Knjizevnost 1 Prir G

knjizevnost1-MPok.
qxd 5/5/03 8:50 Page 1
Snjeæana Zrinjan
KNJIÆEVNOST 1
PriruËnik za nastavnike uz Ëitanku
za 1. razred Ëetverogodiπnje strukovne πkole
1. izdanje
Zagreb, 2003.
knjizevnost1-MPok.qxd 5/5/03 8:50 Page 2
Nakladnik
ALFA d. d., Zagreb
Nova Ves 23 a
Za nakladnika
Miro Petric
Urednik
Boæidar PetraË
Izvrπna urednica
Zrinka DediÊ
Likovna urednica
Biljana Knebl
Lektorica
Kristina JuriÊ
Korektorica
Ana –oreviÊ
∂ ALFA d. d. Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati,
ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova ili autorova pismenog dopuπtenja.
GrafiËka priprema
Studio za grafiËki dizajn ALFA
Tisak
Zrinski d.d., »akovec
SADRÆAJ
UVODNA RIJE» ................................................................................................................5

STRUKTURA UDÆBENIKA I UDÆBENI»KE JEDINICE ......................................................6
STRUKTURA PRIRU»NIKA ................................................................................................6
IZVEDBENI PROGRAM IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA PRVI RAZRED
»ETVEROGODI©NJIH STRUKOVNIH ©KOLA ..................................................................7
NASTAVNE METODE ........................................................................................................10
Naziv i pojam umjetnosti i knjiæevnosti ..............................................................................12
Dobriπa CesariÊ, Pjesma mrtvog pjesnika ..............................................................................14
Fran MaæuraniÊ, Budi svoj! ..................................................................................................15
Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Moj dom ..................................................................................17
Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Iseljenik ........................................................................................19
Antun MihanoviÊ, Horvatska domovina ................................................................................20
Petar PreradoviÊ, Rodu o jeziku ............................................................................................22
Mak Dizdar, Zapis o zemlji ..................................................................................................23
Josip PupaËiÊ, Zaljubljen u ljubav ........................................................................................25
Vladimir Nazor, CvrËak ......................................................................................................26
Antun Gustav Matoπ, Jesenje veËe i Ljubo Wiesner, Blago veËe ..............................................28
Nikola ©op, Kuda bih vodio Isusa..................................................................................................30
Dobriπa CesariÊ, Vagonaπi ............................................................................................................31
Dijalektalna lirika ................................................................................................................32
Stanko Vraz, Nadriknjiπtvo ..........................................................................................................35
Lirika (sinteza) ....................................................................................................................36
Hasanaginica ......................................................................................................................38
Jednostavni epski oblici ......................................................................................................40
Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ, RegoË ..............................................................................................41
Homer, Ilijada ....................................................................................................................43
Miljenko JergoviÊ, Kraa ....................................................................................................44
Slavko Kolar, Breza ............................................................................................................45
George Orwell, Æivotinjska farma ........................................................................................47
3
August ©enoa, Zlatarovo zlato ..............................................................................................50

Marija JuriÊ Zagorka, Tajna Krvavog mosta ..........................................................................51
Sofoklo, Antigona ........................................................................................................................53
Plaut, ©krtac i Marin DræiÊ, Skup ........................................................................................55
Michel de Montaigne, Laæna znanost ..................................................................................57
Antun NemËiÊ, Putositnice ..................................................................................................58
Biblija - Knjiga Postanka ......................................................................................................59
Biblija - Judita ......................................................................................................................61
Biblija - Pjesma nad pjesmama ..............................................................................................65
Biblija - Evanelje po Ivanu ..................................................................................................66
Biblija - Poslanica apostola Pavla ..........................................................................................68
Homer, Odiseja ............................................................................................................................69
Eshil, Okovani Prometej ......................................................................................................70
Euripid, Elektra ..................................................................................................................71
Srednjovjekovna knjiæevnost (uvod) ..................................................................................72
Veliki nacionalni epovi ........................................................................................................73
Roman o Tristanu i Izoldi ......................................................................................................78
Sv. Aurelije Augustin, Ispovijesti ..........................................................................................79
BaπËanska ploËa; povijesni i pravni tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja ..............................80
PjesniËki tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja ......................................................................82
Ostali tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja ..........................................................................83
Dante Alighieri, Pakao ................................................................................................................84
Francesco Petrarca, Iz Kanconijera ......................................................................................86
Giovanni Boccaccio, Iz Decamerona ..........................................................................................87
Marko MaruliÊ, Davidijada ..................................................................................................88
Ivan »esmiËki, U smrt majke Barbare ..................................................................................90
Juraj ©iægoriÊ, Elegija o pustoπenju ©ibenskog polja ................................................................92
Humanizam (sinteza) ..........................................................................................................93
4
UVODNA RIJE»
Poπtovane kolegice i kolege!
Ovim sam udæbenikom nastojala uËenicima pojednostaviti tumaËenje i pribliæiti

knjiæevna djela koja su propisana nastavnim planom i programom. Naime, iskustvo
u nastavi me nauËilo da uËenici prihvaÊaju ono πto im je jasno i logiËno; Ëesto su mi
se æalili da su im pitanja u udæbenicima (joπ od osnovne πkole) nerazumljiva i da,
ako nemaju biljeænicu, ne mogu uËiti iz udæbenika. Prihvatila sam te njihove pri-
mjedbe i napisala udæbenik iz kojeg bi se trebalo moÊi uËiti i u kojem su pitanja do-
ista jednostavna i razumljiva. NaËela logiËnosti i preglednosti provlaËim kroz cijelu
knjigu i nadam se da Êe to olakπati rad i vama i vaπim uËenicima. UËenicima sam u
uvodnoj rijeËi poæeljela da im negativne emocije ne uniπte radost uËenja, a vama æe-
lim da svojim pozitivnim emocijama prenesete ljubav prema pisanoj rijeËi. Bez toga
su podaci iz udæbenika “samo sjen i mrtvo slovo”. Pozdravljam vas sa æeljom da za-
jedno odgojimo novu generaciju mladih Ëitatelja i ljubitelja knjiæevnosti.
Autorica
5
STRUKTURA UDÆBENIKA I UDÆBENI»KE JEDINICE
Udæbenik je koncipiran prema postojeÊem programu za prvi razred Ëetverogodiπnjih strukov-

nih πkola. Svoj prijedlog izvedbenog programa (za satnicu od tri sata tjedno) dajem vam na
poËetku priruËnika. Ukoliko imate satnicu od Ëetiri sata tjedno, onda Êete sami napraviti svoju
inaËicu programa. U svaku nastavnu cjelinu uËenike uvodim preglednim uvodom na osnovi
kojega oni mogu shvatiti bit (bilo da se radi o pristupu knjiæevnim rodovima, bilo da se radi o
trajanju i znaËajkama nekog knjiæevnog razdoblja). Velike i opseæne sinteze smatram optereÊu-
juÊim za uËenike te dobi, zato sam u sintezama samo ponovila osnovne pojmove vezane uz
odreenu nastavnu cjelinu. Nakon ulomka iz djela ili nakon citirane lirske pjesme, u udæbeni-
Ëkoj jedinici dajem (uglavnom) dva komentara o djelu. Radi se o komentarima koji Êe uËenici-
ma pomoÊi shvatiti znaËaj ili osobitost nekoga djela. Uz komentare su pitanja na osnovi kojih
uËenici mogu provjeriti jesu li ih shvatili. Tako ih uËimo Ëitati s razumijevanjem, uËimo ih pre-
poznavati osnovne misli u tekstovima i ukazati im πto mogu traæiti u odreenom djelu, odno-
sno na koji ga naËin analizirati.
Na kraju udæbeniËke jedinice je sinteza: uËenici ne moraju pasivno prepisivati osnovne misli s
ploËe (pa su bez biljeænice “izgubljeni”). Umjesto toga to se vrijeme moæe iskoristiti za njihovo
usmeno ili pismeno izraæavanje.
STRUKTURA PRIRU»NIKA
U ovom sam priruËniku razradila gotovo sve nastavne jedinice i nastojala vam sugerirati kako
ostvariti nastavni sat. Pritom sam nastojala da uËenici budu u potpunosti motivirani te da doista
surauju. Razraujem samo neke od nastavnih sati uvoda i sinteze Ëime vam naznaËujem kako
ih ja zamiπljam. Osnovnim ciljem pritom smatram razvijanje, odnosno poticanje uËeniËkog
izraæavanja te, koliko je to moguÊe, kreativnog rada kod uËenika. Velika su mi pomoÊ bile i me-
tode koje sam nauËila na seminaru »itanje i pisanje za kritiËko miπljenje Foruma za slobodu
odgoja. U svakoj nastavnoj jedinici navodim vam i dodatni zadatak za uËenike. Zadajte ga svaki
put, uputite ih da te zadatke i sve samostalne radove piπu u posebnu biljeænicu. Ocijenite taj
njihov napor i trud, i s vremenom Êe ih sve viπe uËenika rjeπavati. Mislim da je i to jedan od po-
ticaja na Ëitanje i da oni time uvjeæbavaju izraæavanje (umjesto da pasivno prepisuju s ploËe), a
ne reprodukcijom i prepisivanjem s ploËe. Sigurna sam da i vi imate neke svoje metode i postu-
pke kojima Êete doprinijeti da vaπi nastavni satovi budu prepoznatljivi, zanimljivi, poticajni i
kreativni.
6
IZVEDBENI PROGRAM IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA

PRVI RAZRED »ETVEROGODI©NJIH STRUKOVNIH ©KOLA
Mjesec: RUJAN (9 sati)
1. Uvodni sat (upoznavanje s planom i programom, popis lektire)

2. i 3. Ponavljanje i uvjeæbavanje (jezik)
4. i 5. Naziv i pojam umjetnosti i knjiæevnosti
6. Dobriπa CesariÊ, Pjesma mrtvog pjesnika
7. Fran MaæuraniÊ, Budi svoj!
8. Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Moj dom
9. Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Iseljenik
Mjesec: LISTOPAD (13 sati)
10. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ, RegoË - sat lektire

11. i 12. JeziËni priruËnici standardnog jezika
13. Komunikacija i komuniciranje
14. Antun MihanoviÊ, Horvatska domovina
15. Petar PreradoviÊ, Rodu o jeziku
16. Mak Dizdar, Zapis o zemlji
17. i 18. Pravopisni i reËeniËni znakovi
19. Josip PupaËiÊ, Zaljubljen u ljubav
20. i 21. Vladimir Nazor, CvrËak
22. Antun Gustav Matoπ, Jesenje veËe i Ljubo Wiesner, Blago veËe
Mjesec: STUDENI (12 sati)
23. i 24. Glasovne promjene

25. Jezik - govor - jeziËni znak
26. Fonem - fonetika - fonologija
27. Ponavljanje i uvjeæbavanje (jezik)
28. Pismena provjera znanja (jezik)
29. Analiza pismenih radova
7
30. Nikola ©op, Kuda bih vodio Isusa

31. Dobriπa CesariÊ, Vagonaπi
32. Dijalektalna lirika
33. Stanko Vraz, Nadriknjiπtvo
34. Lirika (zakljuËak)
Mjesec: PROSINAC (10 sati)
35. Ponavljanje i uvjeæbavanje (knjiæevnost)

36. Pismena provjera znanja (knjiæevnost)
38. Opisivanje
39. i 40. 1. πkolska zadaÊa
41. Ispravak 1. πkolske zadaÊe
42. i 43. Provjera znanja
44. Provjera znanja
45. ZakljuËivanje ocjena
Mjesec: SIJE»ANJ (10 sati)
46. Hasanaginica
47. Jednostavni epski oblici
48. Slavko Kolar, Breza - sat lektire
49. Razdioba glasova
50. Fonem i grafem
51. Alternacija Ë/Ê
52. i 53. Marija JuriÊ Zagorka, Tajna Krvavog mosta - sat lektire
54. Homer, Ilijada
55. Miljenko JergoviÊ, Kraa
Mjesec: SIJE»ANJ (10 sati)
56. i 57. 2. πkolska zadaÊa

58. Ispravak 2. πkolske zadaÊe
59. August ©enoa, Zlatarovo zlato
8
60. i 61. Alternacija ije/je/e/i

62. Alternacija dæ/
63. i 64. George Orwell, Æivotinjska farma - sat lektire
65. Michel de Montaigne, Laæna znanost
66. Antun NemËiÊ, Putositnice
67. Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Mjesec: OÆUJAK (13 sati)
68. Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika

69. Ponavljanje i uvjeæbavanje (jezik)
70. Pismena provjera znanja (jezik)
72. i 73. Sofoklo, Antigona - sat lektire
74. Plaut, ©krtac i Marin DræiÊ, Skup
75. Biblija - Knjiga Postanka
76. Biblija - Judita
77. Biblija - Pjesma nad pjesmama
78. Biblija - Evanelje po Ivanu
79. Biblija - Poslanice apostola Pavla
Mjesec: TRAVANJ (7 sati)
80. Homer, Odiseja

81. Eshil, Okovani Prometej
82. i 83. Euripid, Elektra - sat lektire
84. Srednjovjekovna knjiæevnost (uvod)
85. i 86. Veliki nacionalni epovi
Mjesec: SVIBANJ (12 sati)
87. Roman o Tristanu i Izoldi

88. Sv. Aurelije Augustin, Ispovijesti
89. BaπËanska ploËa
90. Povijesni i pravni tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja
9
91. PjesniËki tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja

92. Ostali tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja
93. Hrvatski jezik u 15. stoljeÊu
94. Dante Alighieri, Pakao
95. Francesco Petrarca, Iz Kanconijera
96. Giovanni Boccaccio, Iz Decamerona
97. Marko MaruliÊ, Davidijada
98. Pismena provjera znanja (knjiæevnost)
Mjesec: LIPANJ (7 sati)

100. Ivan »esmiËki, U smrt majke Barbare
101. Juraj ©iægoriÊ, Elegija o pustoπenju ©ibenskog polja
102. Humanizam (sinteza)
103. Provjera znanja
104. Provjera znanja
105. ZakljuËivanje ocjena
NASTAVNE METODE
U razradi svake udæbeniËke jedinice iznosim prijedlog artikulacije nastavnoga sata. U veÊini
sluËajeva samo naznaËavam tu artikulaciju: kojim bi tijekom nastavni sat trebao iÊi. Metode ko-
je pritom koristim nisam posebno opisivala. Za nastavne sate na kojima predviam skupni rad
navodim i neke novije metode koje sam nauËila na seminaru “»itanje i pisanje za kritiËko mi-
πljenje” u organizaciji hrvatskog Otvorenog druπtva. Ukratko vam donosim opis metoda koje
najviπe koristim u nastavi i koje sam preporuËila za obradu pojedinih nastavnih jedinica.
Naziv metode opis
Insert metoda - primjenjuje se kod Ëitanja nekog teksta

- na rubnici se biljeæe znakovi:
- za ono πto je Ëitatelju poznato
10
∑ za ono πto Ëitatelju nije poznato

+ za novu informaciju
? za ono πto je nejasno, nerazumljivo, proturjeËno
(broj znakova moæete, po potrebi, i smanjiti)
Brainstorming ili - iznoπenje asocijacija u vezi s nekim pojmom

“oluja mozgova” ili problemom bez procjenjivanja valjanosti asocijacije
Slagalica - uËenicima namjeravamo dati neki tekst da ga

proËitaju, tekst podijelimo na npr. pet dijelova
- to znaËi da Êemo imati skupine po pet Ëlanova
- skupine po pet Ëlanova zovu se matiËne skupine i
u njima uËenici dobivaju zadatak
- potom svi uËenici koji imaju isti dio teksta za
proËitati oblikuju ekspertnu skupinu u kojoj oni
Ëitaju i komentiraju svoj dio teksta
- kad se vrate u matiËnu skupinu, oni moraju
izvijestiti ostale πto su proËitali i nauËili
- na taj Êe naËin proraditi i meusobnim pouËavanjem
nauËiti cijeli tekst
“VruÊe olovke” - uËenici neko odreeno vrijeme (nekoliko minuta)

zapisuju svoje misli, sve πto im padne na pamet na
odreenu temu; kad im se Ëini da im niπta ne pada
na pamet piπu:“Misao je stala…”; u tom se tekstu
ne trebaju poπtovati nikakva pravopisna niti
gramatiËka pravila
Grozdovi - pogodni za npr. neke sinteze jer u njima neki pojam

granamo
Voene slike - ovo je metoda za pisanje, nastavnik nastoji izazvati

u uËenikovoj svijesti odreene slike koje uËenici onda
zapisuju na papir, odnosno pretvaraju ih u rijeËi
Nazivlje unaprijed - uËenicima unaprijed dajemo kratak popis pojmova

iz teksta i zamolimo (najËeπÊe parove uËenika)
da predvide kako Êe to nazivlje funkcionirati u tekstu
11
Misli i razmjenjuj - uËenici rade u parovima

misli u paru - svaki Ëlan para dobiva zadatak (npr. treba pisati o nekoj temi)
- slijedi razmjena razmiπljanja u paru
- potom parovi razmjenjuju razmiπljanja
Slobodno pisanje - pet minuta uËenici piπu bez prekida o nekoj temi
- potom Ëitaju na glas svome paru
- parovi mogu razmijeniti ideje sa skupinom
UdæbeniËka jedinica: Naziv i pojam umjetnosti i knjiæevnosti

Cilj nastavne jedinice
- usvajanje pojmova knjiæevnosti i umjetnosti
Zadaci nastavne jedinice
- poticanje uËenika na razmiπljanje o roenju umjetnosti i moguÊnostima definiranja umjetnosti
- upoznati uËenike s vrstama umjetnosti i izraæajnim sredstvima pojedinih umjetnosti
- upoznati definiciju knjiæevnosti kao umjetnosti rijeËi
- upoznati knjiæevne rodove i njihove znaËajke
- upoznati funkcije knjiæevnoumjetniËkog djela
- upoznati pojam znanosti o knjiæevnosti i njene grane
- potaknuti uËenike na izraæavanje vlastitih razmiπljanja o umjetnosti i knjiæevnosti
- potaknuti uËenike na izraæavanje vlastitih osjeÊaja u vezi s pojedinim knjiæevnim djelima
Nastavna sredstva i pomagala
- udæbenik
- kreda, ploËa
- glazbeni predloæak (kaseta ili CD)
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda izraæavanja
- metoda sluπanja
- metoda tumaËenja
- metoda upuÊivanja
12
MoguÊi plan nastavnog sata
1. sat
I. Priprava
- uËenici Ëitaju uvodnu rijeË iz udæbenika, komentari
- uËenici se dijele na skupine od pet uËenika
II. Razrada
- uËenici dobivaju zadatak napisati πto pojedina slika predstavlja i πto o tome znaju
- objava i ispravak rezultata
III. Zavrπetak
- komentiranje udæbeniËke jedinice: roenje umjetnosti
2. sat
I. Priprava
- definiranje umjetnosti
II. Razrada
- vrste umjetnosti, komentiranje udæbeniËke jedinice o vrstama umjetnosti
- knjiæevnost kao umjetnost rijeËi
- znanost o knjiæevnosti
- knjiæevni rodovi
III. Zavrπetak
- funkcije knjiæevnoumjetniËkog djela
Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

U ovoj nastavnoj jedinici objedinjujem tri udæbeniËke jedinice: Roenje umjetnosti, Umjet-
nost i vrste umjetnosti te Knjiæevnost kao umjetnost rijeËi. Osim πto sam uËenicima nastoja-
la prenijeti Ëinjenice koje trebaju znati, nastojala sam im udæbeniËku jedinicu uËiniti jasnom
i zanimljivom. UËenici u Ëetverogodiπnjim strukovnim πkolama nemaju likovnu umjetnost
te im stoga ovdje i donosim sliku bizona kako bi spoznali da je umjetnost u prethistoriji bila
vezana uz magiju, a danas nije. Vrste umjetnosti prikazujem skicom i donosim neke zani-
mljivosti vezane uz pojedine umjetnike i pojedine umjetnosti. Uz definiciju knjiæevnosti vaæ-
no je i da uËenici shvate razliku izmeu knjiæevnosti i znanosti o knjiæevnosti.
Dodatna priprema za nastavni sat
Predlaæem vam da ova dva nastavna sata izvedete uz zvuËnu podlogu nekog klasiËnog glaz-
benog djela koje Êe djelovati opuπtajuÊe na uËenike i omoguÊiti im da osjete ljepotu glazbe
na satu o umjetnosti. Za rad u skupinama bilo bi dobro da pripremite: sliku jednog slikov-
nog djela, kipa, zgrade, kazaliπne predstave, filma, umjetniËke fotografije, fotografiju nekog
glazbenika. Bilo bi dobro da su svi oni povezani uz grad u kojem se nalazi vaπa πkola (odno-
sno u kojem veÊina uËenika æivi) ili uz grad koji je blizu vaπe πkole. UËenici dobivaju zadatak
odgonetnuti koga slika predstavlja i napisati πto o tome njihova skupina zna. Tako Êe uËeni-
ci ujedno proπiriti znanje o umjetnosti svoga grada te lakπe shvatiti i upamtiti vrste umjetno-
sti i njihove znaËajke.
13
Dodatni izvori znanja i zadaci za uËenike

UËenicima moæemo dati zadatak da kod kuÊe uzmu neke dnevne novine, otvore rubriku
kulture te da odaberu neki Ëlanak koji Êe zalijepiti u svoju biljeænicu i napisati: zaπto su ga
odabrali, πto su novo iz njega saznali i πto nisu razumjeli. Isto tako mogu uzeti stranicu na
kojoj je kulturni vodiË kroz njihov grad te napisati koje su kulturne aktivnosti trenutaËno
aktualne u njihovom gradu.
UdæbeniËka jedinica: Dobriπa CesariÊ, Pjesma mrtvog pjesnika

- interpretirati misaonu lirsku pjesmu
- uoËiti posebnosti pjesniËkoga teksta, osvijestiti umjetnost kao komunikaciju te ulogu sudio-
nika komunikacije; uoËiti i definirati znaËajke lirike, vrstu lirske pjesme, stilska izraæajna
sredstva; odrediti znaËajke ritma, vrstu stiha i strofe
- razvijati sposobnost interpretacije pjesme i senzibiliziranje uËenika za pjesniπtvo
- poticanje ljubavi za knjiæevnost i poeziju
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
- kasetofon
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda sluπanja
- metoda povezivanja
I. Priprava
- pitanja uËenicima: tko je Dobriπa CesariÊ, πto je napisao; πto oni misle kakav je on
bio Ëovjek; kako je izgledao; zaπto je pisao; razgovor
II. Razrada
- najava i lokalizacija pjesme
- sluπanje pjesme - snimka iz zbirke Slap na kojoj pisac sam recitira pjesmu
- izraæavanje dojmova
- interpretacija pjesme: tema; umjetnost kao komunikacija; komunikacijski lanac:
pisac djelo Ëitatelj
14
(pisac u knjiæevno djelo prenosi svoje osjeÊaje, misli, ljepote, zanose, ljubav;
- Ëitatelj treba otvoriti srce za pjesniπtvo (“Al’ zatvoriπ li za njih svoje srce, oni su samo
sjen i mrtvo slovo”), Ëitanje i razgovor o komentarima nakon pjesme; uoËavanje osobi-
tosti stiha, strofe, komentiranje stilskih izraæajnih sredstava, praÊenje rubnice i uoËava-
nje tropa i figura u umjetniËkom tekstu
III. ZakljuËak
- komentiranje uvodnog teksta o CesariÊu; vraÊanje na uvodni razgovor; je li vam ova
pjesma rekla neπto o CesariÊu kao Ëovjeku

