi poboljSanja probave i izbacivanja otpad- ‘vari iz organizma bez duzeg zadréavanja i ponovne resorpeije; 4, uzimanje dovoljnin koligina tekuéine, Eajeva ili vode, takoder radi eliminacije putem bubrega i odréavanja tekuée ravnoteze u organizmu. Grada, rast, odrZavanje funkcija i energije organizma, ovise o ishrani i to punow- ijednoj ishrani, sa zastupljeno8u dovoljnih koligina osnovnih tvari, wz vitamine i minerale, Na taj nagin é se izbjeci mnoge bolesti i poremeéaji u tijelu. ij i 8 16 Organizam unesena hranu razgraduje’u jednostavne Seéere, aminokiseline i masne Kiseline, uz. pomoé vtamina, minerala i enzima, biokatalizatora kemijskih procesa pretvorbe hrane u energiju i gradu, Hrana preradena i rastvorena probaynim sokovima, poéevsi pliwvaékom u usti- ‘ma, zatim Zeluganim sokom, sokom Zudi, te gusteraée, nakon probave odlazi u kr votok, zavrSavajuti proces metabolizma t stanicama organizma odgovornim za njegovo zdravije i funkciju Sadréi li hrana tari potrebne stanici za izgradnju i obnovu, proces teée u redu, a nedostaju li potrebne tvari,stanice zakr2ljaju ili se ponagaju nekontrolirano, remetedi tako funkcije organa i organizma i ugrozavajuei edravije. Buduci da se svi kemijski procesi organizma ochijaju u prisutnost vitamina, minerala i enzima potrebno je poscbnu paznju obratiti njihovu unogenju u organizam. Na- kon Sto se potrebne twariiskoriste, u debelom se ctijevs pripremaju otpaci za izba civanje, razgradeni do kraja koli bakterijama, koje Zive u debelom crijevu i omoguéuju dobru probavu, Hrana s obiljem balastnih tvari i grubim vlaknima pospjesuje probams, a nedostatak tih tvari, éesto uvjetovsn rafiniranoscu hrane, dovodi do zatovra, opstipacije, od dega pati gotovo 50% stanovnistva. Posljedice su bolesti crijeva, hemeroidi, divertikulo- 2a, 2ucni kamenci, napokon i rak crijeva Voce i povrée bogato celulozom najbolje regulira rad crijeva, osobito sirovo, s obiljem vitamina i minerala, pa ne bi trebalo biti obroka bez salate od tih namirni- ca, Kod probave i izmjene tvari, potrebno je spomenuti odluéujuéu ulogu jetre kao organa, sredista biokemijskih procesa razgradivanja i izgradivanja tvari potrebnih organizmu, uz detoksikaciju otrovnih tari nastalih metabolizmom wari, Jetra je skladiste krvi, vode, vitaming, mineralnih tvari i uglfikohidrata - gliko- gena, Bitna je zadace jetre oslobadanje | proéiSéavanje krvi od otrova i produkata izmjene tvari, te sagusati i uskladistiti glikogen, Kev koju jetra filtracijski preraduje dotazi u nju preko vene porte s primljenim twarima iz crjeva, dok krv za ishranu jetfe dolazi preko jetene arterije. Zajedniti protok krvi kroz jetru iznosi 1500 ml/min ili priblizno 29% od ukupnog minutnog volumena srca. 7 VITAMIN « ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA CE U dilama jetre mogu biti pobranjene vrlo velike koligine krvi jer je jetra raste- av organ, Koji se moze povedati i smanjiti, i moze djelovati kao spremiéte rv, kad je Koligina krvi povecana, a kad je koifing smanjena moze osigurati dopunske koligne. Kontrola uskladistenja krvi ws jetci odvija se pomocu simpatignog nervnog sustava, pa je jetra vazan izvor krvi koji popunjava cirkulacijske potrebe, za vrijeme teskog mifiénog rada ili poslife teSkog krvarenja. U jetri se stvara fu, 1 1,5 Idnevio, i isjebe mretom Zudnih kanala u jetreni ivodni kanal, Koji se otvara u dvanaestnik. U Zsénom mjehuru odlaze se dio Zuti tex uta) poveéane potrebe Zui, pri uzimanju masnih jela (Osim fuéi u jetri se