Knjizevnost 2 Prir G PDF

knjiz2MP-ok.
qxd 5/5/03 8:40 Page 1
Snjeæana Zrinjan
KNJIÆEVNOST 2.
PriruËnik za nastavnike uz »itanku
za drugi razred Ëetverogodiπnje strukovne πkole
1. izdanje
2003.
knjiz2MP-ok.qxd 5/5/03 8:40 Page 2
Nakladnik
ALFA d. d., Zagreb
Nova Ves 23 a
Za nakladnika
Miro Petric
Urednik
Boæidar PetraË
Izvrπna urednica
Zrinka DediÊ
Likovna urednica
Biljana Knebl
Lektorica i korektorica
Ana –oreviÊ
∂ ALFA d. d. Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati,
ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova ili autorova pismenog dopuπtenja.
GrafiËka priprema
Studio za grafiËki dizajn ALFA
Tisak
Zrinski d.d., »akovec
SADRÆAJ
Uvodna rijeË............................................................................................................................5
Koncepcija udæbenika ............................................................................................................6
Koncepcija priruËnika ............................................................................................................6
Nastavne metode ....................................................................................................................7
Izvedbeni plan i program za 2. razred Ëetverogodiπnjih strukovnih πkola ..............................8
NauËili smo ..........................................................................................................................13

Lodovico Ariosto, Bijesni Orlando ..........................................................................................15
Niccollo Machiavelli, Vladar..................................................................................................17
Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote ..........................................................................19
William Shakespeare, Romeo i Giulietta ................................................................................21
William Shakespeare, Hamlet........................................................................................................23
Marko MaruliÊ, Judita............................................................................................................26
Ranjinin zbornik ....................................................................................................................30
©iπko MenËetiÊ i Dæore DræiÊ ................................................................................................32
Hanibal LuciÊ, Jur nijedna na svit vila ....................................................................................34
Mavro VetranoviÊ, Pjesanca u pomoÊ poetam; Moja plavca ......................................................36
Brne KarnarutiÊ, Vazetje Sigeta grada ....................................................................................37
Petar ZoraniÊ, Planine............................................................................................................39
Petar HektoroviÊ, Ribanje i ribarsko prigovaranje ....................................................................41
Mikπa PelegrinoviÊ, Jeupka ..................................................................................................43
Marin DræiÊ, Dundo Maroje....................................................................................................44
Renesansa (sinteza) ..............................................................................................................46
Barok (uvod) ........................................................................................................................48

Giambattista Marino, Ljudski æivot ........................................................................................50
Torquatto Tasso, Osloboeni Jeruzalem ..................................................................................52
Ivan GunduliÊ, Osman ..................................................................................................................54
Ivan BuniÊ VuËiÊ, Iz Plandovanja ..........................................................................................58
Junije PalmotiÊ, Pavlimir ......................................................................................................59
Ignjat –ureviÊ, Vili neharnoj; Suze Marunkove......................................................................62
Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinski ........................................................................66
Juraj HabdeliÊ, Pervi otca naπega Adama greh ........................................................................70

Antun KaniæliÊ, Sveta Roæalija ......................................................................................................72
Matija DivkoviÊ, Beside..................................................................................................................73
Bartul KaπiÊ, Ritual rimski ......................................................................................................76
Juraj KriæaniÊ, Politika ..................................................................................................................78
Barok (sinteza) ......................................................................................................................80
Voltaire, Candide ili optimizam................................................................................................81

Carlo Goldoni, GostioniËarka Mirandolina ..............................................................................83
Matija Petar KatanËiÊ, Jesenji plodovi ......................................................................................85
Matija Antun ReljkoviÊ, Satir iliti divji Ëovik ..........................................................................87
Andrija KaËiÊ MioπiÊ, Razgovor ugodni naroda slovinskog ......................................................89
George Gordon Byron, HodoËaπÊe Childea Harolda ................................................................92
Pejsaæna romantiËarska lirika ................................................................................................93
Mihail JurjeviË Ljermontov, Junak naπeg doba ........................................................................95
Hrvatski narodni preporod (uvod) i Pavao Stoos, Kip domovine… ........................................97
Stanko Vraz ..........................................................................................................................99
Petar PreradoviÊ ..................................................................................................................101
Ivan MaæuraniÊ, Smrt Smail-age »engiÊa ..............................................................................104
Matija MaæuraniÊ, Pogled u Bosnu ........................................................................................107
4
UVODNA RIJE»
Poπtovane kolegice i kolege!
Ovaj je priruËnik nastajao dok joπ udæbeniËki standardi nisu bili doneseni i dok
se o rastereÊenju uËenika samo priËalo (a niπta konkretno odluËilo). Zato u potpu-
nosti slijedim postojeÊi nastavni plan i program. Ako se neki naslovi odnosno pi-
sci viπe neÊe obraivati u opsegu kao do sada, mislim da nema veze jer Êe uËeni-
ci koji æele nauËiti viπe (a naravno da ima i takvih) moÊi sami shvatiti, na osnovi
udæbeniËke jedinice, zaπto je odreeno djelo bitno, kako mu pristupiti i πto od
njega oËekivati.
U ovom priruËniku moæete naÊi moju sugestiju kako obraditi odreenu nastav-
nu jedinicu, πto moæete (i ne morate) prihvatiti, ali vam moæe biti pokazatelj ne-
Ëijeg rada i ujedno vam omoguÊiti da vidite πto je dobro a πto nije te prema tim
spoznajama organizirati svoju nastavu.
Æelim vam mnogo uspjeha i radosnih trenutaka u prenoπenju znanja te odgaja-

nju mlade Ëitateljske publike. Ako vam je moja pomoÊ pritom bila korisna, vese-
lim se zajedno s vama.
Autorica
5
KONCEPCIJA UDÆBENIKA
Gradivo drugoga razreda iz hrvatskoga jezika u srednjim strukovnim πkolama obuhvaÊa razdoblja: rene-
sanse, baroka, klasicizma, prosvjetiteljstva i romantizma (te, naravno, hrvatskog narodnog preporoda). Gra-
divo je jako opseæno i ima mnogo podataka pa nije bio lak zadatak sistematizirati ga, dati najvaænije informa-
cije i uËiniti ga zanimljivim i uËenicima razumljivim.
Na kraju udæbenika se nalaze sinteze iz udæbenika za prvi razred. Razlog je sljedeÊi: uËenici imaju na je-
dnom mjestu najvaænije informacije iz prethodnoga razreda i oni ih mogu neprekidno obnavljati, prisjetiti se
zaboravljenog i stalno se podsjeÊati na kontinuitet knjiæevno umjetniËkog razvoja te potrebu da se uvia uzro-
Ëno-posljediËna i logiËka veza izmeu pojedinih knjiæevnih epoha odnosno razdoblja.
Uvodi u knjiæevna razdoblja su pregledne skice i tablice koje su objaπnjene u sintezi. Sintezu oblikujem
tako da povezujem informacije u logiËnu cjelinu. »esto zamjeramo uËenicima da ne znaju povezivati i uop-
Êavati, a istodobno traæimo samo memoriranje mnoπtva informacija koje oni i ne stignu povezivati i nadogra-
ivati zbog brzine kojom se izmjenjuju.
Zato povezujem knjiæevnost s ostalim umjetnostima (smatram da su uËenici i te kako zakinuti time πto
nemaju likovnu i glazbenu umjetnost) i s povijeπÊu te im nastojim sugerirati kako treba povezati te Ëinjenice
i koja je bit samoga razdoblja. Zato odmah nakon uvodne skice dajem pregled najznaËajnijih umjetnika toga
razdoblja sa slikovnim prikazom nekog njihovog znaËajnog i poznatog djela.
Biografiju i bibliografiju pisaca dajem nakon shematskog prikaza duljine njihovog æivota, a te prikaze sma-
tram zgodnim jer uËenici mogu vidjeti koji su pisci bili suvremenici. UdæbeniËku jedinicu zapoËinjem ili ne-
kom zanimljivoπÊu ili nekom vaænom informacijom o piscu, djelu ili pak razdoblju kojem djelo pripada.
Nakon citiranog ulomka ili npr. pjesme nekoga pisca postavljam dva osnovna pitanja koja se odnose na
razumijevanje teksta te donosim komentare (najËeπÊe dva) koji bi trebali olakπati interpretaciju odnosno ana-
lizu. Naime, smatram da uËenike treba osposobiti za Ëitanje kritiËkih tekstova odnosno misli, da bi znali pre-
poznati osnovnu misao i primijeniti je na citirani ulomak ili djelo u cijelosti.
Nakon prve dvije godine ovakvoga pristupa i rada, uËenici Êe s manje sumnjiËavosti (i Ëak straha) pristu-
pati kritiËkim i teorijskim tekstovima, sa sposobnoπÊu da prepoznaju osnovnu misao koju mogu prihvatiti ili
ne prihvatiti. Istodobno, ti Êe im tekstovi pomoÊi pri samostalnom uËenju da se prisjete nastavnoga sata i
osnovnih misli koje su na njemu izreËene i komentirane. Sinteza Êe im dati pregled temeljnih pojmova iz
udæbeniËke jedinice. Naravno da sadræaj udæbenika moæete oæivjeti samo vi te uz pomoÊ uËenika uËiniti da
im navedeni sadræaji postanu zanimljivi zbog moguÊnosti vlastitoga prosuivanja i povezivanja sa sobom i
svijetom u kojem æivimo. Zato u svakoj sintezi navodim univerzalno znaËenje djela. IstraæivaËki pristup i lo-
giËko povezivanje trebali bi, po mom miπljenju, biti udica o koju Êe zagristi mladi uËenici te uËiniti prenoπe-
nje i primanje znanja obostrano korisnim, zanimljivim i radosnim iskustvom. A znam da je upravo to “ono”
πto vas dræi u πkoli, pomlauje i “tjera” da idete naprijed i usavrπavate sebe i nastavu koju odræavate.
KONCEPCIJA PRIRU»NIKA
Prilikom izrade ovoga priruËnika moja je namjera bila napraviti neπto na osnovi Ëega Êete steÊi uvid kako
bih organizirala nastavni sat sluæeÊi se svojim udæbenikom.
Neprekidno su mi pred oËima bili uËenici i svakoj sam nastavnoj jedinici pristupala s namjerom da im
odreeno gradivo pribliæim, objasnim i uËinim zanimljivim. Zato vam ovdje donosim prijedlog artikulacije
nastavnoga sata, objaπnjavam zaπto sam udæbeniËku jedinicu koncipirala baπ na odreeni (a ne na neki dru-
gi) naËin. Nastavu sam nastojala osvjeæiti metodama koje sam nauËila na seminaru Foruma za slobodu odgo-
ja i nekim metodama koje sam sama osmislila. Razradila sam gotovo sve udæbeniËke jedinice, osim uvoda i
sinteza. Naime, na osnovi prijedloga za obradu pojedinih uvoda i sinteza, moæete zakljuËiti kako ja zamiπljam
te satove i πto od njih oËekujem. Nadam se da Êe vam moji prijedlozi biti korisni i da Êete ih usavrπiti vlasti-
tom kreativnoπÊu i vlastitim naËinom rada.
6
NASTAVNE METODE
U razradi svake udæbeniËke jedinice iznosim prijedlog artikulacije nastavnoga sata. U veÊini sluËajeva sa-
mo naznaËavam tu artikulaciju: kojim bi tijekom nastavni sat trebao iÊi. Metode koje pritom koristim nisam
posebno opisivala. Za nastavne sate na kojima predviam skupni rad navodim i neke novije metode koje sam
nauËila na seminaru “»itanje i pisanje za kritiËko miπljenje” u organizaciji hrvatskog Otvorenog druπtva.
Ukratko vam donosim opis metoda koje najviπe koristim u nastavi i koje sam preporuËila za obradu pojedi-
nih nastavnih jedinica.
NAZIV METODE OPIS

INSERT metoda primjenjuje se kod Ëitanja nekog teksta, na rubnici se biljeæe znakovi:
: za ono πto je Ëitatelju poznato
- za ono πto Ëitatelju nije poznato
+ za novu informaciju
? za ono πto je nejasno, nerazumljivo, proturjeËno
- broj znakova moæete, po potrebi, i smanjiti
Brainstorming ili “oluja mozgova” - iznoπenje asocijacija u vezi s nekim pojmom ili problemom bez pro-
cjenjivanja valjanosti asocijacije
Slagalica - uËenicima namjeravamo dati neki tekst da ga proËitaju, tekst po-
dijelimo na npr. pet dijelova - to znaËi da Êemo imati skupine po pet
Ëlanova
- skupine po pet Ëlanova zovu se matiËne skupine i u njima uËenici
dobivaju zadatak
- potom svi uËenici koji imaju isti dio teksta za proËitati oblikuju ek-
spertnu skupinu u kojoj oni Ëitaju i komentiraju svoj dio teksta
- kad se vrate u matiËnu skupinu, oni moraju izvijestiti ostale πto su
proËitali i nauËili - na taj Êe naËin proraditi i meusobnim pouËava-
njem nauËiti cijeli tekst
“VruÊe olovke” - uËenici neko odreeno vrijeme (nekoliko minuta) zapisuju svoje
misli, sve πto im padne na pamet na odreenu temu; kad im se Ëini
da im niπta ne pada na pamet piπu:“Misao je stala…” U tom se tek-
stu ne trebaju poπtovati nikakva pravopisna niti gramatiËka pravila
Grozdovi - pogodni za npr. neke sinteze jer u njima neki pojam granamo na
naËin prikazan u slici (uz naziv metode)
Voene slike - ovo je metoda za pisanje, nastavnik nastoji izazvati u uËenikovoj
svijesti odreene slike koje uËenici onda zapisuju na papir, odnosno
pretvaraju ih u rijeËi
Nazivlje unaprijed - uËenicima unaprijed dajemo kratak popis pojmova iz teksta i zamo-
limo (najËeπÊe parove uËenika) da predvide kako Êe to nazivlje funk-
cionirati u tekstu
Misli i razmjenjuj misli u paru - uËenici rade u parovima, svaki Ëlan para dobiva zadatak (npr. treba
pisati o nekoj temi)
- slijedi razmjena razmiπljanja u paru
- potom parovi razmjenjuju razmiπljanja
Slobodno pisanje - pet minuta uËenici piπu bez prekida o nekoj temi, potom Ëitaju na
glas svome paru
- parovi mogu razmijeniti ideje sa skupinom
7
Izvedbeni plan iz hrvatskog jezika za drugi razred Ëetverogodiπnjih strukovnih πkola