Osim podataka o piscu, podataka o prijevodima ove CesariÊeve pjesme na mnoge strane je-
zike, u ovoj udæbeniËkoj jedinici donosim pregled stilskih izraæajnih sredstava prepoznatlji-
vih u pjesmi te komentare nakon pjesme koji Êe omoguÊiti uËenicima da lakπe shvate pje-
smu. Prvi se komentar odnosi na komunikacijski lanac: pisac djelo Ëitatelj; pisac pre-
nosi, kako kaæe Vlatko PavletiÊ, svoju æivotnu energiju u pjesmu, u jednom dijelu pjesme i
sam CesariÊ govori o tome kako u pjesmu prenosi vlastite: zanose, ljubavi, nade, uspomene.
Pisac “u æaru kuje stihove”, znaËi potreban je neki stvaralaËki zanos u kojem nastaju knjiæev-
noumjetniËka djela. Knjiæevno djelo tako postaje dio samoga pisca, a Ëitatelj Êe, tek ako
“otvori srce za pjesniπtvo”, shvatiti bit piπËevih emocija i oæivjeti samoga pisca. Tako i sam Ëi-
tatelj zapravo postaje dio æivotnog ciklusa samoga pisca, odnosno pisac postaje dio æivotnog
ciklusa Ëitatelja.
Drugi komentar odnosi se na funkcije poezije (prema Romanu Jakobsonu): usmjerenost po-
ruke na primatelja zove se konativna funkcija, upuÊivanje poruke na predmet zove se refe-
rencijalna funkcija, usmjerenost poruke na poπiljatelja zove se emotivna funkcija, usmjere-
nost na samu poruku zove se poetska funkcija. UËenici to mogu uoËiti i na primjeru navede-
ne CesariÊeve pjesme i shvatiti cijelu pjesmu kao poruku kojom komuniciraju pjesnik i Ëita-
telj. Nije li svako umjetniËko djelo takva vrsta poruke kojom autor dokazuje kako je uspio
prevladati vlastitu prolaznost stvarajuÊi umjetniËko djelo koje ga je nadæivjelo?
UËenici mogu dobiti zadatak da napiπu sastavak na temu Probudi me i bit Êu tvoja java u ko-
jem Êe iznijeti svoje miπljenje o komunikacijskom lancu: pisac, djelo, Ëitatelj, na osnovi ne-
kog djela koje ih se osobito dojmilo.
UdæbeniËka jedinica: Fran MaæuraniÊ, Budi svoj

- interpretacija misaone lirske pjesme, pjesme u prozi
- pojam i znaËajke pjesme u prozi
- tema pjesme; znaËajke jezika i stila
15
- potaknuti uËenike na razmiπljanje o sintagmi “budi svoj” te o pozitivnim æivotnim vrije-

dnostima
- prokomentirati i usvojiti naËin pristupa lirskoj pjesmi
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda zakljuËivanja
I. Priprava
- postavljamo uËenicima pitanje kako oni shvaÊaju frazu: biti svoj na svome; komenta-
ri, razgovor, potom im dajemo citat na prozirnici iz ©enoine pjesme Budi svoj i pitamo
ih πto za ©enou znaËi “biti svoj”
II. Razrada
- Ëitanje MaæuraniÊeve pjesme
- uËenici samostalno Ëitaju komentare; razgovor
- definicija pjesme u prozi
- komentiranje uvodne udæbeniËke jedinice: Lirika
III. ZakljuËak
- komentiranje osnovnih knjiæevnoteorijskih pojmova iz uvodne udæbeniËke jedinice:
Lirika; povezivanje s pjesmom Frana MaæuraniÊa (tema, motivi, vrsta lirske pjesme, ri-
tam, jeziËno-stilska obiljeæja)

U ovoj udæbeniËkoj jedinici donosim komentare vezane uz ©enoino poimanje sintagme “bu-
di svoj” koje se moæe usporediti i s MaæuraniÊevim: Ëovjek treba njegovati vlastiti jezik jer je
on oznaka njegovog nacionalnog identiteta i ne smije se zanemarivati. General X. to shvaÊa
tek na samrtnoj postelji. »itatelj bi trebao shvatiti MaæuraniÊevu (i ©enoinu) poruku jer Ëo-
vjek treba æivjeti u skladu s istinom, dobrotom i ljepotom te biti ponosan i njegovati, odno-
sno izraæavati svoj nacionalni identitet. Drugi komentar nakon pjesme odnosi se na znaËajke
pjesme u prozi.
16
Dodatne upute za nastavni sat

Osim prozirnice na kojoj moæete iznijeti jednu strofu iz ©enoine pjesme “Budi svoj”, ovu
udæbeniËku jedinicu moæete povezati s uvodom u liriku na osnovi koje Êe uËenici ponoviti
kako uopÊe treba pristupiti lirskoj pjesmi i koje bitne elemente u njoj uoËavati.
Prozirnica
“Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi Ëitav,
U grudi nosiπ, brate, srdce cijelo;
Ne kloni duπom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diæi svoje Ëelo!
Pa doπli danci nevolje i muke,
Pa teko s Ëela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoj!”
A. ©enoa

UËenici mogu u pismenom obliku iznijeti svoje shvaÊanje sintagme: “budi svoj”.
UdæbeniËka jedinica: Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Moj dom

- interpretirati domoljubnu lirsku pjesmu
ZadaÊe nastavne jedinice
- objasniti pojam domoljubne lirske pjesme
- spoznati da je domovina temelj pjesnikova æivota, ali da je neslobodna i da Êe tek njegova
smrt biti osloboenje i njemu kao pojedincu i domovini
- znaËajke KranjËeviÊevog stiha i stila
- ljubav prema domovini i slobodi kao najuzviπeniji ljudski osjeÊaj
- potaknuti uËenike na izraæavanje vlastitog doæivljaja domovine
- udæbenik
- likovni predloæak iz udæbenika: Ignjat Job, Moj dom
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda tumaËenja
- metoda dvostrukog dnevnika
17
I. Priprava
- metodom dvostrukog dnevnika uËenici komentiraju neke od domoljubnih stihova iz
hrvatskog pjesniπtva
- objava rezultata; komentari
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- emocionalno-intelektualna stanka
- objaπnjenje naslova pjesme
- objaπnjenje pjesnikovih misli i osjeÊaja izraæenih u pjesmi (komentiranje na osnovi
rubnica)
- motivi kojima KranjËeviÊ izraæava svoju viziju domovine
- objaπnjenje i razgovor o drugom komentaru nakon pjesme - komentaru Ive Frangeπa
III. Zavrπetak
- uËenici prepisuju barem tri citata iz pjesme i komentiraju ih metodom dvostrukog
dnevnika

Uz pjesmu su na rubnici iznesena stilska izraæajna sredstva, a komentari nakon pjesme
odnose se na motive kojima KranjËeviÊ iskazuje svoju viziju domovine. U pjesmi prepozna-
jemo pjesnikove emocije: ljubav - bol - suosjeÊanje - Ëeænju - ponos - strah - æelju za slobo-
dom - radost. Domovina je temelj pjesnikova æivota, dostojna najveÊeg poπtovanja i ljubavi.
Neslobodu i patnju domovine KranjËeviÊ doæivljava kao vlastitu neslobodu i patnju te na
kraju prenosi svoj osjeÊaj domoljublja u Svemir - smrt je konaËno osloboenje i pjesnika i
njegove ljubavi prema domovini. Frangeπ govori kako pjesnikov pogled u zvijezde predstav-
lja pjesnikovo nastojanje da se makne iz vlastite domovinske skuËenosti u πira prostranstva
koja Êe biti i njegovo osobno osloboenje i osloboenje njegovih misli. U tom je smislu pje-
sma misaona, moæemo je shvatiti tako da tek onozemaljsko nudi potpuno osloboenje od
svih stega i patnji ovoga svijeta, ma u kojem i kakvom obliku pojedinac bio.
Dvostruki dnevnik - motivacijski zadatak
Citati Komentar
“Zar ima rijeË, postoje li rijeËi
Na ovoj Zemlji koje izraziti mogu
Patnje, boli, stradanja jadnih ljudi
Drage nam domovine, u zlu Nevremenu?
Nema ih nema tih rijeËi.”
Dragutin TadijanoviÊ
18
Citati Komentar
“Bole me rane moje zemlje,
te tvrde i strpljive zemlje
s kojom lijegam i s kojom ustajem. (…)
a πto patnja upiπe,
to nikakve kiπe ne mogu isprati.”
Nikola MiliËeviÊ
Citati Komentar
“I ja kroz zube
Ponovno izuπÊujem tvoje ime
Hrvatska, i velika raskrvavljena πaka
Joπ jednom divljaËki udara
Na tvoja vrata.”
Boris Maruna

UËenicima moæemo dati zadatak da iz neke od antologija hrvatskoga pjesniπtva prepiπu do-
moljubnu pjesmu koja im se najviπe svia.
UdæbeniËka jedinica: Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Iseljenik

- interpretacija domoljubne lirske pjesme, elegije
- preko motiva iseljenika pjesnik povezuje domoljublje (promiπljanje neslobode domovine i
brzine revolucionarnih promjena) i socijalno (siromaπtvo kao poticaj na masovno iseljava-
nje iz Hrvatske krajem 19. stoljeÊa)
- pojam elegije
- objaπnjenje motiva Marine krune
- znaËajke KranjËeviÊeva jezika i stila
- poticanje uËenika na izraæavanje vlastitih misli i dojmova vezanim uz iseljavanje naπih ljudi
u inozemstvo
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda tumaËenja
19
I. Priprava
- uvod u udæbeniËku jedinicu: O nastanku KranjËeviÊevih pjesama
- pitanje uËenicima jesu li se oni kad osjeÊali tako dok su pisali neku pjesmu
- komentari
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- izraæavanje dojmova o pjesmi
- domoljublje u KranjËeviÊevom Iseljeniku
- socijalni motivi u pjesmi
- motiv Marine krune - objaπnjenje
- objaπnjenje zavrπnog motiva
- znaËajke KranjËeviÊevog jezika i stila
- pojam elegije
III. Zavrπetak
- komentiranje teksta uz sliku parobroda iz uvoda u udæbeniËku jedinicu

Da bi shvatili ovu pjesmu, uËenici moraju razumjeti dva temeljna motiva u pjesmi: motiv
Marine krune koji je povezan s neslobodom u Hrvatskoj. Naime, isto kao πto je u narodnoj
pjesmi kraljica Mara ostala bez krune, isto je tako Hrvatska izgubila vlastito kraljevstvo, tui-
ni su uzeli njenu krunu. Iseljeniku iz KranjËeviÊeve pjesme se u moru privia Marina kruna;
znaËi li to da je osloboenje blizu i da Êe kruna biti vraÊena onome kome pripada? Potvrdan
odgovor nasluÊujemo iz zavrπnog motiva: motiva parobroda Lajos Kosuth koji se vraÊa pre-
ma europskom æalu, a buduÊi da je nazvan prema voi maarske revolucije, znaËi da revolu-
cionarne promjene zahvaÊaju Europu. Tako KranjËeviÊ povezuje nacionalno s internacional-
nim, osobno s opÊeljudskim.
UËenici mogu istraæiti u udæbenicima povijesti zaπto poËetkom 19. stoljeÊa dolazi do iselja-
vanja stanovnika u prekooceanske zemlje.
UdæbeniËka jedinica: Antun MihanoviÊ, Horvatska domovina

- interpretirati domoljubnu lirsku pjesmu.
- saznati osnovne podatke o hrvatskoj himni: kada je objavljena, tko ju je uglazbio i kada je
prihvaÊena za hrvatsku himnu
- tema pjesme
20
- MihanoviÊev doæivljaj domovine

- znaËajke MihanoviÊevog jezika i stila
- udæbenik
- snimka hrvatske himne
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda “vruÊih olovaka”
I. Priprava
- profesor puπta uËenicima hrvatsku himnu; samo im napomene da Êe Ëuti snimku je-
dne pjesme
- nakon sluπanja, profesor daje uËenicima zadatak da metodom “vruÊih olovaka” izraze
kako su se osjeÊali dok su sluπali pjesmu i kaæu koju su to pjesmu Ëuli
- objava rezultata
- pitanje uËenicima znaju li tko je pjesmu uglazbio i kada je prihvaÊena za hrvatsku him-
nu
- Ëitanje uvoda u udæbeniËku jedinicu koji sadræi navedene podatke
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- pitanje uËenicima: kako bi strancima protumaËili znaËenje stihova u hrvatskoj himni
- tema pjesme
- MihanoviÊev doæivljaj domovine, Ëitanje i razgovor o komentarima nakon pjesme
- pojam himne
- univerzalno znaËenje pjesme
- znaËajke MihanoviÊeva jezika i stila
III. Zavrπetak
- Ëitanje biografskih podataka o Antunu MihanoviÊu

Iako je ova pjesma, barem jednim svojim dijelom, poznata veÊini uËenika, oni uglavnom ne
znaju podatke kada je i pod kojim okolnostima prihvaÊena za hrvatsku himnu. VeÊina ih,
isto tako, ne zna reÊi po Ëemu je ona osobita i koje su osnovne misli u njoj izraæene. Nakon
21
interpretacije bi trebali shvatiti da je domovina za pjesnika jedinstvo prirode i Ëovjeka, da su

domovina narod i narodni obiËaji, da je domovina prelijepa priroda. Isto tako, domovina je
neslobodna i jedino zajedniπtvom i junaπtvom moguÊe je promijeniti takvu situaciju. Na kra-
ju je naglaπena poetska poruka: Hrvat je volio, voli i voljet Êe svoju domovinu. Neke od ovih
misli nastojala sam prenijeti uËenicima preko komentara i zavrπne sinteze.
UËenicima moæemo dati zadatak da istraæe u povijesnim udæbenicima razdoblje ilirizma,
odnosno hrvatskog narodnog preporoda.
UdæbeniËka jedinica: Petar PreradoviÊ, Rodu o jeziku

- objaπnjenje mota PreradoviÊeve pjesme
- jezik kao oznaka Ëovjekove individualnosti i nacionalnosti, bez jezika je Ëovjek bez identi-
teta
- pojam ode
- znaËajke PreradoviÊevog jezika i stila
- poticanje uËenika na promiπljanje i izraæavanje vlastitog odnosa prema jeziku
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- uËenici izraæavaju πto su istraæili u povijesnim udæbenicima o hrvatskom narodnom
preporodu
- na prozirnici dajemo Humboldtovu misao: “Prava je domovina, u stvari, jezik.”
- komentari
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- emocionalno-intelektualna pauza
- objava doæivljaja
22
- pojam mota
- znaËenje mota u kontekstu PreradoviÊeve pjesme
- PreradoviÊev doæivljaj domovine: uËenici na prozirnici dobivaju skicu iz udæbenika
- komentiranje
- znaËajke PreradoviÊeva jezika i stila
III. Zavrπetak
- uËenici pismeno komentiraju PreradoviÊev doæivljaj domovine

Preko slike Vlahe Bukovca nastojim uËenicima prenijeti neke podatke o hrvatskom naro-
dnom preporodu. Komentari bi uËenicima trebali prenijeti osnovne misli izraæene u pjesmi:
jezik je, za PreradoviÊa, oznaka Ëovjekove nacionalnosti, jezikom on Ëuva svoju povijest i
prenosi je novim generacijama; jezikom pojedinac izraæava svoje osobne i vjerske osjeÊaje,
zato je jezik i oznaka Ëovjekove individualnosti. Bez jezika Ëovjek je nitko: bez imena, bez
identiteta.

UËenicima moæemo dati da istraæe PreradoviÊevu biografiju i napiπu je na naËin za koji misle
da bi bio zanimljiv njihovim vrπnjacima.
Prozirnica
`
OZNAKA NACIONALNE
M jezikom se
PRIPADNOSTI
A izraæava odnos:
I NACIONALNOG
T J prema nacionalnoj
IDENTITETA
E E proπlosti i sadaπnjosti
R Z
I I
`
NJ K
I OZNAKA »OVJEKOVE jezikom se izraæavaju:
OSOBNOSTI osjeÊaji, misli
BEZ JEZIKA, »OVJEK JE BEZ IDENTITETA.
UdæbeniËka jedinica: Mak Dizdar, Zapis o zemlji

- steÊci kao inspiracija za Dizdarovu zbirku pjesama
- tema Dizdarove pjesme
- odnos pitca i onoga tko odgovara prema Bosni
- znaËenje mota Iannusa Pannoniusa
- znaËajke Dizdarovog jezika i stila
- shvatiti piπËevu ironiju i prepoznati naËin na koji je ona izraæena
- udæbenik
- kreda, ploËa
23
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- pitanje uËenicima: znaju li πto su steÊci
- Ëitanje uvoda u udæbeniËku jedinicu: o steÊcima
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- dojmovi
- znaËenje mota
- odnos prema Bosni: osobe koja pita i osobe koja odgovara
- pojam epitafa
- znaËajke Dizdarovog jezika i stila
III. Zavrπetak
- razgovor o naËinima iskazivanja domoljubnih osjeÊaja (u dosad obraenim pjesmama)

Da bi razumjeli Dizdarove pjesme, uËenici moraju znati πto ga je nadahnulo za pjesniËku
zbirku Kameni spavaË. Zato na poËetku udæbeniËke jedinice donosim podatke o steÊcima. U
prvom komentaru nakon pjesme je prijevod Pannoniusovih stihova o Bosni te razlike izme-
u pisËevog doæivljaja domovine i onoga koji odgovara. VeÊ je u samoj rijeËi “pitac” vidljiva
piπËeva ironija spram onoga koji pita. A pitac pak omalovaæava Bosnu (“da prostiπ”) i ruga joj
se. Onaj koji odgovara ruga se onome tko pita (“da prostiπ”) te izraæava svoje vienje Bosne:
usprkos teπkim æivotnim uvjetima Bosna je ponosna i prkosna, a njeni ljudi sanjaju o boljoj
buduÊnosti. Snu o slobodi prilagoen je i pjesniËki izraz: slobodan od bilo kakvih gramati-
Ëkih i pravopisnih pravila.

UËenici mogu dobiti zadatak da u pismenom obliku iznesu osnovne misli u obraenim do-
moljubnim pjesmama te vlastite komentare i razmiπljanja nad domoljubnom lirikom. Naslov
moæe biti: Bole ih rane njihove zemlje.
24
UdæbeniËka jedinica: Josip PupaËiÊ, Zaljubljen u ljubav

- interpretirati ljubavnu lirsku pjesmu
- uoËiti i objasniti temu pjesme i osnovne motive; objasniti naslov pjesme
- znaËajke PupaËiÊeva stila: uporaba perfekta - sjetan ton, slobodan stih, stilska izraæajna
sredstva u pjesmi
- usvojiti pojmove: ljubavne lirske pjesme, opkoraËenja i prebacivanja
- univerzalno znaËenje pjesme
- razvijati sposobnost zakljuËivanja i povezivanja
- razvijati ljubav prema knjiæevnosti i pjesniπtvu
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
I. Priprava
- profesor pokazuje uËenicima slike æivotinja: vidre, lasice, kanarinca, jegulje, srne,
janjeta
- uËenici dobivaju zadatak ispisati u tablicu (metodom dvostrukog dnevnika) uz ime
æivotinje osobine koje joj pridruæuju, npr. srna - blagost, krhkost, umiljatost…
- objava rezultata
II. Razrada - interpretacija
- najava i lokalizacija pjesme: Ëitanje udæbeniËkog teksta, MiliÊeviÊevog zapisa o Josi-
pu PupaËiÊu
- Ëitanje pjesme
- interpretacija: uoËavanje osnovnih motiva, imenovanje osobina koje ima voljena æe-
na (tu pomaæe uvodni, motivacijski zadatak), objaπnjenje naslova
- znaËajke stiha i stila (slobodan stih, stilska izraæajna sredstva, upotreba perfekta,
opkoraËenja, prebacivanja)
III. ZakljuËak
- komentiranje zavrπne sinteze
- komentiranje zapisa Josipa PupaËiÊa koji govori o njegovom doæivljaju prirode
25

Nakon pjesme donosim kratke komentare koji se odnose na pjesnikovu zaljubljenost. Opi-
sujuÊi voljenu æenu motivima iz prirode, on opisuje svoju ljubav prema prirodi opÊenito.
Æena se ogleda u prirodi, priroda se ogleda u æeni. Motivi iz prirode su zrcalo pjesnikove lju-
bavi koja ga oplemenjuje. Zaπto onda pjesma nije vedra, nego sjetna? Zato πto je ispjevana u
perfektu. Sve Êe ovo uËenik zakljuËiti na osnovi komentara koji bi ga trebali navesti na pro-
miπljanje vlastitog odnosa prema prirodi, æivotu, ljubavi. Osim toga, mogu razmiπljati i o Pu-
paËiÊevim rijeËima: govoriti sebe kroz prirodu. Pitanje koje se tu otvara je kako oni promi-
πljaju i govore sebe: kroz prirodu ili nekako drukËije. Slika Oscara Hermana Ëinila mi se pri-
kladnom: toplina jednog susreta i ljepota i veliËina prirode kao dekor za ljudsko djelovanje,
ali i kao moguÊnost izraæavanja ljudskih osjeÊaja. Nisam mogla zaobiÊi niti tragiËnu PupaËi-
Êevu sudbinu koju je dirljivo zapisao njegov prijatelj Nikola MiliÊeviÊ.
UËenicima moæemo preporuËiti knjigu Zlatna knjiga hrvatskog pjesniπtva u kojoj mogu oda-
brati neku ljubavnu pjesmu, prepisati je i zapisati kakav dojam ona u njima izaziva. UËenici
mogu donijeti i neku svoju ljubavnu pjesmu. MoguÊa je i pismena zadaÊa, sastavak na temu:
Govorim sebe kroz prirodu.
Uvodni, motivacijski zadatak za uËenike
Ispiπi u tablicu osobine koje pripisujeπ odreenoj æivotinji.
Æivotinja Osobine koje im pripisujem

vidra
lasica
kanarinac
jegulja
srna
janje
UdæbeniËka jedinica: Vladimir Nazor, CvrËak

- interpretirati pejsaænu lirsku pjesmu
- upoznati i objasniti pojmove: pejsaæna lirska pjesma, ditiramb
- objaπnjenje teme: odnos Ëovjeka i prirode
- cvrËak kao simbol prirode: priroda je izvor energije koja pomlauje Ëovjeka, æivljenje u
skladu s prirodom i prirodnim zakonima Ëini Ëovjeka sretnim
- upozorenje Ëovjeku da je skrenuo s pravoga puta: “zaprznuo ga mrak”, “po zemlji sipa
æuË”, postao je tuæan, πiri zlo i mrænju, skriva se od prirode, nanosi zlo i drugima i sebi, a
roen je da bude “Ëil i jak” i da nosi “u njedrima radosti zlatni kljuË”
26
- uoËavanje i komentiranje poetske poruke pjesme: “Svijet je lijep, a æivot dar je s neba”
- znaËajke Nazorova stila, objaπnjenje nepoznatih rijeËi, stilska izraæajna sredstva
- razvijanje sposobnosti zakljuËivanja, povezivanja
- promiπljanje vlastitog odnosa prema prirodi i æivotu
- udæbenik
- audiosnimka (ili CD) ugoaja u prirodi (naziv im je ambijentalna glazba)
- kreda, ploËa
- prozirnica
MoguÊi plan nastavnoga sata
1. sat
I. Priprava
- pitanje uËenicima πto misle kakav je svijet i æivot, u nekoliko reËenica uËenici za-
pisuju svoja miπljenja
- profesor daje uËenicima na prozirnici citat: “Svijet je lijep, a æivot dar je s neba”
- uËenici zapisuju svoje miπljenje o tom citatu
- objava dojmova
- uËenici Ëitaju komentar Antuna Barca o prirodi i æivotu
- usmeno iznose i komentiraju svoja razmiπljanja
II. Razrada - interpretacija pjesme
- Ëitanje pjesme
- objava dojmova
- tema pjesme, vrsta lirske pjesme, odnos cvrËka prema prirodi, cvrËkova identifi-
kacija s prirodom, razliËitost cvrËkovog i Ëovjekovog doæivljaja svijeta i prirode;
cvrËkovo upozorenje Ëovjeku da æivi s prirodom, cvrËkov odnos prema æivotu, ci-
kliËnost - kruæni tijek zbivanja u prirodi, pjesma (poruka) se ponavlja
2. sat
I. Priprava
- sluπanje ambijentalne glazbe
- razgovor o zvukovima u prirodi, koji zvukovi oraspoloæuju uËenike, a koje ne vo-
le Ëuti
- razgovor o zvuËnoj, glazbenoj podlozi i njenoj povezanosti s pjesmom
II. Razrada
- Ëitanje i razgovor o komentarima iz udæbenika nakon pjesme
- uËenici u biljeænicu (u tablicu) ispisuju stilska izraæajna sredstva: naziv stilskog
izraæajnog sredstva, definiciju i primjer
III. Zavrπetak
- komentiranje likovnih priloga u udæbeniku te dojmovi koje ostavljaju na uËenike
27