stvara mokraGeyina, mokraéna kiselina i cijli niz fermena raza metabolicke potrebe. Bez jetre organizam ne maze fivjti| pa je bitno odréat je 2dravom i atuvati od boolesti, Kojima lako podlijede. Pomoé moze doc od vitamina antioksidansa A, C, E, posebno vitamina © koji regenerira tkivo jetre, Sto je istraZivanjima dokazano, pri lijesenju hepatitisa, Visoke doze vitamina C stte jetru i od toksignit tvar: nikotina, alkohola, a jaganjem imuniteta i od virustih i bakterijskih infekcija, U lijeSenju Zutice je veoma dobro dosao! BITNE TVARI U ISHRANI Tijelo se lijeti i uzdréava samo va sete, ako mu se pruze prirodni preduvjeti (prof. dr. Bier - SAD). “Ti preduvjeti bi uprave bili sadréaji bitnih tvari u ishrani potrebni za metabolicke procese organizma, Unose se hranom i koriste Koliko je poteebno, a ostalo je ot- pad za izbacivanje iz organiza. Bjelansevine, ugliikohidrat, mast i Voda osnovne su tvari u ishrani organizma, ali ihov utinak i djelovanje omoguéeno je samo uz prisutnost vitamina, minerals { entima, pa i uz obilje ih osnovnih sastojina, nema metaboliSkih procesa u organ- imu bez Moda bi veé njihovo djelovanje i usinak bio odgovor da su vitamini najbitnije tvari u ishrani, zbog svega So se wz ojifiovu pomoé zbiva u organizmu. 18 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZORAVLIA Vitamini, minerali i enzimi, “iskre” koje zapaljuiu sve procese savrSenog labo- ratorija organizma, upravo su iiskre divota! Bez njih nema procesa pretvorbe hrane ‘wenergi i gradu organiza, a njthov nedostatak uzrokuje niz poremeéaja i boles- ti, od neduanih do najteZin, Stoga je potrebno uvijek osigurati njihov unosdopun- skim dodacima i tako omoguciti nesmetano odvijanje procesa metabotizma, ‘osiguravajuéi i dobro 2dravije. Kod isbora brane, odnosno namimnica treba skrenut pau, osm na njftov rani i energetsku vrijednost i na veoma vaznu biolosku vrijednost pravilnim usmjeren- jem odabira potrosnje. NajraSirenji nedostatak w ishyani je vtaminsk, osobito vitamine B-skupine, adh bemnijedenostirafniranostiuglikohidrata, bran, Seéera, a Koji su u svakodnevno} ‘upowrebi, zatim nedostatak vitamina C i vitanime Ai E! Procesom iamjene tvari, metabolizmom, hrana s® upravo uz pomoé vitamina, i cenzimnatskih sustava razgraduje w jednastayne sastojKe i ponovo izgraduje tvari or- ganizmu potrebne i iskoristive. To su stalnitijekovi procesa, Koji se u tdravom or- ‘ganizmu zbivaju usporedno i u ravnotezi legradnja se naziva anabolizam, a proces razgradnje katbokzam. (pak, u mladost preteZe anabolifki, a u starosti katabolicki proces. Hranjive tvari unesene u organizam mogu biti “gradivni elementi" za potrebe gradivne supstancije organizma, zatim za dobivanje energie, sagorijevanjem u ughjiéni ‘ioksid i vodu (CO2 + H20), pa se govori o izgradnom metabolizmu i energetskom metabolizmu, Buduti da i zdravo tijelo podlijeze provesima troSenja i starenja, potrebno je istroseno neprestano zamjenjivati novim, izgradnim metabolizmom, Energetski metabolizam osigurava organizmu energiju, potrebnu za njegove aktivnosti, te odriavanje stalne tj¢lesne temperature. Da bie ovi procesi mogli nesmetano i bez. poreme¢aja odvijati potreban je pravilan natin ishrane, izbor namimnica, uz njihows bioloSku vrijednost, koji Ge zadovoliti osnovne potrebe organizma, 19 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA UGLJIKOHIDRATI ‘Veoma su vazni u ishrani s osnovnim zadatkom stvaranja energije potrebne or- ganizmu za aktivnost, ali i kao gradevni materijal