Mjesec Redni Nastavna Nastavna jedinica Nastavne metode Nastavna sredstva i pomagala
br. sata cjelina
Rujan 1. Uvodni sat - upoznavanje - razgovora - popis lektire,
s planom i programom, »itanka za II. razred
popis lektire
2. Ponavljanje (knjiæevnost) - razgovora, Ëitanja, - udæbenik, prozirnica
pisanja, skupnoga rada
3. Ponavljanje (jezik) - razgovora, Ëitanja, pisanja - nastavni listiÊ
4. Morfologija Morfem i morfologija - razgovora, Ëitanja, pisanja - kreda, ploËa, prozirnica…
5. Morfologija Vrste rijeËi - razgovora, Ëitanja, pisanja - kreda, ploËa, prozirnica...
6. Morfologija Imenice - Ëitanja, pisanja, razgovora - kreda, ploËa, nastavni listiÊ…
7. Morfologija Sklonidba imenica - pisanja, Ëitanja, razgovora, - kreda, ploËa, prozirnica...
zakljuËivanja...
8. Renesansa Renesansa - uvod - Ëitanja, pisanja, razgovora - udæbenik, kreda, ploËa...
9. Renesansa Lodovico Ariosto, - Ëitanja, pisanja, razgovora - udæbenik, nastavni listiÊ...
Bijesni Orlando
10. Renesansa Niccollo Machiavelli, Vladar - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik...
T-tablice...
Listopad 11. Renesansa Miguel de Cervantes - Ëitanja, pisanja, - udæbenik, kreda,
Saavedra, Don Quijote razgovora, ankete... ploËa, anketni listiÊ...
12. Renesansa William Shakespeare, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda,
Romeo i Giulietta ploËa, prozirnica...
13.
14. Renesansa William Shakespeare, Hamlet - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
prozirnica...
15.
16. Morfologija Zamjenice - tumaËenja, razgovora, - prozirnica, biljeænica...
Ëitanja, pisanja...
17.
18. Renesansa Ranjinin zbornik - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda,
skupnog rada... ploËa, prozirnica...
19.
20. Renesansa Dæore DræiÊ, Grem si grem; - “oluja mozgova”, - udæbenik, kreda,
©iπko MenËetiÊ, Blaæen Ëas i hip poredbena analiza, ploËa, prozirnica...
razgovora, Ëitanja, pisanja...
21. Renesansa Hanibal LuciÊ, - Ëitanja, pisanja, - udæbenik, kreda,
Jur nijedna na svit vila petominutnog i ploËa, slika iz
desetominutnog sastava... modnog Ëasopisa...
Studeni 22.
23. Renesansa Marko MaruliÊ, Judita - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda,
usporeivanja... ploËa, knjiæevni tekstovi...
24. Renesansa Mavro VetranoviÊ, - Ëitanja, pisanja, razgovora.. - udæbenik, kreda, ploËa...
Pjesanca u pomoÊ poetam;
Moja plavca.
8
br. sata cjelina
25. Renesansa Brne KarnarutiÊ, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - snimka glazbene arije
Vazetje Sigeta grada iz ZajËeve opere, udæbenik,
prozirnica...
26. Renesansa Petar ZoraniÊ, Planine - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda,
voene slike... ploËa, prozirnica...
27.
28. Morfologija Pridjevi - Ëitanja, pisanja, razgovora...
29. Morfologija Ponavljanje i uvjeæbavanje - Ëitanja, pisanja, razgovora... - biljeænica, nastavni listiÊi...
(jezik)
30. Morfologija Pismena provjera znanja (jezik)
31.
32. Izraæavanje 1. πkolska zadaÊa - pisanja, upuÊivanja... - zadaÊnice
33. Ispravak 1. πkolske zadaÊe - tumaËenja, pisanja... - zadaÊnice
34.
35. Renesansa Marin DræiÊ, Dundo Maroje - “saËuvaj posljednju rijeË - prozirnica, nastavni listiÊ,
za mene”, Ëitanja, pisanja, udæbenik, knjiæevno djelo…
razgovora...
Prosinac 36. Renesansa Pismena provjera znanja
(knjiæevnost)
37. Povijest jezika Hrvatski jezik u 16. stoljeÊu - tumaËenja, Ëitanja, pisanja... - prozirnica...
38. Renesansa Petar HektoroviÊ, Ribanje i - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda,
ribarsko prigovaranje ploËa, prozirnica...
39. Renesansa Mikπa PelegrinoviÊ, Jeupka - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa...
40.
41. Renesansa Renesansa (sinteza) - slagalica, Ëitanja, pisanja, - udæbenik, papiri A3
razgovora... formata...
42. ZakljuËivanje ocjena
SijeËanj 43. Barok Barok (uvod) - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa,
dvostrukog dnevnika... prozirnica…
44. Barok Giambattista Marino, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
Ljudski æivot nastavni listiÊ, prozirnica...
45. Barok Torquato Tasso, Osloboeni - Ëitanja, pisanja, - udæbenik, kreda, ploËa,
Jeruzalem usporeivanja... nastavni listiÊ...
46.
47. Barok Ivan GunduliÊ, Dubravka - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, dnevnici Ëitanja,
knjiæevno djelo...
48.
49. Barok Ivan GunduliÊ, Osman - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
nastavni listiÊ...
50. Barok Ivan GunduliÊ, Suze sina - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
razmetnoga biblijski tekst...
9
br. sata cjelina
51. Barok Ivan BuniÊ VuËiÊ, Nemoj, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
nemoj ma Ljubice; Slatka duπo prozirnica...
mom æivotu
VeljaËa 52. Barok Junije PalmotiÊ, Pavlimir - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa,
igra asocijacija... prozirnica...
53. Morfologija Glagoli - tumaËenja, pisanja, - prozirnica, biljeænica,
uvjeæbavanja... kreda, ploËa...
54.
55. Morfologija Jednostavni i sloæeni - tumaËenja, pisanja, - prozirnica, biljeænica,
glagolski oblici uvjeæbavanja... kreda, ploËa...
56. Morfologija Brojevi - tumaËenja, pisanja, - prozirnica, biljeænica,
57. Morfologija Nepromjenjive vrste rijeËi - tumaËenja, pisanja, - prozirnica, biljeænica,
58. Pismena provjera znanja
(jezik)
59. Analiza pismenih radova - tumaËenja, pisanja...
60.
61. Barok Ignjat –ureviÊ, Vili neharnoj; - rad u parovima - udæbenik, kreda,
Suze Marunkove i skupinama, misli i ploËa, prozirnica...
razmjenjuj misli u paru,
Ëitanja, pisanja...
62.
63. Barok Fran Krsto Frankopan i - INSERT metoda, Ëitanja, - udæbenik, kreda, ploËa,
Ana Katarina Zrinski pisanja... povijesni tekst
Oæujak 64. Barok Juraj HabdeliÊ, Pervi otca - Ëitanja, pisanja, razgovora - udæbenik, kreda, ploËa...
naπega Adama greh rada u skupinama,
pisma autoru...
65. Barok Antun KaniæliÊ, Sveta Roæalija - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa,
rada u skupinama... likovni predloæak...
66. Barok Matija DivkoviÊ, Beside - pripovijedanja, Ëitanja, - udæbenik, kreda, ploËa...
pisanja, samostalnog pisanja...
67. Barok Bartul KaπiÊ, Ritual rimski - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
prozirnica, nastavni listiÊ...
68. Barok Juraj KriæaniÊ, Politika - Ëitanja, pisanja, T-tablice... - udæbenik, kreda, ploËa,
prozirnica...
69.
70. Barok Barok (sinteza) -INSERT metoda, Ëitanja, - udæbenik, kreda, ploËa,
pisanja, razgovora... likovni predloπci...
71. Izraæavanje Molba i æivotopis - tumaËenja, pisanja... - biljeænica, prozirnica...
72.
73. Izraæavanje 2. πkolska zadaÊa - pisanja, tumaËenja... - zadaÊnica...
10
br. sata cjelina
74. Izraæavanje Ispravak 2. πkolske zadaÊe - pisanja, tumaËenja... - zadaÊnica..

75. Klasicizam i Klasicizam i prosvjetiteljstvo - Ëitanja, pisanja... - udæbenik, kreda, ploËa...
prosvjetiteljstvo (uvod)
Travanj 76. Klasicizam i Moliere, ©krtac - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa,
prosvjetiteljstvo rada na tekstu... tekstovi iz knjiæevnih djela...
77. Klasicizam i Corneille, Cid - Ëitanja, pisanja, - udæbenik, kreda, ploËa...
prosvjetiteljstvo razgovora, povezivanja...
78. Klasicizam i Voltaire, Candide - razgovora, Ëitanja, pisanja... - udæbenik, kreda, ploËa,
prosvjetiteljstvo filozofski tekst...
79. Klasicizam i Carlo Goldoni, GostioniËarka - Ëitanja, pisanja, skupnoga - udæbenik, kreda, ploËa...
prosvjetiteljstvo Mirandolina rada, diskusije...
80. Prosvjetiteljstvo Matija Petar KatanËiÊ, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
Jesenji plodovi dodatni tekst...
81. Prosvjetiteljstvo Matija Antun RelkoviÊ, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda,
Satir iliti divji Ëovik ploËa, prozirnica...
82. Prosvjetiteljstvo Andrija KaËiÊ MioπiÊ, - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa...
Razgovor ugodni… Vennov dijagram…
Svibanj 83. Prosvjetiteljstvo Tituπ BrezovaËki, Matijaπ - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa...
Grabancijaπ dijak
84. Povijest jezika Hrvatski jezik u 17. - pisanja, tumaËenja, - prozirnica, biljeænica..
i 18. stoljeÊu razgovora...
85. Ponavljanje (knjiæevnost) - razgovora, Ëitanja, pisanja...
86. Pismena provjera znanja - pisanja...
(knjiæevnost)
87. Romantizam Romantizam (uvod) - razgovora, Ëitanja, pisanja... - udæbenik, kreda, ploËa...
88.
89. Romantizam Johann Wolfgang Goethe, - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa,
Patnje mladog Werthera dvostrukog dnevnika... dnevnici Ëitanja...
90. Romantizam George Gordon Byron, - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
HodoËaπÊe Childea Harolda zemljovid svijeta...
91. Romantizam Pejsaæna romantiËarska lirika - Ëitanja, pisanja, dijaloga, - udæbenik, kreda, ploËa...
usporeivanja...
92. Romantizam Edgar Allan Poe, Gavran - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
prozirnica...
93. Romantizam Mihail JurjeviË Ljermontov, - Ëitanja, pisanja, - udæbenik, kreda, ploËa,
Junak naπeg doba dvostrukog dnevnika... nastavni listiÊ...
94. Romantizam Friedrich Schiller, Razbojnici - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, knjiæevno djelo,
skupnoga rada... novinska vijest...
95. Hrvatski narodni Pavao Stoos, Kip domovine - Ëitanja, pisanja, - udæbenik, kreda, ploËa,
preporod vu poËetku leta 1831. zakljuËivanja... prozirnica...
11
br. sata cjelina
Lipanj 96. Hrvatski narodni Stanko Vraz, –ulabije; Ædral - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa...
preporod putuje k toplom jugu
97.
98. Hrvatski narodni Petar PreradoviÊ, Putnik; - Ëitanja, pisanja, razgovora, - udæbenik, kreda, ploËa,
preporod Ljudsko srce; Mrtva ljubav samostalne interpretacije... prozirnica...
99. Hrvatski narodni Ivan MaæuraniÊ, Smrt - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa,
preporod Smail-age »engiÊa povijesni tekst o Ivanu
MaæuraniÊu...
100. Hrvatski narodni Matija MaæuraniÊ, Pogled - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa...
preporod u Bosnu
101. Hrvatski narodni Romantizam i hrvatski - Ëitanja, pisanja, razgovora... - udæbenik, kreda, ploËa...
preporod narodni preporod (sinteza)
102.
103.
104. Provjera znanja
105. ZakljuËivanje
ocjena
12
UDÆBENI»KA JEDINICA: NauËili smo
Na kraju udæbenika donosim sinteze s kraja svakog poglavlja udæbenika iz prvog razreda (li-
rike, epike, drame, diskurzivnih knjiæevnih oblika; Biblije, antiËke knjiæevnosti, srednjovjekovne
knjiæevnosti i knjiæevnosti humanizma).
Razlozi su sljedeÊi:
- ta Êe znanja uËenicima trebati i tijekom drugog razreda (pa ih je dobro imati pregledno
i sustavno obraena na jednom mjestu)
- ono πto od toga zaborave, mogu brzo ponovo nauËiti
RadeÊi u nastavi, shvatila sam da temeljna znanja iz prethodnog razreda treba ponavljati u
sljedeÊem razredu.
Nije dovoljno pretpostaviti da su uËenici trajno usvojili odreena znanja (jer u Ëetvrtom ra-
zredu ostajemo zateËeni kad uËenici nemaju pojma πto je bilo prije: renesansa ili barok, a ka-
moli koji su predstavnici pojedinih knjiæevnih razdoblja), nego ih na ta znanja treba nepreki-
dno podsjeÊati, ponavljati i do Ëetvrtog razreda (do mature) su ona trajno usvojena.
Kako to konkretno ostvariti?
Ja npr. u drugom razredu ispitujem i gradivo iz prvog razreda: uËenicima dajem popis pita-
nja koja moraju znati i u drugom razredu, u treÊem razredu dobivaju popis pitanja iz prvog i
drugog razreda, u Ëetvrtom iz prvog, drugog i treÊeg razreda. To se sada moæda i Ëini straπno (-
zbog velike koliËine gradiva), ali u praksi funkcionira odliËno i uËenicima skrati muke oko pri-
preme mature (πto na kraju sami rado naglaπavaju) te oni ujedno stjeËu povijesni pregled razvo-
ja knjiæevnosti Ëime obogaÊuju svoju opÊu kulturu.
Cilj nastavne jedinice
- ponoviti gradivo iz prvog razreda
Objaπnjenje udæbeniËke jedinice:
- Biblija - djelo koje krπÊani i Hebreji smatraju svetim; jedna od najstarijih knjiga; sastoji se
od Starog i Novog zavjeta; najznaËajniji prijevodi: Septuaginta ili Prijevod sedamdesetorice,
Vulgata ili Prijevod svetog Jeronima; prvi je u Hrvatskoj u cijelosti preveo Bibliju Matija Pe-
tar KatanËiÊ 1831. godine
- AntiËka knjiæevnost: Homer (8. st. pr. Kr.) - pripisuju mu se epovi Ilijada i Odiseja: Ilijada go-
vori o Trojanskom ratu, a Odiseja o Odisejevom lutanju nakon Trojanskog rata i povratku na
rodni otok Itaku gdje ga Ëeka vjerna æena Penelopa.
- Homersko pitanje - pitanje autorstva Ilijade i Odiseje: unitaristi tvrde da je jedan autor, plu-
ralisti da ih ima viπe.
- GrËki tragiËari: Eshil (autor Okovanog Prometeja), Sofoklo (autor Antigone), Euripid (autor
Eneide) AntiËka knjiæevnost traje od 8. st. pr. Kr. do 5. st.
- Srednjovjekovna knjiæevnost: nastanak velikih nacionalnih epova, Roman o Tristanu i Izoldi,
djelovanje sv. Aurelija Augustina.
- Europska srednjovjekovna knjiæevnost traje od 5. do 15. st. Na poËetku hrvatske srednjo-
vjekovne knjiæevnosti je BaπËanska ploËa koja predstavlja darovnicu kralja Zvonimira crkvi
svete Lucije, pisana je uglatom glagoljicom, naena je u Baπki na otoku Krku, a datira iz
1100. godine. Ostali tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja su:
Vinodolski zakonik, Zapis popa Martinca, Ljetopis popa Dukljanina.
Lirski tekstovi: ©ibenska molitva i Svit se konËa; od dramskih je tekstova znaËajan mirakul Mu-
ke svete Margarite
13
Srednji vijek u hrvatskoj knjiæevnosti traje od 11. do 15. stoljeÊa.

Za opismenjavanje Hrvata vaæna je misija braÊe ∆irila i Metoda koji za pokrπtavanje i opi-
smenjavanje Slavena stvaraju novo pismo - glagoljicu i prevode najznaËajnije crkvene knjige
na staroslavenski jezik.
- Humanizam - latinski humanus znaËi “ËovjeËan” i veÊ sam naziv ukazuje da se knjiæevnost,
i umjetnost opÊenito, okreÊe ovozemaljskom æivotu i svjetovnim temama. NajznaËajniji
predstavnici talijanskog humanizma su: Dante (autor Boæanstvene komedije), Petrarca (autor
Kanconijera) i Boccaccio (autor Decamerona). Hrvatski humanistiËki pisci koji stvaraju na
latinskom jeziku i na taj se naËin ukljuËuju u europski kulturni krug: Marko MaruliÊ (au-
tor latinskog epa Davidijada), Juraj ©iægoriÊ (autor prve tiskane zbirke pjesama u Hrvata) i
Ianus Pannonius (osobito poznat po elegiji U smrt majke Barbare).
ZadaÊe:
Obrazovne Funkcionalne Odgojne

ponoviti osnovne knjiæev- - razviti sposobnost uspo- - graditi vlastitu knjiæevnu
no-povijesne Ëinjenice iz redbe i uoËavanja bitnog i opÊu kulturu
prvog razreda
Tijek nastavnog sata

Motivacija
Na prozirnici su napisani nazivi knjiæevno-povijesnih razdoblja, predstavnika tih razdoblja i
njihova djela ispremijeπanim redom.
UËenici moraju: poredati knjiæevna razdoblja po kronoloπkom redu, pridruæiti pisce razdob-
lju i odgovarajuÊe djelo odreenom piscu.
Ponavljanje i usustavljivanje gradiva

Metodom slagalice svaki uËenik u grupi dobiva dva pitanja na koja mora odgovoriti, ukupno
je u grupi 7 uËenika (i 14 pitanja).
(Metoda je objaπnjena na str. 7., razlika je u tome πto u ovom sluËaju uËenici nemaju svoj
dio teksta koji obrauju, nego odgovaraju na zadana pitanja.)
Objava i korekcija rezultata
Prozirnica
Humanizam Aurelije Augustin Antigona

Srednji vijek Boccaccio Decameron
AntiËka knjiæevnost Sofoklo Ispovijesti
14
Pitanja za grupni rad
(Navedena se pitanja postavljaju uËenicima tijekom cijele druge godine u pojedinaËnim i skup-
nim provjerama znanja.)
1. U Ëemu je znaËaj Biblije i od kojih se dijelova Biblija sastoji?

2. Koji su najznaËajniji prijevodi Biblije?
3. O Ëemu govore Ilijada i Odiseja, objasni Homersko pitanje.
4. Koji su grËki tragiËari?
5. Navedi djela najznaËajnijih grËkih tragiËara i njihove teme
6. ©to je napisao Plaut i na koje je knjiæevnike utjecao?
7. Odredi trajanje europskih i hrvatske srednjovjekovne knjiæevnosti.
8. Koja su najznaËajnija djela europskog srednjovjekovlja?
9. Zaπto je za Slavene i Hrvate vaæna ∆irilo-metodska misija?
10. U Ëemu je znaËaj BaπËanske ploËe i πto ona predstavlja?
11. Navedi najznaËajnije tekstove hrvatskog srednjovjekovlja.
12. Usporedi humanizam i srednji vijek.
13. Predstavnici i djela talijanskog humanizma.
14. Predstavnici i djela hrvatskog humanizma.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Lodovico Ariosto, Bijesni Orlando
Tip nastavnog sata: sat obrade epa (ulomak)

Broj sati obrade: jedan
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, nastavni listiÊ…
ZadaÊe
- Bijesni Orlando, najvaæni- - razvijati sposobnost pre- - ljubav i borba kao pjesni-
je djelo talijanske renesan- poznavanja renesansnih Ëke epske teme
se u kojem iπËitavamo znaËajki djela; uoËavanje
svjetonazor renesansnog znaËajki jezika i stila
Ëovjeka; ep u 46 pjevanja
pisan stancom ili ottavom
rimom s tri glavna fabular-
na toka i nizom realistiË-
nih i fantastiËnih epizoda i
likova

U uvodu donosim sadræaj Bijesnog Orlanda kako bi uËenici bolje razumjeli citirani ulomak i ka-
ko bi shvatili o Ëemu se u djelu zapravo radi.
15
U uvodnom ulomku iz djela najavljena je tema djela. Komentari se tiËu renesansne pravilno-
sti vidljive i u ovom djelu te Ariostova uzora za pisanje ovoga djela. Ariostov uzor je Matteo
Maria Boiardo, talijanski pjesnik koji je napisao Zaljubljenog Orlanda u kojem pjeva o Orlan-
dovoj ljubavi prema lijepoj Angelici. Boiardo se oslanja na srednjovjekovni ciklus pjesama o
osvajanjima Karla Velikog. Epske pjesme viteπke tematike bile su iznimno popularne u fran-
cuskoj srednjovjekovnoj knjiæevnosti. Ariosto od Boiarda preuzima veÊinu likova i karakte-
ra. Ariosto je bio u sluæbi talijanske vladarske obitelji d´ Este, pa i nju proslavlja ovim dje-
lom (iz braka Ruggiera i Bradamante poteÊi Êe obitelj d´ Este).
Renesansna sklonost simetriji vidljiva je u tome πto prve verzije djela imaju 40 pjevanja, a
u 23. pjevanju Orlando poludi, dakle u sredini konaËne verzije djela.
Kod ljubavnih parova vidimo obrnutu simetriju: ljubav krπÊanina spram poganske princeze
(Orlando - Angelica) zavrπava nesretno, a ljubav krπÊanke spram poganina sretno (Brada-
mante - Ruggiero). Osim ljubavnih fabularnih tijekova, u djelu zamjeÊujemo i ratnu radnju:
sukob Karla Velikog sa Saracenima. Stih djela je stanca ili ottava rima (strofa od osam rimo-
vanih jedanaesteraca).
Temeljni pojmovi
Lodovico Ariosto, Bijesni Orlando
- ep u 46 pjevanja
- tri fabularna tijeka: ljubav Orlanda prema Angelici
ljubav Bradamante i Ruggiera
sukob Karla Velikog sa Saracenima
- stih: stanca ili ottava rima (strofa od osam rimovanih jedanaesteraca)
- tema: grad pod opsadom