Jerolim Miπe i njegova slika Podne u Supetru Ëinila mi se odliËnom ilustracijom zbog ljetnog,
podnevnog ugoaja na moru koji Nazor doËarava rijeËima, a Miπe bojom. CvrËak je himna
æivotu i prirodi te sam odabrala citat Antuna Barca koji uËenicima ukazuje na osobitost doæi-
vljavanja æivota i prirode kao sreÊe i radosti, a ne kao muËenja i dosade. Æivot je prekrasan,
proπaran povremenim trenucima dosade, a ne, kao πto mnogi tvrde, dosadan i proπaran s ne-
koliko prekrasnih trenutaka. To je i poruka ove pjesme koju bi uËenici trebali ne samo shva-
titi, nego i osjetiti. Prvi komentar se odnosi na razliËitost ljudskog i cvrËkovog poimanja pri-
rode, potiËe uËenika da i sam osmisli i izrazi svoj stav prema prirodi i æivotu. Istodobno,
tekst je odliËan za obradu veÊeg broja stilskih izraæajnih sredstava.
UËenike moæemo potaknuti da izrade plakat u kojem Êe slikom i rijeËima prenijeti svoj sa-
vjet vrπnjacima kako oËuvati prirodu i kako se odnositi prema prirodi.
Prozirnica
Iznesi svoje miπljenje o tvrdnji:
“Svijet je lijep, a æivot dar je s neba.”
Ispuni tablicu: naziv stilskog izraæajnog sredstva, definicija, primjer
NAZIV DEFINICIJA PRIMJER
UdæbeniËka jedinica: A. G. Matoπ, Jesenje veËe i Lj. Wiesner, Blago veËe

- interpretacija pejsaænih pjesama, komparacija
- usvojiti pojmove: pejsaæna lirska pjesma, sonet, katren, tercina, humanizirani pejsaæ, simbol
- pejsaæ kao slika ljudskoga raspoloæenja: umiranje prirode kao metafora ljudske deprimira-
nosti i pesimizma; jablan kao simbol umjetnika koji u sveopÊem umiranju πapÊe o æivotu;
pejsaæ kao znak ljudske smirenosti, religioznosti i skruπenosti pred veliËanstvenoπÊu nei-
zrecivog, ali sluÊenog
- razliËitost pejsaæa - razliËitost pjesniËkih senzibiliteta
- promiπljanje vlastitog odnosa prema prirodi i izraæavanje vlastitoga raspoloæenja motivima
iz prirode
- udæbenik
- kreda, ploËa
- likovni prilozi iz udæbenika
- prozirnica
28
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda usporeivanja
- metoda slobodnog pisanja
I. Priprava
- uËenici otvaraju udæbenike i pet minuta piπu svoj dojam o slikovnim prilozima; ko-
mentiranje uradaka u parovima; neki od uËenika dobrovoljno Ëitaju svoje radove,
komentari u razredu
- najava i lokalizacija pjesama
- Ëitanje pjesme Jesenje veËe
- uËenici iznose svoje dojmove o proËitanoj pjesmi
- Ëitanje pjesme Blago veËe
- uËenici iznose svoje dojmove o proËitanoj pjesmi
- profesor na prozirnici daje uËenicima zadatak: usporediti navedene dvije pjesme pre-
ma temi, motivima, osnovnim raspoloæenjima i mislima izraæenim u pjesmama
- objava rezultata
III. ZakljuËak
- uËenici izraæavaju koji motiv ili raspoloæenje smatraju dominantnim u pjesmi Jesenje
veËe, a koji motiv ili raspoloæenje u pjesmi Blago veËe

Komentari nakon Matoπeve pjesme tiËu se osnovnog ugoaja koji prevladava u pjesmi te
motiva gordog jablana koji πapuÊe da je æivot moguÊ usprkos sveopÊem umiranju. Nakon
Wiesnerove pjesme nalazi se komentar Boæidara PetraËa o religioznom momentu u pjesmi,
odnosno o slutnji transcendentalnog koja prikazanom pejsaæu daje osobitost i razliËitost u
odnosu na Matoπev. Navedeni komentari trebaju uËenicima pomoÊi prepoznati i shvatiti
osnovne razlike prikazanim pejsaæima te pjesniËkim senzibilitetima prepoznatljivim preko
navedenih pjesama.
Zadatak uËenicima da odaberu jedan od slikovnih priloga u udæbeniËkoj jedinici i da iznesu
svoj dojam povezujuÊi ga s obraenim pjesmama.
Prozirnica
Usporedi Jesenje veËe i Blago veËe: tema; motivi; raspoloæenja; osnovne misli;
komentar pjesme.
29
Nikola ©op, Kuda bih vodio Isusa

- interpretirati religioznu lirsku pjesmu
- usvojiti pojmove: religiozna lirska pjesma, gradacija, biblijska parabola, sakralna umjet-
nost, epiteti, inverzija…
- povezivanje religiozne i socijalne tematike preko motiva Isusa
- promiπljanje vlastitog odnosa prema vjeri i socijalnoj nepravdi
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
I. Priprava
- profesor uËenicima postavlja pitanje kako objasniti pojam Kraljevstva nebeskog
- Ëitanje pjesme
- interpretacija: Ëitanje komentara o Kraljevstvu nebeskom iz Sofijinog svijeta, povezanost
religioznog i socijalnog u ©opovoj pjesmi; simbolika broja tri u ©opovoj pjesmi - Ëitanje
i komentiranje biblijske parabole o Petrovom nijekanju Isusa; ©opov odnos prema Kri-
stovoj ærtvi, Ëitanje komentara iz Biblije o Isusovoj smrti; znaËajke ©opova stila i oblika
pjesme
III. ZakljuËak
- pitanje uËenicima: kamo biste vi vodili Isusa?

Na poËetku udæbeniËke jedinice donosim fresku Giotta di Bondonea iz padovanske crkve
kako bih uËenike uvela u religioznu tematiku te ih navela da komentiraju moguÊnosti izraæa-
vanja vjerskih osjeÊaja (u likovnim umjetnostima, u knjiæevnim djelima…) pa da i sami izra-
ze svoj stav prema religioznosti i prema Kristu (ne da izraze svoje vjersko opredjeljenje, nego
svoje promiπljanje vjere i Isusa kao srediπnje liËnosti krπÊanstva). Biblijski komentari bi uËe-
30
nicima trebali omoguÊiti da bolje razumiju simboliku broja tri u pjesmi te ©opov odnos pre-
ma Kristovoj ærtvi: niπta se u svijetu nije promijenilo. Gaarder i citat iz njegova djela trebaju
uËenicima omoguÊiti da uvide kako je Kraljevstvo Boæje ljubav i praπtanje. U tom smislu,
ljubav i praπtanje mogu ublaæiti patnju i socijalnu nepravdu a moæda ih i smanjiti. Isus mo-
æda u ©opovoj pjesmi niπta ne poduzima i ne mijenja, ali pjesnik od njega to i ne oËekuje,
pjesnik oËekuje suosjeÊanje, a uvoenje Isusa k siromasima, obiljeæenima i odbaËenima mo-
æda znaËi i traËak nade i ljubavi za najniæe druπtvene slojeve.
UËenici dobivaju zadatak napisati sastavak na temu: Kuda bih vodio Isusa.
UdæbeniËka jedinica: Dobriπa CesariÊ, Vagonaπi

- interpretirati socijalnu lirsku pjesmu
- tema CesariÊeve pjesme
- socijalni motivi u CesariÊevoj pjesmi
- poenta pjesme
- znaËajke CesariÊeva jezika i stila
- neimaπtina u æivotu slikara Jurja PlanËiÊa
- senzibilizirati uËenike za socijalno ugroæene
- potaknuti uËenike na izraæavanje vlastitog stava prema socijalno ugroæenima
- udæbenik
- kreda, ploËa
- isjeËci iz dnevnih i tjednih novina
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda skupnog rada
I. Priprava
- uËenici Ëitaju tekst o Jurju PlanËiÊu, komentari
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- uËenici u skupinama rjeπavaju zadatke s prozirnice
31
- objava i komentiranje rezultata

- svaka skupina dobiva po jedan isjeËak iz novina o socijalno ugroæenim osobama,
odnosno o problemu s kojim su se te osobe susrele; skupine predlaæu rjeπenje: na ko-
ji naËin druπtvo moæe pomoÊi tim osobama, a na koji im naËin mogu pomoÊi oni kao
pojedinci
III. ZakljuËak

U ovoj udæbeniËkoj jedinici dajem dosta prostora slikaru Jurju PlanËiÊu i njegovoj æivotnoj
priËi. Razlog je taj πto uËenici mogu povezati pjesmu o socijalno ugroæenim ljudima s kon-
kretnom osobom te tako doæivjeti, odnosno osjetiti poentu same pjesme. CesariÊ pjesniËki
doËarava æivot tih ljudi; refren o alkoholu ponavlja se na kraju pjesme, znaËi da je krug za-
tvoren. Niπta se ne moæe promijeniti, moæe se samo suosjeÊati sa siromasima. Joπ je jedan na-
Ëin pjesnikova otpora socijalnoj nepravdi vidljiv u pjesnikovoj ironiji.
Ukoliko smatrate da neÊete imati dovoljno vremena i za skupni rad s novinskim isjeËcima,
moæe se to uËenicima zadati za domaÊi rad, iako bih ja radije to napravila na satu, a da uËe-
nici kod kuÊe interpretiraju CesariÊevu pjesmu. U tom bih sluËaju proËitala razredu pjesmu,
zajedno bismo je prokomentirali i onda bi oni radili u skupinama; za zavrπetak bi se komen-
tiralo o naËinima kako da druπtvo u cijelosti i oni kao pojedinci pomognu tim ljudima.
Prozirnica
- prokomentiraj naslov pjesme
- kako izgleda naËin æivota vagonaπa
- opiπi njihove æivotne uvjete
- prokomentiraj refren pjesme
- prokomentiraj znaËajke CesariÊeva jezika i stila

UËenici mogu pismeno odgovoriti na pitanja o povezivanju PlanËiÊeve slike i CesariÊeve pjesme.
UdæbeniËka jedinica: Dijalektalna lirika

- interpretirati dijalektalne lirske pjesme
- teme dijalektalnih pjesama
- osnovni motivi u dijalektalnim pjesmama
- znaËajke dijalekata kojima su pjesme pisane
- poticanje ljubavi prema mjesnom, zaviËajnom govoru i dijalektima
- izraæavanje vlastitih misli na dijalektu
32

- udæbenik
- nastavni listiÊ
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
1. sat
I. Priprava
- uËenici na vlastitom mjesnom govoru komentiraju citate iz poznatih kajkavskih
pjesama
- objava rezultata, diskusija
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- iznoπenje dojmova
- interpretacija (tema pjesme, objaπnjenje motiva ciklama, odnos prema ratu, zna-
Ëajke stiha, strofe i stila)
- razgovor o komentarima nakon teksta
III. ZakljuËak
- uËenici na dijalektu iznose svoj odnos prema ratu
2. sat
I. Priprava
- komentiranje biografije Mate Balote
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- interpretacija pjesme (tema, povezanost narodnog glazbala sa æivotom puka i s do-
movinom, znaËajke stiha, strofe, jezika i stila)
- razgovor o komentarima nakon pjesme
III. Zavrπetak
- uËenici usporeuju DomjaniÊevo i Balotino domoljublje
33

U ovim sam udæbeniËkim jedinicama nastojala da uËenici osjete πto je u svakoj od navedenih
pjesama opÊeljudsko: kod DomjaniÊa “plaË” nad tragiËnom sudbinom malog hrvatskog Ëo-
vjeka koji kroz povijest ratuje i daje svoj æivot za tue interese. Ciklame podsjeÊaju pjesnika
na uæase i besmislenost rata, na krvavu povijest i hrvatskog Ëovjeka. Baloti narodno glazbalo
postaje glas domovine i on “plaËe” nad teπkim æivotom hrvatskog puka, koji se usprkos teπ-
kim æivotnim uvjetima znao veseliti uz pjesmu i ples, a pjesniku su sopile glas proπlosti koj-
im on ponosno izraæava vlastitu nacionalnu pripadnost.
Predlaæem vam da obrada ovih nastavnih jedinica bude prilagoena dijalektalnoj pripadno-
sti vaπih uËenika. BuduÊi da je veÊini mojih uËenika materinje kajkavsko narjeËje, ja sam po-
Ëela s DomjaniÊevom pjesmom i za motivaciju dajem uËenicima citate iz najpoznatijih ka-
jkavskih pjesama. Pritom je bitno da oni prokomentiraju te pjesme na dijalektu (bilo bi do-
bro odræati cijeli sat na dijalektu) kako bi osjetili izraæajnost rijeËi i dublje doæivjeli pjesmu.
Nastavni listiÊ
Metodom dvostrukog dnevnika prokomentiraj navedene citate.
Citati Objaπnjenje
“I srce mi greje
I z menom se smeje
I v æalosti plaËe takaj.
Em nikaj ni slajπe,
Ne Ëuje se rajπe
Neg dobri i dragi naπ kaj!”
Dragutin DomjaniÊ
“Tak malo dobroga

V æivlenju tu se najde,
I Ëe je sunce Ëas
Za oblak taki zajde.”
Dragutin DomjaniÊ
“Jutro diπeËe gda bregi su spali

A mesec joπ zajti ni πtel
Potiho sem otprl rasklimanu lesu
I pinklec na pleËa sem del.”
Ana BeπiniÊ

UËenicima moæemo zadati da prepiπu jednu od dijalektalnih pjesama koja im je najdraæa.
34
UdæbeniËka jedinica: Stanko Vraz, Nadriknjiπtvo

- interpretirati epigram
- pojam epigrama
- znaËajke epigrama
- Vrazov odnos prema knjiæevnosti
- znaËajke Vrazovog jezika i stila
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- na prozirnici dajemo Matoπev epigram Ad hominem, komentari
- definicija epigrama, uvod u udæbeniËku jedinicu
II. Razrada
- najava i lokalizacija djela
- Ëitanje pjesme
- objava dojmova
- Vrazov odnos prema knjiæevnosti
- Ëitanje komentara nakon pjesme, razgovor
III. Zavrπetak
- Ëitanje i komentiranje zavrπne sinteze

U udæbeniËkoj jedinici objaπnjavam pojam epigrama i na rubnicama donosim objaπnjenje
nepoznatih rijeËi u Vrazovom sonetu jer je to jedini naËin da ga uËenici razumiju. VeÊ u pr-
voj strofi Vraz ironiËno kaæe da kod nas piπe svatko i da, ako se tako nastavi, ta Êe knjiæe-
vnost uniπtiti slavenski duh. Naime, ta je knjiæevnost bez duha i ne moæe “nahraniti” ljudski
duh, ne predstavlja nikakvu duhovnu hranu. Naπa se knjiæevnost razlikuje od europske i ta-
kvom knjiæevnoπÊu ne moæemo razvijati duh naπega puka. Dakle, Vraz kritizira knjiæevnost
koju piπu svi, oni koji i nemaju πto za reÊi te od takve knjiæevnosti ne moæemo oËekivati da
unapreuje duh naπega naroda.
35

Za motivaciju moæemo dati Matoπev epigram “Ad hominem” na osnovu kojega uËenici mogu
zakljuËiti, odnosno moæemo im protumaËiti znaËajke epigrama. Pritom im svakako moramo
napomenuti znaËenje naslova: latinskog izraza koji doslovno znaËi K Ëovjeku, ono πto je svoj-
stveno ljudskome rodu, a to znaËi i retoriËku figuru: vrsta pogreπnog argumenta - umjesto da
se pobija neËija tvrdnja, blati se zagovornik te tvrdnje.
Prozirnica
Ad hominem
Neki glupan prijeti da Êu biti lupan,
Ko da iza tog on neÊe ostat glupan.
A. G. Matoπ

UËenici mogu pismeno prokomentirati Matoπev epigram Po Sv. pismu
Po Sv. pismu
Hrvatska veÊ vidje dosta raznih Ëuda,
Al ne nae πtrika za toliko Juda.
UdæbeniËka jedinica: Lirika (sinteza)

- ponoviti osnovne pojmove vezane uz liriku
- ponoviti i utvrditi: lirske vrste prema obliku; znaËajke lirike; lirske vrste prema temi; osnov-
ni knjiæevnoteorijski pojmovi; lirske vrste prema tradiciji; stilska izraæajna sredstva
- interpretirati jednu lirsku pjesmu
- razmisliti o osnovnim porukama izraæenim u dotad obraenim pjesmama
- izraziti svoje miπljenje i dojmove o dotad proËitanim pjesmama
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda rada u skupinama
36
1. sat
I. Priprava
- uËenicima na prozirnici dajemo nazive svih pjesama koje smo obradili i oni biraju
tri koje su im najbolje: prvoj daju 3 boda, drugoj 2, treÊoj 1; utvrujemo top listu
najbolje pjesme po izboru razreda
II. Razrada
- rad u skupinama, prema sintezi NauËili smo… uËenici postavljaju 15 pitanja za ko-
ja smatraju da bi ih svi trebali znati odgovoriti; jedna po jedna, skupine objavljuju
pitanja; Ëlanovi ostalih skupina na njih odgovaraju (pitanja na koja se ne zna
odgovoriti zapisuju se na ploËu); svaka skupina biljeæi uz svoja pitanja znak jesu li
ona veÊ postavljena
III. Zavrπetak
- utvruje se 15 pitanja za cijeli razred
2. sat
I. Priprava
- profesor daje svakoj skupini jednu (npr. CesariÊevu) pjesmu
II. Razrada
- skupine interpretiraju pjesmu; objava rezultata; komentari
III. Zavrπetak
- zakljuËak: komentiranje osnovnih misli izraæenih u pjesmama za koje su se uËeni-
ci izjasnili da su im najbolje

Sintezu o lirici sam koncipirala tako da je uËenici mogu shvatiti i da na jednom mjestu ima-
ju pregled svih pojmova vezanih uz liriku. Razumijevanje tih pojmova provjeravamo joπ je-
dnom na taj naËin πto uËenici na satu zajedno interpretiraju lirsku pjesmu kako bi to i za do-
maÊi rad mogli uËiniti samostalno.
UËenicima moæemo dati zadatak da za domaÊu zadaÊu interpretiraju jednu pjesmu po vlasti-
tom izboru, uz jedini uvjet da je nismo na nastavi zajedno interpretirali.
Predlaæem vam da na prozirnici date nazive svih pjesama koje ste obradili, uËenici Êe se na
papiriÊima izjasniti koja im je pjesma najbolja i zaπto. Dok uËenici rade u skupinama, vi mo-
æete zbrojiti podatke i utvrditi koje su pjesme, po miπljenju razreda, najbolje. Stvaranjem pi-
tanja prema zavrπnoj sintezi omoguÊavamo da uËenici sami pokuπavaju procijeniti πto je bi-
tno i da sami odrede πto bi od osnovnih pojmova trebali znati. Interpretacija pjesama u sku-
pinama omoguÊit Êe uËenicima da sami uvide kako interpretirati pjesmu, kako joj pristupiti,
odakle poËeti (jer to im Ëesto predstavlja najveÊi problem) Ëime Êe se pripremiti za samostal-
nu interpretaciju. Predlaæem da za skupnu interpretaciju uzmete nekoliko pjesama Dobriπe
CesariÊa.
37
Prozirnica
Dobriπa CesariÊ, Pjesma mrtvog pjesnika
Fran MaæuraniÊ, Budi svoj
Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Moj dom
Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Iseljenik
Antun MihanoviÊ, Horvatska domovina
Petar PreradoviÊ, Rodu o jeziku
Mak Dizdar, Zapis o zemlji
Josip PupaËiÊ, Zaljubljen u ljubav
Vladimir Nazor, CvrËak
Antun Gustav Matoπ, Jesenje veËe
Ljubo Wiesner, Blago veËe
Nikola ©op, Kuda bih vodio Isusa
Dobriπa CesariÊ, Vagonaπi
Mate Balota, Roæenice
Dragutin DomjaniÊ, Ciklame, krvave ciklame
Stanko Vraz, Nadriknjiπtvo
UdæbeniËka jedinica: Hasanaginica

- interpretirati baladu
- definirati baladu
- uoËiti znaËajke balade na konkretnom primjeru; uoËiti sadræajne, stilske i jeziËne osobitosti
Hasanaginice
- tragiËna sudbina æene u patrijarhalnom druπtvu
- razvijati sposobnost interpretacije pjesme
- izraæavati vlastito miπljenje o poloæaju æene u patrijarhalnim sredinama
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
38
I. Priprava
- objaπnjenje rijeËi patrijarhalan; razgovor o poloæaju æene i djece u patrijarhalnoj obi-
telji (ukoliko uËenici ne znaju πto znaËi rijeË patrijarhalan, stavljamo prozirnicu na
kojoj je KlaiÊevo objaπnjenje ovoga pojma; slijedi diskusija o patrijarhalnoj obitelji te
o poloæaju æene i djece u takvim obiteljima)
II. Razrada
- Ëitanje djela
- objava doæivljaja
- interpretacija:
patrijarhalna sredina u Hasanaginici (Hasanaginica je najprije podreena muæu, a po-
tom bratu); objasniti pojam balade (kojoj knjiæevnoj vrsti pripada Hasanaginica i za-
πto); epski elementi u Hasanaginici (uËenici odreuju slijed dogaaja u baladi); lirski
elementi u baladi (uËenici podcrtavaju stihove u kojima su prepoznatljivi osjeÊaji);
dramski elementi u baladi (uËenici utvruju da u baladi postoji napetost koja je dram-
ski element); objaπnjenje uvodnog motiva bjeline (bjelina asocira na beskraj, slobo-
du…); slijed daljnjih motiva (πator, dvor, kula, ukazuje na HasanaginiËinu neslobodu);
objasniti znaËajke HasanaginiËinog odnosa prema: djeci, muæu, bratu; usporedba Pin-
taroviÊ-bega i Hasanage: uoËavanje sliËnosti u njihovom karakteru i ponaπanju; pona-
πanje likova na kraju balade (Hasanaga - ljubomora, vidi da gubi Hasanaginicu, posta-
je grub, krivnju prebacuje na nju; Hasanaginica - umire od boli; djeca - osjeÊaju njeæ-
nost prema majci); komentiranje i uoËavanje ubrzanog tijeka dogaaja (narodni pjevaË
time æeli zadræati osjeÊaje Ëitatelja); utvrivanje stiha i stilskih izraæajnih sredstava
III. ZakljuËak
- razgovor o komentarima nakon pjesme

U udæbeniËkoj jedinici nastojim uËenicima ukazati kako shvatiti navedenu baladu, zaπto je ona ta-
ko znaËajna da je obrauju i u srednjoj i u osnovnoj πkoli te koje su epske i lirske znaËajke navede-
noga djela, zbog Ëega djelo i jest balada. UËenici na osnovi prvoga komentara mogu izraziti svoje
shvaÊanje balade te iznijeti svoje miπljenje je li to: nesreÊa majke nasilno odvojene od svoje djece;
nesreÊa æene odvojene od muæa; tragedija muæa i æene koji su ærtve meusobnog nerazumijevanja;
tragedija obespravljene æene; ærtva sukoba begovske (bratove) i aginske (muæeve) obitelji.
UËenici mogu i pismeno iznijeti svoje miπljenje o baladi te ga povezati sa suvremenoπÊu u sa-
stavku: Hasanaginica nekad i danas.
Prozirnica
Patrijarhalan - svojstven patrijarhatu, koji se pridræava starih tradicija, pradjedovski,
starinski… koji izbjegava sve πto je moderno, konzervativan
Patrijarhat - oblik rodovske zajednice u kojoj je osnovna druπtvena jedinica oËev rod,
grupa povezana srodstvom po muπkoj liniji
39
UdæbeniËka jedinica: Jednostavni epski oblici