stanice. Po strukturi sujednostavni- monosaharidi: alakoza - krvni fruktoza - vod Stogeni - disaharidi: sastavjeni od 2 jednostavna Seéera;saharoza, kuhinjski Seer, satavlien od glukoze i fruktoze, 2 dobiva se iz Seéerme tske i repe; loktoza - mlijeni Seéer, sustavijen od glukove i galaktoze polisaharidi: Skrob, celuloza, Zivotinjsk slikogen Ugljikohidrati su prete2no biljnog porijekla, a glavni su sastavni dio hrane ljudi i tivotinja. U normalnoj hrani Zovjeka nalaze se 3 oblika uglikohidrata: saharoza - obigni Seéer, disaharid, aktoza - mlijeéni Secer i raziite vrste Skroba, veliki polisaharidi koje sadri hrana svih vista, osobito Ztarice. Hrana sadrti i velike Koligne celuloze, pekiina, dekstrina, glikogena, Koji su takoder ugljkohidrati Usliikohidrati u hrani potrebni su 2a osiguranje dovoljne Koligine energie 2a sve aktimost organizima, ai éuvaju bjelanéevine, koje bi morale sagorijevanjem nadoknadit eventualni nedostatak uglikohidrata, uz ugro2avanje proteinske strukture stanica, Encima i sokovi otganizma ciepaju Skrob iz namirmicau jednostaune Secere, konacne produkte probave, Koji se apsorbiraju u krv kao jednostavni monosaharidi, To su slukoza, fruktoza i galaktoza od éega je najvi8e glukoze. Prolaskom kroz jetru, kr- vyotok ih raznosi po cijelom tijelu, svim stanicama, prolaze kroz staniénu memtbranu u-citoplazmu stanice. Nakon apsorpeije u stanice, glukaza se arabe odmah koristiti Kao izvor energie stanica. a veci dio se pohranjuje kao polimer glukozeglikogen u stanicama jetre, i slufi za rezervu potreba glukoze. Upliikohidrati oksidacijom izgaraju u ugliéni dioksid i vodu, (CO2 + H20) uz oslobadanje energie, 41 cal po 1 gramu, odnosno 17,166 J Mealorije (cali Azul (J) su energetska vrijednost hrane dobivena mjerenjem energie, Koja se oslobada sagorijevanjem odredene koliéine hrane, obiéno kao standard 100, rama namirnica 20 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZDRAVLJA See ZD RAVI 1 kcal -kilokatorija = 4,186 ddule 1 gr ugliikohidrata i bjelanéevina = 4,1 kalorija 1 gr masti = 93 kalorija talorije u namirnicama w 100 gr keuh, 259 inje 50 rita 350 svinjetina 200-450 zovene pahulce 40K sovedina 100-250 soja 400 feletina 150 krumpir 80 Slanina 650 poveée X50 Svinjska mast 950 voce 50-89 © jnaslae 750 orasi 0 margarin 730 mlljeko #0 lie 930 sir 80-200 alkohol 70-40 Potrebna je dnevna koligina eneraije od 10465 J ii 2500 cal, za 80 je potrebno 55% uglikohidrata, 15% bjelangevina i 30% masnoéa, Vedina masnoca treba Sacra nedasiéene masne kiseline Takvim_uskladivanjem bitnih sastojaka u hrani moguce je uspjeSno oddréavanje onstantne tedine i energiie organizma 2a potrebne aktimnost Unogenje vecih koligina uglikohidrata od potrebrih rezutira usklacistenjem u “salo", da bi se po potrebi vratilo u glukozu i tratilo kao rezerva Iskoristenost i prijenos glukoze ovise o inzulinu, hormonu gusteraée, koji regu: razinu Seéera 1 krv, pa je njegova normalna Koligina u krvi 80-120 mg, tj. 44. 