Motivacija
- na nastavnom listiÊu (ili prozirnici) profesor daje zadatke viπestrukog izbora kako bi
uËenici ponovili (i provjerili) svoje znanje o epskim tehnikama, klasiËnim epovima te o
renesansi
Najava i lokalizacija djela
»itanje ulomka iz djela
Analiza ulomka
- Ëitanje i komentiranje uvodnoga udæbeniËkog teksta
- Ariostova najava teme djela
- invokacija
- izdvajanje jednog od junaka u poËetnom ulomku (uËenici dobivaju zadatak proËitati ko-
mentare nakon ulomka te iznijeti i prokomentirati nove informacije)
ZakljuËak
- uËenici dobivaju zadatak da sami naprave tri zadatka viπestrukog izbora koji se tiËu
ovoga djela
16
Nastavni listiÊ
1. Ep je:
a) pjesma u kojoj se izriËe tuga i æaljenje za neËim nepoznatim
b) pjesma od dva katrena i dvije tercine
c) opπirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera
d) opπirnije djelo namijenjeno izvoenju na pozornici
e) pjesma u kojoj se slavi priroda i æivot
2. Invokacija je:
a) usporavanje radnje
b) zazivanje bogova i muza u pomoÊ pri pisanju epa
c) obrnut poredak rijeËi
d) iznoπenje radnje
e) ubrzanje radnje
3. RijeË “renesansa” znaËi: 4. Od navedenih djela ep je:
a) ËovjeËan a) Ilijada
b) uzorni pisci b) Antigona
c) biser nepravilna oblika c) Elektra
d) star, starinski d) Mojsije
e) ponovno roenje e) Medeja
Rjeπenja: 1. c; 2. b; 3. e; 4. a
UDÆBENI»KA JEDINICA: Machiavelli, Vladar
Tip nastavnog sata: sat obrade politiËke rasprave (ulomka)

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, T-tablica…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa…
ZadaÊe:
- Machiavelli, autor politi- - razvijati sposobnost pre- - poticati razmiπljanje o
Ëkog spisa Vladar i kome- poznavanja najznaËajnijih vlasti i osobinama vladara
dije Mandragola; makjave- misli u tekstu
lizam, makjavelistiËki - razvijati sposobnost izra-
æavanja vlastitih misli
Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Osnovni cilj koji me vodio u oblikovanju ove udæbeniËke jedinice bio je uËiniti grau
uËenicima zanimljivom i razumljivom. Same osobine πkrtosti i rasipnosti su uËenicima vrlo
bliske i zato je dobro da ih poveæu i s osobinama vladara. Osobito vaænim smatram da
uËenici usvoje pojam makjavelizma i makjavelistiËki.
17
Komentar nakon teksta treba olakπati uËenicima analizu ulomka.
Temeljni pojmovi
Niccolò Machiavelli, Vladar
- politiËki spis
- makjavelizam - u politici cilj opravdava sredstvo
- makjavelistiËki - bezobziran u nastojanju postignuÊa politiËkoga cilja
Mandragola
- najznaËajnija komedija u talijanskoj knjiæevnosti 16. stoljeÊa

Motivacija
- uËenicima postavljamo pitanje πto misle o tome je li bolje biti πkrt ili dareæljiv
- uËenici ispunjavaju T-tablicu, u tablicu biljeæe razloge za i protiv osobina dareæljivosti i
πkrtosti kod vladara
- objava rezultata
»itanje djela
- uËenici Ëitaju samostalno tekst i dobivaju zadatak da nakon Ëitanja ispune u tablici Mac-
hiavellijeve razloge za i protiv
Objava rezultata
ZakljuËak
- pojam makjavelizma i Machiavellijev znaËaj u talijanskoj knjiæevnosti 16. st.
Izgled T-tablice
Razlozi za osobinu dareæljivosti kod vladara Razlozi protiv dareæljivog vladara
Razlozi za osobinu πkrtosti kod vladara Razlozi protiv πkrtosti kod vladara
18
UDÆBENI»KA JEDINICA: Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Tip nastavnog sata: sat obrade romana (ulomak)

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, ankete…
Nastavna sredstva: udæbenik, kreda, ploËa, anketni listiÊ…
ZadaÊe
- Don Quijote, roman kara- - razvijati sposobnost po- - odnos Ëovjeka prema ide-
ktera, parodija viteπkih ro- vezivanja izraza i pojmova alima, promiπljanje naËina
mana; glavni likovi: don koji postoje danas s djelom kojima je moguÊe mijenjati
Quijote i Sancho Panza; na osnovi kojeg su nastale (ili promijeniti) svijet
idealist i materijalist, tragi- - razvijati sposobnost za-
komiËan poraz Ëovjeka ko- kljuËivanja i povezivanja
ji nastoji promijeniti svijet
boreÊi se protiv zla; tragiË-
nost glavnoga junaka je u
sredstvu kojim on pokuπa-
va promijeniti svijet

UdæbeniËku jedinicu zapoËinjem vrlo zanimljivim podatkom o Don Quijoteu kao najboljoj
knjizi na svijetu, prema izboru vodeÊih svjetskih knjiæevnika.
Slijedi najpoznatiji ulomak iz knjige (o vjetrenjaËama) te komentari o dva glavna lika i
njihovim razlikama te o tipu romana kojem Don Quijote pripada.
Temeljni pojmovi
Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
- roman karaktera
- parodija viteπkih romana
- don Quijote - tragiËan i uzviπen lik
- donkihotizam - smijeπan, besmislen pothvat
Tijek nastavnog sata:

Motivacija
- rezultati ankete provedene na prethodnom satu o tome πto uËenici najviπe vole Ëitati i
koje djelo u dotadaπnjoj lektiri smatraju najboljim
- Ëitanje i komentiranje uvoda u udæbeniËku jedinicu o najboljoj knjizi na svijetu
»itanje i interpretacija ulomka
- uËenici samostalno Ëitaju ulomak sa zadatkom da na osnovi ulomka izdvoje karakterne
osobine don Quijotea i Sancha Panze
19
- objava i komentiranje rezultata

- tema djela, vrsta djela
- ideja djela; uzviπenost i tragiËnost glavnoga lika
ZakljuËak
- mogu li se uËenici, na osnovi proËitanoga ulomka, sloæiti s piscima koji su ovo djelo pro-
glasili najboljim na svijetu
Anketni listiÊ
1. Zaokruæi vrstu djela koju najviπe voliπ Ëitati.
a) lirske pjesme
b) epove
c) drame
d) romane
e) eseje
f) ostalo (navedi πto)
2. Kakve romane najviπe voliπ Ëitati?
a) pustolovne
b) ljubavne
c) kriminalistiËke
d) znanstveno-fantastiËne
e) povijesne
f) psiholoπke
3. Koje ti je djelo u dosadaπnjoj lektiri bilo najbolje?
4. Koje ti je djelo u dosadaπnjoj lektiri bilo najgore?
5. Koje djelo smatraπ najboljim koje si dosada proËitao/la?
20
UDÆBENI»KA JEDINICA: William Shakespeare, Romeo i Giulietta
Tip nastavnog sata: sat obrade tragedije (ulomak)

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, rada na tekstu…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, prozirnica…
ZadaÊe
Obrazovne Funkcionalne Odgojne - ljubav kao te-

- W. Shakespeare, Romeo i - razviti sposobnost inter- meljna æivotna
Giulietta; tragedija u stiho- pretacije ulomka i uoËava- vrijednost koja pobjeuje
vima, tema je ljubavna nja ideje djela mrænju i zlo
- ideja, likovi, osnovni za-
plet

UdæbeniËku jedinicu zapoËinjem informacijma o knjizi Julie i Romeo koju uËenici mogu vi-
djeti u knjiæarama te zakljuËiti da veliki veronski ljubavnici djeluju i na danaπnje umjetnike kao
inspiracija. Ulomak iz drugoga prizora trebao bi doËarati zanesenost mladih ljubavnika te po-
seban pjesniËki jezik kojim oni izraæavaju svoju ljubav. Ulomak iz πestog prizora donosi lik fra-
tra Lovre koji je imao veliku ulogu u zapletu i raspletu djela.
Komentari nakon ulomka tiËu se posebnosti Romeovog naËina izraæavanja - bliskog petrar-
kistiËkom izraæavanju i poimanju ljubavi - te Ëinjenice da on svoju ljubav prema razliËitim oso-
bama razliËito doæivljava i razliËito izraæava. Drugi komentar upozorava na temu koja je otpri-
je poznata u talijanskoj renesansnoj knjiæevnosti te na znaËajke njihove ljubavi. Ideja djela vi-
dljiva je u doæivljaju “prave” ljubavi kao kratkotrajne, intenzivno proæivljene, obostrane i - tra-
giËne. (ZnaËi li to da su sve prave ljubavi tuæne?)
U naslovu tragedije ostavila sam naslov prijevoda Josipa Torbarine, koji ukazuje da se æenski
lik zove Giulietta, a ne Julija (i to bi trebalo napomenuti uËenicima):
“Shakespeare oËito æeli dati tragediji ‘lokalnu boju’ i uglavnom zadræava talijanski oblik ime-
na. Tako on toËno prenosi iz originalne priËe imena Romeo i Paris. Giulietta iz izvora postaje
Juliet (izgovara se Dæuljet, s naglaskom na prvom slogu), πto je deminutiv od imena Julia. Shake-
speare poznaje oba imena i dobro ih razlikuje. U komediji Dva veronska plemiÊa glavna æenska
osoba zove se Julia, a u drami Mjera za mjeru imamo joπ jednu Giuliettu (Juliet). Zato nije ispra-
vno njegovu Giuliettu u ovoj drami nazivati Julijom. Ona se tako zove samo u njemaËkim pri-
jevodima, a naπi su stariji prevodioci, koji su prevodili Shakespearea posredno iz njemaËkih pri-
jevoda, prenijeli i taj oblik imena.”
Torbarina nam takoer govori o djelima prije Shakespearea koja su obraivala ovu temu:
“Povijest o Romeu i Giulietti bila je poznata u talijanskoj renesansi veÊ u 15. stoljeÊu. Obradili
su je pisci novela Masuccio Salernitano (1471.), Luigi da Porto (1535.) i Matteo Bandello
(1560.). Razne varijante iste priËe prevedene su u 16. stoljeÊu na francuski i engleski. Na istu
temu napisao je veliki πpanjolski dramatiËar Lope de Vega (1562. - 1635.) prije Shakespearea
svoju dramu Castelvines y Monteses (1590.). U starijoj hrvatskoj knjiæevnosti obraena je u
dramskom obliku povijest Romea i Giuliette otprilike u isto vrijeme kad je nastala i Shakespeare-
21
ova drama. DubrovËanin Savko GuËetiÊ BendeviπeviÊ (1531. - 1603.) u svojoj drami Dalida
preradio je talijansku tragediju Adriana, koju je prema noveli o Romeu i Giulietti napisao
Luigi Groto (1541. - 1585.). Neposredni Shakespeareov izvor za Romea i Giuliettu bio je spjev
The tragical History of Romeus and Juliet, koji je godine 1562. spjevao Arthur Brooke prema fran-
cuskom prijevodu Bandellove novele.”
GovoreÊi o popularnosti ovog Shakespeareovog djela, Torbarina kaæe: “O golemoj popular-
nosti Shakespeareove tragedije govori i to πto je ona najËeπÊe ekranizirana od svih njegovih dra-
ma. U Americi je po njoj napravljen ‘musical’ West Side Story, jedan od najuspjeπnijih na njujor-
πkom Broadwayu, koji je u filmskoj verziji obiπao cijeli svijet. I, konaËno, u nas se Ëak godine
1970. pojavila povijest Romea i Giuliette kao ‘roman’ u stripovima (u Super strip biblioteci sla-
vnih romana) πto takoer mnogo govori o popularnosti ovog Shakespeareovog djela.”
Temeljni pojmovi
William Shakespeare, Romeo i Giulietta
- tragedija u stihovima
- tema: ljubav Romea i Giuliette je otprije poznata u talijanskoj knjiæevnosti
- njihova je ljubav intenzivna i kratkotrajna, svojom ljubavlju oni pobjeuju mrænju njiho-
vih obitelji
- tragiËan zavrπetak

Motivacija
- na prozirnici dajemo jednu Romeovu repliku u kojoj uËenici prepoznaju Petrarcin na-
Ëin opjevavanja ljubavi
»itanje ulomka
- ulomke Ëitaju uËenici koji su veÊ na proπlom satu bili upozoreni da se pripreme za Ëitanje
Analiza ulomka
- tema djela
- doæivljaj ljubavi (Ëitanje drugoga komentara); dijalog s uËenicima - uËenici izraæavaju
svoje vienje “prave” ljubavi
- razgovor o fratrovoj ulozi u radnji, uËenici ocjenjuju ispravnost/neispravnost njegovog
postupka
- Romeovo izraæavanje ljubavi (Ëitanje i razgovor o komentaru nakon teksta)
- uËenici izraæavaju svoje miπljenje o zavrπetku djela
Zavrπetak
- u ulomku iz udæbenika uËenici podcrtavaju dijelove teksta koji imaju univerzalno zna-
Ëenje, potom ih razred komentira
Prozirnica
1. “Zbog mrænje velik lom, zbog ljubavi joπ veÊi.
O, mrska ljubavi, o mrænjo ti ljubavna,
Iπta od niπta prvom stvoreno odavna!
22
O, teπka ti lakoÊo, jalovosti vaæna,

Zbrko na izgled lijepih slika! Olovno
Pero, svijetli dim, plam leden, zdravlje bolno,
U bdjenju san πto ne moæe se zvati snom!
Tu ljubav znam, al’ ne znam ljubavi u tom.”
(Romeo ovdje govori o ljubavi u konvencionalnim, pomalo otrcanim petrarkistiËkim antitezama ondaπnje lirske
poezije. Shakespeare time æeli istaÊi nestvarnost i izvjeπtaËenost Romeove ljubavi prema maglovitoj Rozalini, prije
njegova susreta s Giuliettom.)
UDÆBENI»KA JEDINICA: William Shakespeare, Hamlet
Tip nastavnog sata: sat obrade tragedije / sat lektire

Broj sati obrade: dva
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, knjiæevno djelo, prozirnica…
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, rada na tekstu…
ZadaÊe

- W. Shakespeare, Hamlet, - razvijati sposobnost uoËa- - knjiæevno djelo kao zrca-
tragedija, Hamlet - ludilo i vanja raspoloæenja likova i lo svijeta i problema aktu-
predstava kao naËin otkri- analizirati njihov naËin alnih u svim vremenima
vanja istine o oËevom razmiπljanja (prijateljstva, braka, ljuba-
ubojstvu; otkriÊe ubojstva - razvijati sposobnost uop- vi, odnosa prema vlasti,
mijenja njegov odnos pre- Êavanja i zakljuËivanja osvete, ubojstva, samou-
ma svijetu, æivotu, ljubavi bojstva…)
- razoËaranje, bol, pesimi-
zam
- renesansno u Hamletu
- univerzalno u Hamletu

Podaci o elizabetanskom kazaliπtu uËenicima ukazuju na razliËitost ondaπnjih i danaπnjih
uvjeta izvoenja drama. Ulomak iz djela prenosi onaj Ëuveni Hamletov monolog: “Biti ili ne bi-
ti…” Komentari bi trebali pomoÊi uËenicima kod analize navedenog ulomka te odnosa Hamle-
ta i Ofelije.
BuduÊi da je ovo jedno od temeljnih djela svjetske knjiæevnosti, uËenici ga trebaju proËitati
u cijelosti. Komentari mojih uËenika su uglavnom pozitivni, tj. djelo im je zanimljivo iako ih u
pravilu rastuæuje tragiËan zavrπetak. Zato kod interpretacije nastojim tijekom prvog sata anali-
zirati ovaj toliko poznati Hamletov monolog, ukazujuÊi na njegov naËin razmiπljanja i odnosa
prema svijetu koji je drukËiji nakon dodira s onostranim i spoznaje da su mu najbliæe osobe
izdajnici i ubojice (Klaudije) odnosno preljubnici (majka). Njegova dvojba o izboru izmeu æi-
vota i smrti razumljiva je s obzirom na njegovu duboku razoËaranost svijetom u kojem æivi i
23
spoznajom da pozitivnih i pravih vrijednosti nema te, ako one na trenutak i postoje (npr. lju-
bav), ubrzo se mijenjaju (majËin preljub).
Predstava u predstavi (Miπolovka u Hamletu) postaje, uz glumljeno ludilo, Hamletov naËin da
sazna istinu. Predstava nam tako postaje zrcalo svijeta i naËin spoznaje istine i otkrivanja uni-
verzalnih problema koji se zrcale u drami. A nije li upravo zbog te univerzalnosti djelo jednako
aktualno i danas kao i prije nekoliko stoljeÊa? Kako Hamleta postaviti na scenu, koju osobinu
naglasiti kod njega, prikazati ga kao luaka ili kao neodluËnog intelektualca koji namjerno
odbija ljubav i æivi za osvetu? To su samo neka od pitanja kojima se uËenici mogu potaknuti na
razmiπljanje i na izraæavanje vlastitih stavova. To Êe ujedno dati dinamiku satu, aktivirati uËeni-
ke i uËiti ih na promiπljanje sadræaja, postupaka i miπljenja likova koje Êe podvrgnuti vlastitoj
kritici i vlastitom sustavu vrijednosti.
Hamletovi odgovori Ofeliji su zapravo πifrirane poruke koje uËenici rado odgonetavaju (za-
to ih i dajem na prozirnici) da bi tijekom drugog sata komentirali Hamletov odnos prema osta-
lim likovima i usporeivali probleme iz Romea i Giuliette s problemima u Hamletu, kao i uspo-
reivali ljubav Hamleta i Ofelije te Romea i Giuliette. Podaci o Breπanovoj knjizi mogu biti po-
ticaj za Ëitanje i usporedbu ovih dvaju djela, ili tek informacija koje Êe se (barem neki od njih)
prisjetiti u Ëetvrtom razredu tijekom obrade Breπanove drame.
Na zavrπetku drugoga sata uËenicima se moæe dati nastavni listiÊ na kojem se nalaze neki
citati iz Shakespeareovih djela koje oni onda kod kuÊe (ili, ako ostane vremena, na satu) objaπ-
njavaju.
Temeljni pojmovi
William Shakespeare, Hamlet
- tragedija
- Hamlet - ludilo i predstava kao naËini otkrivanja istine o oËevu ubojstvu
- otkriÊe ubojstva mijenja njegov odnos prema svijetu, æivotu, ljubavi
- razoËaranje, bol, pesimizam
- gubljenje vjere u ljubav rezultira njegovim odbijanjem Ofelije i ironiËnim, Ëak sarkastiËnim
komentarima o æivotu i ljudima
- jedina pozitivna vrijednost je prijateljstvo s Horacijem
- renesansno u djelu: svjetovni problemi, kritiËnost, æelja za logiËnim, smislenim æivotom
- maniristiËko u djelu: svijet kao labirint u kojemu se Ëovjek teπko snalazi (svijet je zao, pun
zapletenih odnosa)
- univerzalno, opÊeljudsko u Hamletu - problemi: vlasti, ubojstva, osvete, samoubojstva,
izdaje, ljubavi, mrænje, prijateljstva