- upoznati na primjerima jednostavne epske oblike i usvojiti njihovu podjelu i znaËajke
- pojam epike i epskih oblika
- pojam jednostavnih epskih oblika
- znaËajke: mita, legende, bajke, basne, sage, zagonetke, vica i poslovice
- razvijati sposobnost povezivanja i uopÊavanja: na osnovi konkretnih primjera upoznati
znaËajke pojedine vrste
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda slagalice
I. Priprava
- sat moæemo zapoËeti nekom zagonetkom ili vicom, i to tako da od uËenika traæimo
neka ispriËaju vic koji im je najbolji
II. Razrada
- metodom slagalice uËenici prouËavaju tekst, svaki uËenik jednu vrstu, odnosno jedan
jednostavni oblik; u ekspertnoj skupini moraju navesti svoj primjer jednostavnog
oblika; objava rezultata; ispravak
III. Zavrπetak
- pojam epike i epskih oblika

U ovoj udæbeniËkoj jedinci iznosim primjere za svaki od jednostavnih oblika te njihove zna-
Ëajke koje su uoËljive i u primjerima. Detaljnije obraujem samo RegoËa Ivane BrliÊ-Maæura-
niÊ kao primjer bajke.
Ukoliko Êete ovu udæbeniËku jedinicu obraivati metodom slagalice, potrebno je pripremiti
papiriÊe s oznakama skupina. Najprije na stolove svake skupine stavimo oznaku: A, B, C,
D… U skupinama treba biti pet Ëlanova, pa svaki Ëlan dobiva svoju oznaku: A1, A2, A3, A4,
A5; B1, B2, B3, B4, B5; C1, C2, C3, C4, C5; D1, D2, D3, D4, D5… Svi uËenici koji imaju
oznaku 1 moraju proËitati o mitu; 2 moraju proËitati o legendi; 3 moraju proËitati o bajci,
40
basni i sagi; 4 moraju proËitati o zagonetki i poslovici. Nakon πto dobiju taj zadatak, uËenici
odlaze u ekspertne skupine: sve jedinice za jedan stol, dvojke za drugi, trojke za treÊi, Ëe-
tvorke za Ëetvrti, petice za peti stol. Tu oni zajedno obrauju svoj dio teksta i stvaraju vlastiti
primjer. Nakon obavljenog rada, uËenici se vraÊaju u svoje matiËne grupe i svaki od uËenika
izvjeπtava ostale o onome πto je on imao za obraditi; na kraju svi moraju znati sve.
UdæbeniËka jedinica: Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ, RegoË

- analizirati bajku
Zadaci nastavne jdinice
- usvojiti pojmove: bajka, kompozicija bajke
- protumaËiti bajku: Kosjenka i RegoË kao predstavnici dvaju razliËitih pogleda na svijet:
aktivnog (æelja za otkrivanjem novog) i pasivnog (mirenje s postojeÊim); vaænost dobrote,
ljubavi i brige za bliænjega kao jedinih uvjeta za sreÊu
- promiπljanje vlastitog odnosa prema æivotu i æivotnim vrijednostima
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda pisma autoru
1. sat
I. Priprava
- uËenici u biljeænicu zapisuju koje vrijednosti, odnosno osobine smatraju najvaæni-
jim u æivotu; komentiranje
- Ëitanje biljeπke Ivane BrliÊ-MaæuraniÊ mladima o istini, ljepoti i dobroti kao te-
meljnim ljudskim vrijednostima
II. Razrada
- karakterizacija likova: Kosjenke i RegoËa; komentiranje njihovih razliËitih pogleda
na æivot; komentiranje dogaaja sa Zlovodom i njegovim posljedicama
- izvoenje zakljuËka o vaænosti ljubavi, dobrote i meusobnog uvaæavanja kao pre-
duvjeta æivotne sreÊe
41
III. ZakljuËak
- znaËajke kompozicije bajke
2. sat
I. Priprava
- uËenici izraæavaju svoje dojmove o bajci i njenom tumaËenju
- uËenici dobivaju zadatak proËitati ulomak iz udæbenika i objasniti ga pomoÊu ski-
ce u udæbeniku
II. Razrada - rad u parovima
III. ZakljuËak
- uËenici piπu pismo autorici bajke
Objaπnjenje udæbeniËke jedince

U udæbeniku donosim ulomak iz bajke koji govori o Kosjenkinom i RegoËevom putovanju
ispod zemlje te komentarima, odnosno natuknicama nakon ulomka nudim moguÊnost tu-
maËenja navedenog ulomka: Kosjenkino i RegoËevo putovanje ispod zemlje znaËi promiπlja-
nje Ëovjekovog odnosa prema vlastitoj i nacionalnoj proπlosti te je autoriËina sugestija: ne
treba previπe kopati po proπlosti jer to moæe uniπtiti pojednica. Treba æivjeti u sadaπnjosti i
moguÊe je imati razliËit odnos prema æivotu: moguÊe je biti aktivan, znatiæeljan i komunika-
tivan, ali i biti pasivan, ravnoduπan i nekomunikativan. Potpuno je svejedno za koji Êe se od
ovih æivotnih stavova pojedinac opredijeliti, vaæno je saËuvati dobrotu, ljubav i prijateljstvo
jer mrænja i zlo uniπtavaju Ëovjeka. Ovakvo tumaËenje omoguÊuje uËenicima da uvide kako
bajku razliËito tumaËe pojedinci u razliËitim æivotnim dobima, drukËije su je uËenici doæi-
vljavali u niæim razredima osnovne πkole, a drukËije je doæivljavaju u sadaπnjoj æivotnoj do-
bi. Uza to, potrebno je da uoËe kompoziciju bajke i njene znaËajke.
Predlaæem da uËenici odgovore na pitanja u dnevnicima Ëitanja:
• ©to se sve Kosjenki i RegoËu dogaa na putu do dvaju polja?
• S kojim se zlom oni suoËavaju?
• Kako zavrπava mrænja izmeu dvaju sela?
• Tko se jedino spaπava?
• ©to se s Kosjenkom i RegoËem dogaa na kraju bajke?
• Odredi alegorijsko znaËenje bajke:
- sukob dobra i zla - vaænost ljubavi, dobrote i iskrenosti kao preduvjeta za æivotnu
sreÊu
pobjeuje
mladi stari
- razigranost (djed i baka)
- iskrenost - mudrost
- ljubav
• Iznesi svoje miπljenje o djelu.
42
UdæbeniËka jedinica: Homer, Ilijada (ep)

- interpretirati ulomak iz Homerova epa i uoËiti znaËajke epa
- shvatiti znaËaj i temu grËkih epova Ilijade i Odiseje; shvatiti koji je povod Trojanskog rata,
koje su sukobljene strane; uoËiti razloge Ahilejeve srdæbe i tijek radnje u prvom pjevanju
- usvojiti pojmove: epska pjesma, ep, epopeja; in medias res, invokacija, ustaljeni epiteti, pe-
rifraze; stih Ilijade i Odiseje
- poticati zanimanje za znaËajna antiËka djela
- udæbenik
- kreda, ploËa
- nastavni listiÊ
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda rada u paru
I. Priprava
- uËenicima pokazujemo Ilijadu, objaπnjavamo njen znaËaj i tumaËimo razliku izmeu
epa, epopeje i epske pjesme
II. Razrada
- uËenici dobivaju zadatak: proËitati Srdæbu Ahilejevu Gustava Schwaba
- razgovor o proËitanom ulomku
- potom uËenici dobivaju zadatak proËitati ulomak iz prvog pjevanja i rijeπiti nastavni
listiÊ; pri rjeπavanju nastavnog listiÊa mogu raditi u parovima
- objava rezultata; korekcija
III. Zavrπetak
- komentiranje zavrπne sinteze

Ilijada i Odiseja su oduvijek bili preteπki za veÊinu mojih uËenika i oni bi redovito komentira-
li: “Mi smo to proËitali, ali niπta nismo razumjeli!” Da se to ne bi opet dogodilo, najprije do-
nosim tekst Gustava Schwaba u kojem je on prepriËao prvo pjevanje, πto Êe uËenicima omo-
guÊiti shvaÊanje ulomka iz prvoga pjevanja. Zaπto onda uopÊe donosim prvo pjevanje? Iz je-
dnog razloga: tek ako uËenici razumiju osnovne odnose izmeu likova, mogu osjetiti poseb-
nost Ilijade kao epa. Uz ova dva teksta donosim osnovne pojmove koji su uËenicima potrebni
za razumijevanje epa te, pomoÊu komentara, upute kako djelo uopÊe shvatiti.
43

Mislim da je obradu ove nastavne jedinice (koju moæemo “protegnuti”, prema potrebi, i na
dva πkolska sata) bolje napraviti prema predloæenom naËinu jer ako Êemo mi uËenicima Ëita-
ti oba teksta (ili samo jedan), moæe im biti dosadno (i mnogi od njih Êe se brzo “iskljuËiti”).
Nastavni listiÊ
1. Iznesi najvaænije dogaaje iz I. pjevanja.
2. Koji se likovi javljaju u prvom pjevanju, ukratko ih okarakteriziraj.
3. Koji se bogovi javljaju u prvom pjevanju, koju ulogu oni imaju u djelu?
4. Citiraj invokaciju.
5. Objasni na primjeru postupak in medias res!
6. Kako se zove stih Ilijade?
7. Pronai u tekstu primjere za ustaljene epitete i perifraze.
UËenicima moæemo dati zadatak da proËitaju i drugo pjevanje Ilijade.
UdæbeniËka jedinica: Miljenko JergoviÊ, Kraa

- analiza novele
- pojam novele
- analiza djela: tema, likovi, jezik i stil, ideja djela
- poticati zanimanje za suvremenu hrvatsku knjiæevnost
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
I. Priprava
- razgovor o ratu u Bosni i o Domovinskom ratu
II. Razrada
- Ëitanje novele
- analiza: tema, likovi, mjesto i vrijeme radnje, jezik i stil, ideja novele
III. ZakljuËak
- o piscu; pitanje uËenicima znaju li joπ kojeg suvremenog hrvatskog pisca
44

UËenici mogu proËitati joπ koju novelu iz zbirke Sarajevski Marlboro te napisati temu, likove
i prokomentirati ideju djela. UËenici mogu proËitati i Kalebovu novelu Gost te odgovoriti na
pitanja s nastavnog listiÊa.
Nastavni listiÊ
VJEKOSLAV KALEB (1905. - 1996.)
GOST
• Tko je gost u ovoj noveli? Kamo je on doπao?
• Kakav je redoslijed iznoπenja dogaaja?
• IspriËaj fabulu prema kljuËnim epizodama:
- prije dolaska psa
- dolazak psa
- dolazak mjeπtana
- odlazak psa
Tema je bizarna (neobiËna, Ëudna), beznaËajna i obiËna, ali seljaci u tom dogaaju vide
neπto znakovito, moæda i sudbonosno zbog:
- primitivizma
- naivnosti
- narodnih priËa u koje vjeruju
- imaginarne (nestvarne) nade
- misli da Êe buduÊnost donijeti promjene.
• Objasni na osnovi Ëega to moæemo zakljuËiti. • Objasni govornu karakterizaciju likova.
• Na πto ukazuje opis interijera? • Citiraj jedan od opisa. Kakve su reËenice u opisu?
• Kakve se reËenice koriste u dijalogu? • Kakav je pripovjedaË? • Svia li ti se novela, zaπto?
• Kakav je tvoj stav prema znaËenju malih, neznatnih dogaaja u ljudskom æivotu?
UdæbeniËka jedinica: Slavko Kolar, Breza

- analiza djela u cijelosti
- usvojiti pojam pripovijetke
- karakterizacija glavnih likova: Janice i Marka
- objaπnjenje naslova
- uoËiti znaËajke æivota na selu prikazane u djelu
- uoËiti znaËajke Kolareva stila: humor atmosfere, karakterizacija likova govorom, kronoloπki
tijek radnje koji se prekida retrospekcijom
- uoËiti i znati izraziti ideju djela
- poticati uËenike na uopÊavanje i izraæavanje
- poticati zanimanje i ljubav prema knjiæevnosti
45

- udæbenik
- knjiæevno djelo
- dnevnici Ëitanja
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda rada u parovima
I. Priprava
- uËenici izraæavaju svoja razmiπljanja i dojmove o djelu
II. Razrada
- objaπnjenje naslova
- uËenici dobivaju zadatak pismeno objasniti natuknice s prozirnice (rad u parovima)
- znaËajke Kolarovog stila
III. Zavrπetak
- komentiranje univerzalnog znaËenja pripovijetke: izdvojeni pojedinac u primitivnoj
sredini ima tragiËnu sudbinu

Pri izboru ulomka nastojala sam da uËenici uoËe osnovne odnose u djelu: odnos izmeu Ja-
nice i Marka te odnos izmeu Janice i Markove obitelji. Iz ulomka je vidljiv i odnos sredine
prema Janici te razlozi Markove æenidbe s Janicom. Prvi komentar nakon teksta odnosi se na
znaËajke æivota na selu vidljive u djelu, a drugi na znaËajke Kolarovog stila. Nakon komenti-
ranja znaËajki æivota na selu vidljivih u djelu uËenici nekako cjelovitije doæivljavaju djelo,
kao da osjeÊaju da su uπli u njegovu bit. Istodobno to moæe biti polaziπte za diskusiju o razli-
kama danaπnjeg i nekadaπnjeg æivota na selu. Teæak i naporan rad je vidljiv u JaniËinom na-
Ëinu æivota i dnevnim obvezama. Teπkoga rada mlada snaha nije poπteena niti nakon poro-
da, πto je jedan od osnovnih razloga njene bolesti, a kasnije i smrti. Teπke æivotne uvjete i si-
romaπtvo nije teπko prepoznati - æivot u kuÊici s jednom prostorijom, higijenski uvjeti, naËin
privreivanja, kalkuliranje pozvati li lijeËnika ili ne… zajedniπtvo - pojedinac nema svoje in-
time, nema moguÊnost bilo πto sakriti od kolektiva i nema pravo na posebnost i drukËije æi-
votne navike. Surovi meusobni odnosi - bez njeænosti, bez istinske komunikacije, s psovka-
ma, grubim meusobnim ophoenjem, Ëesto i fiziËkim nasiljem. Da takva sredina uniπtava
ljepotu, vidimo na JaniËinom primjeru, da ima vlastiti sustav estetskih vrijednosti, to takoer
vidimo: djevojke su morale biti jake kako bi izdræale seoski naËin æivota i kako bi mogle pu-
46
no raditi. Janica je bila slika iz grada, krhka djevojka koja je pokleknula pred teæinom svako-
dnevice. Ona je i kao supruga i kao mlada snaha bila podreena: muæu i njegovoj obitelji.
Morala je izvrπavati njihove naredbe i raditi onako kako su oni od nje zahtijevali.

UËenici mogu pogledati film Ante Babaje Breza ili kazaliπnu predstavu (ukoliko postoji u nji-
hovom gradu), pritom svakako moraju napisati svoj komentar predstave, filma i knjige.
Prozirnica
ZnaËajke æivota na selu vidljive u Brezi
- teæak i naporan rad
- teπki æivotni uvjeti, siromaπtvo
- zajedniπtvo
- surovi meusobni odnosi
- uniπtavanje ljepote i vlastiti sustav estetskih vrijednosti
- podreen poloæaj æene
- zadovoljavanje elementarnih potreba i elementarnost osjeÊaja
• Postoje li u toj sredini viπi oblici duhovnog æivota? Objasni.
• Objasni osnovne i dominantne osjeÊaje: ljubav - mrænja - tuga - zavist.
Fatalizam - mirenje sa sudbinom
• Kakav je odnos Labudanovih prema JaniËinoj bolesti?
• Kakav je njihov odnos prema smrti JaniËinog djeteta?
Praznovjerje
• Koje je narodno vjerovanje povezano s paljenjem svijeÊe umiruÊem?
• Kako Marko tumaËi bijelu golubicu?
• ©to Ëine æene nakon πto pogrebna povorka proe uz njihovu kuÊu?
• Kako nazoËni komentiraju Mikin pad u grob?
NajznaËajniji dogaaji su smrt i svadba
• Ti dogaaji ne trebaju biti nuæno tragiËni (smrt) i veseli (svadba).
Navedi primjere iz djela iz kojih je vidljiva grotesknost smrti i svadbe.
Primitivni naËini lijeËenja
• Zaπto su naËini dijagnosticiranja i lijeËenja bolesti primitivni?
UdæbeniËka jedinica: George Orwell, Æivotinjska farma

- analiza romana u cijelosti
- vrsta romana
- alegoriËnost romana: usporedba æivotinjskog druπtva s ljudskim
- modernost romana
- razvijati sposobnost apstraktnog miπljenja i zakljuËivanja
47

- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
I. Priprava
- uËenici izraæavaju dojmove i razmiπljanje o djelu
II. Razrada
- analiza djela: vrsta djela
- analizu moæemo provesti pomoÊu pitanja s prozirnice, a temelji se na usporedbi æivo-
tinjskog i ljudskog druπtva
III. Zavrπetak
- uËenici piπu desetminutni sastavak na temu: Svi su ljudi jednaki, ali su neki jednakiji od
drugih

Ulomak iz djela se odnosi na nastanak Æivotinjske farme i sedam zapovijedi. Na osnovi ovoga
ulomka uËenici mogu uoËiti na kojim je principima trebala biti ustrojena Æivotinjska farma,
πto im olakπava usporedbu s ljudskim druπtvom. I æivotinje su, poput ljudi, htjele demokrat-
sko druπtvo - svi su trebali imati ista prava. Svaki pojedinac trebao je biti zaπtiÊen - nitko ga
nije imao pravo ugroziti; za æivotinje su kriminal i nasilje svojstveni Ëovjeku, zato je trebalo
sprijeËiti njihov nastanak u æivotinjskom druπtvu. Sva su se ova nastojanja izjalovila kad su
svinje postupno preuzele vlast koristeÊi se nasiljem, fiziËkim i psihiËkim. Tako jedno dobro
zamiπljeno druπtvo propada jer su (u ovom sluËaju æivotinje) na preniskoj razini svijesti da bi
ga mogle ostvariti i zadræati.

UËenici mogu ovu nastavnu jedinicu povezati s nastavom povijesti i u svoje dnevnike Ëitanja
zabiljeæiti vlastita razmiπljanja o tome u kojem je smislu Orwell pisao o svojoj suvremenosti:
1945. godini; πto se te godine dogaa u svijetu.
48
Prozirnica
Kompozicija Sadræajno moæemo podijeliti djelo u dva dijela.
“ÆIVOTINJSKA FARMA”
I. VLASTELINSKA FARMA II. ÆIVOTINJSKA FARMA
PRIJE POBUNE »IN SAME POBUNE NAKON POBUNE

• Tko je bio idejni za- • Kako dolazi do pobune? • Zaπto æivotinje mijenjaju naziv farme?
Ëetnik pobune? • Kakvo raspoloæenje vlada 1. FAZA - 7 ZAPOVIJEDI
• Kada je on to rekao meu æivotinjama nepo- • Zaπto æivotinje donose sedam zapovijedi?
ostalim æivotinjama? sredno nakon preuzimanja • Koje su to zapovijedi? • Jesu li æivotinje
• Koje æelje vode æivo- vlasti? bile sretne? Objasni.
tinje u pobunu? • Kojim se idealima zano- II. FAZA - BITKA KOD STAJE ZA KRAVE
se æivotinje? • Zaπto dolazi do ove bitke? • Tko u njoj
pobjeuje?
III. FAZA - NAPOLEON SILOM PREUZI-
MA VLAST
• ©to je uzrokovalo razdor meu æivotinja-
ma? • Na koji naËin Napoleon preuzima
vlast? • Mijenja li se odnos æivotinja prema
radu? • Tko pomaæe Napoleonu u oËuvanju
AlegoriËnost vlasti? • Tko i kako mijenja zapovijedi?
Pokuπaj grafiËki prikazati hijerarhijski odnos meu æivotinjama za vrijeme Napoleonove

vlasti.
NAPOLEON VLADAR
POVLA©TENI
VOJSKA
NAROD
Odnosi meu æivotinjama su slika odnosa meu ljudima. Ovi odnosi pokazuju klasno
druπtvo u kojem postoje povlaπteni i podreeni, a ne besklasno kakvo su æivotinje zami-
slile i za koje su se borile.
Ideja
Æivotinjsku farmu je Orwell napisao 1944., objavio ju je 1945. i njome ukazuje da su bes-
klasna druπtva (kojima je teæio komunizam) dobro zamiπljena, ali na postojeÊoj razini
ljudske svijesti - neizvediva.
49
UdæbeniËka jedinica:August ©enoa, Zlatarovo zlato

- analiza ulomaka iz djela, pojam romana
- uoËiti temu djela
- znaËaj Zlatarovog zlata u novijoj hrvatskoj knjiæevnosti
- Ëetiri sloja ©enoinih junaka
- dvije fabule: povijesna i ljubavna
- znaËajke ©enoinog jezika i stila
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- razgovor o Augustu ©enoi, uËenici govore πto o njemu znaju, koja su njegova djela Ëi-
tali u osnovnoj πkoli, πto oËekuju od njegovih djela
II. Razrada
- uËenici samostalno Ëitaju ulomke sa zadatkom da odgovore na pitanja nakon teksta i
uz komentare
- objava rezultata, ispravak
III. Zavrπetak
- ©enoino shvaÊanje knjiæevnosti - Ëitanje ulomka iz uvoda u djelo Prijan Lovro u ko-
jem je vidljivo da ©enoa smatra kako imamo dogaaja, ali nemamo pravih pisaca

UËenici mogu proËitati djelo u cijelosti i napisati tijek povijesne i ljubavne fabule.
50
UdæbeniËka jedinica: Marija JuriÊ Zagorka, Tajna Krvavog mosta

- analiza djela Tajna Krvavog mosta Marije JuriÊ Zagorke
- pojam romana
- vrste romana
- Tajna Krvavog mosta kao ljubavno-kriminalistiËki roman
- ljubavna fabula u Tajni Krvavog mosta
- kriminalistiËka fabula u Tajni Krvavog mosta
- pojam trivijalne knjiæevnosti
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- uËenicima Ëitamo biljeπku iz Zagorkina dnevnika
- uËenici komentiraju πto su saznali o Zagorkinoj biografiji i πto su naveli u dnevnicima
Ëitanja u biljeπci o piscu
II. Razrada
- ponavljanje pojma romana
- uËenicima postavljamo pitanje kojoj vrsti romana pripada Tajna Krvavog mosta (ljubav-
no-kriminalistiËkom romanu)
- na prozirnici uËenicima dajemo skicu ljubavne fabule, komentari
- skica i komentiranje kriminalistiËke fabule
- pojam trivijalne knjiæevnosti (Ëitanje i razgovor o komentarima nakon teksta u udæbe-
niku)
III. Zavrπetak
- komentiranje i ponavljanje osnovnih pojmova iz zavrπne sinteze: NauËili smo…

Prijedlog artikulacije nastavnoga sata donijela sam uz pretpostavku da su uËenici proËitali
djelo u cijelosti za lektiru. U udæbeniËkoj jedinici donosim uvodni ulomak u kojem se govo-
51
ri o zagonetnom ubojstvu πto moæe zainteresirati uËenike za nastavak i na osnovi Ëega uËeni-
ci mogu vidjeti smatraju li djelo zanimljivim ili ne. Bit komentara nakon teksta je pojam tri-
vijalne knjiæevnosti kako bi uËenici shvatili razliku izmeu trivijalne i umjetniËke knjiæevnosti.
Uvodni, motivacijski tekst

- prva hrvatska novinarka
- pokrenula ilustrirani tjednik Zabavnik (1918.) i Æenski list (1925.)
- pisala je romane kojima je nastojala potisnuti stranu knjigu
“… opazim u knjiæari Sokol Ëitavo brdo svezaka prevedenih njemaËkih romana. Knjiæar mi
reËe, da milijuni njemaËkog πtiva prolaze kroz Hrvatsku, jer ih sve Ëita, a kad hrvatski pisac
proda 60 komada svojeg djela, onda je to mnogo. Uzmem nekoliko od svezaka i Ëitam. Svi
romani pisani priprosto, slave germansku duπu, germanske obiËaje, ognjiπte i drugo - to su
prave injekcije germanstva. Jedan od romana pripovijeda, kako je u starom vijeku lijepa Nje-
mica Germania sa svojim vitezovima pronaπla izmeu Save i Drave divlje barbare Hrvate.
Oni u svetkovinama peku svoju djecu i jedu, ali Germania ih je sve obratila i privela kulturi.
Revoltirana ovim sadræajem, napiπem Ëlanak o tome, ali nitko niπta ne reagira. Pokuπam na-
pisati kriminalno-politiËki roman iz Hedervaryjevog doba i anonimno πaljem jednom malom
listu, a knjiæar Sokol mi javlja, da je od publike velika potraænja za romanom, te mi ponudi
da bi u buduÊe on moj roman izdavao. Nekoliko dana kasnije pozove me glavni urednik
Obzora, predsjednik i direktor tiskare te dvojica knjiæevnika. Knjiæara Sokol zapoËela je s nji-
ma pregovore za πtampanje novog romana, a oni smatraju, da ne mogu ostati u namjeπtenju
Obzora, ako piπem za nekog drugog. Oni Êe preuzeti propali list Male novine i traæe od mene
roman. Ako uskratim, bit Êu otpuπtena.”
M. JuriÊ Zagorka u svojoj autobiografiji
Prozirnica
- kriminalistiËka fabula:
osveta MAKAR
ANZELMO
osv
eta
BEATA VELIKA©I
- ljubavna fabula:
BARUNICA Giulia Beata

LEHOTSKA
ME©KO MAKAR ANZELMO
52
Komentari skica: U djelu je vidljivo da se Beata (Giulia) preko Anzelma osveÊuje bivπem
muæu Makaru i velikaπima koji su je osudili na samostan. Ljubavna je fabula vezana uz
nekoliko zapleta: prvi je ljubavni trokut izmeu barunice Lehotske, Meπka i Stanke, dru-
gi izmeu Lidije, KlemenËiÊa i Makara, a treÊi izmeu Ruæice, –ure i Stanka. Na skici su
najprije prikazani razliËiti identiteti barunice Lehotske (Beata, a u stvari je Julija) te s ko-
jim je likovima ona povezana.