6,7 m molft wu 100 g, Poveéanje ili smanjenje koligine dovodi do poremeéaia i bolesti: dijabetesa, hiperglikemije ili hipoglikemije. Kod Seéerne bolesti organizam veoma mala iskoristava ugliikohidrate, @ energ: ija se uglavnom dobiva iz mast. _ * Tehnoloskom preradom ugliikohidrati gube biolosku vrijednost zhog ligenosti vitamina i minerala, pa su takvi produkti bez hranjive vrijednnsti “prazne kalorije”, kojima nedostaju esencijalne tvari, vitamin Danas se koriste velike kolifine Seéera - saharoze, 2a industijsku proievodnju razliitih slatkiSa, sokova, a sve ponajprije zbog zarade i profita, teteé! zdraviju Tako industrijski Seder, nasrtlji prisutan u namirnicama i u ishrani, neprijatelj 24 VITAMINI - ISKRE_ZIVOTA 1 CUVARI_ZDRAVLJA VITAMING - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA je broj jedan (Ar. F. Kendal) i uarognik bolestistca, guiteraée, ateroskleroze pa i ‘opakog raka initka ispitivanja su poktzala da|unogenje vecih koligina saharoze povecava kolitinu kolesterola v krvi jer fruktoza nastala razlaganjem saharoze stvara acetat, prekursor kolesterola, koji se sintetizira u stanicama jetre (John Judkin profesor fiziologije nt Sveudilitu u Londonu). Buduéi davitamin C sudjeluje u razaranju kolesterola, a njegovo dodavanje ishrani smanjuje koliginu kolesterola v krv, vitamin C bi mogao uvijek odigrati ulogu zastite pri unogenju vetih koligina saharoze Biljni polisaharid celuloza znaéajan je zbog posebne uloge u probavi, Uz to Sto pospjesuje izbacivanje otpadnilh tari iz organizema, rant bogata celulozom pre- vvencija je bolestima debelog crijeva. Pravino bi bilo wimat uglikabidrate bogate vitaminima i mineralima, te baestnim tvatima, koje i usporavaju apsorpeiju Secera, odréavajuci dopustenu razinu, atime i preveniranje bolest BJELANCEVINE - PROTEINI Bjelangevine ili proteini sadréani su u biljnim i Zivotinjskim namirnicama. Bikne namirnice u Kojima se nalaze bjelanéevine su: Ztarice, orasi soja, grah, krumpir, povrée, a fivotinjske su: meso, jaja, mlijeko, sit, riba “To su organski spojevi gradeni od velikih molekula aminokiselina COrganizam ih putem probave najprie rargradule u sastavne aminokiseline, a zatim izgraduje viastite koje putem krvi dolaze do svih dijelovatijela. Kada bi se bjelandevine izravno apsorbirale bez razgradnje i ponovne izgradnje predstavijale bi strane tvari, strane bjelangevine { izazivale bi patoloske reakcije, alergije i anafilaksije. Bjelantevine se sastoje od razligtih aminokiselina, Svaka aminokiselina ima svoju ‘logit i ne mote je zamijeniti druga, a nedostatak se nadopunjuje pravilnom ishranom, ‘Tjelesni organi imaju svaki svoju bjelansevinu kosa i nokti - keratin; mii - miozin i aktin; koa, vezivno tkivo i Zile - kolagen. COrganizam se neprestano trosi i obnavija, pa je potrebno svakodnevno unosenje 22 bjelanéevina za gradu i obnovu jer nedostatak bjelanéevina moze prouzrositi pres- tanak rasta Gak i kada tirana ima dovaljne oust i ugliikohidrata, Dobro koristenje bjelanéevina ovisi o prisutnosti vitamina i minerala u hrani. ‘Sve bjelandevine nisu jednako vrijedne, pa im odredujemobiolosku vrijednost testom hranjenja, uz prisutnost vitamina i minerala. Putem probave, uz pomoé erizima Zelutanog soka i soka gustereée, bjelanéevine se cijepaju na aminokiseline od kojih su sastavljene, a zatim se apsorbiraju u tankom crijevu, specifiéno gradenom za apsorpeiju. Brzina apsorpeije i aminokiselina ovisi © brzini oslobadanja iz bjelanéevine tijekom probave Dobro saévakana hrana i umjerene koligine pospjeSuju tazgradnj vremenski i koliginski, pa se 989% svih bjelanevina razgradi do aminokiselina, a samo mani ostaje nerazgraden. Dnevna potreba bjelantevina u hrani treba zadovojti potrebe energie i razgradnje \jelcenih bjelandevina, koje se neprekidno troSe, pa ih treba obnavljati, Treba takoder uzeti u obzir jesu li bjelangevine kompletne, da ih tijelo moze posve iskoristit ili nekompletne (parcijalne), koje trae veéu koliéinu. Primjer su afriéka plemena koja se brane kukuruznim