1. sat
Motivacija
Komentiranje uvodne slike elizabetanskog kazaliπta i znaËajki toga kazaliπta.
Komentiranje natpisa na zastavi Shakespeareova Globe teatra:
Totus mundus agit histrionem. (Sav svijet glumi.)
Najava i lokalizacija ulomka

UËenici joπ jednom samostalno Ëitaju ulomak iz udæbenika.
24
Analiza ulomka
- Hamletova dvojba
- odnos prema æivotu i smrti
- odabir æivota (Ëitanje komentara iz udæbenika)
- analiza Hamletoviih replika Ofeliji - rad u parovima (prozirnica 1)
2. sat
Motivacija
- komentiranje slikovnih priloga u udæbeniku
Objava rezultata skupnoga rada s prvoga sata
Analiza Hamletovog odnosa s ostalim likovima
- komentiranje Hamletovog naËina spoznavanja i otkrivanja istine
- kazaliπte kao zrcalo svijeta
- univerzalni problemi u djelu
- moguÊnosti uprizorenja djela
ZakljuËak
- komentiranje citata s prozirnice 2
Prozirnica 1
Hamletove reËenice upuÊene Ofeliji; objasni njihovo stvarno znaËenje
a) “…Al - ja vam nisam nikad niπta dao.”
b) “…jer Êe moÊ ljepote prije pretvoriti krepost u djevojËuru nego πto snaga kreposti moæe lje-
potu uËiniti sebi sliËnom. To je nekad bio paradoks, ali u naπe je doba zaista tako. Ja sam
vas jednoÊ ljubio.”
c) “Niste mi smjeli vjerovati, jer staro se stablo ne moæe tako nakalamiti vrlinom da mu ne bi
ostao okus. Nisam vas ljubio.”
d) “Idi u samostan! Zaπto da raaπ grjeπnike?”
e) Bog vam je dao jedno lice, a vi pravite sebi drugo - gegate se, skakuÊete i πuπkate i izvraÊate
imena Boæjim stvorovima, a u poæudi se gradite nevjeπte. Idi, dosta je - od toga sam i polu-
dio.
NeÊemo, velim, viπe da znamo za æenidbu. Oni koji su veÊ oæenjeni neka æive - osim jedno-
ga - a drugi neka ostanu kako jesu. U samostan - idi!”
Prozirnica 2 ili nastavni listiÊ

“Ljubav je naprosto ludost, i zasluæuje isto tako tamnu Êeliju i biË kao πto ih dobivaju lua-
ci. Jedini razlog zaπto tu vrstu ludila ne kaænjavaju i ne lijeËe, isto tako, jest u tome πto je ta
ludost tako raπirena da su i nadzornici luaka zaljubljeni…”
(Kako vam drago)
“Mi smo
Tek tvar, od koje graeni su snovi,
I snovima je samo obavit
Naπ kratki æivot.”
(Oluja)
25
“Æivot je samo sjen πto luta, bijedni glumac

©to se na pozornici razmeÊe, prodrhti
Svoj sat, i ne Ëuje se viπe; on je bajka
Koju idiot priËa, puna buke i bijesa,
A ne znaËi niπta.”
(Machbeth)
UDÆBENI»KA JEDINICA: Marko MaruliÊ, Judita
Tip nastavnog sata: sat lektire

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, usporeivanja…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, knjiæevni tekstovi…
ZadaÊe
- Judita, ep u 6 pjevanja, - razvijati sposobnost us- - razvijati zanimanje za
biblijska tema; jezik i stil: poreivanja, zakljuËivanja renesansnu umjetnost;
Ëakavπtina, dvostruko ri- hrabrost i vjera kao vrline
movani dvanaesterac; koje mogu imati iznimne
znaËajke Judite kao rene- posljedice za pojedinca i za
sansnog epa: linearnost, zajednicu u kojoj takav po-
povrπinsko, simetriËnost, jedinac æivi
mnoπtvenost i jasnoÊa

MaruliÊ komentira u svom djelu De institutio bene vivendi… Juditin postupak i to donosim
u uvodu udæbeniËke jedinice. Time omoguÊujem uËenicima uvid u to toliko popularno latin-
sko djelo te koju je pouku djela MaruliÊ htio istaknuti.
Slika Petra JakeliÊa ukazuje da je Judita umjetniËka inspiracija sve do naπih dana.
Ulomak iz petog pjevanja pokazuje Holofernovu reakciju na Juditu te MaruliÊeve komenta-
re i povezivanje s biblijskim liËnostima.
UËenicima je zanimljiv podatak da je djelo Ëekalo dvadeset godina na objavljivanje iako se
tome ne zna pravi razlog.
Slijede podaci o MaruliÊevom nasljedovanju antiËke tradicije te usporedba renesansne slike
i renesansnoga epa. Na taj naËin uspostavljamo korelaciju s likovnom umjetnoπÊu te ukazuje-
mo uËenicima na koji naËin promatrati djelo da bi se u njemu uoËile renesansne znaËajke.
Temeljni pojmovi
Marko MaruliÊ, Judita
- ep u 6 pjevanja
- tema je starozavjetna
26
- ideja: vjerom i hrabroπÊu moguÊe je savladati naoko nesavladivu tursku silu

- renesansne znaËajke: linearnost, povrπinsko, simetriËnost, mnoπtvenost, jasnoÊa
- stih je dvostruko rimovani dvanaesterac

1. sat
Motivacija
- uËenici Ëitaju i komentiraju uvodni udæbeniËki tekst
Analiza djela
Biblija - MaruliÊ
- zajedniËka tema
- razvoj radnje
- proza - ep
- biblijski stil - dvostruko rimovani dvanaesterac
- Judita - renesansna ljepotica
- simetriËna kompozicija
- ideja: - ideja: vjerom i hrabroπÊu moguÊe se je
vjera i hrabrost suprotstaviti turskoj sili
kao osobine
koje omoguÊavaju i
nenaoruæanoj æeni da
spasi svoj narod
- znaËajke renesansne slike i renesansnoga epa, rad s udæbenikom
- razlozi neobjavljivanja Judite, Ëitanje komentara iz udæbenika
2. sat
Motivacija
- uËenici pokuπavaju odgovoriti na pitanje zaπto je Marko MaruliÊ otac hrvatske knjiæevnosti
Najava i lokalizacija “Judite” Mire Gavrana
»itanje ulomka iz djela i usporedba s MaruliÊem
- uËenici dobivaju ulomak iz Gavranovog djela te zadatak da usporede MaruliÊevu i Ga-
vranovu Juditu, rad u parovima; iznoπenje rezultata
ZakljuËak
- uËenici iznose svoje dojmove o djelima te komentiraju aktualnost teme o Juditi danas
• Ulomak iz Gavranove Judite

Judita odlazi u Holofernov logor i upoznaje Holoferna u sasvim drugaËijem svjetlu od oËekivanog
Govorio mi je o tome kako je nesretan πto veÊ deset godina nije vidio taj grad za koji miπljaπe
da je najljepπi na svijetu. Potom mi reËe da je nesretan πto ne stvori svoju obitelj, jer dugo sma-
traπe da je vojni zanat nespojiv s posveÊenoπÊu æeni i djeci.
- Imati æenu i djecu, a ne æivjeti s njima, nikome to ne bi donijelo sreÊu. Tek sada, kad preda
mnom je posljednja vojna, tek sada si mogu dopustiti misliti o obiËnom æivotu…
U jednom trenutku, postavih mu smjelo pitanje:
27
- Zaπto veliki narodi æele pokoriti male narode, zaπto se ta priËa neprekidno ponavlja pod sun-
cem nebeskim?
- Zato jer je to jedini naËin da se najveÊa civilizacija proπiri i na ostatak svijeta.
- Zar je to dovoljan razlog?
- A zar vojnik smije razmiπljati o svrhovitosti svoga zvanja? Kraljevi odluËuju o poËetku rata, mi
vojskovoe moæemo utjecati samo na njegov ishod. Moje poslanje je jednostavno: sa πto manje
krvi uraditi ono πto se mora, osvojiti πto viπe i pomoÊi da se naπa uzviπena civilizacija usposta-
vi u punom sjaju. Ali, tvoj kralj je sebe proglasio Bogom, nije li to bezumno? Je li nuæno naro-
dima koje pokoravate uzimati njihovu vjeru? Poπutio je na trenutak. To je glupo, nepotrebno.
Poslao sam kralju Nabukodonozoru tri pisma u kojima ga molim da u osvajanjima odustanemo
od ruπenja hramova i kipova koje πtuju drugi narodi. Na æalost, na moja pisma stizahu tako
bijesni odgovori da me strah da bi nakon ovog osvajanja…
Zaπutio je.
Potaknuh ga da kaæe do kraja.
- »ega se bojiπ?
- Kad zavrπim ovo, posljednje osvajanje, bojim se da viπe neÊu biti potreban svome kralju.
Odnosno: bit Êu mu jedina i najveÊa opasnost, legenda o meni nadilazi njega. Vojnici me vole
jer znadu da mi je stalo do njih i do njihovih æivota. Njemu zamjeraju πto ni u jednoj bici nije
vojevao. Smatraju ga kukavicom, a ja ga smatram taπtim razmetljivcem koji se igra Boga, izazi-
vajuÊi prave bogove. Jer, ako ne prije, posljednjeg dana svoga æivota osramotit Êe se kao obiËan
smrtnik, pokazujuÊi svojom leπinom da Bogom nije postao. Spoznah, u trenutku, da je taj moj
neprijatelj, taj Holoferno, u zamci poput mene. Ta i on poput mene Ëini ono πto mora Ëiniti i
na πto ga drugi primoraπe.
Nakon razgovora s Holofernom Judita nema snage sprovesti svoj naum. Spoznaje da se
zaljubila. Teπka srca odgaa ubojstvo za iduÊu veËer.
VeËer se neumoljivo pribliæavala.
Æeljela sam odgoditi taj trenutak, æeljela sam da se nebo rastvori i voda nebeska da se izlije izme-
u Betulije i Asiraca, æeljela sam da ja nisam ja i da me sudbina ne odabra za djelo koje nadma-
πuje snagu slabe æene.
Kad me sa smirajem dana uvedoπe u Holofernov πator, primijetih da mu lice ima drugi izraz i
da njegova zabrinutost bje jednaka mom nemiru. Znala sam da se dogodilo neπto loπe zbog Ëe-
ga me ne promatra na isti naËin kao pri naπem posljednjem susretu.
Izbjegavo je moj pogled.
VeËerali smo, upleteni u teπke misli.
Tjeskobna πutnja se uvlaËila meu nas.
Tek povremeno smo je prekidali reËenicama koje su bile izgovorene bez istinskog razloga, iz po-
trebe da se ne nagrdi pristojnost.
Kad je otpustio sluge, zagledao mi se u lice i otkrio razlog tjeskobnoj πutljivosti koja ga je za tr-
pezom obuzela:
- Danas je iz tvoga grada pobjegao jedan mladiÊ i predao se mojim vojnicima. Traæio je da ga
dovedu k meni, rekao je kako se Betuljani smjeraju predati sutra, ako ti ne izvrπiπ neko juna-
Ëko djelo. On misli da bi to junaËko djelo trebalo biti moje ubojstvo.
Protrnuh od straha.
Sve je gotovo.
Sve postaje uzaludnim.
28
Posramih se razotkrivena u svom jadnom naumu.

Proæe me nelagoda od spoznaje da preda mnom stoji Ëovjek koji me ugostio na najljepπi naËin,
podario mi svoju zaπtitu, oËitovao ljubav, a sada znade da sam mu na sve to æeljela muËki uz-
vratiti.
- Posumnjao sam joπ onoga dana kada si doπla u naπ tabor. Pomislio sam da ne dolaziπ iz razlo-
ga koje si navela. Tvoja æelja da svakog jutra izlaziπ prkositi svojim sugraanima njima je mo-
gla biti potvrda da si joπ uvijek æiva. Ali tada nisam æelio vjerovati svome razumu…
Razotkrivena sam.
Da sam ga juËer ubila, mogla sam spasiti i sebe i svoj narod, a ovako…
Holoferno primijeti moj izgubljeni pogled.
Nastavio je govoriti mirnim glasom.
- Zapovjedio sam da ga odmah ubiju. Rekoh pred svojim vojnicima da je budala ako vjeruje da
bi æena mogla ubiti velikog asirskog vojskovou, da je obiËni prevarant koji zavrjeuje smrt. A
kad bi i bilo istine u njegovim rijeËima, smrt bi zasluæio kao izdajica svojih sunarodnjaka. Pre-
ma takvima nikad nisam imao milosti, Ëak i kad su mi olakπavali osvajanja.
Nisam znala πto reÊi.
Holoferno me gledao pogledom koji razoruæava, pogledom koji vidi πto je u mojoj duπi i koji
moje namjere obeshrabruje.
Moja πutnja mu bje potvrda da njegove sumnje imadu osnove, pa nastavi govoriti pogaajuÊi
svakom reËenicom u moje srce kao bodeæom .
- Æelim da znadeπ da te volim kao πto nikad nikoga nisam volio u svome æivotu. Ti si najveÊa
sreÊa koju dodirnuh. Æena si drugaËija od svih koje sretoh, ni kraljice ti nisu nalik. Æelim da
znadeπ da ja svoj æivot nisam birao. Bijah oruæje u tuim rukama - nekima donesoh sreÊu, ne-
kima tugu. Provedoh u proteklih deset godina veliki plan koji moj kralj zamisli. Ne poËinih vi-
πe zla nego πto bje nuæno. Da i plan i provedba bijahu u mojoj milosti, vjeruj mi, ovaj svijet bi
bio mnogo sretniji, i nikada sebe ne bih proglasio Bogom, kao πto taj bezumnik uËini. Danas
sam spoznao dubinu svoje ranjivosti, danas sam spoznao da moj æivot bez tebe gubi svaku
vrijednost i da ga takvog ne æelim. Otpasa svoj maË i odloæi ga pokraj loænice, pa potom dome-
tnu:
- Bit Êeπ ili moja æena ili moj krvnik. U oba sluËaja tvoja sudbina mojom osobom bit Êe ozna-
Ëena. Pruæio je ruke prema meni kao da moli moju milost.
Zaplakala sam, snaæno, neobuzdano.
Plakala sam zbog njega.
Plakala sam zbog sebe.
Plakala sam jer se dvije tuge, kao dvije zvijezde padalice dodirnuπe u zajedniËkoj boli.
Poosmo jedno drugome u zagrljaj.
Dodirnuh ga ko utoËiπte i spasenje.
Dodirnuh ga ko bolno izvoriπte svojih suza.
O Gospode, ti si mi svjedok da nikada na ovome svijetu dva tako opreËna stvora ne zagrliπe s
ljubavlju jedno drugo, znajuÊi da Êe jedno od njih postati krvnikom ovome drugome.
(…)
Judita nakon strastvene noÊi s Holofernom teπka srca postaje njegovim krvnikom. Njena tuga i nesreÊa
donesoπe sreÊu njenom narodu.
29
UDÆBENI»KA JEDINICA: Ranjinin zbornik
Tip nastavnog sata: sat interpretacije lirskih pjesama

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, grupnoga rada…
ZadaÊe
- Ranjinin zbornik je pje- - razvijati sposobnost inter- - ljubav kao trajna umjetni-
smarica dubrovaËkog vla- pretacije lirske pjesme Ëka inspiracija
stelina Nikπe Ranjine u ko-
ju je on zapisivao pjesme
svojih sugraana, neke od
pjesama nastale su po uzo-
ru na narodne