UËenici djelo Ëitaju u cijelosti, iako im je opseæno, vjerojatno Êe ga svi proËitati jer Êe ih intri-
gantna fabula potpuno zaokupiti. Moæemo im dati zadatak da u dnevnike Ëitanja zapiπu: bi-
ljeπku o piscu; znaËajke i tijek kriminalistiËke fabule; znaËajke i tijek ljubavne fabule; miπlje-
nje o djelu.
UdæbeniËka jedinica: Sofoklo, Antigona

- analiza dramskoga teksta
- znaËajke grËke tragedije
- izgled grËkog kazaliπta
- akustika
- osnovna tema: sukob pojedinca i vlasti; Antigonina i Kreontova motivacija
- dijelovi grËke tragedije
- poticanje uËenika na razmiπljanje o moguÊim razlozima i sukobima izmeu pojedinca i vla-
sti te o posljedicama takvih sukoba
- poticanje uËenika na samostalno istraæivanje i pronalaæenje informacija
- poticanje uËenika na suradniËki rad
- udæbenik
- kreda, ploËa
- internet
- knjiæevna djela
- vodiËi kroz lektiru
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda rada na raËunalu
53
- metoda rada s literaturom o odreenom predmetu

1. sat
I. Priprava
- objaπnjenje zadatka za skupni rad
II. Grupni rad
- podjela zadataka
- istraæivanje
2. sat
Grupni rad
- sistematizacija podataka
- izrada zajedniËkoga plakata s osnovnim natuknicama o radu
- po jedan uËenik iz svake skupine ukratko objaπnjava rad njihove skupine i rezul-
tate rada
ZakljuËak
- uËenici sami vrednuju svoj rad i odreuju skupinu - pobjednika

U ovoj udæbeniËkoj jedinici, osim ulomka iz teksta, dajem uËenicima niz podataka o znaËaj-
kama, dijelovima i uvjetima izvoenja grËke tragedije. Takoer, prije citiranja samoga ulom-
ka, navodim rodbinsku povezanost izmeu Antigone i Edipa kako bi uËenici shvatili da se i
na Antigoni i njenoj braÊi nastavlja prokletstvo Lajeva roda. Komentari nakon teksta odnose
se na razliËitost motiva koji pokreÊu Antigonu i Kreonta, koji i jesu razlog njihovog sukoba.
Drugi komentar ukazuje uËenicima na dijelove grËke tragedije i ulogu kora u njima.
Da biste izveli ovakav nastavni sat, bilo bi dobro nastavu odræati u uËionici s raËunalima i
moguÊnoπÊu pristupa internetu. Na sat moæete donijeti i razliËite knjige - izvore informacija
o ovoj Sofoklovoj tragediji. UËenike podijelimo u skupine i kaæemo im πto oËekujemo od
njih: da prikupe i sistematiziraju informacije o djelu, odnosno da pomoÊu tih informacija in-
terpretiraju djelo i izdvoje πto su saznali o Sofoklovu vremenu i osobitostima grËke tragedije.
Potrebno ih je upozoriti da trebaju podijeliti posao, da jedan uËenik mora zapisati tijek i na-
Ëin njihova rada, da jedan uËenik mora biti glasnogovornik i u svakom trenutku moÊi izvijesti-
ti profesora πto rade, s tim da na kraju rada mora upoznati uËenike koje su izvore informaci-
ja koristili, da jedan od uËenika bude zaduæen za pisanje plakata i oblikovanje teksta, da je-
dan od uËenika predlaæe kako sistematizirati informacije. Tijekom dva πkolska sata (odnosno
sat i pol, jer je druga polovina drugoga sata rezervirana za objavu informacija) moraju obavi-
ti svoj zadatak. Uspjeπnost skupine se ocjenjuje: po razumljivosti i vaænosti informacija, po
izgledu plakata, po umjeπnosti glasnogovornika da objasni njihov rad, po dobroj organizaci-
ji rada i vremena. Zaπto ovakav naËin rada? UËenike uËimo traæiti informacije, selektirati ih -
54
odvajati bitno od nebitnoga, povezivati nastavu knjiæevnosti s internetom i informacijama

koje su tamo dostupne, kritiËnost prema napisanome, a ne samo pasivno prepisivanje poda-
taka da bi se zadovoljila forma. Ukoliko nemate moguÊnost ostvariti sat u informatiËkoj uËi-
onici, moæete zaduæiti uËenike da oni koji imaju pristup internetu isprintaju nekoliko pri-
mjeraka tekstova o Sofoklu i Antigoni.

UËenicima moæemo dati zadatak da proËitaju Antigonu, dramu Mire Gavrana i da je usporede
sa Sofoklovom.
UdæbeniËke jedinice: Plaut, ©krtac i Marin DræiÊ, Skup

- komparativna analiza dvaju djela srodnih tematski i sadræajno
- odrediti vrstu komedije
- shvatiti razloge intertekstualnosti Plauta i DræiÊa
- shvatiti zajedniËke osobine Plautovog i DræiÊevog πkrca
- uoËiti ideje djela
- razvijati sposobnost povezivanja, usporeivanja i izraæavanja
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- uËenici izraæavaju svoje dojmove o Plautovom i DræiÊevom djelu koja su morali u
cijelosti proËitati
- uËenicima dajemo zadatak da proËitaju Plautovu i DræiÊevu biografiju; razgovor; zna-
Ëajke vremena u kojima su pisci æivjeli
II. Razrada
- vrsta djela; glavni zaplet u djelu
- likovi u djelima i njihovi meusobni odnosi
55
- analiza likova πkrtaca (prozirnica)

- razgovor o komentarima nakon obaju tekstova
III. ZakljuËak
- uËenici iznose svoja razmiπljanja o πkrtosti, u kojem je smislu πkrtost mana, a u ko-
jem je smislu izopaËenost Ëovjekovog karaktera

U ovim udæbeniËkim jedinicama citiram ulomke koji su sliËni, na osnovi kojih uËenici (ako i
ne proËitaju djelo u cijelosti) mogu uoËiti sliËnost odnosno mogu usporeivati likove dvaju
πkrtaca: Eukliona i Skupa. O njihovoj sliËnosti govorim i u komentaru nakon DræiÊevog tek-
sta. Na poËetku udæbeniËke jedinice o Plautu navodim u kojem je smislu i zaπto Plaut utje-
cao na renesansu, na osnovi Ëega Êe uËenici moÊi zakljuËiti i o razlozima njegovog utjecaja
na Marina DræiÊa.
Dodatne upute za nastavani sat

Na nastavnom satu moæemo usporeivati radnje dvaju djela: u oba djela πkrti starci (Euklion
kod Plauta i Skup kod DræiÊa) æele udati svoje kÊeri (Fedra kod Plauta, Andrijana kod Dræi-
Êa) za starce (Megador kod Plauta, Zlati Kum kod DræiÊa). Njihove kÊeri vole mladiÊe (Fedra
voli Likonida s kojim je trudna, a Andrijana voli Zlati Kumovog neÊaka Kamila). Starci osta-
ju bez blaga i to je za njih jednako smrti (novac je njihov æivot), oni postaju potpuno ludi, u
svima vide neprijatelje i kradljivce. Oni se ne mijenjaju do kraja djela, i dalje ostaju πkrti. Dr-
æiÊ u Skupu analizira i odnose izmeu mladih i starih u svom vremenu pa, ako su uËenici
proËitali djelo u cijelosti, moæemo im dati nastavne listiÊe na kojima su pitanja o tome u ko-
jem se smislu DræiÊevo vrijeme odraæava u njegovoj komediji Skup.
Nastavni listiÊ
• Prokomentiraj likove gospodara i slugu, njihove meusobne odnose
i karakterne osobine:
Dæivo - Gruba
Kamilo - Munuo
Skup - Variva
Zlati Kum - Pasimaha
• Prokomentiraj Dæivinu podjelu ljudi na “prave ljude” i “ljude bez milosra”.
• ©to on smatra “razumom boæjim”?
• ©to Niko smatra “razumom svjetovnim”?
• Na koje probleme DræiÊeva vremena ukazuju Niko i Dæivo?
56
UdæbeniËka jedinica: Michel de Montaigne, Laæna znanost

- uvod u diskurzivne knjiæevne oblike, znaËajke eseja
- pojam i vrste diskurzivnih knjiæevnih oblika
- znaËajke eseja
- prepoznavanje temeljnih misli iznesenih u eseju
- znaËajke Montaigneovog jezika i stila
- razvijati sposobnost izraæavanja na esejistiËki naËin
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda razgovora
- metoda pisanja
- metoda raspravljanja
1. sat
I. Priprava
- pitanje uËenicima πto misle o prednostima i nedostacima naπeg sustava obrazovanja
(polaziπte moæe biti i neki novinski tekst o obrazovanju, reformi obrazovanja i sl.); ra-
sprava
II. Razrada
- Ëitanje Montaigneovog eseja Laæna znanost
- Ëitanje i razgovor o komentarima nakon teksta
III. ZakljuËak
- znaËajke eseja i ostalih diskurzivnih knjiæevnih oblika (komentiranje pregleda
gradiva iz 1. razreda s kraja udæbenika )
- vrste diskurzivnih knjiæevnih oblika
2. sat
I. Priprava
- upute o pisanju eseja, vaænost strukture: uvod, razrada, zavrπetak
- iznoπenje i povezivanje vlastitih misli, citiranje autoriteta, zakljuËak
II. Razrada
- uËenici sami piπu esej na temu: O obrazovanju
III. ZakljuËak
- ponavljanje znaËajki i vrsta diskurzivnih knjiæevnih oblika
57

Ulomak iz eseja Michela de Montaignea odnosi se na obrazovanje, a ta je problematika uËe-
nicima bliska te oni veÊ i sami znaju πto i zaπto oËekuju od obrazovanja i uviaju znaËajke
(prednosti i nedostatke) obrazovnoga sustava. Komentari nakon teksta pomaæu im da uvide
osnovne misli iznesene u eseju i da saznaju neπto o nastanku Montaigneova eseja i njegovim
namjerama u vezi s njime, a iznosi im se i komentar o vrijednosti ovoga eseja. Smatram da
ovu udæbeniËku jedinicu treba svakako povezati s nastavom izraæavanja - uËenici bi sami tre-
bali napisati esej na temu obrazovanja, a profesor bi trebao proËitati njihove uratke i dati im
povratnu informaciju o prednostima i nedostacima njihovog eseja. Naravno, uËenicima bi se
trebala dati moguÊnost da esej poprave i da ga se tek onda ocijeni.
UËenici mogu dobiti zadatak da iz zbirke eseja Dvadeseto stoljeÊe u retrovizoru Dubravke
OraiÊ-ToliÊ odaberu jedan, proËitaju ga i iznesu svoj pismeni komentar o njemu.
UdæbeniËka jedinica: Antun NemËiÊ, Putositnice

- uoËiti znaËajke putopisa na konkretnom knjiæevnom predloπku
- spoznati znaËajke putopisa
- uoËiti znaËajke i vaænost putopisa Antuna NemËiÊa
- poticati uËenike na izraæavanje vlastitih æelja za putovanjem i vlastitog opisa putovanja
- poticati ljubav prema pisanoj rijeËi
- slike gradova, zemalja koje bi uËenici htjeli posjetiti
- zemljovid na kojem je moguÊe rekonstruirati tijek NemËiÊevog putovanja
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda razgovora
- metoda tumaËenja
- metoda usmenog izlaganja
I. Priprava
- uËenici su trebali pripremiti slike (fotografije, izreske iz novina) gradova, zemalja ko-
je bi htjeli posjetiti te ukratko izraæavaju razloge zaπto ih ti predjeli privlaËe
II. Razrada
58
- uËenici samostalno Ëitaju ulomak oznaËavajuÊi na zemljovidu tijek NemËiÊevog pu-

tovanja
- profesor daje zadatak da uËenici pokuπaju odgovoriti na pitanje o kojim problemima
svoga doba NemËiÊ progovara u svom putopisu
III. ZakljuËak
- komentiranje sinteze NauËili smo… iz udæbenika

U udæbeniËkoj jedinici donosim tekst Branimira Donata o tijeku NemËiÊevog putovanja πto
Êe im olakπati snalaæenje na zemljovidu. Ulomci iz putopisa tiËu se NemËiÊevog boravka u
Zagrebu, Karlovcu i Rijeci. Komentari nakon teksta bi trebali uËenicima olakπati razumijeva-
nje ulomka i ukazati im na vrijednost NemËiÊevog teksta.
UËenici dobivaju zadatak napisati vlastiti putopis (bilo s nekog posebnog putovanja, bilo s
ljetovanja ili izleta). Putopis trebaju potkrijepiti fotografijama. UËenici za motivaciju mogu
donijeti i neki putopisni tekst iz tiska (npr. iz Glorije), taj se tekst u uvodnom dijelu sata ko-
mentira, potom uËenici prema navedenom uzorku piπu svoj putopisni tekst.
UdæbeniËka jedinica: Biblija - Knjiga Postanka

- temeljna civilizacijska knjiæevna djela; uvod u Bibliju, knjiæevna vrijednost Biblije

- temeljna civilizacijska knjiæevna djela
- hebrejska slika svijeta (kozmografija)
- ulomak iz Knjige postanka (Stvaranje svijeta i Ëovjeka)
- dijelovi Starog zavjeta
- Biblija kao knjiæevno djelo
- Biblija kao jedna od najstarijih kulturnih vrijednosti
- poticanje zanimanja za Bibliju i biblijske tekstove
- razvijanje svijesti da je poznavanje Biblije temelj opÊe kulture svakog pojedinca

- udæbenik
- kreda, ploËa
- Biblija
59
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
MoguÊi plan nastavnoga sata
I. Priprava
- uËenicima Ëitamo neki ulomak iz Biblije, to moæe biti neki psalam, mudrost, para-
bola…
- razgovor o pouci, razgovor o Bibliji
- Ëitanje i komentiranje udæbeniËke jedinice o temeljnim civilizacijskim knjiæevnim djeli-
ma
II. Razrada
- pitamo uËenike znaju li kako su prema Bibliji, nastali svijet i Ëovjek
- razgovor, upuÊujemo uËenike da proËitaju ulomak iz udæbenika i odgovore na pita-
nje πto je Bog koji dan stvorio
- pitamo uËenike odgovara li ova biblijska priËa stvarnoj, znanstvenoj istini
- pitanje: vjerovati Bibliji ili znanosti?
- razgovor
- Ëitanje i razgovor o komentaru nakon teksta koji govori o tome kako Ëitati Bibliju i
πto u njoj traæiti
- komentiranje hebrejske slike svijeta, kozmografije
III. ZakljuËak
- komentiranje dijelova Staroga zavjeta

RadeÊi s uËenicima uvodni dio iz Knjige Postanka, ponavljala sam ono πto su oni zapravo i
znali i mnogo puta Ëuli. Ipak, iz generacije u generaciju su se ponavljala pitanja: “Zaπto je to
bitno kad nam znanost govori da nije istinito?” Redovito bi se u razredu razvila polemika o
tome, ateisti su tvrdili da biblijska priËa o stvaranju ne znaËi niπta, vjernici da je to slika koju
treba prihvatiti… Da bi uËenici ipak dobili miπljenje autoriteta koji se Biblijom bave, Ëitala
bih im navedene komentare prof. Adalberta RebiÊa te su redovito svi u razredu bili time za-
dovoljni. Osobito ih je oduπevljavala hebrejska slika svijeta koju su smatrali zgodnom i zani-
mljivom, a istodobno im je naËin razmiπljanja Hebreja postao, ako ne razumljiviji, onda ba-
rem bliæi. Uvodni dio o strukturi Staroga zavjeta ih upuÊuje koji su dijelovi Staroga zavjeta i
Ëime se oni bave. Na taj naËin uËenici stjeËu saznanja koja su im vaæna za opÊu kulturu, bez
obzira na to jesu li vjernici ili nisu.
60

UËenici mogu napisati kratko razmiπljanje o tome πto za njih predstavlja Biblija i πto oni u
njoj traæe. Takoer, predlaæem da udæbeniËku jedinicu: Iz Knjige Izlaska obrade samostalno i
to prema sljedeÊim pitanjima:
• O Ëemu govori Knjiga Izlaska?
• Kakvu ulogu u njoj ima Mojsije?
• Zaπto se Mojsije uglavnom prikazuje s ploËama u rukama?
• Nabroji Deset zapovijedi.
• Objasni epizodu sa zlatnim teletom.
• Objasni pojmove: idolopoklonstvo i teokracija.
UdæbeniËka jedinica: Biblija - Judita

- upoznati starozavjetnu priËu o udovici Juditi koja je nadahnuÊe za brojna umjetniËka djela
- priËa o Juditi
- poruka starozavjetne priËe
- umjetniËka djela koja su nadahnuta ovom starozavjetnom priËom
- poticati zanimanje prema biblijskim tekstovima
- udæbenik
- kreda, ploËa
- tekst Mire Gavrana
- nastavni listiÊ
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda dijaloga
I. Priprava
- uËenici komentiraju likovne priloge u udæbeniËkoj jedinici: koga prikazuje kip, koga
prikazuje slika, tko je Judita, πto je ona uËinila
II. Razrada
- najava i lokalizacija djela (Biblija)
- najava i lokalizacija djela (Miro Gavran)
- uËenici Ëitaju oba teksta i rjeπavaju zadatak s nastavnog listiÊa
III. ZakljuËak
- uËenici iznose svoja razmiπljanja i dojmove o djelu
61

Nakon obrade ove udæbeniËke jedinice u kojoj se uËenici upoznaju s biblijskom parabolom
o Juditi, uËenicima bi trebala biti jasnija MaruliÊeva Judita, prepoznatljiva njegova poruka i
poznat sadræaj. Zato u komentarima iznosim vaænost ove biblijske priËe, naËin njenog tuma-
Ëenja i koja je umjetniËka djela nadahnula.
Na nastavnom satu uËenici upoznaju ulomak Gavranove Judite, a uËenici koji æele mogu je
proËitati u cijelosti i napisati miπljenje o djelu.
Ulomak iz Judite Mire Gavrana
Judita odlazi u Holofernov logor i upoznaje Holoferna u sasvim drugaËijem svjetlu od

oËekivanog.
Govorio mi je o tome kako je nesretan πto veÊ deset godina nije vidio taj grad za koji
miπljaπe da je najljepπi na svijetu. Potom mi reËe da je nesretan πto ne stvori svoju obi-
telj, jer dugo smatraπe da je vojni zanat nespojiv s posveÊenoπÊu æeni i djeci.
- Imati æenu i djecu, a ne æivjeti s njima, nikome to ne bi donijelo sreÊu. Tek sada, kad
preda mnom je posljednja vojna, tek sada si mogu dopustiti misliti o obiËnom æivo-
tu… U jednom trenutku, postavih mu smjelo pitanje:
- Zaπto veliki narodi æele pokoriti male narode, zaπto se ta priËa neprekidno ponavlja
pod suncem nebeskim?
- Zato jer je to jedini naËin da se najveÊa civilizacija proπiri i na ostatak svijeta.
- Zar je to dovoljan razlog?
- A zar vojnik smije razmiπljati o svrhovitosti svoga zvanja? Kraljevi odluËuju o poËe-
tku rata, mi vojskovoe moæemo utjecati samo na njegov ishod. Moje poslanje je je-
dnostavno: sa πto manje krvi uraditi ono πto se mora, osvojiti πto viπe i pomoÊi da se
naπa uzviπena civilizacija uspostavi u punom sjaju.
Ali, tvoj kralj je sebe proglasio Bogom, nije li to bezumno? Je li nuæno narodima koje
pokoravate uzimati njihovu vjeru?
Poπutio je na trenutak.
To je glupo, nepotrebno. Poslao sam kralju Nabukodonozoru tri pisma u kojima ga
molim da u osvajanjima odustanemo od ruπenja hramova i kipova koje πtuju drugi
narodi. Na æalost, na moja pisma stizahu tako bijesni odgovori da me strah da bi na-
kon ovog osvajanja… Zaπutio je.
Potaknuh ga da kaæe do kraja.
- »ega se bojiπ?
- Kad zavrπim ovo, posljednje osvajanje, bojim se da viπe neÊu biti potreban svome
kralju. Odnosno: bit Êu mu jedina i najveÊa opasnost, legenda o meni nadilazi njega.
Vojnici me vole jer znadu da mi je stalo do njih i do njihovih æivota. Njemu zamjeraju
πto ni u jednoj bici nije vojevao. Smatraju ga kukavicom, a ja ga smatram taπtim ra-
zmetljivcem koji se igra Boga, izazivajuÊi prave bogove. Jer, ako ne prije, posljednjeg
dana svoga æivota osramotit Êe se kao obiËan smrtnik, pokazujuÊi svojom leπinom da
Bogom nije postao.
Spoznah, u trenutku, da je taj moj neprijatelj, taj Holoferno, u zamci poput mene. Ta i
on poput mene Ëini ono πto mora Ëiniti i na πto ga drugi primoraπe.
62
Nakon razgovora s Holofernom Judita nema snage sprovesti svoj naum. Spoznaje da se
zaljubila. Teπka srca odgaa ubojstvo za iduÊu veËer.
VeËer se neumoljivo pribliæavala.