branom a u njemu nedostaje aminokiselina “rriptofan”. Tak- va ishrana djeluje kao da je bez bjelanéevina, pa oboljevaju od sindroma nestaSice bjelanéevina s posljedicom zaostajanja u rastu, duSevnom tuposti i pojavom hipo- proteinskih edema (bolest “kwashiorkor") Kod gladovanja i nedostatka bjelanéevina w hrani, dio bjelantevina viasttog ti- jela nastavija se razgradivati u aminokiseline, koje se zatim deaminiraju i oksidira- ju. Taj obavezan gubitak bjelantevina ianesi oko 30 g dnevna. Da se to izbjegne potrebno je svakodnevno hranom unositi barem 30 grama bjelanéevina, a preporuca se i vile, do 75 grama. Tri Cetvetine suhe tari tijela su bjelandevine! Bubeéni prag za aminokiseline sprecava gubljenje aminokiselina mokraéom, a samo dio koji se ne moze resorbirati gubi se urinom. Sve stanice tijela sintetizirju bjelanéevine a funkcionalne karakteristike svake stanice ovise o vsti bjelanevine, koje mogu stvarati Stanice mogu sintetizirati 11 od 21 aminokiselinu koliko ih ina ukupno u ani- rmalnim proteinima, To znaéi da 10 aminokiselina koje stanice ne mogu sintetizira- esencijalnih, nenadoknadivin moraju biti prisuine v rani da bi se bjelandevine 23 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | GUVARI ZORAVLIA mogle sintetizirati v tjelu. Ostalih 11 aminokiselina, takoder su potrebne za inte zu bjelangevina, ali ih stanice mogu sintetizirati, pa nije potrebna prisutnost u hra~ ni, one su nadoknadive, neesencijalne. ‘Transaminaciju bjelanéevina pomazu enzimi, transaminaze, derivati piridoksina, vitamini B skupine, bez Kojeg nema sinteze proteina. Ako je malo esencijalnih aminokiselina niti druge ne mogu biti iskori8tene, tada stanica bjelanéevine uopée ne sintetizira. Da bi aminokiseline be iskoristene moraju biti zastupijene u podjednakom odnosu u kojem se nalaze u tkivu. Kad stanice popune svoj kapacitet, vigak aminokiselina se razgraduje i upotre- bijava za dobivanje energije ili se pretvara u masti i u tom obliku pohranjuje. Ta razgradnja, proces “deaminacije” zbiva se jedino u jetri Inzulin djeluje i na metabolizam bjelanéevina, iako ga nema, sinteza bjelanéevina prestaje, zbog ubrzanja transporta aminokiselina stanice, a i povecanja dostupnosti alukoze stanicama pa se smanjuje potrebira aminokiselina za energijom, ostavijajuci tkivima aminokiseline za sintezu bjelanéevina, - Guyton. Upliikohidrati i masti iskoristavaju se preventivno za dobivanje energije, pa su oni Guvari i Stedige bjelancevina tijela, Bioloska vrijednost bjelancevina ovisi o sadr2aju esencijalnih aminokiselina, nuénih i bitnih za Zivot i rast, a to su: histidin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, iskonin, triptofan i valin. 1Njih moramo unijeti hranom jer ih organizam ne sintetzira, Sto je manja koligina proteina potrebna da osigura potrebe organizma, to oni imaju vecu bioloSku il iziofosku vrijednost. Raznovrsna hrana sadr2i i raznovrsne bjelanéevine koje se nadopunjuju aminokiselinama. Vrijednost proteina ne odreduje samo sadriaj bitnih aminokicelina vec i sadr2aj vitamina i minerala koji ih prate jer bez njih nema iskoristenja protei- na ni visoke vrijednosti (dr. Shelton) Primjer nekih bioloSkih vrijednosti bjelanéevina lijeko - 94 migié mesa - 74 krumpir - 64 ‘kukurwz - 65 jaje - 98 iznutrice - 85 aja imaju veéu biolosku vrijednost od bilo kojeg dnugog izvora proteina, ito je i ramimljivo, ako se uzme u obzir da su ona izvor Zivota (prof. Colum), 24 VITAMIN - ISKRE ZVOTA | CUVARI ZORAVLIA levor visokovrijednih