U ovoj udæbeniËkoj jedinici se nakon opÊenitih podataka o Ranjininom zborniku nalaze dvije
pjesme: Leute moj mili i Djevojka hodi po zelenoj travi.
Komentari nakon pjesama olakπavaju njihovu interpretaciju.
U pjesmi Leute moj mili pjesnik se obraÊa glazbalu, lutnji (koje postaje metonimija za njego-
vo pjesniπtvo) sa æeljom da sviranjem dirne srce voljene æene.
Tako u ovoj kratkoj pjesmi od Ëetiri stiha vidimo petrarkistiËki motiv neuzvraÊene ljubavi te
motiv pjesniËkoga stvaranja (prepoznatljiv u motivu lutnje) kojem pjesnik pripisuje moguÊnost
osvajanja voljene æene.
Tako je pjesniπtvo i terapija (iznoπenje boli vlastite duπe) i sredstvo da se stekne naklonost i
ljubav voljene æene. Pjesma je, dakle, autoreferencijalna, govori o pjesniËkom stvaranju.
Stih pjesme je dvostruko rimovani dvanaesterac.
O pjesmi Djevojka hodi po zeleni travi Rafo BogiπiÊ kaæe:
“Ovo je jedna od najpoznatijih ‘pjesama na narodnu’ iz Ranjinina zbornika od 1507.
Ljepota, a i kulturno-knjiæevno znaËenje pjesme - nije teπko uoËiti - nalazi se u neobiËno sre-
tnoj i uspjeloj simbiozi - narodne i suvremene umjetne lirike, neke suvremene petrarkistiËke
motive i izriËaje (npr. OËima meni srdaËce zamami da srce gori ljuvenima plami, ili: Joπte me rani
dvima tanci prami, da æelim smrti hrlo ka me hrani) pjesnik je tako vjeπto ukomponirao u opÊi,
veÊ izgraen motiv narodne pjesme da smo dobili novu, izvanredno uspjelu pjesmu koja,
meutim, pored rafinirane elegancije umjetne manire zadræava u punoj mjeri i izvornu svjeæi-
nu i neposrednost narodne lirike. Stih je jedanaesterac.” (Rafo BogiπiÊ, Leut i trublja, ©K, Zagreb,
1971.)
Temeljni pojmovi
Ranjinin zbornik, pjesmarica dubrovaËkog vlastelina Nikπe Ranjine u koju je on zapisivao pje-
sme svojih sugraana (izmeu ostalih, ©iπka MenËetiÊa i Dæore DræiÊa) te
neke pjesme koje su nastale po uzoru na narodne (npr. pjesma Djevojka ho-
di po zeleni travi)
30

Motivacija
- profesor daje na prozirnici jednostrofiËnu pjesmu U meni nijedna stvar iz Ranjinina zbor-
nika koju onda komentira i interpretira s uËenicima (koji univerzalni osjeÊaj opjevava
pjesnik; na πto se on tuæi i zaπto; je li ovo petrarkistiËka pjesma i zaπto; koje hrvatske pe-
trarkiste smo veÊ obraivali; jesu li se uËenici kada ovako osjeÊali; koji je bio uzrok ta-
kvom njihovom stanju)
Najava i lokalizacija zbirke
»itanje i interpretacija pjesama
- uËenici rade u parovima, Ëitaju i interpretiraju pjesme iz udæbenika; potom parovi uspo-
reuju i izraæavaju svoje rezultate u ËetveroËlanim grupama
Iznoπenje rezultata
ZakljuËak
- uËenici u parovima ili grupama piπu (na dijalektu, æargonu) o znaËajkama petrarkistiËke
pjesme (moæe i rap pjesma ili npr. haiku)
Prozirnica
U MENI NIJEDNA STVAR
“U meni nijedna stvar ne ima pokoja,

neg svaki dan cvili tuæna mlados moja.
Tuæim se na ljeto, er su male noÊi,
mladomu Ëoviku ne mogu pomoÊi.”
Komentar Rafe BogiπiÊa

“Sastavljena od dva distiha, pjesma ima dvije zaokruæene reËenice, dvije misli. Prva misao izra-
æava dobro poznato raspoloæenje pjesnika petrarkista koji nema mira. Zanimljivost i novost je
u izrazu nijedna stvar, koji nekako neobiËno i svjeæe treba da ukaæe na to kako je on potpuno
izgubio svoj mir, kako ga nema nigdje i nimalo, kako je sve u njemu pokrenuto i izgubljeno.
Drugi distih kao da skreÊe od ugoaja koji je ukazao i oblikovao u prvom distihu.
Napad na ljeto i njegove kratke noÊi, koje zbog toga πto su kratke ne mogu pomoÊi mladu Ëo-
vjeku, ima lakπu intonaciju, znatno udaljenu od tragiËnog raspoloæenja beznadno zaljubljenog
i nemirnog pjesnika kakav nam se predstavio u prvom distihu. Ljutnja na kratku noÊ podsjeÊa
na nestaπna trubadura koji, ako ne doæivljava, barem sanja o stvarnim avanturama.”
(Rafo BogiπiÊ, Leut i trublja, ©K, Zagreb, 1971., str. 69.)
31
UDÆBENI»KE JEDINICE: ©iπko MenËetiÊ i Dæore DræiÊ

(Hrvatska petrarkistiËka lirika)
Tip nastavnoga sata: sat interpretacije lirskih pjesama
Broj sati obrade: dva sata
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, “oluja mozgova”, poredbene analize, samostal-
nog rada…
ZadaÊe
- teme i motivi hrvatske - razvijati sposobnost - ljubav kao trajna pjesni-
petrarkistiËke lirike; interpretacije lirske pje- Ëka tema i preokupacija
Dæore DræiÊ i ©iπko MenËe- sme, povezivanja i zaklju-
tiÊ, dvojica najznaËajnijih Ëivanja
hrvatskih petrarkista
Objaπnjenje udæbeniËkih jedinica

UdæbeniËke jedinice u uvodima sadræe najosnovnije informacije o Zborniku Nikπe Ranjine
te o imitaciji kao humanistiËko/renesansnom uzoru. Pjesma Blaæen Ëas i hip ©iπka MenËetiÊa
usporeuje se s Petrarkinom na osnovi koje je nastala.
Tu je uËenicima zorno prikazana sliËnost odnosno ostvarenje naËela imitacije na konkretnom
primjeru. Iza pjesama je skica najvaænijih misli u objema pjesmama te se na toj skici moæe te-
meljiti interpretacija.
Uz pjesmu Dæore DræiÊa Grem si grem nalazi se takoer kratka skica u kojoj su naznaËene
osnovne misli iz pjesme te bi ona takoer uËenicima trebala olakπati interpretaciju.
Obje sam udæbeniËke jedinice zbog srodnosti pojmova i cilja (uoËiti sliËnost s Petrarkom i
definirati petrarkizam) povezala u jednu nastavnu jedinicu.
Temeljni pojmovi
- petrarkizam - oponaπanje Petrarke, preuzimanje njegovih tema, motiva i stilskih znaËajki
njegovoga pjesniπtva
- hrvatski petrarkisti: Dæore DræiÊ, ©iπko MenËetiÊ
- pjesmarica hrvatskoga petrarkizma: Zbornik Nikπe Ranjine

1. sat
Motivacija
- metodom brainstorminga (“oluje mozgova”) uËenici izraæavaju svoje asocijacije vezane uz
Petrarku
- nastavnik ih zapisuje na ploËu bez obzira na to jesu li istinite ili ne
Najava i lokalizacija pjesme “Blaæen Ëas i hip” ©iπka MenËetiÊa
32
»itanje MenËetiÊeve pjesme

»itanje Petrarkinog soneta
Poredbena analiza
- na prozirnicu stavljamo skicu interpretacije i s uËenicima je objaπnjavamo i komentiramo
- imitacija kao naËelo humanistiËke poetike
- pojam i definicija petrarkizma
ZakljuËak
- komentiranje i utvrivanje toËnosti poËetnih asocijacija
2. sat
Motivacija
- razgovor o tome postoji li ljubav na prvi pogled; πto osoba u takvim trenucima osjeÊa;
uËenici iznose svoja iskustva i razmiπljanja
Samostalni rad
- uËenici dobivaju zadatak interpretirati pjesme Prvi pogled ©iπka MenËetiÊa i Grem si grem
Dæore DræiÊa te napisati kratak esej na temu OsjeÊaji i razmiπljanja hrvatskih petrarkista.
Nastavnik moæe na prozirnici predoËiti i model prema kojem uËenici mogu oblikovati
eseje:
- imitacija kao uzor
- odnos prema æeni, osjeÊaji koji proizlaze iz toga odnosa
- potkrijepa primjerima iz pjesama
- vlastiti komentar i zakljuËak
- univerzalna znaËenja petrarkistiËkih pjesama

- æena kako je vide petrarkisti
- potkrijepa primjerima iz pjesama
- vlastiti komentar i zakljuËak
ZakljuËak
- netko od uËenika dobrovoljno Ëita svoj esej, ostale eseje (ili neke od njih) profesor mo-
æe pokupiti i ocijeniti
33
UDÆBENI»KA JEDINICA: Hanibal LuciÊ, Jur nijedna na svit vila
Tip nastavnog sata: sat obrade lirske pjesme

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, desetominutnog sastava, petominutnog sastava…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa...
ZadaÊe
- Jur nijedna na svit vila kao - razvijati sposobnost po- - sklad i osjeÊaj za lijepo -
jedna od najljepπih rene- vezivanja, zakljuËivanja, pjesniËki i ljudski poticaj
sansnih petrarkistiËkih pje- usporeivanja danaπnjeg i za stvaranje
sama; osim πto govori ka- renesansnog ideala æenske
kva je lijepa renesansna æe- ljepote
na, pjesma govori kakva je
lijepa renesansna pjesma

Na poËetku donosim podatke o utjecajima na Hanibala LuciÊa; utjecaj Petrarkin i Bembov.
Slijedi pjesma te komentari koji olakπavaju interpretaciju.
Na osnovi tih komentara, osim πto Êe uoËiti osnovne motive i temu pjesme, uËenici mogu
uvidjeti kakva mora biti lijepa renesansna pjesma: skladna, simetriËna (simetriËnost je vidljiva
i u sadræaju i u formi) s tim da u posljednjoj strofi pjesnik æeli trajno saËuvati zemaljsku ljepo-
tu kojoj samo prolaznost prijeËi da bude idealna, zato molitva Bogu da je uËini trajnom (πto je
i uËinjeno, pretvaranjem njene ljepote u pjesmu).
UËenicima je Ëesto teπko shvatiti u kojem smislu ova pjesma govori i o samoj sebi; da bih im to pri-
bliæila, uzimam za primjer neËiji stil odijevanja. Na osnovi konkretnog pitanja (bilo iz razreda, bilo s TV-
a, bilo iz novina i Ëasopisa), zakljuËimo da neËije odijevanje, osim πto ukazuje ukus osobe, govori i o
osjeÊaju te osobe za sklad, za lijepo, o oponaπanju modnih uzora… Na taj naËin pjesmu povezujem s
njihovom suvremenoπÊu pa je oni lakπe pamte i kasnije se lakπe prisjete znaËajki pjesme shvaÊajuÊi u
kojem smislu je pjesma autoreferencijalna.
Temeljni pojmovi
Hanibal LuciÊ, Jur nijedna na svit vila
- ljubavna lirska pjesma
- tema: ljepota voljene æene
- simetriËnost u formi i sadræaju pjesme
- pjesma govori o ljepoti voljene æene, ali i o ljepoti renesansne pjesme
34

Motivacija
Desetominutni sastav u kojem uËenici piπu o idealu æenske ljepote danas.
Moæemo uzeti slike iz nekih modnih Ëasopisa na osnovi kojih Êe oni lakπe zapoËeti samo
pisanje i izraziti svoje miπljenje.
Najava i lokalizacija pjesme
Interpretativno Ëitanje
Emocionalno-intelektualna stanka
Interpretacija pjesme
- tema pjesme
- analiza strofa: koje detalje ljepote voljene æene opisuje pjesnik, kako ta ljepota djelu-
je na druge; znaËajke stiha, rime
- komentar pjesme (Ëitanje i diskusija)
- utjecaji (Ëitanje i komentiranje uvodnoga teksta)
ZakljuËak
- u svojim uvodnim sastavcima uËenici podcrtavaju najvaænije misli te u obliku petomi-
nutnog sastavka govore o razlici renesansnog i danaπnjeg poimanja ljepote (te sastavke
profesor pokupi na kraju sata, moæe ih ocijeniti i iskoristiti za planiranje sljedeÊega sata)
Odgovori na udæbeniËka pitanja
LuciÊ opjevava dijelove æenine tjelesne ljepote, usporeujuÊi je s ljepotom prirode (ruæom),
vrijednim predmetima (biserjem, koraljima, slonovom kosti), pokretima (plesom),
pojavama (nebeskom manom)…
Æenina ljepota oduπevljava pjesnika i cijelu njegovu okolinu.
Pravilnost je npr. u prvoj strofi:
“Jur nijedna na svit vila

lipotom se veÊ ne slavi, - ponavljanje prvih dvaju stihova obrnutim redom
jer je hvale sve skupila na kraju strofe
vila ka mi srce travi. - veliËanje cjelokupne ljepote i usporedba s
Ni Êe biti, ni je bila ostalim æenama
Njoj takmena ka se pravi. - stih: osmerac; strofa ima osam stihova;
Lipotom se veÊ ne slavi rima je abababba
Jur nijedna na svit vila.”
U sadræaju pjesme pjesnik najprije iznosi detalj æenine ljepote i utjecaj te ljepote na druge.
Prva i posljednja strofa govore o ljepoti opÊenito, u posljednjoj strofi pjesnik moli Boga da tu
ljepotu saËuva od prolaznosti, πto je i ostvareno pretvaranjem æenske ljepote u umjetniËko djelo.
35
UDÆBENI»KA JEDINICA: Mavro VetranoviÊ,

Pjesanca u pomoÊ poetam i Moja plavca
Tip nastavnog sata: sat obrade novog gradiva; sat obrade renesansne lirske pjesme
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, zakljuËivanja, heuristiËkog razgovora, rada s udæbenikom…
ZadaÊe
- interpretirati VetranoviÊe- - razvijati sposobnost za- - sloboda kao preduvjet
ve lirske pjesme kljuËivanja i povezivanja umjetniËkog stvaranja;
- uoËiti njihovu misaonu - razvijati sposobnost inter- promiπljanje æivota i æivot-
dimenziju i alegoriËnost te pretacije lirske pjesme i nih vrijednosti…
znaËajke oblika pjesme shvaÊanja alegoriËnosti
djela

U uvodnom tekstu naglaπavam misaonu dimenziju VetranoviÊevog pjesniπtva te miπljenje S.
P. Novaka o Pjesanci u pomoÊ poetam; u interpretaciji pjesme naglaπavam usporedbu triju vjeπti-
na, meu njima i pjesniπtva jer nam VetranoviÊ ovom pjesmom ukazuje da se u renesansnim
poetikama pjesniπtvo dræalo vjeπtinom i da je sloboda stvaranja kredo renesansnog umjetnika.
Za pjesmu Moja plavca vaæno je njeno alegorijsko znaËenje: pjesnik teæi za smirenjem. IstiËe
kako je njegov dosadaπnji æivotni put bio teæak “æeleÊi plav moju s velikom ljuvezni/nakrcati u
goju, pojuÊi u pjesni…”, dakle bio je obuzet materijalnim, stjecanjem, ali je i u toj fazi nastojao
πiriti ljubav i zadræati æivotni optimizam.
Sada mu nedostaje dobra posada koja bi njegovu splav odvela u mirnu luku. ZnaËi li to sum-
nju u duhovno vodstvo? Ne, nego naglaπavanje potrebe da to bude dobro vodstvo - vjera, koja
Êe ga odvesti toliko æeljenoj mirnoj luci.
UËenicima je Ëesto ova tema teπka i dosadna pa je zato nastojim aktualizirati pitanjem o nji-
hovom duhovnom vodstvu na sadaπnjem putu te o njihovim razmiπljanjima kojim putem tre-
ba iÊi, koji je put pravi.
Temeljni pojmovi
Mavro VetranoviÊ, Pjesanca u pomoÊ poetam
- misaona lirska pjesma u kojoj pisac izraæava renesansno shvaÊanje pje-
sniπtva kao vjeπtine te isticanje slobode kao preduvjeta umjetniËkog
stvaranja
Moja plavca
- laa kao æivot je prepoznatljivi pjesniËki topos joπ od antike; pjesnik raz-
miπlja o vlastitom æivotu i o potrebi smirenja; koristi stih renesansnog
pjesniπtva: dvostruko rimovani dvanaesterac
36

Motivacija
- Ëitanje i komentiranje VetranoviÊeve biografije, Ëitanje i komentiranje uvodnog
udæbeniËkog teksta
Najava i lokalizacija pjesme “Pjesanca u pomoÊ poetam”
»itanje pjesme
- usporedba triju vjeπtina
- pjesniπtvo: vjeπtina ili umjetniËko stvaranje
- oblik pjesme
Samostalni rad uËenika
- uËenici Ëitaju pjesmu Moja plavca i odgovaraju na postavljena pitanja (rad u parovi-
ma)
- objava i korekcija rezultata
ZakljuËak
- aktualnost pjesama danas: pitanje o slobodi stvaranja, je li ona u danaπnjem druπtvu
ugroæena; osjeÊaju li se oni ugroæenima (u bilo kojem smislu); pitanje o njihovim du-
hovnim voama i pravom putu u æivotu
Rjeπenja udæbeniËkih zadataka

Sva su rjeπenja navedena u objaπnjenju udæbeniËke jedinice i u temeljnim pojmovima.
Neka pitanja zahtijevaju uËenikovo razmiπljanje i odgovaranje u skladu s osobnim stavom i na-
Ëinom razmiπljanja.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Brne KarnarutiÊ, Vazetje Sigeta grada

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, sluπanja glazbe…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, snimka arije iz ZajËeve opere, prozirnica…
ZadaÊe
- Vazetje Sigeta grada, ep u - povezivanje povijesne - Ëovjekovo nastojanje da i
Ëetiri pjevanja, prvi povije- grae s knjiæevnim djelom po cijenu vlastitog æivota
sni ep u hrvatskoj knjiæev- - uoËavanje ideje djela: ju- brani Ëast, ponos i dosto-
nosti; sigetska tema; dvo- naπtvo i hrabrost hrvatskih janstvo, vlastito i nacional-
struko rimovani dvanaeste- junaka koji su spremni da- no
rac ti æivot za slobodu
37