Æeljela sam odgoditi taj trenutak, æeljela sam da se nebo rastvori i voda nebeska da se
izlije izmeu Betulije i Asiraca, æeljela sam da ja nisam ja i da me sudbina ne odabra za
djelo koje nadmaπuje snagu slabe æene.
Kad me sa smirajem dana uvedoπe u Holofernov πator, primijetih da mu lice ima dru-
gi izraz i da njegova zabrinutost bje jednaka mom nemiru.
Znala sam da se dogodilo neπto loπe neπto zbog Ëega me ne promatra na isti naËin kao
pri naπem posljednjem susretu.
Izbjegavo je moj pogled.
VeËerali smo, upleteni u teπke misli.
Tjeskobna πutnja se uvlaËila meu nas.
Tek povremeno smo je prekidali reËenicama koje su bile izgovorene bez istinskog ra-
zloga, iz potrebe da se ne nagrdi pristojnost.
Kad je otpustio sluge, zagledao mi se u lice i otkrio razlog tjeskobnoj πutljivosti koja
ga je za trpezom obuzela:
- Danas je iz tvoga grada pobjegao jedan mladiÊ i predao se mojim vojnicima. Traæio je
da ga dovedu k meni, rekao je kako se Betuljani smjeraju predati sutra, ako ti ne izvr-
πiπ neko junaËko djelo. On misli da bi to junaËko djelo trebalo biti moje ubojstvo.
Protrnuh od straha.
Sve je gotovo.
Sve postaje uzaludnim.
Posramih se razotkrivena u svom jadnom naumu.
Proæe me nelagoda od spoznaje da preda mnom stoji Ëovjek koji me ugostio na najljep-
πi naËin, podario mi svoju zaπtitu, oËitovao ljubav, a sada znade da sam mu na sve to
æeljela muËki uzvratiti.
- Posumnjao sam joπ onoga dana kada si doπla u naπ tabor. Pomislio sam da ne dolaziπ
iz razloga koje si navela. Tvoja æelja da svakog jutra izlaziπ prkositi svojim sugraani-
ma njima je mogla biti potvrda da si joπ uvijek æiva. Ali tada nisam æelio vjerovati svo-
me razumu…
Razotkrivena sam.
Da sam ga juËer ubila, mogla sam spasiti i sebe i svoj narod, a ovako…
Holoferno primijeti moj izgubljeni pogled.
Nastavio je govoriti mirnim glasom.
- Zapovijedio sam da ga odmah ubiju. Rekoh pred svojim vojnicima da je budala ako
vjeruje da bi æena mogla ubiti velikog asirskog vojskovou, da je obiËni prevarant ko-
ji zavrjeuje smrt.
A kad bi i bilo istine u njegovim rijeËima, smrt bi zasluæio kao izdajica svojih sunarod-
njaka.
Prema takvima nikad nisam imao milosti, Ëak i kad su mi olakπavali osvajanja.
Nisam znala πto reÊi.
Holoferno me gledao pogledom koji razoruæava, pogledom koji vidi πto je u mojoj du-
πi i koji moje namjere obeshrabruje.
Moja πutnja mu bje potvrda da njegove sumnje imadu osnove, pa nastavi govoriti po-
63
gaajuÊi svakom reËenicom u moje srce kao bodeæom.

- Æelim da znadeπ da te volim kao πto nikad nikoga nisam volio u svome æivotu. Ti si
najveÊa sreÊa koju dodirnuh. Æena si drugaËija od svih koje sretoh, ni kraljice ti nisu
nalik. Æelim da znadeπ da ja svoj æivot nisam birao. Bijah oruæje u tuim rukama - ne-
kima donesoh sreÊu, nekima tugu. Provedoh u proteklih deset godina veliki plan koji
moj kralj zamisli. Ne poËinih viπe zla nego πto bje nuæno. Da i plan i provedba bijahu
u mojoj milosti, vjeruj mi, ovaj svijet bi bio mnogo sretniji, i nikada sebe ne bih pro-
glasio Bogom, kao πto taj bezumnik uËini. Danas sam spoznao dubinu svoje ranjivosti,
danas sam spoznao da moj æivot bez tebe gubi svaku vrijednost i da ga takvog ne æe-
lim. Otpasa svoj maË i odloæi ga pokraj loænice, pa potom dometnu:
- Bit Êeπ ili moja æena ili moj krvnik. U oba sluËaja tvoja sudbina mojom osobom bit
Êe oznaËena. Pruæio je ruke prema meni kao da moli moju milost.
Zaplakala sam, snaæno, neobuzdano.
Plakala sam zbog njega.
Plakala sam zbog sebe.
Plakala sam jer se dvije tuge, kao dvije zvijezde padalice dodirnuπe u zajedniËkoj boli.
Poosmo jedno drugome u zagrljaj.
Dodirnuh ga ko utoËiπte i spasenje.
Dodirnuh ga ko bolno izvoriπte svojih suza.
O Gospode, ti si mi svjedok da nikada na ovome svijetu dva tako opreËna stvora ne

zagrliπe s ljubavlju jedno drugo, znajuÊi da Êe jedno od njih postati krvnikom ovome
drugome.
(…)
Judita nakon strastvene noÊi s Holofernom teπka srca postaje njegovim krvnikom. Njena tuga
i nesreÊa donesoπe sreÊu njenom narodu.
Nastavni listiÊ
1. Objasni Gavranovo sadræajno odstupanje od biblijskog predloπka.
2. Iznesi svoje miπljenje o biblijskom ulomku i ulomku iz djela Mire Gavrana.
3. Je li, po tvom miπljenju, Juditin Ëin opravdan? Zaπto?
4. Koja je ideja navedenih djela? Prokomentiraj je.
64
UdæbeniËka jedinica: Biblija - Pjesma nad pjesmama

- interpretacija druge pjesme Uzajamna ljubav raste iz Pjesme nad pjesmama
- Pjesma nad pjesmama kao dio Biblije
- funkcija pejsaæa u Pjesmi nad pjesmama
- stilska izraæajna sredstva u pjesmi
- poticanje zanimanja za biblijske tekstove
- stjecanje opÊe i knjiæevne kulture
- udæbenik
- kreda, ploËa
- dodatni tekstovi iz knjige Ljubav je jaka kao smrt grupe autora
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
1. sat
I. Priprava
- uËenici izraæavaju svoja miπljenja o tvrdnji Ljubav je jaka kao smrt
II. Razrada
- Ëitanje pjesme Uzajamna ljubav raste
- interpretacija pjesme: tema
- osjeÊaji ZaruËnika i ZaruËnice
- funkcija pejsaæa u pjesmi
- jezik i stil
III. ZakljuËak
- uËenici iznose svoje dojmove i razmiπljanja o moguÊim znaËenjima pjesme
2. sat
I. Priprava
- pitanje uËenicima koje parove znaju iz Biblije, razgovor
- uËenici se podijele na skupine, svaka skupina dobiva zadatak proËitati i proko-
mentirati priËu o paru koju su dobili
65
II. Razrada
- grupni rad
- objava rezultata; predstavnik svake skupine izvjeπtava ostale o paru o kojem su Ëi-
tali, drugi Ëlan skupine Ëita zajedniËki komentar; Ëlanovi ostalih skupina postav-
ljaju pitanja; jedan od uËenika piπe najvaænije misli na ploËu
III. Zavrπetak
- uËenici komentiraju koja im je ljubavna priËa najljepπa i zaπto

U udæbeniËkoj jedinici donosim ulomak iz druge pjesme Uzajamna ljubav raste te osnovne
podatke o Pjesmi nad pjesmama. Komentari nakon pjesme odnose se na funkciju pejsaæa u
Pjesmi nad pjesmama (koja je razliËita od funkcije pejsaæa u modernoj lirici) i na stilska izra-
æajna sredstva prepoznatljiva u pjesmi.
Predlaæem da obradu ove udæbeniËke jedinice proπirite na obradu nekih ljubavnih priËa iz
Biblije - kao polaziπni tekstovi mogu vam posluæiti tekstovi iz knjige Ljubav je jaka kao smrt.
UdæbeniËka jedinica: Biblija - Evanelje po Ivanu

- interpretirati Proslov Ivanovog evanelja
- shvatiti pojam evanelja
- shvatiti razliku meu evaneljima
- razumjeti Proslov Ivanovog evanelja
- poticati zanimanje za biblijske tekstove
- razvijati opÊu i knjiæevnu kulturu
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
66
I. Priprava
- pitanje uËenicima kako tumaËe reËenicu: U poËetku bijaπe RijeË
- uËenici Êe vjerojatno znati da je ta reËenica iz Biblije i da se nalazi u Ivanovom evan-
elju (ako to i ne znaju, mi im na to ukaæemo)
- pomoÊu udæbenika objaπnjavamo pojam evanelja, sinoptiËkog evanelja i poseb-
nost Ivanovog evanelja (uvodni tekst u udæbeniËku jedinicu)
II. Razrada
- Ëitanje Proslova
- dojmovi
- interpretacija: na prozirnicu moæemo staviti drugi komentar nakon teksta kako bi-
smo uËenicima ukazali na perifraze te kako bi uËenici ponovo proËitali i znali obja-
sniti navedeni Proslov
- Ëitanje i razgovor o komentaru Bonaventure Dude
III. ZakljuËak
- na prozirnici dajemo pitanja o Novom zavjetu na koja uËenici odgovaraju koristeÊi se
uvodnom udæbeniËkom skicom

Predlaæem da se obrada ove udæbeniËke jedinice poveæe s uvodom u Novi zavjet. UËenici bi
trebali nauËiti πto sve sadræi Novi zavjet te razliku meu pojedinim evaneljima. Nastojala
sam da im komentari nakon teksta olakπaju razumijevanje i interpretaciju Proslova Ivanovog
evanelja. »esta su uËeniËka pitanja: zaπto se evanelja tek neznatno razlikuju, osobito prva
tri. MoguÊi odgovor na to pitanje je sljedeÊi: kad bi uËenici dobili zadatak opisati jednog nji-
hovog prijatelja, iako oni opisuju istu osobu, ti bi se opisi razlikovali. Isto je s evanelistima:
svi oni daju portret iste osobe - Isusa Krista, ali svaki na svoj naËin. Svako je evanelje nami-
jenjeno drugom krugu ljudi pa su tome prilagoeni jezik i stil svakoga od njih. Matej se
obraÊa pokrπtenim Æidovima koji dobro poznaju spise Staroga zavjeta, Marko se obraÊa po-
ganima, mnogoboπcima kojima su æidovski obiËaji nepoznati pa im treba tumaËenje. Luka je
bio lijeËnik i obraÊa se grËkim zajednicama prilagoavajuÊi se njihovoj kulturi. Ivanovo je
evanelje drukËije, on se vrlo rado sluæi simbolima te je u tom smislu ono moæda najbliæe
knjiæevno-umjetniËkom izriËaju. Sva su Ëetiri evanelja dovrπena nakon Kristova uskrsnuÊa
i u svima se ogledava taj dogaaj.
UËenici mogu odabrati i samostalno prokomentirati jednu od parabola iz Ivanova evanelja i
prokomentirati je ili pak uzeti neku parabolu koja je zajedniËka svim evaneljima i uspore-
diti navedene tekstove.
67
Prozirnica
Pitanja o Novom zavjetu:
1. Koji su dijelovi Novog zavjeta?
2. O Ëemu govore Djela apostolska i kojim knjigama ona pripadaju?
3. Kada je napisan Novi zavjet?
4. U Ëemu je posebnost Apokalipse?
5. Koje knjige iz Novoga zavjeta predstavljaju skupinu pouËnih knjiga?
UdæbeniËka jedinica: Biblija, Poslanice apostola Pavla

- interpretacija Hvalospjeva ljubavi iz Pavlove I. poslanice KorinÊanima
- razlozi nastanka Pavlovih poslanica
- knjiæevne znaËajke Hvalospjeva ljubavi
- tri temeljne krπÊanske vrline: ljubav, vjera, nada
- ponavljanje osnovnih znanja o Bibliji
- udæbenik
- kreda, ploËa
- nastavni listiÊ
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda razgovora
- metoda pisanja
- “oluja mozgova” ili brainstorming
I. Priprava
- metodom “oluja mozgova” uËenici zapisuju πto za njih znaËi ljubav
- komentiranje uËeniËkih radova
II. Razrada
- Ëitanje Hvalospjeva ljubavi
- interpretacija: prema natuknicama na rubnici komentiramo osnovne sadræajne zna-
Ëajke djela; komentiranje jezika i stila (stilska izraæajna sredstva, aforistiËne misli)
- uËenici usporeuju Pavlovo definiranje ljubavi sa svojim asocijacijama
68
III. ZakljuËak
- svaki uËenik dobiva zadatak postaviti 15 pitanja o Bibliji na numerirane prazne listiÊe
na kojima je zabiljeæeno tko je sastavljao pitanja
- prema brojevima u imeniku, uËenici dobivaju pitanja na koja za sljedeÊi sat moraju
odgovoriti (to je svojevrsna sinteza gradiva o Bibliji)

Osim teksta Hvalospjeva ljubavi uËenicima u ovoj udæbeniËkoj jedinici objaπnjavam tko je bio
Pavao, zaπto se on obraÊa KorinÊanima te kako objasniti njegov Hvalospjev ljubavi. UËenici na
osnovi toga mogu shvatiti i razmisliti zaπto su tri temeljne krπÊanske vrline: vjera, nada i lju-
bav te kojim se simbolima oni izraæavaju.
Nastavni listiÊ - 1
Pitanja sastavio/la:
Razred:
Nadnevak:
Pitanja:
UdæbeniËka jedinica: Homer, Odiseja

- interpretirati IX. pjevanje Homerove Odiseje
- uoËiti tijek radnje u epizodi o Odiseju i Kiklopu Polifemu
- uoËiti Odisejeve vrline
- saznati o utjecaju ovoga djela na knjiæevnost XX. stoljeÊa
- uoËiti znaËajke jezika i stila
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
69
I. Priprava
- Odisej kao grËki junak; u uvodu udæbeniËke jedinice komentiranje Odisejevog lutanja
II. Razrada
- Ëitanje ulomka; tekst podijelimo na smislene cjeline i prekidamo Ëitanje kako bismo
utvrdili prate li uËenici sadræaj i shvaÊaju li ga
- karakterizacija Odiseja
- stilske osobitosti teksta
- Odisej u knjiæevnosti XX. stoljeÊa
III. Zavrπetak
- komentiranje znaËajki antiËke knjiæevnosti iz uvoda u knjiæevno razdoblje

Tijek Odisejevih putovanja Êe uËenike zainteresirati za djelo i imat Êe “kontekst” u koji Êe
postaviti i epizodu s Polifemom. Epizoda o Polifemu je moæda i najpoznatija i “najkorisnija”
za shvaÊanje MarinkoviÊevog Kiklopa u Ëetvrtom razredu.
UËenicima moæemo dati zadatak da proËitaju 343. broj stripa “Alan Ford” PriËe Broja Jedan u
kojem se nalazi i epizoda iz Ilijade i Odiseje, naravno, obraena na potpuno drukËiji naËin.
UdæbeniËka jedinica: Eshil, Okovani Prometej

- analiza ulomka Eshilove tragedije Okovani Prometej
- Prometej u grËkoj mitologiji
- Prometejeva simbolika
- tragika Prometejevog lika
- razvijati sposobnost uopÊavanja i zakljuËivanja
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
70
I. Priprava
- Ëitanje i komentiranje uvoda u udæbeniËku jedinicu: citata iz Najljepπih priËa klasiËne
starine Gustava Schwaba
II. Razrada
- uËenici samostalno Ëitaju ulomak
- objava dojmova
- na prozirnicu stavljamo prvi komentar nakon teksta: razgovor o Prometeju u kontek-
stu grËke mitologije te o Prometejevoj simbolici
- uËenici samostalno Ëitaju drugi komentar o Prometeju kao tragiËnom liku i pismeno
odgovaraju na pitanja uz komentar
- objava rezultata, ispravak, razgovor
III. Zavrπetak
- uËenici u tekstu podcrtavaju barem dva citata koja imaju opÊeljudsko znaËenje,
usmeno komentiranje

Skica nakon ulomka teksta te uvodni tekst iz djela Gustava Schwaba ukazuju na Prometeja
kao mitoloπkog lika, ali u skici naznaËujem i njegovu simboliku te tragiku njegova lika. Sve
su to pojedinosti na osnovi kojih Êe uËenici shvatiti i Eshilovu dramu.

UËenici mogu proËitati dramu u cijelosti te napisati svoje miπljenje i o drami i o problemima
koje ona otvara.
UdæbeniËka jedinica: Euripid, Elektra

- interpretacija djela u cijelosti
- tema tragedije
- likovi i odnosi meu likovima
- znaËajke Euripidova stila
- univerzalno znaËenje djela
- poticati uËenike na razmiπljanje i izraæavanje vlastitih misli
- poticati uËenike na zakljuËivanje
71

- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- uËenici izraæavaju svoje dojmove o djelu te o problemima koje su prepoznali u trage-
diji
II. Razrada
- prozirnica na kojoj je udæbeniËka skica s odnosima meu likovima, netko od uËenika
je komentira, razgovor
- razgovor o slijedu radnje
- uËenici vrednuju Elektrin postupak
- Ëitanje i razgovor o komentarima nakon djela
III. Zavrπetak
- uËenici komentiraju dijelove tragedije koji su ih se osobito dojmili

U ovoj su udæbeniËkoj jedinici uvodnom skicom prikazani temeljni odnosi u tragediji; komen-
tari nakon ulomka odnose se na novine koje Euripid unosi u tragediju. Ukoliko uËenici djelo
Ëitaju u cijelosti, drugi nastavni sat je moguÊe ocjenjivati dnevnike Ëitanja ili usmeno provjera-
vati jesu li uËenici proËitali djelo i kako su ga shvatili.
UdæbeniËka jedinica: Srednjovjekovna knjiæevnost (uvod)

- upoznati znaËajke srednjovjekovne knjiæevnosti: naboæne i svjetovne
- trajanje srednjovjekovne knjiæevnosti
- utjecaj antiËke knjiæevnosti
- znaËenje naziva, uloga umjetnika
- znaËajke knjiæevnosti i knjiæevne vrste
- poticati uËenike na povezivanje i sistematizaciju novoga znanja s prethodnim; srednjovje-
kovna knjiæevnost kao razdoblje nakon antiËke knjiæevnosti, osobitosti novoga razdoblja i
knjiæevnosti u tom razdoblju
72

- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- INSERT metoda
- kategorijski pregled
I. Priprava
- s uËenicima ponavljamo znaËajke antiËke knjiæevnosti, ukazujemo im na trajanje raz-
doblja srednjovjekovne knjiæevnosti, na utjecaj antike na srednjovjekovnu knjiæe-
vnost
II. Razrada
- uËenici dobivaju zadatak INSERT metodom proËitati uvodni tekst o srednjovjekovnoj
knjiæevnosti te tekst o naboænoj i svjetovnoj knjiæevnosti; nakon Ëitanja uËenici rade
tablicu u koju upisuju ono πto im je poznato, ono πto im nije bilo poznato i ono πto im
je nejasno
- objava rezultata; ispravak; razgovor
III. Zavrπetak
- uËenici zapisuju πto oËekuju od ovoga razdoblja i πto bi htjeli nauËiti o ovom razdo-
blju i o knjiæevnosti ovoga razdoblja

Podatke o srednjem vijeku i srednjovjekovnoj knjiæevnosti nastojala sam iznijeti pregledno,
jasno i logiËki povezano stoga vjerujem da Êe uËenici shvatiti i prepoznati osnovne misli na
temelju kojih Êe nauËiti osnovne znaËajke srednjovjekovne knjiæevnosti.
UdæbeniËka jedinica: Veliki nacionalni epovi

- upoznati velike nacionalne srednjovjekovne epove te problem knjiæevnog prevoenja
Zadaci nastavne jedince
- veliki nacionalni epovi europskog srednjovjekovlja
- legenda o Nibelunzima
- Wagnerova ideja za glazbenu dramu
- problemi prevoenja
- poticati uËenike na samostalno istraæivanje i suradniËko uËenje
73

- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
- dodatni materijali: Ladanov prijevod Pjesme o Nibelunzima
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
1. sat
I. Priprava
- ponavljanje znanja o srednjovjekovnoj svjetovnoj knjiæevnosti; veliki nacionalni
epovi
II. Razrada
- uËenike upoznajemo sa sadræajem epa i legendom o Nibelunzima
- Ëitanje ulomka: Kriemhildin san
- interpretacija: simbolika Kriemhildina sna; mitski elementi u Nibelunzima;
Wagnerova ideja za glazbenu dramu
III. Zavrπetak
- Ëitanje i komentiranje sinteze iz udæbenika
2. sat
I. Priprava
- na prozirnici dajemo MiliÊeviÊev zapis o problemima prevoenja
II. Razrada
- U udæbeniku je dan ulomak iz Pjesni o Nibelunzima pod naslovom Kriemhildin san
(prema prijevodu Svetlane DragoviÊ). UËenici Êe dobiti zadatak proËitati drugi pri-
jevod istoga ulomka, ali ne u stihovima nego u prozi (prijevod Tomislava Ladana).
Nakon Ëitanja ulomka odgovoriti Êe na pitanja s nastavnog listiÊa.
- objava rezultata, komentari
III. Zavrπetak
- na prozirnici dajemo MiliÊeviÊev komentar Ladanovog prijevoda; razgovor

U udæbeniËkoj jedinici donosim ulomak iz Pjesni o Nibelunzima zato jer je taj ep, zbog svoje
zanimljive radnje, bio uvijek najbolji mojim uËenicima. Oni Êe na konkretnom primjeru
upoznati koje su znaËajke srednjovjekovnih epova, a istodobno im ovaj ep moæe biti poticaj
za razmiπljanje o problemima prevoenja.
74
Dodatna priprava za nastavni sat