bjelanéevina su i orasi jer sadrée najbolje proteine, visoke bioloske vrijednosti, puni su vitamina i minerala. “Oni nisu zamjena za meso, nego je meso nijihova zamjena!” (dr. Shelton) Proteini oraha lako se pribvacaju, ne stvarajuci mokracnu kiselinu, a mast je w njima u obliku emulzije, kao u mlijeku, gotovo i pripremljena za cirkulaciju kroz limfni sustav. Osim hranjive vrijednostiimaju i zasticenu jezgru Ijuskom i omotaéem, koji spreéavaju krvarenje i ulaz stetnih tvari. Zato treba jesti orahe iz ljuske. Kil riki, avokado, soja i banane takoder su dobri izvori proteina visoke bioloske vrijed- nosti Bejalanéevine ribe oxpimalnog sastava esencijalih aminokiselina svojim gradi vim elementima iznimino bogatim proteinima, bitno ujedu na &rstocu miBica eovjedieg tijela, Sto je vaino ako ste mrSavi Koligina bjetangevina u 100 gr namirnica kruh, bratno = 10g sje sir : rita -10g punomasni sir = 15 g soja - 48 riba = 15-20 g orasi 308 meso -208 krumpir -2g perad -20g powree -25 8 ‘iejac 2g jie 0d 50-5 g pienigne klice = 30g mlijeko Se zobene pahuljice - 15 g Posebnu painju treba posvetiti mlijeku kao idealnom izvoru bjelanéevina, “re- ‘mek dtu ishrane”, jer sadrdi sve Sto organizam treba, zadovoljavajui dnevne potrebe SadrZaj izvanrednih aminokiselina u mlijeku i fino raspréene masti u obliku emulzije, pravi su eliksir snage kod napornog rada, umora, pa i depresije. Narogito je dragocjeno neobrano, svjeze pomudeno miljeko jer je najbogatije tvarima potrebnim za ishranu, a koje preradom do stola nestaju i obezvrjeduju se. Strah od zaraze i bolesti nekuhanim mlijekom suvisna je jer ono sadr4i vari koje to sprecavaju, dapace stvara pojaéan imunitet. (dr. Shelton: “Ishrana” Mlijeko je alkalno, ima sposobnost da neutraliirastene kisclinske twariu kr, kao Sto to Gini sifovo vose i povrée, pa ima usinak éiséenja otpada, uzroka bolest Mlijeko se ne kvari, niti rune, nego postaje kiselo miijeko, zahvaljujuci bakter- ijama mlijeéne kiseline. Od svih namirnica najbogatie je kalefjem, toliko vaznim za zdravije organizma. 25 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI - ISKRE Z1VOTA | GUVARI ZDRAVLJA Devedeset posto stanovnistva ima nedostatak kalcija, pateci zbog toga od raziiitih botesti:iijasa, artroze, elergije, bolesti kiéme, zglobova, Zivaca, pa i lomljenje ko- stiju je posledica soga nedostatka. Zato je potrebno svakodnevno uzimatinesto sirovog mlijeka, Ono je idealno kao pice i kao hrana, a djeluje na éitav organizam, pa i na psihu. Tako se savjetuje vazatima da popiju Ea8u-dvije mlijeka, radi brzog vracanja, koncentracije i otklanjanja umora, a djeluje ve¢ poslije 20-30 minuta. Kod nesan- ice, éaSa toplog mlijeka s medom bolja je od svih preparata za spavanie. Ako se mlijeko pije djelye i kac kormetitko sredatvo jer pridonosi boljem i epiem ingledu, djelujuciizvana iiznutra, te uklanja neugodan miris znoja bolje od bilo kojeg dezodoransa Dobro je i Korisno dan zapoceti i zavssiti éaom mlijekat Proteine banane daju w tropima za brz oporavak od tifusne groznice, a dr. Berg kate kako tijelo proteine krumpira koristi bolje od proteina mesa. Bogat izvor proteina visoke bioloske vrijednosti je soja. Je li meso bolji izvor bjelangevina od biljaka? Odgovor je negativan jer je meso hrana iz druge ruke, dobiveno od Zivotinja koje cone stvaraju hranedi se bljkama, pa se tako Covjek hrani malim postotkom vrijed- nosti prvobitne hrane, Mesu nedostaju vitamin’ i mineral, biokatalizatori razgradn- je i izgradnje novih