Na samom poËetku podsjeÊam uËenike na povijesni dogaaj koji je polaziπte za pisanje ovo-
ga epa - bitka kod Sigeta i junaËka pogibija Nikole ©ubiÊa Zrinskog.
Ep KarnarutiÊ posveÊuje Jurju Zrinskom, sinu Nikole ©ubiÊa. Kratak ulomak iz treÊega dije-
la donosi ©ubiÊevo obraÊanje vojnicima, njegovo ohrabrivanje za æestoki okrπaj i vrlo vjerojatnu
smrt jer bolje je viteπki poginuti, nego sramotno umrijeti.
Sigetska bitka je tema mnogih umjetniËkih djela od KarnarutiÊa, preko Nikole i Petra Zrin-
skog do Pavla Rittera VitezoviÊa i Ivana pl. Zajca.
Slijedi komentar o izvorima koji su pomogli KarnarutiÊu da uzme grau za svoje djelo.
Temeljni pojmovi
Brne KarnarutiÊ, Vazetje Sigeta grada
- tema: bitka kod Sigeta iz 1566. godine
- ovu temu osim KarnarutiÊa u knjiæevnosti obrauju:
Nikola i Petar Zrinski te Pavao Ritter VitezoviÊ, a u glazbi Ivan pl. Zajc
- ep u Ëetiri pjevanja; stih je dvostruko rimovani dvanaesterac
- prvi povijesni ep u hrvatskoj knjiæevnosti

Motivacija
- sluπanje arije “U boj, u boj” iz opere I. pl. Zajca Nikola ©ubiÊ Zrinski
- iznoπenje dojmova, prepoznavanje arije
- razgovor o povijesnom dogaaju koji je podloga za djelo
»itanje ulomka
Interpretacija ulomka
- tema djela; tema ulomka
- uz pomoÊ komentara na rubnici, razgovor o porukama Nikole Zrinskog
- znaËajke stiha, jezika i stila
- Ëitanje i razgovor o komentarima nakon teksta
Zavrπetak
- na prozirnici dajemo uËenicima tekst arije “U boj! U boj!”
- rad u parovima: uËenici prepoznaju osnovne misli i usporeuju ih s ulomkom iz
KarnarutiÊeva epa (svoja zapaæanja biljeæe u obliku natuknica)
- razgovor i zakljuËak o istovjetnosti ideje koja je prepoznatljiva u stihovima: “Bolji
se j’ arvati, viteπki opriti, neg sramotno dati; jer je li umriti”
38
Prozirnica
Tekst arije “U boj! U boj!”
“U boj, u boj; maË iz toka, braÊo,

nek duπman zna, kako mremo mi!
Grad naπ veÊ gori, siæe do nas veÊ æar,
rik njihov ori, bijesan je njihov jar…
Ko poæar taj, grudi naπe plamte,
utiπa rik maËa naπih zvek.
Ko bratac brata Zrinjskog poljub’te svi.
Za mnom na vrata,
vjerni junaci vi!”
Pjesma zavrπava domoljubnim zanosom: “Za domovinu mrijeti - kolika slast!
Prot’ duπmaninu - mora, on mora past!”
UDÆBENI»KA JEDINICA: Petar ZoraniÊ, Planine
Tip nastavnog sata: sat analize epskog djela (ulomak)

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, voene slike…
ZadaÊe

- Planine, prvi roman u sta- - razvijati sposobnost pre- - povezivanje vlastitih osje-
rijoj hrvatskoj knjiæevnosti poznavanja antiËkih, pred- Êaja s nacionalnim: opjeva-
u kojem se, kao i u tradici- renesansnih utjecaja te vanjem ljepote hrvatskih
onalnim epskim oblicima, utjecaja Biblije krajeva
isprepliÊu stvarni i fantasti-
Ëni elementi; utjecaji: ro-
man je nastao po uzoru na
talijanskog pisca Sannazza-
rea, u djelu su vidljivi: an-
tiËki, predrenesansni utje-
caji i utjecaj Biblije

Nakon izricanja teme i znaËaja djela, donosim posvetu Planina te ulomak iz djela s naslovom
Otkude bura ishodi i zaË se zove. Donosim i ulomak u prijevodu na standardni jezik.
U komentarima iznosim ZoraniÊev uzor te utjecaje koje moæemo prepoznati u djelu.
39
Temeljni pojmovi
Petar ZoraniÊ, Planine
- prvi roman u starijoj hrvatskoj knjiæevnosti
- pjesnik povezuje nacionalno - opjevavanje hrvatskih krajeva - i individualno -
opjevavanje vlastite ljubavne boli
- ispreplitanje stvarnih i fantastiËnih elemenata
- uzor: talijanski pisac Sannazzare
- utjecaji: antiËka knjiæevnost, knjiæevnost predrenesanse i Biblija

Motivacija
- voene slike: Zaæmirite i zamislite da ste na moru. Stojite uz samu obalu i sprema se ne-
vrijeme. Puπe jak vjetar. Bura. Imate osjeÊaj da Êe vas odnijeti. Valovi zapljuskuju obalu
i vas…
Sad æelite izraziti metaforama πto je bura: snaæni dah nebeskoga gospodara kojim nas upo-
zorava na naπu vlastitu neznatnost…
(UËenici zapisuju svoje metafore i poredbe…) Iznoπenje i komentiranje metafora i poredbi o buri.
»itanje ulomka
- uËenici sami Ëitaju ulomak iz udæbenika: Otkud dolazi bura i zaπto se zove tako
- nakon Ëitanja odgovaraju na pitanja: Tko je za ZoraniÊa bura?
Kako objasniti njen naziv?
Na πto nas ZoraniÊ upozorava?
(Da ne smijemo biti kao bura…)
Gdje se ZoraniÊ nalazi i s kim?
Naite u udæbeniËkoj jedinici podatak zaπto je ZoraniÊ u planinama.
- na prozirnicu stavljamo citat na kojem je Danteov natpis na vratima pakla
- uËenici odreuju odakle je citat, kojem djelu pripada, o Ëemu se u tom djelu govori, po-
stoji li sadræajna sliËnost izmeu ovoga ulomka i Danteovog djela, zaπto Dante putuje
kroz pakao, tko mu je i zaπto vodiË, zaπto ZoraniÊ putuje kroz planine, tko ga vodi ovim
dijelom puta gdje se nalazi pakleni bezdan (Dante kao jedan od ZoraniÊevih uzora)
ZakljuËak
- u Ëemu vidimo Petrarkin utjecaj (ljubavna tema, neuzvraÊena ljubav, knjiæevno djelo
kao moguÊnost terapije - izljeËenja)
- domaÊa zadaÊa: navesti ostale ZoraniÊeve uzore i objasniti gdje je vidljiv njihov utjecaj
(uËenici to rjeπavaju uz pomoÊ komentara u udæbeniku)
Prozirnica
“Kroz nas se ide u grad sviju muka,
kroz nas se ide gdje se vjeËno plaËe,
kroz nas se ide do propala puka.
(…)
©to god stvorenja prije nas imade,
vjeËno je, pa smo i mi vjeËna vijeka;
tko ue, nek se kloni svake nade.”
Danteov natpis na vratima pakla
40
UDÆBENI»KA JEDINICA: Petar HektoroviÊ, Ribanje i ribarsko prigovaranje
Tip nastavnog sata: sat obrade pjesniËkoga putopisa

ZadaÊe

Petar HektoroviÊ, Ribanje i - razviti sposobnost sadr- - æelja za skladom izmeu
ribarsko prigovaranje, pje- æajne i stilske analize knji- prirode i Ëovjeka
sniËki putopis, poslanica æevnoga djela
(Hijeronimu BartuËeviÊu)
u kojoj je HektoroviÊ opi-
sao trodnevno ribarenje od
Hvara do ©olte s dvojicom
ribara; HektoroviÊ je zabi-
ljeæio narodne umotvorine,
uvodi likove teæaka u knji-
æevnost

Na poËetku udæbeniËke jedinice nalazi se slika HektoroviÊevog ljetnikovca na Hvaru.
Radovan IvanËeviÊ kaæe o obiËaju gradnje ladanjskih ljetnikovaca:
“Brojni ladanjski domovi vlastele na podruËju DubrovaËke Republike graeni tijekom 16. st.
jedinstveni su po svrhovitosti prostorne organizacije i tvore osebujan tip renesansne vile i uje-
dno gospodarske zgrade. Odlikuju se asimetriËnim L-tlocrtom, povezanoπÊu arhitekture i Ëo-
vjeka s uljuenom prirodom perivoja, te dokazuju visoku razinu kulture stanovanja. Oblik je
rezultat ravnoteæe sila i svrha u projektiranju: kraÊa jednokatna zgrada pokrivena krovom sluæi
stanovanju, a duæi prizemni krak s terasom gospodarskim namjenama (spremiπte za Ëamac,
skladiπte za robu, cisterna za vodu). To istiËemo stoga πto su gotovo sva djela europske arhite-
kture komponirana prema naËelu zrcalne simetrije, izjednaËenosti lijeve i desne strane graevi-
ne u odnosu na srediπnju os.
(Radovan IvanËeviÊ, Stilovi, razdoblja, æivot, Profil, Zagreb, 2000., str. 157.)
Slijede ulomci s prijevodom na standardni jezik. Komentari se odnose na znaËaj Hektorovi-
Êevoga djela te na definiciju bugarπtice.
Obrada ove udæbeniËke jedinice uËenicima moæe biti zanimljiva ako je poveæemo s likovnim
umjetnostima, ako u citiranoj bugarπtici potraæimo neke opÊeljudske motive te ako je poveæe-
mo s uËeniËkim razmiπljanjima o ribarenju i moguÊnostima koje ono pruæa: odmor, upoznava-
nje prirodnih ljepota, suoËenost Ëovjeka sa samim sobom, razvijanje prijateljstva…
41
Temeljni pojmovi
Petar HektoroviÊ, Ribanje i ribarsko prigovaranje
- poslanica (Hijeronimu BartuËeviÊu)
- pjesniËki putopis
- znaËaj: HektoroviÊ uvodi u knjiæevnost likove teæaka; znaËaj narodnih
umotvorina
- djelo istiËe renesansni sklad prirode i Ëovjeka
- ukljuËen je i nacionalni ponos zbog ljepote “baπÊine”
Tijek nastavnoga sata:

Motivacija
Na prozirnici dajemo citat Radovana IvanËeviÊa o ljetnikovcima u 16. stoljeÊu.
UËenike upozoravamo na sliku Tvrdalja iz udæbenika. UËenici Ëitaju IvanËeviÊev citat
te iznose svoja zapaæanja o izgledu i funkcionalnosti HektoroviÊevoga ljetnikovca.
»itanje i interpretacija ulomka iz prvoga dana
- poslanica
- piπËeve namjere
- divljenje ljepoti domovine
- zemljovid i smjer kretanja ribara
»itanje i interpretacija bugarπtice
- motiv bratoubojstva - usporedba s Biblijom i odnosom Kain - Abel
- kraljeviÊu Marku Êe ubojstvo donijeti nemir, griænju savjesti, gubljenje u borbama
- Andrijaπ savjetuje Marku kako da to izbjegne u Ëemu vidimo praπtanje i æelju da se
majka zaπtiti od istine; Andrijaπ ne optuæuje Marka u Ëemu je vidljiva i predanost su-
dbini kao neËemu πto se moralo dogoditi i Ëemu se pojedinac ne moæe oduprijeti
- pojam bugarπtice
- komentari, diskusija
ZakljuËak
- vaænost HektoroviÊevoga djela (Ëitanje i komentiranje udæbeniËke sinteze)
Prozirnica
“Brojni ladanjski domovi vlastele na podruËju DubrovaËke Republike graeni tijekom 16. st.
jedinstveni su po svrhovitosti prostorne organizacije i tvore osebujan tip renesansne vile i uje-
dno gospodarske zgrade. Odlikuju se asimetriËnim L-tlocrtom, povezanoπÊu arhitekture i Ëo-
vjeka s uljuenom prirodom perivoja, te dokazuju visoku razinu kulture stanovanja. Oblik je
rezultat ravnoteæe sila i svrha u projektiranju: kraÊa jednokatna zgrada pokrivena krovom sluæi
stanovanju, a duæi prizemni krak s terasom gospodarskim namjenama (spremiπte za Ëamac,
skladiπte za robu, cisterna za vodu). To istiËemo stoga πto su gotovo sva djela europske arhite-
kture komponirana prema naËelu zrcalne simetrije, izjednaËenosti lijeve i desne strane graevi-
ne u odnosu na srediπnju os.
(Radovan IvanËeviÊ, Stilovi, razdoblja, æivot, Profil, Zagreb, 2000., str. 157.)
42
UDÆBENI»KA JEDINICA: Mikπa PelegrinoviÊ, Jeupka
Tip nastavnog sata: sat obrade novog gradiva - sat interpretacije maskerate
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, rada s udæbenikom…
ZadaÊe
- usvojiti pojam maskerate - razvijati sposobnost za- - maska kao moguÊnost
- upoznati se s pitanjem kljuËivanja, povezivanja… izricanja vlastitog miπljenja
autorstva Jeupke - iskrenost kao vrlina, a ne
- znati objasniti naslov, te- mana
mu i znaËaj djela

Pitanje autorstva: Problem autorstva Jeupke iznosim na poËetku jer predstavlja odliËan uvod u
nastavni sat. Objaπnjava se i pojam maskerate koji treba posebno naglasiti jer PelegrinoviÊ nije
ovom temom zalutao u misticizam i pitanje proricanja sudbine, nego u pokladnom duhu nje-
gova Ciganka gata i otkriva poroke tadaπnjeg druπtva. Jedan od tih poroka izraæen je i u citira-
nom ulomku - preljub.
Komentarima nastojim ukazati na pokladne stihove renesansnoga grada koji zna prepoznati i
ismijavati svoje ljude i poroke. Isto tako ne trebamo zaboraviti da Êe πestoj gospoi Ciganka (u
stvari maskirani mladiÊ) otkriti svoje osjeÊaje. Ne vidimo li i tu one razuzdane (DræiÊeve) du-
brovaËke mladiÊe koji smiπljaju razliËite naËine da bi se dodvorili voljenim æenama? Odatle i za-
nimljivost i ljepota ovoga djela.
»esta su uËeniËka pitanja zaπto dvije verzije djela. Zato πto je prva, kratka verzija bila jako po-
pularna i postojala je opasnost da se Ëestim izvedbama promijeni pa je PelegrinoviÊ oblikovao
konaËnu, drugu verziju koja je bila preopseæna za pokladno recitiranje, ali je bila namijenjena
objavljivanju (no ipak je ostala u rukopisu).
Temeljni pojmovi
Mikπa PelegrinoviÊ, Jeupka
- maskerata prvotno objavljena pod imenom Andrije »ubranoviÊa
- sastoji se od uvoda u kojem se Ciganka predstavlja i njenog proricanja sudbine gospo-
ama (kojih ima 6); u opseænijoj verziji djela ti se dijelovi zovu sreÊe
- katreni, osmerci

Motivacija
iznoπenje pitanja autorstva; podsjeÊanje na homersko pitanje
spomenuti da je navedeni ulomak iz kraÊe verzije, a da postoji i duæa
»itanje pjesme
43
- analiza sadræaja i stila
- Ëitanje i komentiranje objaπnjenja nakon teksta
ZakljuËak
- Ëitanje i komentiranje sinteze; pitanje o iskrenosti i moguÊnosti
- izricanja istine u stvarnosti i pod maskama
Odgovori na udæbeniËka pitanja:

ObraÊajuÊi se drugoj gospoi, Ciganka joj govori o nevjeri njenog muæa i postavlja joj pita-
nje: dopuπta li joj mladost, ljepota i vjera tu æivotnu gorËinu. Kaæe joj da opasne æene koje uzi-
maju tue muæeve viπe ne vraÊaju uzeto.
Jeupka znaËi EgipÊanka jer se mislilo da Cigani dolaze iz Egipta. Ciganka je zapravo preru-
πeni dubrovaËki mladiÊ; u kompoziciji su uoËljivi razliËiti tipovi susreta i Cigankina paæljivost
πto Êe u kojem trenutku reÊi; ona otkriva Ëitavu galeriju likova i braËnih odnosa. Djevojke
kojima se obraÊa pripadaju bogatijim plemiÊkim i graanskim slojevima.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Marin DræiÊ, Dundo Maroje
Tip nastavnog sata: sat lektire

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, “saËuvaj posljednju rijeË za mene”…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, knjiæevni tekstovi…
ZadaÊe
- Dundo Maroje, komedija, - razviti sposobnost pove- - odnos mladi - stari, od-
likovi gospodara i slugu, zivanja, zakljuËivanja, uo- nos prema novcu i æivot-
Pomet kao tipiËan renesan- Ëavanja ideje djela nim uæicima
sni Ëovjek

U uvodu udæbeniËke jedinice nalaze se neke informacije i zanimljivosti o DræiÊevoj uroti protiv
dubrovaËke vlade te o nekim sadræajnim detaljima njegovih pisama. Taj dio moæe posluæiti kao
motivacija za nastavni sat.
Slijedi ulomak iz Dunda Maroja, i to iz Prologa negromanta Dugog Nosa u kojoj je iznesena nje-
gova podjela na “ljude nazbilj” i “ljude nahvao”. Slijedi ulomak iz πestog prizora prvoga Ëina:
dolazi Maro, Maroje ga prepoznaje, Maro govori Pometu da Êe mu, ako njega i njegovog gospo-
dara Uga vidi joπ jednom oko kuÊe gospoe Laure, izrezati obraz, a Ugu probosti trbuh kako bi
mu isteklo svo vino koje je ikada popio.
Potom Maro πalje Popivu kod Dæampjetra zlatara po dijamant i rubin. Popiva kaæe da Êe ga to
stajati 200 dukata, a Maro odgovara da Êe toliko i platiti zlataru. Maroje, koji to sluπa, je πoki-
44
ran. Potom Maro πalje Popivu i u nabavu namirnica. Pomet pita Maru da kako Êe æivjeti u Du-
brovniku kad je u juhi njegovoga oca vidljivo dno, a mesa je samo komadiÊ za jedan obrok. Ma-
ro kaæe da on misli i u Dubrovniku bogato æivjeti.
Ulomak iz drugoga Ëina govori o Pometovom svjetonazoru - svjetonazoru renesansnoga Ëovje-
ka. Slijede komentari DræiÊeve podjele na “ljude nazbilj” i “ljude nahvao” u kojoj je vidljiva Dr-
æiÊeva teænja za idealnim druπtvenim ureenjem. Ako se uzmu u obzir njegova urotniËka pisma,
to nije tek apstraktna vizija neke idealne Arkadije, nego je povezano s njegovim gradom u ko-
jem je aristokracija “nahvao”.
Pomet se izjaπnjava o dvjema temeljnim filozofskim kategorijama svoga vremena: sreÊi i vrlini.
SreÊu kao skup povoljnih okolnosti pojedinac obdaren vrlinom moæe okrenuti u svoju korist.
Temeljni pojmovi
Marin DræiÊ, Dundo Maroje
- komedija
- temeljna je radnja vezana uz dolazak Marojev u Rim da bi spasio barem dio
novca kojeg njegov sin, umjesto na trgovinu, troπi na kurtizanu Lauru
- vaænost likova slugu koji utjeËu na razvoj radnje i uvjetuju uspjeπnost svojih
gospodara
- Pomet kao tipiËan lik renesansnog Ëovjeka koji je obdaren vrlinom da sreÊu
okrene u svoju korist