Na poËetku prvoga sata navela sam da bi profesor trebao upoznati uËenike sa sadræajem epa.
Donosim vam ovdje sadræaj u cijelosti:
U Worms na Reini dolazi junak Siegfried jer je mnogo sluπao o ljepoti prelijepe Kri-
emhilde. On je hrabar vitez jer je pobijedio u mnogim bojevima, bogat jer posjedu-
je blago Nibelunga, ali i besmrtan jer se okupao u zmajevoj krvi. Na njegovom tije-
lu je samo jedno mjesto (na leima) ranjivo zato πto se na to mjesto zalijepio list te
“Ëarobna kupka” tu nije djelovala. Osim toga on posjeduje odjeÊu (Tarnkapa) koja
ga moæe uËiniti nevidljivim. Siegfried zaprosi prelijepu Kriemhildu od njenog brata
Gunthera koji pristaje, ali pod uvjetom da mu Siegfried pomogne osvojiti ljepoticu
Brunhildu. Brunhilda je objavila da Êe se udati za onoga tko bude fiziËki jaËi od nje.
Siegfried i Gunter otputuju po Brunhildu i Gunther je, zahvaljujuÊi nevidljivom Si-
egfriedu, uspijeva savladati. Nakon povratka slave se dvije svadbe: Guntherova i
Brunhildina te Siegfridova i Kriemhildina. Te veËeri Brunhilda opet æeli iskuπati su-
pruga i pobjeuje ga. Meutim, po mraku dolazi u njenu sobu Siegfried, pretvara-
juÊi se da je Gunther, savlada je, i kao trajni zalog da je jaËi od nje, uzima joj prsten
i pojas. Ubrzo Kriemhilda i Siegfried odlaze u njegovo kraljevstvo i vraÊaju se u
Worms tek nakon deset godina. Tu jednom prilikom Kriemhilda otkriva Brunhildi
da ju je zapravo savladao Siegfried, a ne Gunther. Brunhilda se odluËi, uz muæevu
pomoÊ i uz pomoÊ podanika Hagena, osvetiti Siegfredu. Oni objavljuju ratnu opa-
snost i mole Siegfrieda da ide s njima u borbu. Hagen moli Kriemhildu da oznaËi
mjesto na odjeÊi gdje je Siegfried ranjiv kako bi ga mogli Ëuvati. Ona to i Ëini. Do-
πavπi do jednog jezera, Hagen ubija Siegfrieda s lea. Drugo jutro Kriemhilda nalazi
pred svojim vratima ubijenog Siegfrieda, sve shvaÊa i od tog trenutka æivi samo za
osvetu. Prilika za osvetu pruæi joj se tek nakon deset godina kad se Kriemhilda uda-
je za hunskog kralja Etzela. Na njen nagovor Etzel poziva Burgunane na dvor i tra-
æi od njih blago Nibelunga. Oni odbijaju te svi pogibaju zajedno s Kriemhildom.
Prozirnica 1
Problem prevoenja
“Prevedena pjesma sigurno izgubi mnogo toga πto je imala u jeziku u kom je nasta-
la, mnogu finesu, mnogu osobitost, mnogu zvukovnu, slikovnu, izraæajnu draæ, da-
kle mnogo od onoga πto je pjesnik u nju unio, a πto je bilo sukladno s unutraπnjim
svijetom pjesme, s njenim smislom, njenom porukom. Jer cijela njena jeziËna, izra-
æajna i formalna graa rodila se iz doæivljaja koji je u njoj izraæen; pjesnik ju je u
svom nadahnuÊu oblikovao na naËin koji Êe najbolje i najsugestivnije iskazati ono
πto nam je pjesmom htio reÊi. Prema tome, moglo bi se zakljuËiti da njegov doæi-
vljaj moæe doÊi do Ëitaoca u punoj snazi samo u onim jeziËnim i izraæajnim elemen-
tima koje je on, pjesnik unio u svoj tekst. No znamo da i prevedenu pjesmu moæe-
mo doæivjeti kao istinsku umjetninu i da Êe pjesnikova bitna poruka ipak doÊi do
nas. Uostalom, svi znamo da smo putem prijevoda upoznali veliËinu mnogih stra-
nih pjesnika. A to zato πto prevedena pjesma, ako je prevodilac istinski stvaralac, u
75
novom jeziku, u koji je prenesena, dobiva izraæajne elemente, koji su doduπe u ko-
jeËemu razliËiti od onih u izvorniku, ali su ipak takvi da dostojno zamjenjuju i na-
doknauju strukturu originala. DrugaËiji su, ali su takvi da su ipak sukladni s poru-
kom pjesme i njen osnovni smisao podræavaju æivim, Ëuvaju njegov sjaj i snagu. I
kad ne bi bilo tako onda prevoenje poezije ne bi bilo moguÊe.”
Nikola MiliÊeviÊ
Prozirnica 2
“Ladan je Nibelunge preveo u prozi i Ëuo sam s raznih strana da je to dobar, soËan i
pouzdan prijevod, u πto svakako ne treba sumnjati, jer znamo da je prevodilac vr-
stan znalac jezika i sigurno je, u takvu obliku, postigao najviπe πto se moæe postiÊi.
No ipak sumnjam da je staru epiku, naroËito onu anonimnu, srednjovjekovnu (Pje-
sma o Cidu, Pjesma o Rolandu, Nibelungi itd.) uopÊe moguÊe dostojno prevesti
drugaËije nego u stihu. To su djela koja su nastajala kao poËeci modernih europskih
knjiæevnosti na narodnim jezicima, kada ti jezici nisu bili dovoljno razvijeni ni knji-
æevni (poetski) izraz dovoljno uËvrπÊen. I sva je njihova zanimljivost i ljepota u
onom jednostavnom, joπ sirovom kazivanju i u ritmiËkoj, pjevnoj patetici stihova.
Nije dakle mnogo zanimljivo ono πto nam ti spjevovi kazuju nego naËin na koji oni
to kazuju, a taj je naËin njihov priposti stih koji nosi u sebi onaj iskonski epski pa-
tos, kad je pjevaË sjedio meu svojim sluπaocima te poviπenim pjevnim tonom, u
odreenom ritmu, u jednostavnoj slikovitosti kazivao junaËka djela i slavne zgode.
On je upravo svojim pjevanjem tim zgodama htio dati sjaj i vrijednost, da tako osta-
nu u sluhu i duhu naroda. Prevesti dakle takve tekstove u prozi i liπiti ih njihova
pjevnog i ritmiËkog patosa (koji je bitan preduvjet za epsko kazivanje) Ëini mi se
uglavnom promaπenim.”
Nikola MiliÊeviÊ
Nastavni listiÊ
1. ©to, prema Nikoli MiliÊeviÊu, pjesma gubi prevoenjem?
2. Kakav mora biti prevoditelj?
3. U kojem sluËaju ne bi bilo moguÊe prevoditi poeziju?
4. Koji prijevod ulomka Pjesni o Nibelunzima smatraπ boljim i zaπto?
5. ©to Nikola MiliÊeviÊ misli o prevoenju srednjovjekovnih epova?
6. Slaæeπ li se s MiliÊeviÊevim tvrdnjama o Ladanovom prijevodu?
Prijevod ulomka Pjesni o Nibelunzima Tomislava Ladana

“U drevnim priËama nama se priËa o mnogim Ëudnovatim zgodama - o slavnim junacima,
teπkim prepirkama, radostima i zgodama, o bolu i tuzi, o boju srËanih zatoËnika - o sve-
mu tome divnom sad moæete vi sluπati. U zemlji Burgunana stasala bijaπe plemenita dje-
76
va koja bi tako lijepa da je ljepπe nije moglo biti ni u jednoj zemlji svijeta. Ime joj bijaπe
Kriemhilda. Poslije se ona razvi u lijepu æenu. Zbog nje moradoπe izgubiti æivote mnogi
junaci. Ta ljupka djeva bjeπe dostojna ljubavi. O njenu se naklonost otimahu odvaæni za-
toËnici - nitko joj ne bi nesklon, jer plemenita bijaπe i neopisivo lijepa. Darovi koje joj po-
dijeliπe priroda i poloæaj bili bi ures i ostalim æenama.
O njoj su se brinula tri plemenita, moÊna kralja - dvojica glasovitih zatoËnika, Gunther i
Gernot, te mlaahni Giselher, izvrstan junak. Djeva im bijaπe sestrom, ti kneæevi njojzi za-
πtitom. Gospodari, odabrani zatoËnici, bijahu dareæljivi, visoka podrijetla, veoma snaæni i
odvaæni. Zemlja im se zvala Burgundija. Oni kasnije poËiniπe Ëudesna djela u zemlji Etze-
lovoj. Vladahu u Wormsu na Rajni. Krasno viteπtvo te zemlje sluæilo im je do smrti te ste-
klo slavu i Ëast. Kasnije oni jadno pogiboπe, jerbo se zamrziπe dvije plemenite gospoe.
Njihova majka, takoer moÊna kraljica, bijaπe Uta, a otac (koji im nakon smrti ostavi u
baπÊinu zemlje i bogatstvo) Dankwart, veoma snaæan muæ; i on je u svojim mlaim ljeti-
ma stekao golem ugled.
Kao πto kazah, bijahu ta tri kralja vrlo moÊna. Njih sluæahu najbolji zatoËnici o kojima se
ikad Ëulo, snaæni i odvaæni borci, postojani u teπkome boju. Tu bijaπe Hagen od Tronege i
brat mu, hrabri Dankwart; pa Ortwin od Metza, dva krajiπka æupana - Gere i Eckewart -
Volker od Alzeye, snaæan kao πto veÊ muæ moæe biti. Dvorski kuhar Rumold, istaknut ju-
nak, te Sindold i Hunold, sluge triju kraljeva, voahu primjerenu brigu o dvoru. Njih slu-
æahu joπ mnogi drugi zatoËnici koje sve ne mogu navesti poimenice. Dankwart bijaπe do-
movnik, njegov roak Ortwin od Metza kraljev dvorski. Sindold pako, izvrstan junak, bija-
πe peharnik i Hunold napokon komornik. Svaki se od njih dobro razumio u svoj dvorski
posao. O ugledu njihova dvora i o njihovoj dalekoseænoj moÊi, o njihovoj Ëasti i divnu vi-
teπku æivotu - kojim knezi neprestance æivljahu u nepomuÊenoj sreÊi - o tome vam nitko
ne bi mogao sve ispriËati!
U takvu krasnom okoliπu rastijaπe Kriemhilda. Jedne noÊi usni san kako je othranila snaæna,
divna divljeg sokola kojeg joj dva orla rastrgaπe na komadiÊe. I da to moraπe gledati svojim
oËima! Neπto bolnije na ovome svijetu nije joj se moglo dogoditi… San ispriËa svojoj majci
Uti.
Ova je dragoj kÊeri taj san mogla protumaËiti tek ovako: ≈Sokol πto si ga othranila, to je
muæ plemenit. Ne uzme li Bog njega pod okrilje, morat Êeπ ga ubrzo izgubit.√
≈Majko draga, zaπto mi o muæu zboriπ? Cijeli Êu vijek proæivjeti bez ljubavi bilo kojeg za-
toËnika. Ostat Êu tako lijepa i netaknuta sve do konca svojeg æivota, i neÊu nikad oÊutjeti
bol zbog ljubavi prema muπkarcu.√
≈Nemoj mi se protiviti tako!√ odvrati joj majka. ≈Æeliπ li punu sreÊu na ovome svijetu, ta
dolazi s ljubavlju muπkarËevom. Kad ti Bog za muæa podari prikladna viteza, tek onda Êeπ
postati lijepom æenom.√
≈Ne zbori o tome, molim te, gospo!√ reËe Kriemhilda. ≈U mnogih se æena Ëesto pokazalo
kako se na kraju radost bolom plaÊa. Ja Êu se kloniti i jednog i drugog: pa mi se neÊe ni-
kad niπta loπe dogoditi.√
Tako Kriemhilda htjede æivjeti posve bez ljubavi. Nakon toga æivljaπe plemenita djeva joπ
mnoge godine a da ne upoznade nikoga koga bi mogla ljubiti. Kasnije pak postade u svo-
joj Ëasti æenom jednog hrabra zatoËnika. To bijaπe onaj sokol. Vidjela ga je u snu koji joj
majka protumaËi. Svojim najbliæim roacima - koji su ga kasnije ubili - osvetila se krva-
vom osvetom. Zbog smrti jednog jedinog izgiboπe mnogi majËini sinovi.”
77
UdæbeniËka jedinica: Roman o Tristanu i Izoldi

- upoznati legendu o Tristanu i Izoldi te pojam viteπkih srednjovjekovnih romana
- znaËajke srednjovjekovne svjetovne proze
- legenda o Tristanu i Izoldi kao tema Wagnerove opere i kao tema romana Josepha Bédiera
nastalog prema originalnim srednjovjekovnim legendama
- poticati uËenike na izraæavanje vlastitog stava prema sudbini nesretnih ljubavnika
- poticati uËenike na izraæavanje i kreativno pisanje
- udæbenik
- kreda, ploËa
- zvuËni zapis ili videosnimka zavrπetka Wagnerove opere Tristan i Izolda
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- upoznavanje uËenika s Wagnerovom operom i libretom; sluπanje zavrπetka opere
II. Razrada
- uËenici samostalno Ëitaju ulomak i utvruju pojedinosti u kojima se razlikuju zavrπe-
tak opere i zavrπetak Bédierovog romana
- razgovor o komentarima nakon teksta: o srednjovjekovnim viteπkim romanima i o vi-
teπtvu u srednjem vijeku
III. Zavrπetak
- pitanje uËenicima: u kojem se smislu Tristan i Izolda mogu usporediti s Romeom i Ju-
lijom?

Komentarima nakon zavrπnog ulomka iz Bédierovog romana uËenike upoznajem sa znaËaj-
kama srednjovjekovnih viteπkih romana te s pojmom viteπtva. Ulomak iz djela, odnosno cje-
lokupnu legendu povezujem s Wagnerovom operom i bilo bi dobro kad bi uËenici mogli Ëu-
ti zavrπetak opere kako bi i zvukom osjetili dramatiËnost priËe o Tristanu i Izoldi.
78

Predlaæem da uËenici napiπu sastavak na temu Tristan i Izolda danas na osnovi srednjovjeko-
vne legende i tako sami kreiraju priËu o ovo dvoje tragiËnih ljubavnika.
UdæbeniËka jedinica: Sveti Augustin, Ispovijesti

- analizirati ulomak iz Ispovijesti sv. Aurelija Augustina
- confiesiones - ispovijesti kao knjiæevna vrsta u srednjem vijeku
- pojam skolastike
- knjiæevni znaËaj Ispovijesti sv. Augustina
- univerzalno znaËenje djela
- povezivanje ulomka o krai s novelom Kraa Miljenka JergoviÊa
- poticati uËenike na razmiπljanje o vjeri, o istini
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda voenih slika
I. Priprava
- voene slike: uËenici zaæmire, govorimo im: sjetite se djetinjstva, igre s prijateljima,
lijep je i sunËan dan, sastajeπ se s prijateljima na starom mjestu; doba je zrelih treπa-
nja i vi se dogovorite da idete u krau susjedovih treπanja
- zapiπi kako bi kao djeËak, djevojËica razmiπljao/razmiπljala; bi li iπao/iπla ili ne s prija-
teljima u krau; pisanje; objava rezultata, razgovor
II. Razrada
- Ëitanje ulomka o krai iz udæbenika
- izraæavanje dojmova o ulomku
- interpretacija: odnos prema krai u djetinjstvu i zrelosti; pojam ispovijesti; Augusti-
nova biografija; pojam skolastike
79
- Ëitanje ulomka Povratak k izvoru istine

- dojmovi
- interpretacija: istina je svjetlost, povratak istini; Ëitanje i razgovor o komentarima nakon
ulomka
III. ZakljuËak
- pitanje uËenicima u kojem smislu moæemo povezati ovaj ulomak s JergoviÊevom no-
velom Kraa, diskusija

U ovoj udæbeniËkoj jedinici donosim dva kratka ulomka iz djela Aurelija Augustina na osno-
vi kojih Êe uËenici vidjeti znaËajke ispovijesti kao srednjovjekovne knjiæevne vrste te shvatiti
bit Augustinovih djela; pritom Êe im pomoÊi i komentari nakon djela koji ih upuÊuju na
znaËajke srednjovjekovne krπÊanske filozofije te na bit filozofskog djelovanja Aurelija Augu-
stina.

UËenicima moæemo preporuËiti da proËitaju ulomak iz knjige Sofijin svijet Josteina Gaardera,
Znanje, Zagreb 1997., o srednjovjekovnoj filozofiji (“Srednji vijek - …proÊi dio puta nije isto
πto i poÊi krivim putem…”, str. 142. - 160.) te da izdvoje osnovne misli izraæene u knjizi).
Na ovim radovima moæete planirati i organizirati nastavni sat, uËenici bi se trebali unaprijed
pripremiti, a vi biste mogli umnoæiti nekoliko primjeraka ovoga poglavlja iz navedene knjige.
UdæbeniËka jedinica: BaπËanska ploËa; povijesni i pravni tekstovi hrvatskog

srednjovjekovlja
- upoznati najznaËajnije povijesne i pravne tekstove hrvatskog srednjovjekovlja i njihove
znaËajke
- trajanje hrvatske srednjovjekovne knjiæevnosti, znaËajke hrvatske srednjovjekovne knjiæev-
nosti
- BaπËanska ploËa - znaËaj BaπËanske ploËe kao knjiæevnog, pravnog i jeziËnog spomenika
- Vinodolski zakonik - najstariji hrvatski zakonski spomenik
- Zapis popa Martinca - sadræi zapis o Krbavskoj bitki
- Ljetopis popa Dukljanina - sadræi rodoslovlje dukljanskih vladara, a u jednom prijepisu iz
15. stoljeÊa i legendu o pogibiji kralja Zvonimira
- udæbenik
- kreda, ploËa
80
Nastavne metode
- slagalica
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
1. sat, 2. sat
I. Priprava
- ponavljanje znaËajki europskih srednjovjekovnih knjiæevnosti; profesor na osnovi
uvodne udæbeniËke jedinice tumaËi osnovne znaËajke hrvatske srednjovjekovne
knjiæevnosti
II. Razrada
- metodom slagalice uËenici prouËavaju srednjovjekovne povijesne i pravne tekstove
III. ZakljuËak

OblikujuÊi ovu udæbeniËku jedinicu, osnovna mi je namjera bila omoguÊiti uËenicima da
ono πto se ovdje nalazi doista i razumiju. Zato sam im dala kratke ulomke srednjovjekovnih
tekstova na osnovi kojih oni mogu shvatiti osobitost i temu djela, uz znaËenje njima nepo-
znatih rijeËi i izraza.
I komentarima im nastojim objasniti ono πto je za svako od navedenih djela vaæno.
Ovakav Êe pristup uËenicima omoguÊiti da shvate znaËajke hrvatske srednjovjekovne knjiæev-
nosti, i to u opsegu koji je njima primjeren.
UËenici u povijesnoj literaturi mogu dodatno istraæiti znaËajke srednjega vijeka i to povezati
s gradivom iz knjiæevnosti.
Dodatne upute za nastavni sat
Slagalica je stvarno prikladna za ovo gradivo. Naime, uËenici su prisiljeni u potpunosti se
koncentrirati i imaju veliku motivaciju da te tekstove doista i razumiju. S ostalima rjeπavaju
eventualne nejasnoÊe i od svojih kolega uËe gradivo koje im oni objaπnjavaju.
Vaπa je uloga pripremiti oznake skupina, oznaku za svakoga pojedinca u skupini, podijeliti
dijelove teksta. Sve Êe ostalo uËenici napraviti sami, i mnogo od navedenog gradiva upamtiti
na satu.
81
UdæbeniËka jedinica: PjesniËki tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja

- interpretirati pjesmu Svit se konËa
- Svit se konËa, satiriËna pjesma u kojoj se kritizira nemoralan æivot redovnika; vrijeme na-
stanka, mjesto gdje se nalazi
- osnovne misli izraæene u pjesmi
- poticanje uËenika na povezivanje osnovnih misli iz pjesme s danaπnjim vremenom
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda dijaloga
I. Priprava
- uËenicima na prozirnici moæemo dati tekst jedne od strofa na suvremenom hrvat-
skom standardnom jeziku; dijalog
II. Razrada
- Ëitanje pjesme
- interpretacija: osnovne misli izraæene u svakoj pojedinoj strofi, razgovor
- Ëitanje i razgovor o komentaru nakon pjesme
III. Zavrπetak
- uËenici povezuju pjesmu i misli iznesene u njoj sa stvarnoπÊu

U pjesniËkim tekstovima hrvatskog srednjovjekovlja donosim pjesmu Svit se konËa i ulomak
iz pjesme ©ibenska molitva ili Gospina pohvala. Uz prvu se pjesmu na rubnici nalazi mnogo
komentara i znaËenja pojedinih rijeËi i imena kako bi uËenici lakπe razumjeli pjesmu.

UËenicima moæemo dati da za domaÊu zadaÊu obrade pjesmu ©ibenska molitva ili Gospina po-
hvala, na taj naËin da odgovore na pitanja iz udæbeniËke jedinice.
82
Prozirnica
Svijet propada i sunce zalazi
Pravda nestaje, ljubav se gasi, tama nastaje.
–avo svoju vojsku dovodi
Ispunjava se Sveto pismo i dolazi Sudnji dan.
UdæbeniËka jedinica: Ostali tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja

- upoznati ostale znaËajne tekstove hrvatskog srednjovjekovlja i ponoviti osnovne spoznaje o
knjiæevnosti hrvatskog srednjovjekovlja
- upoznati ostale tekstove hrvatskoga srednjovjekovlja
- ponoviti osnovne znaËajke hrvatske srednjovjekovne knjiæevnosti
- poticati uËenike na uoËavanje bitnog i na povezivanje
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda tumaËenja
I. Priprava
- ponavljanje znaËajki europskog i hrvatskog srednjovjekovlja
II. Razrada
- profesor komentira i objaπnjava ostale tekstove hrvatskog srednjovjekovlja prema
istoimenoj udæbeniËkoj jedinici
- razgovor s uËenicima o udæbeniËkoj jedinici NauËili smo…
- profesor pitanjima provjerava usvojenost navedenoga gradiva
III. Zavrπetak
- uËenicima najavljujemo novo razdoblje i istiËemo po Ëemu Êe se ono razlikovati od
srednjega vijeka
83

U vezi s Lucidarom, srednjovjekovnim romanima i srednjovjekovnim dramama donosim sa-
mo osnovne informacije koje su uËenicima sasvim dovoljne da bi upotpunili sliku hrvatske
srednjovjekovne knjiæevnosti. Ne donosim ulomke jer je njihova analiza uËenicima u potpu-
nosti strana, teπka i nerazumljiva i tako im se uËenje pretvara u muËenje.
Da bi te tekstove aktualizirali i da bi nastavu uËinili zanimljivom, trebalo bi mnogo viπe sati
za obradu ove knjiæevnosti, πto takoer nije moguÊe u satnici od 105 sati godiπnje.