aminokiselina, a bez njih nema Zivota, niti uz proteine visoke bioloske veijednsoti, jer ostaju neiskoristen ‘Sve aminokiseline sivotinjskog porijékla u mesu, jajima, siru, mlijeku, izearna. su biljnog porijekla jer Zivotinje veéinom jedu biljnu hranu. Samo biljke imaju moe sintetiziranja organskih tvari iz anorganskih, a 0 njima su ovisne i Zivotinje i Govjek. Meso najjaée zakiseljuje organizam, pa Zivotinje mesozderi, koje tive u pritodi, osiguravaju alkalnost tako da piju krv, proddiru kosti i hrskavicu zajedno s mesom -wojih Zrava. - Shelton - i Dr. H. Balfrage kaZe da meso sadréi tari koje tjelo ne moze Koristiti, a koje bbubrezi izbacuju kao otpad. Meso sadr2i i otpadne produkte Zivotinjskog metabo- liama koji se zadréavaju u tkivima u trenutku smrti Sto sve dovodi do otezanog rada bubrega. | Koliko bjelangevina organizmu treba? ‘Misienja su razitita, wyjetovana rastom, radnim aktivnostima, pa katkada i boleSéu. 26 Britansko udruzenje za unapredenje znanosti na éelu s prof. dr. A. Fleishom, ra temelju eksperimenata izvedeniht sa znanstverom toenoséu i potpunoséy na wzorku ‘0d 4,000.000 ljudi zakljuéuje da je 1 gram bjelangevina na L kg tjelesne tedine do- voljna kolitina za potrebe organizma u svim situacijama. on misli da se tjelesna tezina, zdravlje i snaga mogu odréati, barem upola manjom koliginom proteina koja se obiéno Mi si dopuitamo vee koligine od potrebnih, ometajudi tako pravilne procese organizma i lgavajuci ga drugih vaznih elemenata, vitamina i minerala. Prekoinjerno unosenje bjetanéevina uzrokuje ozbiljne poremeéaje zdravlja i iz- vor je bolesti jer visak proteina puni tijelo toksinima vige od ikojeg deugog,sastava hnrane, narodito stvaranjem mokrasne kiseline ‘Organizam prepunjen toksinima proteinskog metabolizma izluguje urew u mokracu Sto optereéuje bubrege. Mnoge jake populacije hrane se iskljusivo biljnom hrant kovima, Vegetarijanstvo je za njih normalan i prirodan nai stajaliste prema Zivotu. a vegetrijanci su vje- ishrane, kao i odnos i Podaci govore i 0 utjecaju hrane na strukturu Ijudskog karaktera, kao i zajed- nice, a prvobitne liudske zajednice poéele su se raspadati kad je Govjek mesodder postao grabeZiva zijer,izdvalajuct svoj glo. slgan vuku i tigru s osobinama sukoba i neprijatelistva (¢r. Shelton). Mesna industrija svojom propagandom i poplavom proizvoda na trdistu ostvaru- je velike zarade na tetu 2dravija, Pretvaranje golemih kolifina Zitarca i biljaka u bjelanéevine Zivotinja, za hranu manjeg broja uci, dok svijet gladuje i umire od gladi, nepravda je i sa socijalnog stajaligta, MASTY Prema kemijskoj gradi masti su esteriglicerola i masnih kiselina Osim vane energetske uloge, one su nutne 2a sekreciu Hlijezda s unutseSnjim lugenjem koje luce hormone te tako indirekino utjegu na razvoj organizma, a7 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA Probava masti odvija xe djelovanjem fermenata Zeluca i guSteraée u fine kapljice - emulziju, koje se apsorbiraju kroz stijenke crijeva. Pri tome veliku wlogy ima Bue, koja pomaze rastvaranju masti i djelovanju fermenata. Masti su porijeklomivotinjske i votinjske masti sadrée uglavnom estere zasiéenith masnih kiselina: palmitinsku i stearinsku, a igvor su im maslac, sirevi, svinjska i gustja mast i oj. Biljne masti sadrZe estere nezasigenih masnih kiselina: oleinsku i polinezasiéene smasne kiseline: linolnu, linoleinsku, arahidonsku, 100 g namirnica po dr. Shettonu sadréava ovoliko masti svinjetina = 20-40 g svinjska mast = 100.g govedina = 10-20 g rmaslac - 80g teletina -108 ‘majoneza We ovéetina -g ula. = 1008 kobasice -30g orasi = 50g hrenovke 208 Eokolada = 30g slanina - 808 riba = 15-20 g perad = ienutrice 25 Nedostatak masti uzrokuje i nedostatak vitamina topoljivih u mastima, a to re- zultira poremeéajima metabolizma i konaéno boleséu. Potebna zastuplienost masti u dnevnoj ishrani je 20% katorija od ukupno unesenih 1 gram masti daje 9 kalorija Unogenje velikih koligina masti uzrolkyje debljanje zhog stvaranja rezerve mas- nih naslaga u organizmu i najéeSée je vezano uz bolesti: aterosklerozu, sréane bolesti, rak, pa i prijevremenu starost i smrt. Pri izboru masnoéa u hrani treba koristti ulja s nezasiéenim masnim kiselinama: linoinom i linoleinskom, umjesto zasiéenih mas- nih kiselina, a to su masti 28 \ VITAMINI - ISKRE ZIVOTA 1 GUVARI ZDRAVLJA IN ISIE NOTA | CUVAR ZDRAVLIA Masne kiseline u uljima i mastima jzradene u postocima (%) zasicene kiseline nezasiéene polinezasiene uulja:_mastinovo 0 7m 10 suncokret, 10 30 60 mijeSano kuhinjsko 15 30 50 kukurvzno 1s 30 50.60 mastis svinjska 45 45 10 {oj 50 40 5 wrhnje 0 30 5 mastac 60 40 23 margarin 2» 5 45 Nezasigene masnoce biljnog porijekla su ulja; ed kwkuruznit tlica, mastinovo, suncoksetovo, a pogodttzdravju i lakSe su probavijva. Potrosnju mast reba ogranit na koliine koje su potrebne za podmitenje potrebs bitnih mast, voded brigy 0 izbory hnrane i dakako Kolin Nezasiéene masne kiseline su pripremne da se jo$ vedu, pa se tako u tijelu vez ‘na minerale, bjelanéevine i kiseline, i pomazu normalnu izmjenu tvari stanica, a prj svega disanje. Kad izijena i disanje stanica nije u redu, normalna stanica se izrodi, 2 posljedica je bolest. Vazno je usmjeriti ishranu na upotrebu priodnih nezasigenih tulja kao Sto je maslinovo, suncokretovo ulje i ulje kukuruznih klica jelokupna probava mast odvija se uglavnom u tankom erijevu, tek mani dio 4elucu, uz pomoé enzima erijeyne i punkreusne lipaze, a bolesti koje uzrokuju slabo lusenje lipaze, wzrokuju i slabu probavu mast, Koj se apsorbira samo 50% iz hrane nti ode kiseine ij takoder sana wlogu w apsorpeli mast, pa ako ih ima dovoljno apsorbira se 97%vu ako ih ema samo 50% masnnK Metabotizam masti ohavlja se gotovo u svim stanicama tijela, ali najveti dio obaulja seu stanicama jetre, wdje nastaje i najvedi dio masti Sto se stvara iz ugljikohidrats i proteina, Nastala mast prenosi se lipoproteinima do masnog tkiva, gdje se pohranjuje kao rezerva. Duije do tri Getvrtne cjelokupne energije, koja ee oslobada izravno u stanicama osiguravaju masti, a ne ugijikohidrati 29 VITAMINI - ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI = ISKRE ZIVOTA | CUVARI ZDRAYLJA Prva faza iskoriStenja masti za eneigij je ciiepanje u masne kiseline i glcerol, poslije Sega prelaze u aktivna tkiva, edje oksidiraju u energiju, Sve stanice, osim tkiva mozga mogu koristiti masne kiseline za energiju, gotovo jednako kao i ugljikohid- rate. Trideset do pedeset posto ugliikohidrata unesenih svakim obrokom pretwara se uu masti i pohranjuje za energiju uz pomoc inzulina, a aks sedastaju pretvorba je malena ili je nema. Inaulin pomaze pretvorbu i pohranu mtasti aktiviranjem enzima lipoze i dobavljanjem jednog razgradnog produkta glukoze, bez kojeg nema sinteze novih triglicerida, ‘Nema fi inzulina, prijenos glukoze u stanice organizma se smanji na Getvrtinu rminimalne vrjednost, a vetina tkiva (esitt.mozga) mora za namirenje energie korstti

    You might also like