1. sat
Motivacija
- profesor moæe uËenicima proËitati ili ispriËati sluËaj (iz uvodnoga teksta) o kojem DræiÊ pi-
πe toskanskom vojvodi; s tim da pita uËenike πto oni misle koja bi presuda za dotiËnu dje-
vojku bila pravedna
- potom uËenici komentiraju koje dijelove DræiÊeve biografije smatraju zanimljivim i koja su
njihova miπljenja o DræiÊu kao Ëovjeku
Analiza
- vrsta djela
- lica: dundo Maroje - πkrti starac, zbog dukata noæem nasrÊe na sina, zbog dukata je spre-
man odreÊi se sina;
Maro - mlad, æeli uæivati u æivotu, zbog dukata dopuπta da mu otac - zavrπi u zatvoru;
Laura - kurtizana, cijeni materijalne vrijednosti, æeli da joj se ljubav dokazuje po-
klonima; Mandaljena, kÊi vojvode od Ausburga;
Pera - Marova zaruËnica, voli Mara, u Rim dolazi novcem koji je ukrala od tetke;
Pomet - hedonist, njegov pogled na svijet se zasniva na odnosu prema fortuni (sre-
Êi) i vrlini; sreÊa je povoljnost okolnosti koje treba iskoristiti u pravom tre-
nutku i na pravi naËin;
vjertuoz - sposoban pojedinac obdaren vrlinom koju odreuje priroena vrijednost
(razum, spretnost - vjeπtina da u pravom trenutku presudi u svoju korist)
“ljudi nazbilj” i “ljudi nahvao” (u kontekstu komedije jedini je Ëovjek “nazbilj” Pomet,
u kontekstu DræiÊeve biografije ljudi nahvao su dubrovaËki aristokrati)
45
HeuristiËkim razgovorom profesor navodi uËenike da dou do ovih spoznaja, analizirajuÊi

Pometa.
»itaju se i komentiraju Pometove rijeËi - citat u udæbeniku te komentari nakon teksta.
2. sat
Motivacija
- ponavljanje osnovnih spoznaja s prethodnoga sata
Samostalni rad
- metodom “saËuvaj posljednju rijeË za mene” profesor traæi da svaki uËenik nae citat ko-
ji mu je osobito zanimljiv ili vrijedan komentara
- uËenik zapisuje citat na komadiÊ papira s tim da mora zapisati i stranicu gdje se nalazi citat
- na drugoj stranici papira uËenik piπe komentar citata
- nastavnik prozove nekoga da svoj citat proËita naglas (ostali uËenici prate citat u knjizi)
- nakon proËitanog citata nastavnik traæi komentare i reakcije ostalih uËenika
- nakon zavrπene diskusije uËenik Ëita svoj komentar; nakon toga viπe nema diskusije, a
nastavnik se mora suzdræati od komentara
ZakljuËak
- DræiÊev nadimak - komentiranje
UDÆBENI»KA JEDINICA: Renesansa (sinteza)
Tip nastavnog sata: sat sinteze knjiæevnoga razdoblja

Broj nastavnih sati: dva
Nastavne metode: slagalica, Ëitanja, pisanja, razgovora…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, papiri A3 formata…
ZadaÊe
- uoËiti znaËajke renesanse - razvijati sposobnost po- - suradniËko uËenje i pri-
kao preporoda, shvatiti ra- vezivanja i logiËkog zaklju- stup nastavnim sadræajima
zloge preporodu Ëivanja sa æeljom da se shvati zako-
- uoËiti znaËajke renesan- nitost knjiæevnog i umjet-
snoga slikarstva niËkog razdoblja
- uoËiti znaËajke renesan-
sne poetike, jezika, razloge
razvijenosti hrvatske rene-
sansne knjiæevnosti u prio-
balnom podruËju
46

Ova je udæbeniËka jedinica koncipirana u obliku pitanja i odgovora. Naime, nastojala sam
ne iznositi same Ëinjenice, nego te Ëinjenice povezati kako bi uËenici shvatili bit samoga razdo-
blja (naravno, uspostavljajuÊi korelaciju s povijeπÊu i likovnim umjetnostima).
»injenice o renesansi kao knjiæevnom razdoblju iznesene su u uvodnoj skici, a ovdje je uËe-
nicima objaπnjeno kako te Ëinjenice povezati. Ukoliko uËenici imaju joπ pitanja, zabiljeæite ih i
dajte dobrovoljcima zadatak da ih pokuπaju rijeπiti. Na taj naËin uËenici Êe doæivljavati nastavu
hrvatskoga jezika kao istraæivaËku i zanimljivu (suoËeni s gomilom podataka koje ne znaju po-
vezati, uËenici gube zanimanje i mrze uËiti sinteze knjiæevnih razdoblja).
Temeljni pojmovi
Renesansa - preporod: antiËke knjiæevnosti i umjetnosti
- razlozi preporoda: razvoj gradova, graanske klase, izum tiskarskog stroja, izum
baruta, znanstvena i zemljopisna otkriÊa
- jezik: narodni jezici potiskuju latinski
- znaËajke renesansne poetike (figura zrcala, priroda kao vrhovni ideal, oponaπanje)
- znaËajke renesanse u hrvatskoj knjiæevnosti

1. sat
Motivacija
- “oluja mozgova” o renesansi; profesor biljeæi na ploËu sve uËeniËke asocijacije, bez obzi-
ra na toËnost
»itanje sinteze iz udæbenika

- metodom slagalice uËenici Ëitaju sintezu i zajedno je uËe
2. sat
- svaka grupa oblikuje svoj plakat o renesansi (na papiru A3 formata zapisuju ono πto
smatraju najvaænijim za ovo knjiæevno razdoblje)
Objaπnjenje plakata
- netko od uËenika iz grupe objaπnjava njihov plakat; profesor i ostali uËenici postavljaju
pitanja i korigiraju moguÊe netoËnosti
Zavrπetak
- uËenici iznose svoja dodatna pitanja o renesansi (ili pak svoje zakljuËke), komentiranje
navoda na ploËi iz uvodne “oluje mozgova”
Napomena
Objaπnjenje svih metoda koje sam imala priliku nauËiti na seminaru Foruma za slobodu odgoja do-
nosim na poËetku ovog priruËnika.
Uvodnu udæbeniËku jedinicu o renesansi ne objaπnjavam posebno, profesor je moæe ukomponirati u
jedan od nastavnih satova o renesansi ili je obraditi nastavljajuÊi se na ponavljanje staroga gradiva s na-
pomenom da renesansa afirmira sve ono πto nagovijeπta humanizam.
47
UDÆBENI»KA JEDINICA: Barok (uvod)
Tip nastavnog sata: sat obrade novog gradiva (uvod u knjiæevno razdoblje)
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, usporeivanja, zakljuËivanja, rada s udæbenikom, rada na
tekstu, metoda dvostrukog dnevnika…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, tekst, kreda, ploËa, prozirnica…
ZadaÊe

- nauËiti: trajanje i znaËaj- - razvijati sposobnost po- - poticati ljubav i zanima-
ke baroka vezivanja, zakljuËivanja nje za knjiæevni i likovni
- povezati povijesne i znan- barok
stvene Ëinjenice koje utje-
Ëu na oblikovanje barok-
nog svjetonazora
- uoËiti znaËajke baroka u
likovnim umjetnostima
Meupredmetna povezanost
knjiæevnost - fizika - likovna umjetnost - povijest

NavodeÊi znaËajke baroka, usporeujem likovne umjetnosti i knjiæevnost. MoguÊe je uËeni-
cima pokazati sliku unutraπnjosti crkve Sv. Marije Jeruzalemske (oko 1750.) iz Trπkog vrha kraj
Krapine na kojoj je vidljiva sva raskoπ barokne umjetnosti: obilje kipova, raskoπ fresaka, brojne
pozlate, kipovi u gibanju… KiÊenost iz likovnih umjetnosti se prenosi i u knjiæevnost u obliku
brojnih stilskih sredstava, concetta (tal. concetto - ideja, misao, koncept), domiπljatom kompozi-
cijom ili poantiranim zavrπetkom koji moæe biti u formi neke izrazito neobiËne analogije, me-
tafore, duhovitosti ili igre rijeËima.
Utjecaj znanstvenih otkriÊa na svjetonazor baroka

NajznaËajniji znanstvenici ovoga doba bili su Johannes Kepler i Isaac Newton. U razdoblju
renesanse je Nikola Kopernik utvrdio da se Zemlja, poput ostalih planeta, okreÊe oko Sunca,
smatrajuÊi da su putanje planeta krugovi. Kepler utvruje (1609.) da putanje planeta nisu kru-
govi nego elipse, a Sunce je u jednom od æariπta.
Newton otkriva da na Zemlji i u svemiru ne vladaju sluËajnost i neizvjesnost, nego strogi i
vjeËiti zakoni, dinamika i zakon gravitacije prema kojem veÊe tijelo privlaËi manje, zakon akci-
je i reakcije. Iz barokne se arhitekture moæe iπËitati dinamizam linija i oblika, sve je u pokretu;
vlada zakon akcije i reakcije (sukob suprotnih sila tako da svakoj sili odgovara protusila) πto je
vidljivo u tlocrtima baroknih crkava.
Utjecaj povijesnih dogaaja na svjetonazor baroka

Od povijesnih dogaaja treba spomenuti reformaciju i protureformaciju. Martin Luther tra-
æi reformu KatoliËke crkve zahtijevajuÊi, izmeu ostaloga, da sveÊenici æive skromno, da se vje-
48
ruje samo u ono πto stoji u Svetom pismu, da se bogosluæje obavlja na narodnom jeziku. Na tim
temeljima nastaje nova vjera: protestantizam. KatoliËka crkva reagira i æeli suzbiti reformaciju,
pokret KatoliËke crkve protiv reformacije i protestantizma zove se protureformacija ili katoliËka
obnova. U okviru protureformacije stvoren je isusovaËki red koji treba svojim misionarskim ra-
dom πiriti katolicizam i suzbijati protestantizam.
Isusovci otvaraju πkole i znaËajni su za kulturni i knjiæevni razvoj, osobito na podruËju
Hrvatske. Zato nije Ëudno da se u knjiæevnost vraÊaju religiozne teme i da je naglaπena
refleksivnost.
Od povijesnih dogaaja vaæna je i kolonizacija koja utjeËe na duh baroknog obilja i promje-
nu odnosa prema prostoru: vidokrug se πiri i u zemaljskim okvirima i u odnosu na Svemir.
Knjiæevni barok
Od knjiæevnih znaËajki u uvodnom dijelu istiËem trajanje, znaËajke (osobito znaËajke barok-
nog izraza), predstavnike u talijanskoj i πpanjolskoj knjiæevnosti. U uvodnom, motivacijskom
dijelu sata moæemo koristiti citate iz Calderonove drame, i to one refleksivne dijelove o æivotu
i smrti Ëime Êemo uËenicima dati moguÊnost da o tome iznesu i svoja miπljenja. Moæemo im i
reÊi kako zapoËinje drama (kralju Baziliju proroËanstvo otkriva da Êe mu sin Sigismund biti na-
silnik i neËovjeËan vladar…) i traæiti od njih da iznesu svoja razmiπljanja o tome kako Êe se dra-
ma dalje razvijati. BuduÊi da ovo djelo nije predvieno nastavnim programom za obradu u
cijelosti, moæemo reÊi uËenicima da dobrovoljno proËitaju dramu i provjere je li radnja doista
onakva kakvu su oni predvidjeli. Za sat sinteze uËenici, koji je proËitaju, mogu referirati ostali-
ma svoje dojmove i razmiπljanja.
Temeljni pojmovi
- trajanje baroka: 16. - 18. stoljeÊe; podrijetlo naziva; osobitost u odnosu na renesansu;
temeljna znaËajka likovnih umjetnosti; utjecaj reformacije i protureformacije na barokni
svjetonazor i knjiæevnost

Motivacija
- citati iz drame Æivot je san koje profesor daje na prozirnici, a uËenici ih zapisuju u bi-
ljeænicu i komentiraju
Obrada novog sadræaja
- slika unutraπnjosti crkve Sv. Marije Jeruzalemske kraj Krapine; komentiranje barok-
nih znaËajki - usporedba s knjiæevnoπÊu (uËenici prate navode u udæbeniku)
- Ëitanje i komentiranje udæbeniËkih navoda o utjecaju znanstvenih otkriÊa i povijesnih
dogaaja na barokni svjetonazor
- usporedba s renesansom; barokne knjiæevne vrste
- predstavnici i djela
ZakljuËak
UËenici iznose (u usmenom ili pismenom obliku, ovisno o vremenu) svoje dojmove i
zakljuËke o baroku.
49
Prilozi:
- slika unutraπnjosti crkve Sv. Marije Jeruzalemske kraj Krapine
- citati iz drame Æivot je san
Prozirnica
Citati iz drame Æivot je san
“Gavan sanja blago svoje “©to je æivot? Mahnitanje.
i posvuda strah ga prati, ©to je æivot? Puste sanje,
bijednik sanja kako pati prazna sjena πto nas ovi.
sve tegobe i nevolje. O, malen je dar nam dan,
Sanja, kom se uspjeh nudi, jer sav æivot - to je san,
sanja, koji Ëasti æudi a san su i sami snovi.”
i tko vrijea bliænjeg svoga.
Tako eto stvari stoje:
svaki sanja ono πto je,
samo nije svjestan toga.”
UDÆBENI»KA JEDINICA: Giambattista Marino, Ljudski æivot

Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, nastavni listiÊ, prozirnica…
ZadaÊe
- Marino, Ljudski æivot; so- - razviti sposobnost uoËa- - promiπljanje vlastitog
net, misaona lirska pjesma vanja osnovnih motiva i odnosa prema svijetu i æi-
u kojoj pjesnik promiπlja o misli u lirskoj pjesmi votu
nesavrπenosti ljudskoga æi- - razviti sposobnost tvorbe
vota; pojam marinizma neobiËnih metafora

U udæbeniËkoj jedinici nalazi se Marinova pjesma Ljudski æivot na osnovi koje uËenici mogu
zakljuËiti da je motiv prolaznosti jednan od temeljnih motiva baroknoga pjesniπtva. Obja-
πnjen je i pojam marinizma; uËenici uviaju koje je njegovo znaËenje i utjecaj na europsko pje-
sniπtvo.
Temeljni pojmovi
Giambattista Marino, Ljudski æivot
- misaona lirska pjesma
- doæivljaj æivota kao trenutka punog nesavrπenosti i nesreÊe
- sonet
50
- marinizam: pisanje pjesama u Marinovom stilu: nastojanje da se zaËudi Ëitatelja,

neuobiËajeni motivi, bogatstvo zvukova i neobiËnih metafora

Motivacija
- profesor zapisuje na ploËu pojmove: nebo, krijesnica, sunce i traæi od uËenika da πto ne-
obiËnijim metaforama objasni ove pojmove; moæe i sam navesti Marinove primjere: ne-
bo - staja zvijezda; krijesnica - leteÊa munja; sunce - krvnik πto sjekirom svojih zraka??
sijeËe vrat sjenama
»itanje pjesme
Emocionalno-intelektualna pauza
- tema i vrsta lirske pjesme
- tumaËenje stihova i izraza iz pjesme koje profesor daje na prozirnici
- Marinovo vienje æivota
- motiv prolaznosti: zavrπna spoznaja
- sonet
- pojam marinizma
ZakljuËak
- nastavni listiÊ koji omoguÊuje ponavljanje osnovnih pojmova i znaËajki triju knjiæevnih
razdoblja: srednjeg vijeka, renesanse, baroka
Prozirnica
Ëovjek “jadni stvorak”
djetinjstvo “Na plaË oËi ne vidi sunca daleka
I veÊ ga stega Ëvrstih spona zgodi.”
odrastanje i zrelost “Bolna pod biËem Ëuje mu se dreka…”
“Iz sreÊe u jad ljubavna bol ga vodi”
starost “dok ga æivot gorak ne zgrbi”
æivot “od zipke pa do groba samo je korak”
Nastavni listiÊ
1. Pridruæi odgovarajuÊa znaËenja navedenim rijeËima.
franc. renaicance biser nepravilna oblika i nevelike vrijednosti
port. barocco srednji vijek
lat. medius caveum preporod, ponovno roenje
51
2. Koji druπtveni dogaaji utjeËu na promjenu svjetonazora:

u renesansi
u baroku
3. Zaokruæi renesansne pisce.