Od uËenika moæemno traæiti da u povijesnim udæbenicima potraæe neπto o humanizmu i da
najvaænije podatke zapiπu u biljeænicu.
UdæbeniËka jedinica: Dante Alighieri, Pakao

- uvidjeti znaËenje Danteove Boæanstvene komedije u kontekstu europskog humanizma; Dan-
teova vizija pakla, Ëistiliπta i raja; interpretacija 5. pjevanja Pakla
- dijelovi Danteove Boæanstvene komedije
- Danteova vizija pakla
- interpretacija petog pjevanja: drugi krug pakla - greπni ljubavnici; kazna: njima vitla pakle-
ni vihor; greπnici: Paris, Kleopatra, Didona, Francesco, Paola…
- simetriËnost u djelu
- srednjovjekovni elementi u djelu
- utjecaj antiËke knjiæevnosti (uzor: Vergilije)
- odnos pojedinca prema porocima i grijehu
- razmiπljanje i promiπljanje greπne ljubavi
- udæbenik
- kreda, ploËa
- flomasteri, plakati
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
- metoda crtanja
- metoda skupnoga rada
84
1. sat
I. Priprava
- (uËenici su kod kuÊe trebali proËitati peto pjevanje i odgovoriti na pitanja uz ko-
mentare)
- razgovor o Danteovoj viziji pakla, Ëistiliπta i raja (na osnovi skica u udæbeniËkoj
jedinici)
II. Razrada
- uËenici dobivaju zadatak napraviti svoju skicu pakla (moæe imati izgled lijevka,
poput Danteove vizije), ali moraju na svoj naËin razvrstati greπnike i odrediti im
kaznu (skupni rad)
III. ZakljuËak
- svaka skupina objesi svoj rad na neko vidljivo mjesto (npr. na ploËu), jedan od
Ëlanova skupine objaπnjava ostalima πto su napravili i zaπto
2. sat
I. Priprava
- komentiranje Danteove vizije pakla, koje je grijehe on najviπe osuivao i zaπto
II. Razrada
- interpretacija petog pjevanja: u kojem se krugu Dante nalazi, tko je u tom krugu;
koja je kazna za greπnike; uloga Minosa - komentiranje utjecaja antiËke knjiæevno-
sti na Dantea; greπnici koji se nalaze u 2. krugu; ljubavna priËa Paola i Francesce;
jezik i stil Danteova epa
- uËenici komentiraju koga bi oni stavili u krug greπnih ljubavnika, πto za njih znaËi
(a πto je znaËio za Dantea) pojam greπne ljubavi; koju bi oni kaznu odredili za gre-
πne ljubavnike i zaπto
III. ZakljuËak
- Dante u kontekstu europskog humanizma; razlika izmeu srednjeg vijeka i huma-
nizma (komentiranje udæbeniËke jedinice - uvoda u humanizam)

U ovoj sam udæbeniËkoj jedinici nastojala da se i skicama uËenicima doËara kako je Dante
zamislio pakao, Ëistiliπte i raj. Da bi uËenici razumjeli citirano peto pjevanje, profesor mora
ili Ëitati dio po dio teksta i objaπnjavati im ili, ako oni Ëitaju sami kod kuÊe, objasniti im na-
Ëin kako Ëitati i razumjeti ep. Prvi komentar nakon teksta odnosi se na znaËenje Boæanstvene
komedije, Danteove osjeÊaje i ljepotu prizora s Paolom i Francescom o Ëemu govori Mirko
TomasoviÊ. Drugi se komentar odnosi na trodijelnu strukturu djela i simetriËnost. Ovo pje-
vanje je odliËan poticaj uËenicima da i sami razmisle o vlastitom odnosu prema grijehu i gre-
πnoj ljubavi, πto mogu usporeivati s Danteovom vizijom te na taj naËin dublje, osobnije do-
æivjeti Danteovo djelo i shvatiti njegovu bit.
85

UËenici mogu sami proËitati prvih pet pjevanja Pakla te napisati detaljan opis: razloga Dante-
ovog silaska u pakao, ulogu Vergilija, prvi i drugi krug pakla. Tome se moæe dodati i uËeni-
kovo razmiπljanje o alegoriËnosti djela (npr. alegoriËnosti triju æivotinja, guste πume, pakla).
Isto tako, uËenici mogu prokomentirati aktualnost djela danas te usporediti Danteovu viziju
pakla, Ëistiliπta i raja sa svojom.
UdæbeniËka jedinica: Francesco Petrarca, Iz Kanconijera

- Petrarkin Kanconijer u kontekstu europskog humanizma, interpretacija nekoliko soneta
- znaËenje Kanconijera u razdoblju humanizma, usvojiti pojmove: Petrarkin sonet, petrar-
kizam
- interpretacija soneta
- univerzalno znaËenje Petrarcinih soneta
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- pomoÊu uvoda udæbeniËke jedinice s uËenicima komentiramo Petrarcinu biografiju i
biljeπke o Lauri; ponavljanje znaËajki humanizma
II. Razrada
- najava i lokalizacija pjesama
- interpretacija uvodnog soneta »itaocima - obraÊanje Ëitateljima; pjesnikov odnos pre-
ma vlastitoj mladosti i zrelosti; pjesnikov odnos prema vlastitom stvaralaπtvu; spo-
znaja o prolaznosti; znaËajke Petrarcinog stila i jezika; interpretacija treÊeg soneta:
pjesnikov doæivljaj ljubavi; znaËajke jezika i stila
III. ZakljuËak
- razgovor o komentaru Frane »ale o Lauri i njenom pretvaranju u konvenciju
- pojam petrarkizma
86

U udæbeniËkoj jedinici donosim Ëetiri Petrarcina soneta koji su propisani nastavnim planom
i programom. Uvodne biljeπke odnose se na podatke iz Petrarcine biografije i na Petrarcinu
potvrdu da je Laura doista postojala te na neke osnovne podatke o Kanconijeru. Komentari
nakon pjesama uglavnom se odnose na interpretaciju toga soneta. UËenici bi nakon obrade
ove nastavne jedinice trebali uvidjeti Petrarcino mjesto unutar humanizma te znaËajke Pe-
trarcina Kanconijera u sadræajnom (usporediti s petrarkizmom) i formalnom smislu (sonet).
UËenici mogu samostalno (pomoÊu komentara i pitanja nakon pjesama) interpretirati ostale
Petrarkine sonete iz udæbenika.
UdæbeniËka jedinica: Giovanni Boccaccio, Iz Decamerona

- analizirati prvu novelu prvoga dana
- znaËenje naslova
- teme i pripovjedaËi u Decameronu
- analiza prve novele; paradoks: laæac i greπnik postaje svetac; veliËanje ljudske inteligencije;
kompozicija djela
- pojam uokvirene novele
- udæbenik
- kreda, ploËa
- prozirnica
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
I. Priprava
- na prozirnici pokazujemo popis osobina (za koje Êe uËenici kasnije saznati da pripa-
daju glavnom liku novele)
- razgovor o navedenim osobinama - kako bi po njihovom miπljenju izgledao pojedi-
nac koji bi sadræavao sve navedene osobine, kako bi ga trebalo kazniti, povezivanje s
Danteom - kako ih je Dante klasificirao i poredao oblikujuÊi pakao
87
II. Razrada
- uËenici samostalno Ëitaju ulomak, s tim da im napominjemo da nakon Ëitanja od njih
oËekujemo da znaju povezati podatke na prozirnici s proËitanom novelom
- analiza - pojam uokvirene novele; naslov zbirke, znaËenje naslova; pripovjedaËi i te-
me; karakterizacija glavnog lika: usporedba s podacima na prozirnici
- ideja novele
- kompozicija novele
III. ZakljuËak
- komentiranje univerzalnog znaËenja novele

Osim osnovnih podataka o piscu, uËenicima dajem podatke o znaËenju naslova, temama i
pripovjedaËima. Prvu novelu tek neznatno skraÊujem, a cilj je da uËenici u potpunosti shva-
te na koji su naËin Ciappellettijeve mane pretvorene u vrline i koja je bila ideja djela. A ideja
djela nije bila veliËati poroke i greπnike, nego ismijavati ljudsku glupost i naivnost te pokaza-
ti do Ëega ona moæe dovesti. Zato i u prvom komentaru navodim da je osnovno pravilo koje
vrijedi za sve novele: snalaæljivi i inteligentni pojedinci pobjeuju naivne.
UËenici mogu sami odabrati jednu od novela iz Decamerona, proËitati je i napisati svoj ko-
mentar novele.
Prozirnica
- poroci ljudskoga druπtva: krivotvorenje, laganje, spletkarenje, ubijanje, psovanje,
blud, kraa, pohlepa, kockanje
UdæbeniËka jedinica: Marko MaruliÊ, Davidijada

- interpretacija ulomka iz MaruliÊeve Davidijade
- znaËaj Davidijade u MaruliÊevom opusu i u kontekstu hrvatske knjiæevnosti humanizma
- alegoriËnost Davidijade
- jeziËne i stilske osobitosti MaruliÊeva epa
- poruka Davidijade, aktualnost teme o Davidu i Golijatu u MaruliÊevo doba
- poticanje na razmiπljanje o hrvatskoj knjiæevnosti i povijesti, povezivanje tradicije i suvre-
menosti (tko bi u danaπnje vrijeme, po miπljenju uËenika, bio David, a tko Golijat)
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
88
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- Ëitanje priËe iz DjeËje Biblije o Davidu i Golijatu
- razgovor o znaËenju priËe za vjernike i za danaπnjega Ëitatelja
- najava i lokalizacija teksta
- Ëitanje teksta
- dojmovi
- alegoriËnost - komentar nakon teksta
- Ëitanje i razgovor o prvom komentaru nakon teksta
- razgovor o MaruliÊevom latinskom opusu i hrvatskom opusu (Ëitanje i komentiranje
biljeπke o piscu)
III. ZakljuËak
- uËenici zapisuju πto smatraju bitnim za razdoblje humanizma, πto smatraju da bi sva-
tko od njih morao znati, πto smatraju zanimljivim za razdoblje humanizma, a πto im
nije jasno (moguÊe je to zapisivati u tablicu)
BITNO ZA HRVATSKI ZANIMLJIVO U HRVATSKOM UPITNO

HUMANIZAM HUMANIZMU

Nakon biljeπke o piscu donosim ulomak iz MaruliÊeve Davidijade, i to ulomak koji govori o
Davidu i Golijatu. Predlaæem vam da najprije uËenicima proËitate priËu o Davidu i Golijatu
(moæete je proËitati iz Biblije, a ovdje donosim ulomak iz DjeËje Biblije jer su moji uËenici
uvijek bolje reagirali na taj ulomak nego na biblijski). Na taj Êete ih naËin pripremiti za Maruli-
Êev tekst i potaknuti na razmiπljanje o alegoriËnosti ove biblijske epizode. AlegoriËnost se
moæe usporediti s alegoriËnoπÊu Judite - vjera daje moÊ i pomoÊu vjere i hrabrosti moguÊe je
pobijediti znatno nadmoÊnijeg neprijatelja. O znaËaju Davidijade i o vremenu kad je otkrive-
na govori prvi komentar nakon teksta.
MoguÊe je uËenicima zadati za pismeni rad: Aktualnost MaruliÊeva djela danas.
PriËa o Davidu i Golijatu
“Rat s Filistejcima ponovno se rasplamsao. Obje vojske stajahu jedna protiv druge, spremne
za borbu. Meu izraelskim vojnicima bijahu i trojica starijih sinova Jiπajevih. Jiπaj posla Da-
89
vida da u ratni tabor odnese braÊi hranu. Kad doe onamo, ugleda David diva koji je istu-
pio iz filistejskih redova i ismijavao Izraelce: ≈Tko se smije meni suprotstaviti?√ Zvao se Go-
lijat i svojom visinom od gotovo tri metra bijaπe pravi gorostas koji je svima ulijevao strah.
Nosio je kacigu, ratni oklop, mjedene nogavice, a naoruæan bijaπe kopljem poput vratila.
Izraelci bi se tresli od straha Ëim bi ga ugledali. Ali David samouvjereno reËe: ≈Ja Êu stupiti
protiv njega!√ ≈Pa ti si joπ dijete, a Golijat je pravi ratnik!√ odvrati ga ©aul. No David nije
htio popustiti. Odbio je obuÊi ratnu odoru i primiti oruæje , koje mu htjedoπe dati, veÊ se s
praÊkom u ruci i pet kamenova postavi za borbu.
≈Doi samo, uniπtit Êu te!√ uzviknu Golijat. No, David mu odvaæno i samouvjereno uzvrati:
≈Ti dolaziπ teπko naoruæan, a ja imam samo jedno jedino oruæje: svoje pouzdanje u Boga.√
Tada David uze praÊku, stavi u nju kamen i hitne ga Golijatu usred Ëela. Kamen mu se zabi
u Ëelo i on mrtav pade na tlo. Kad Filistejci vidjeπe kako im poginu junak, poËeπe jaukati i
svi se razbjeæaπe.”
(Biblija prepriËana za djecu, Forum - Zadar)
UdæbeniËka jedinica: Ianus Pannonius - Ivan »esmiËki, U smrt majke Barbare

- interpretacija pjesme Ivana »esmiËkog, uvod u hrvatski humanizam
- uvidjeti znaËajke hrvatskog humanizma: trajanje, humanistiËka srediπta i predstavnici
- interpretacija pjesme Ivana »esmiËkog: kompozicija; stilske znaËajke djela
- razmiπljanje o moguÊnostima prevladavanja vlastite boli zbog gubitka voljene osobe
- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- na pogrebu Ene BegoviÊ Boæidar AliÊ je recitirao pjesmu Antuna Gustava Matoπa
Utjeha kose; profesor Ëita ili recitira pjesmu; smatrate li ovu pjesmu prikladnom da se
recitira u takvim prilikama; zaπto; koju poruku pjesma prenosi?
- πto oËekivati od pjesme koja govori o smrti voljene osobe?
- πto pojedinca moæe utjeπiti u takvim situacijama?
90

- Ëitanje pjesme
- dojmovi
- interpretacija pjesme: tema; kompozicija; znaËajke jezika i stila
- uËenici odgovaraju na pitanja s prozirnice
III. Zavrπetak
- izdvojite iz pjesme neki stih ili stihove koji vam se najviπe sviaju

Komentari koje donosim nakon pjesama tiËu se kompozicije pjesme i razloga promjene ime-
na Ivana »esmiËkog, u sintezi navodim najvaænije znaËajke vezane uz autora i navedeno dje-
lo. U pjesmi je naglaπena opÊeljudska dimenzija, zato je uËenici lako shvaÊaju i suosjeÊaju s
pjesnikovom boli, a ja ih namjerno u ovu temu uvodim evocirajuÊi osjeÊaje vezane uz smrt
neke poznate osobe.
Cijeli je nastavni sat moguÊe organizirati tako da uËenici samostalno ili u parovima Ëitaju
pjesmu i istraæuju o kojim dijelovima svoje autobiografije govori »esmiËki te koje klasiËne,
antiËke motive prepoznaju u pjesmi.
Prozirnica
• U kojem knjiæevnom razdoblju djeluje Ivan »esmiËki?
• Zaπto on piπe na latinskom jeziku?
• Zaπto je promijenio ime u Ianus Pannosnius?
• Koja su hrvatska humanistiËka srediπta?
• Koja je znaËajka hrvatske humanistiËke knjiæevnosti?
(Svi se ovi odgovori nalaze u uvodu u hrvatski humanizam te u udæbeniËkoj jedinici

Ivan »esmiËki, U smrt majke Barbare. Cilj je da uËenici shvate da se pisalo na latinskom
jeziku i da su se hrvatski pisci svojim latinskim djelima ukljuËivali u europski kulturni
krug. Humanizam se, zbog blizine Italije, razvijao uz more. Ivan »esmiËki djeluje na
dvoru Matije Korvina.)
91
UdæbeniËka jedinica: Juraj ©iægoriÊ, Elegija o pustoπenju ©ibenskog polja

- interpretacija ulomka ©iægoriÊeve elegije

- tema: turski napadi, specifiËna tema hrvatskog humanizma
- tri tematska dijela: 1. razmiπljanje o teπkoÊama u osobnom æivotu, okrenutost prema sebi
2. opis bitke
3. pjesnikova odluka: ostaviti liru i braniti domovinu
- ©iægoriÊeva zbirka pjesama Elegiarum et carminum libri tres, prva tiskana pjesniËka zbirka
u Hrvata (1477.)
- znaËajke ©iægoriÊeva jezika i stila
- poticanje na razmiπljanje o davnoj i nedavnoj hrvatskoj povijesti

- udæbenik
- kreda, ploËa
Nastavne metode
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
- metoda razgovora
I. Priprava
- Ëitanje ulomka iz pisma Marka MaruliÊa papi Hadrijanu VI.
- komentiranje sadræaja pisma i natuknica na rubnici (1468. su Turci provalili na πi-
benski teritorij, pljaËkali i ubijali; ovo je pjesniËka poslanica (pismo) sedamnaestogo-
diπnjeg Marka MaruliÊa papi Hadrijanu VI.; u razdoblju humanizma pjesniËke su po-
slanice bile vrlo popularne)
II. Razrada
- uËenici dobivaju zadatak: uoËiti sadræajnu povezanost izmeu ulomka iz ©iægoriÊeve
Elegije i MaruliÊevoga pisma / rad u parovima
- interpretacija: trodijelna struktura; Ëitanje i komentiranje komentara nakon teksta
(Jasna Denona)
- Ëitanje i komentiranje ulomka iz MaruliÊeve poslanice ©iægoriÊu (prozirnica)
III. ZakljuËak
- Ëitanje drugog komentara - Richard Bach, ulomak iz djela Galeb Jonathan Livingston
- uËenici dobivaju zadatak povezati sadræaj ovog ulomka s vremenom u kojem æivimo
te s univerzalnoπÊu poruke u ©iægoriÊevoj Elegiji (ukoliko je ostalo viπe vremena, mo-
guÊe je to napraviti pismeno)
92

Na poËetku udæbeniËke jedinice donosim podatke o autoru a potom ulomak iz pisma Marka
MaruliÊa papi Hadrijanu VI. Razlog je taj πto je u njemu vidljivo koja je i kakva opasnost pri-
jetila naπim krajevima i kako su naπi mladi intelektualci nastojali ukljuËiti europske moÊnike
u pomoÊ Hrvatima kako bi ih zaπtitili od turske opasnosti. Ulomak iz MaruliÊeva pisma na-
govjeπtava temu ©iægoriÊeve elegije i ukazuje na popularnost pjesniËkih poslanica u razdo-
blju humanizma.
Komentari nakon pjesniËkoga teksta odnose se na njegovu trodijelnu strukturu i na zavrπnu
©iægoriÊevu odluku da odloæi liru te uzme oruæje kako bi se i sam ukljuËio u borbu protiv
Turaka ukazujuÊi time i na potrebu ostalih pjesnika da uËine isto. Ulomak iz suvremenog
djela Galeb Jonathan Livingston ukazuje na potrebu da uËimo iz sadaπnjeg æivota, ali i iz vlasti-
te nacionalne povijesti: sudbina domovine tiËe se svakoga pojedinca koji bi i sam trebao
shvatiti kako doprinijeti njenom oËuvanju. Postaje nebitno je li sadaπnji æivot priprema i uËi-
telj za buduÊi æivot, bitno je da shvatimo pouke iz proπlosti i sadaπnjosti. U tom je smislu ne-
osporan odgojni uËinak i ovoga ©iægoriÊevog teksta i njegovo osuvremenjivanje ulomkom iz
djela suvremenoga pisca Richarda Bacha.

UËenicima moæemo dati zadatak da u dnevnik Ëitanja zabiljeæe nekoliko hrvatskih domoljub-
nih pjesama i tako naprave vlastitu antologiju hrvatske domoljubne lirike.
Prozirnica
Iz poslanice Marka MaruliÊa Dalmatinca pjesniku Jurju ©iægoriÊu
“Nepoznati piπem ti pismo, premda te nikad nisam vidio, a volio sam te i prije nego
sam te upoznao. To je, doista, uËinila veliËina tvoga duha, jer nam postaju dragi ne sa-
mo oni koje nismo nikad sreli nego takoer i oni koji su æivjeli daleko prije nas…
Vidim, naime, koja je u tebi mladu Ëovjeku moÊ i oπtrina duha, a neka od tvojih pjesa-
ma koje kolaju po cijeloj Italiji, odlikujuÊi se boæanskom uËenoπÊu, stigoπe k nama…”
*Zahvaljujem kolegici, prof. Ivani PirπiÊ na pomoÊi pri oblikovanju ove udæbeniËke i
priruËniËke jedinice.
UdæbeniËka jedinica: Humanizam (sinteza)

- nauËiti osnovne znaËajke humanizma, trajanje i predstavnike te slijed knjiæevnih razdoblja
u europskim knjiæevnostima do humanizma
- ponoviti znaËajke humanizma
- ponoviti razliku izmeu srednjovjekovne knjiæevnosti i knjiæevnosti humanizma
- uoËiti po kojim su znaËajkama djela europskog humanizma povezana s tradicijom (sre-
dnjovjekovnom), a po kojim znaËajkama nagovjeπÊuju renesansu
- ponoviti znaËajke antiËke knjiæevnosti, srednjovjekovne i knjiæevnosti humanizma
- poticati uËenike na povezivanje i na zakljuËivanje
- razvijati sposobnost uopÊavanja i apstraktnog razmiπljanja
93

- udæbenik
- kreda, ploËa
- flomasteri
- papiri A4 formata (dobiva ih svaki uËenik)
Nastavne metode
- metoda razgovora
- metoda Ëitanja
- metoda pisanja
I. Priprava
- pitamo uËenike koje im se djelo iz europskog humanizma najviπe svialo i zaπto
II. Razrada
- uËenici Ëitaju sintezu humanizma (NauËili smo…)
- zadatak za uËenike: napravite pregled knjiæevnih razdoblja od antiËke knjiæevnosti
do humanizma, napiπite na svoj prikaz ono πto smatrate najznaËajnijim i za πto sma-
trate da bi svi uËenici trebali znati
- svaki od uËenika dobiva papir A4 formata, rade u parovima πto znaËi da svaki uËenik
piπe, crta, skicira, na svoj papir, ali parovi mogu imati iste radove
III. ZakljuËak
- prozovemo neke od uËenika koji onda komentiraju svoje radove, ostali uËenici se
ukljuËuju svojim komentarima

U svim sintezama naslovljenim NauËili smo… donosim samo najosnovnije podatke o piscima
i djelima koji su obraeni u kontekstu odreenoga razdoblja. Te sinteze mogu biti podsjetni-
ci za uËenike, a mogu biti osnova na koju Êe oni nadograditi ostale nauËene podatke koje
smatraju vaænima za odreeno razdoblje. U ovoj udæbeniËkoj jedinici nastojim im sugerirati
po Ëemu su djela europskoga humanizma joπ uvijek povezana sa srednjim vijekom, a po ko-
jim to znaËajkama nagovjeπÊuju novo doba.
Sinteze je moguÊe aktualizirati i igrom “Tko æeli biti odlikaπ” (po uzoru na “Milijunaπa”).
Prvi sat uËenici rade u skupinama pitanja za igru, s tim da imamo pragove po ocjenama: je-
dan, dva, tri, Ëetiri i pet. Predlaæem da za svaku razinu imamo po tri pitanja. To znaËi da bi
uËenik dobio dva, mora odgovoriti na sva tri pitanja druge razine, da bi dobio tri, mora
odgovoriti na sva tri pitanja treÊe razine itd. Drugi Êe sat uËenici igrati: uzet Êe se pitanja je-
dne skupine, a pojedinac iz neke druge skupine Êe na njih odgovarati, osoba iz skupine koja
je sastavljala pitanja je voditelj, u odgovoru “pitaj publiku” ne sudjeluje skupina koja je sa-
stavljala pitanja. Moæe biti i “dæoker zovi” u Ëemu opet ne moæe sudjelovati skupina koja je
radila pitanja. Voditelj mora biti objektivan, ne smije niti olakπavati niti oteæavati odgovara-
nje natjecatelju. Nagrada je, naravno, ocjena. Ocijenjena moæe biti i skupina koja je radila
pitanja ako se uspostavi da su pitanja bila stvarno dobra i dobro rasporeena po razinama.
94

Knjizevnost 1 Prir G

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjizevnost 1 Prir G

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

knjizevnost1-MPok.

qxd 5/5/03 8:50 Page 1

∂ ALFA d. d. Zagreb, 2003.

UVODNA RIJE» ................................................................................................................5

August ©enoa, Zlatarovo zlato ..............................................................................................50

Poπtovane kolegice i kolege!

Ovim sam udæbenikom nastojala uËenicima pojednostaviti tumaËenje i pribliæiti

STRUKTURA UDÆBENIKA I UDÆBENI»KE JEDINICE

Udæbenik je koncipiran prema postojeÊem programu za prvi razred Ëetverogodiπnjih strukov-

IZVEDBENI PROGRAM IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA

Mjesec: RUJAN (9 sati)

1. Uvodni sat (upoznavanje s planom i programom, popis lektire)

Mjesec: LISTOPAD (13 sati)

10. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ, RegoË - sat lektire

Mjesec: STUDENI (12 sati)

23. i 24. Glasovne promjene

30. Nikola ©op, Kuda bih vodio Isusa

Mjesec: PROSINAC (10 sati)

35. Ponavljanje i uvjeæbavanje (knjiæevnost)

Mjesec: SIJE»ANJ (10 sati)

Mjesec: SIJE»ANJ (10 sati)

56. i 57. 2. πkolska zadaÊa

60. i 61. Alternacija ije/je/e/i

Mjesec: OÆUJAK (13 sati)

68. Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika

Mjesec: TRAVANJ (7 sati)

80. Homer, Odiseja

Mjesec: SVIBANJ (12 sati)

87. Roman o Tristanu i Izoldi

91. PjesniËki tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja

Mjesec: LIPANJ (7 sati)

99. Analiza pismenih radova

Naziv metode opis

Insert metoda - primjenjuje se kod Ëitanja nekog teksta

∑ za ono πto Ëitatelju nije poznato

Brainstorming ili - iznoπenje asocijacija u vezi s nekim pojmom

Slagalica - uËenicima namjeravamo dati neki tekst da ga

“VruÊe olovke” - uËenici neko odreeno vrijeme (nekoliko minuta)

Grozdovi - pogodni za npr. neke sinteze jer u njima neki pojam

Voene slike - ovo je metoda za pisanje, nastavnik nastoji izazvati

Nazivlje unaprijed - uËenicima unaprijed dajemo kratak popis pojmova

Misli i razmjenjuj - uËenici rade u parovima

UdæbeniËka jedinica: Naziv i pojam umjetnosti i knjiæevnosti

MoguÊi plan nastavnog sata

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Dodatni izvori znanja i zadaci za uËenike

UdæbeniËka jedinica: Dobriπa CesariÊ, Pjesma mrtvog pjesnika

Cilj nastavne jedinice

MoguÊi plan nastavnog sata

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

UdæbeniËka jedinica: Fran MaæuraniÊ, Budi svoj

Cilj nastavne jedinice

- potaknuti uËenike na razmiπljanje o sintagmi “budi svoj” te o pozitivnim æivotnim vrije-

MoguÊi plan nastavnog sata

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Dodatne upute za nastavni sat

Dodatni izvori znanja i zadaci za uËenike

UdæbeniËka jedinica: Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Moj dom

Cilj nastavne jedinice

MoguÊi plan nastavnog sata

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Dvostruki dnevnik - motivacijski zadatak

Dodatni izvori znanja i zadaci za uËenike