Dobriπa CesariÊ, Petar ZoraniÊ, Silvije Strahimir KranjËeviÊ, Mavro VetranoviÊ
(Rjeπenja)
1. franc. renaicance - preporod, ponovno roenje
port. barocco - biser nepravilna oblika i nevelike vrijednosti
lat. medius caveum - srednji vijek
2. renesansa - razvoj gradova, graanske klase, znanstvena i zemljopisna otkriÊa, otkriÊe baruta i tiskarskoga stroja
barok - reformacija i protureformacija, kolonijalizam
3. Petar ZoraniÊ, Mavro VetranoviÊ
UDÆBENI»KA JEDINICA: Torquato Tasso, Osloboeni Jeruzalem
Tip nastavnog sata: sat obrade novog gradiva, sat interpretacije epskog djela
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, povezivanja, zakljuËivanja, rada s udæbenikom…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, nastavni listiÊ...
ZadaÊe

- usvojiti temeljne pojmove - razvijati sposobnost po- - poticati zanimanje uËeni-
o temi epa, jeziku i stilu, vezivanja, zakljuËivanja, ka prema knjiæevnim djeli-
stihu; uzorima, vezanosti uopÊavanja ma nastalim u razdoblju
uz epsku tradiciju baroka
- upoznati pojam maniri-
zma
Meupredmetna povezanost
knjiæevnost - povijest
Povijesna tema Tassova epa: Najprije donosim informacije o Prvom kriæarskom ratu koji je te-
ma ovog Tassovog epa. UËenicima se nude osnovne informacije o ovom povijesnom dogaaju,
a navedenom se moæe dodati i ovo:
- naziv “kriæarski ratovi” se koristi od 15. st.; nastao je prema nazivu za sudionike ovih
dogaaja: crucesignati - kriæem obiljeæeni Kristovi vojnici
52
- izraz “Bog to hoÊe” potjeËe od Petra Pustinjaka, propovjednika kriæarskih ratova

- u »etvrtom kriæarskom ratu kriæari razaraju Zadar i predaju ga Veneciji
- do kraja kriæarskih ratova (Osmi zavrπava 1270.) krπÊani definitivno gube Jeruzalem
(1244.)
- Franjo Asiπki nastoji mirnim putem, πireÊi vjeru i ljubav, komunicirati s egipatskim sul-
tanom al-Kamilom (koji ga prijateljski prima)
Sadræaj epa omoguÊuje uËenicima uvid u fabularni tijek cijeloga djela.
Ulomak iz djela je kratak i nastoji prenijeti informacije o temi djela, invokaciju i upoznati ih s
jednim od junaka (Tancredijem).
U objaπnjenjima nakon teksta uËenici dobivaju osnovne informacije o:
- Tassovoj povezanosti s tradicijom (nastavlja se na Homerovu temu grada pod opsadom;
uzor mu je Vergilije, u svom epu opisuje zemaljske i nebeske sile koje utjeËu na razvoj
radnje)
- formalnim znaËajkama djela (20 pjevanja, stanca ili ottava rima, jedna osnovna radnja,
mnoπtvo digresija Ëiji je cilj smanjiti napetost)
- ideji djela: jedinstvo krπÊana iz proπlosti kao potreban uzor za razjedinjene krπÊane Tas-
sova doba (u duhu protureformacije)
- manirizmu kao o stilskom pravcu unutar baroka
Temeljni pojmovi
Torquato Tasso, Osloboeni Jeruzalem
- ep u 20 pjevanja; tema:
- Prvi kriæarski rat kojim je osloboen Jeruzalem; ottava rima;
- uzor: Vergilije; pouka: jedinstvo krπÊana iz proπlosti uzor za sadaπnjost (u duhu protu-
reformacije)

Motivacija
- rjeπavanje nastavnog listiÊa
- iznoπenje i komentiranje rjeπenja
- ponavljanje znanja iz povijesti o Prvom kriæarskom ratu (nakon nastavnih listiÊa uËeni-
cima se postavlja pitanje πto znaju o Prvom kriæarskom ratu, njihova se miπljenja, bez
obzira na toËnost, zapisuju na ploËu)
Interpretativno Ëitanje
- uËenici uoËavaju povijesnu temu i Ëitaju uvod udæbeniËke jedinice o kriæarskim ratovi-
ma; korekcija zapisa na ploËi
- uoËavanje invokacije i radnje ulomka
- Ëitanje i komentiranje udæbeniËkih objaπnjenja (uoËavanje jeziËnih i stilskih znaËajki
djela, ideje,Tassove vezanosti uz tradiciju, pjesniËki uzor)
ZakljuËak
- Ëitanje i komentiranje sinteze iz djela te Tassove biografije
53
Nastavni listiÊ
Napiπi nazive i ostale traæene podatke o epovima u europskim knjiæevnostima koji obrau-
ju ratnu temu.
AntiËka knjiæevnost Srednji vijek Renesansa

Autor
Naziv djela
Tema
OËekuje se da uËenici zakljuËe da se radi o Homerovoj Ilijadi s temom o ratu Ahejaca i Trojana-
ca; Pjesni o Rolandu o borbi Franaka i Saracena i Rolandovoj pogibiji, Ariostovom djelu Bijesni
Orlando s temom grada o opsadi - Pariza.

- invokacija: “Muzo, πto navrh helikonskih gora…”; citirani ulomak iz djela iznosi:
najavu teme, invokaciju; Tancredijevo zaljubljivanje u Clorindu
- Tassov ep ima 20 pjevanja, pisan je stancom ili ottavom rimom; fantastiËni elementi su sa-
stavni dio epova joπ od antike (i knjiæevnosti starih naroda, npr. Ep o Gilgameπu); Tassov
pjesniËki uzor je Vergilije
- Tasso nastavlja Homerovu temu grada pod opsadom; tema Tassovog epa je u duhu protu-
reformacije jer ukazuje na potrebu ujedinjenosti krπÊana
- manirizam - stil u okviru baroka Ëije su znaËajke: pretjerano i afektirano koriπtenje izraæaj-
nih moguÊnosti jezika; u tom smislu mnogi i Tassov ep povezuju s manirizmom
UDÆBENI»KA JEDINICA: Ivan GunduliÊ, Osman

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, prozirnica, nastavni listiÊ...
ZadaÊe
- Osman kao tip baroknog - razvijati sposobnost razli- - izraæavanje vlastitog ra-
epa; usporedba s barok- kovanja renesansne i barok- zmiπljanja o prolaznosti i
nom slikom; fabularni to- ne slike sreÊi
kovi i tema djela; stih; - razvijati sposobnost po-
mnoπtvo refleksija i alego- vezivanja i zakljuËivanja
riËnost izraza
54

UdæbeniËku jedinicu zapoËinjem informacijama o djelu Koraljna vrata suvremenog hrvat-
skog pisca Pavla PavliËiÊa. Navedenim informacijama nastojim zainteresirati uËenika i navesti
ga da proËita djelo. Slijede ulomci iz prvoga i iz osmoga pjevanja. Da bi uËenici shvatili osmo
pjevanje, smatrala sam nuænim navesti fabularne tijekove u Osmanu (tko je Kazlar-aga, kakve
on ima veze s Osmanom, zaπto otima lijepu SunËanicu).
Komentari nakon teksta se odnose na temu djela (Dunja Faliπevac) te na Osmana kao prvog
antijunaka u hrvatskoj knjiæevnosti kojem PripovjedaË na poËetku djela pristupa s negativnim
stavom, osuujuÊi njegovu oholost, da bi ga na kraju djela prikazao ærtvom vlastite obitelji i po-
taknuo kod Ëitatelja suÊut spram njegove nesreÊe.
Slijedi usporedba barokne slike i baroknoga epa Ëime uËenici mogu uoËiti i bitnu razliku
izmeu MaruliÊeve Judite kao renesansnog epa i GunduliÊevog Osmana kao baroknoga epa. U
tom kontekstu, donosim i komentar Dunje Faliπevac o razlici izmeu renesansnoga epa i Osma-
na:
“Po svojoj strukturi Osman je ep koji s jedne strane nasljeduje hrvatsku renesansnu epiku,
ali, s druge strane, brojnim se elementima od nje i razlikuje.
Prvo, Osman je prvi hrvatski povijesni ep koji ne opjevava neku udaljenu proπlost, nego su-
vremenost; zatim Osman je prvi ep u hrvatskoj knjiæevnosti u kojem fabula nije ispripovijeda-
na linearno, u slijedu s kronologijom zbiljskih dogaanja, nego u kompleksnoj kompoziciji, u
kojoj se sadaπnjost i proπlost Ëvrsto prepleÊu; zatim, za razliku od, na primjer, MaruliÊeve Judi-
te u kojoj likovi Judite i Holoferna stoje na suprotnim krajevima moralno-etiËke vrijednosti,
GunduliÊev epski junak - prikazan je u epu vrlo zanimljivo…” (slijedi citat iz udæbenika o
Osmanu kao antijunaku)
MoguÊe je napraviti i usporedbu s Tassovim epom:
“Mnogi podvlaËe razliku izmeu Tassa i GunduliÊa i u vremenskom izboru teme. Tasso obra-
uje temu koja se zbila potkraj XI. stoljeÊa, dogaaj koji je bio gotovo zaboravljen.
GunduliÊ obrauje aktualnu temu, onu koja se zbila u doba pjesnikova æivota i koja je bila
druπtveno vaæna za slavenski æivalj. Upravo zbog toga u GunduliÊa ima znatno manje nadnarav-
nih epizoda negoli u Tassa. Jednako tako, GunduliÊ je okrenuo osnovni Tassov epski sadræajni
problem: u GunduliÊa su zavojevaËi Turci, a brane se krπÊani; u Tassa je obrnuto, krπÊani su oni
koji su napadaËi na islamski narod. To je bitno odredilo i osnovnu intonaciju GunduliÊeva
Osmana, koja je, ipak, drugaËija od one Tassove u Osloboenom Jeruzalemu.”
(prof. dr. Milorad StojeviÊ)
Temeljni pojmovi
Ivan GunduliÊ, Osman
- ep u dvadeset pjevanja
- 14. i 15. pjevanje je (najuspjeπnije) dopunio Ivan MaæuraniÊ
- povijesna tema: turski poraz kod HoÊima i Osmanova smrt
- osnovni fabularni tijekovi:
1. Osmanova namjera da krene na istok obnoviti i ojaËati vojsku
2. Ali-paπin odlazak meu Poljake s namjerom sklapanja primirja
3. Kazlar-aga traæi æenu za Osmana (epizoda o otmici lijepe SunËanice)
4. pobuna janjiËara i Osmanova smrt
- znaËajke barokne slike i baroknoga epa: slikarsko, dubinsko, otvorena forma, jedinstvo,
nejasnoÊa
55
Tijek nastavnoga sata

1. sat
Motivacija
Komentiranje znaËajki renesansne slike i barokne slike (slike u udæbeniku na str. 39. i 114.)

»itanje ulomka iz prvoga pjevanja
- poËetni uzdah - znaËenje
- motiv oholosti - πto se Ëovjek viπe uzvisuje, niæe Êe pasti (univerzalno znaËenje motiva),
osuda Osmanove oholosti (znaËenje motiva u kontekstu djela)
- tema djela
- invokacija
- znaËajke stiha i stila (barokna kiÊenost, mnoπtvo stilskih sredstava)
Zavrπetak
- Ëitanje i komentiranje uvodnoga teksta o Koraljnim vratima
2. sat
Motivacija
Na prozirnicu stavljamo pjesmu Danijela DragojeviÊa Ah!. UËenici komentiraju pjesmu i po-
vezuju piπËeva razmiπljanja o poËetnom GunduliÊevom uzdahu sa svojim razmiπljanjima.
Grupni rad uËenika
UËenici dobivaju zadatak proËitati o fabularnim tijekovima u Osmanu te proËitati odlomak iz
8. pjevanja. Potom dobivaju nastavni listiÊ s ispremijeπanim reËenicama i netoËnim podaci-
ma u kojem oni poredaju ispravnim redoslijedom i ispravljaju netoËno. Naravno, sadræaj na-
stavnoga listiÊa je veÊim dijelom povezan uz njihov grupni rad, a manjim dijelom uz sadræaj
prethodnoga sata.
Objava rezultata i korekcija
Zavrπetak
- Osman kao tip baroknoga epa
Prozirnica
Danijel DragojeviÊ, Ah!

“Osman poËinje uzdahom. Taj junaËki ep poËinje s Ah, a on se kroz pjevanje i pjevanja, nima-
lo junaËki, ponavlja bezbroj puta. »udno je da je pjesnik poslije takva poËetka mogao nastavi-
ti brojiti slogove, mrtve, æive i sve drugo. Rijetko bi gdje Eliot mogao imati pravo viπe nego u
Osmanu, kao da je za njega rekao: ‘U mom poËetku moj je kraj.’ Ep je zapravo zavrπio a da ni-
je ni poËeo. Jednom Êe se samo taj Ah i niπta drugo unositi u poetske antologije. Malo ga je ra-
nijih i kasnijih pjesnika dostiglo.”
56
Nastavni listiÊ
1. Osman je od pjevanja. Dva su pjevanja izgubljena ( i )

vrsta djela broj koja pjevanja
a najbolje ih je dopunio .
tko
2. Tema djela je i pisac je citira u strofi:
3. Ispravi netoËne navode.

Osman je od svojih savjetnika dobio tri savjeta kojih se on pridræava: odlazi na istok kako bi
reorganizirao vojsku, traæi si æenu i ubija svoje roake.
Ali-paπa odlazi u Smederevo kako bi doveo lijepu SunËanicu za Osmanovu æenu.
Rizvan-aga je trebao sklopiti mir s Poljacima, a Krunoslava mu je zaruËnica.
Korevski se oæenio lijepom Ljubicom koja je Kazlar-agina kÊi.
O otmici lijepe SunËanice govori se u 5. pjevanju; njen stari otac je slijep, a Ali-paπa prido-
biva njegovu naklonost time πto ga ohrabruje i moli ga da mu priËa o svojim precima. Sta-
rac je nemoÊan spasiti SunËanicu koja je sva premrla od straha i ne progovara ni rijeËi. Sun-
Ëanica dospijeva u Osmanov harem.
4. Zaπto je Osman antijunak?
Rjeπenje:
1. ep, dvadeset, 14. i 15., Ivan MaæuraniÊ
2. devetoj strofi prvoga pjevanja
3. Osman je od svojih savjetnika dobio tri savjeta kojih se on djelomiËno pridræava: namjerava
krenuti na istok kako bi reorganizirao vojsku, namjerava se oæeniti kako bi si osigurao po-
tomstvo, ali ne æeli ubiti svoje roake koji bi mu mogli oteti prijestolje. U Smederevo odlazi
Kazlar-aga jer je njegov zadatak naÊi Osmanu æenu. Ali-paπa odlazi sklopiti mir s Poljacima.
Rizvan-aga je tamniËar Korevskome Ëija je zaruËnica Krunoslava, a u kojeg je zaljubljena Ri-
zvan-agina kÊi Ljubica. Ljubica se ubija nakon πto njen otac daje pogubiti Korevskog i Kru-
noslavu. O otmici lijepe SunËanice govori se u 8. pjevanju: njen je otac slijep, a Kazlar-aga
ga ohrabruje i moli ga da mu priËa o svojim precima. Starac je nemoÊan spasiti SunËanicu
koja je premrla od straha, ali kad se malo pribere poËinje jadikovati. Ona ne dolazi u Osma-
nov harem jer ju spaπava (i otima Kazlar-agi) njen davno poturËeni brat Vlatko.
4. Jer je primjer oholosti koja treba biti kaænjena te kao takav, i joπ k tome turski osvajaË, ne
uæiva naklonost autora.
57
UDÆBENI»KA JEDINICA: Ivan BuniÊ VuËiÊ, Iz Plandovanja
Tip nastavnog sata: sat obrade lirskih pjesama

ZadaÊe
- Plandovanja, zbirka pjesa- - razviti sposobnost uoËa- - ljubav kao pokretaË ljud-
ma Ivana BuniÊa VuËiÊa s vanja renesansnih eleme- skih postupaka, kao oËara-
uglavnom ljubavnim pje- nata u pjesmi nost i zaljubljenost te pje-
smama; BuniÊ nasljeuje - prepoznavanja teme i sniËka tema - uvijek nova i
renesansnu tradiciju, ali s motiva te poante pjesme osobita
osobnim peËatom i barok-
nim elementima

U uvodu udæbeniËke jedinice donosim sliËnost i razlike izmeu dvaju dubrovaËkih baroknih
pjesnika, Ivana GunduliÊa i Ivana BuniÊa VuËiÊa. To nam moæe posluæiti kao uvod/motivacija
za nastavni sat, s tim da moæemo uzeti za primjer usporedbu dviju strofa (iz GunduliÊevih Su-
za sina razmetnoga te iz BuniÊevih Plandovanja).
UËenici zakljuËuju o zajedniËkom motivu u obje strofe: motivu prolaznosti, usporeuju bi-
ografije dvaju pisaca, izvode zakljuËak o alegoriËnosti GunduliÊevih djela. ZnaËajke pjesniËke
zbirke i nekoliko citiranih pjesama omoguÊit Êe uËenicima upoznavanje tema i pjesniËkih pre-
okupacija ovog baroknog liriËara, a komentari nakon pjesama Êe im olakπati interpretaciju.
Temeljni pojmovi
Ivan BuniÊ VuËiÊ, Iz Plandovanja
- zbirka lirskih pjesama
- ispreplitanje renesansnih i baroknih elemenata
Tijek nastavnoga sata

Motivacija
- na prozirnicu stavljamo dva citata, jedan iz GunduliÊevih Suza sina razmetnoga, drugi iz
BuniÊeve pjesme Nemoj, nemoj mâ Ljubice
- utvruju se zajedniËke znaËajke: motiv prolaznosti, stih je osmerac
- uËenici Êe prepoznati GunduliÊev citat, profesor lokalizira BuniÊev
Najava i lokalizacija pjesme “Slatka duπo mom æivotu”
Interpretacija
- tema pjesme
- motivi (Ëitanje i komentiranje svake od strofa)
58
- utvrivanje renesansnih elemenata: ljubavna tema

neuzvraÊena ljubav
isticanje ljepote voljene æene
- utvrivanje baroknih elemenata: isticanje motiva prolaznosti
reduciranje pojma ljepote na jedan motiv
originalne metafore
Zavrπetak
- usporedba GunduliÊeve i BuniÊeve biografije: DubrovËani, obnaπali visoke dræavne funk-
cije, zajedniËki uËitelj
- isticanje razlike: GunduliÊeva angaæiranost vidljiva u poukama njegovih djela i BuniÊe-
va leæernost vidljiva u njegovim pjesmama
- domaÊa zadaÊa: proËitati pjesmu Nemoj, nemoj mâ Ljubice i odgovoriti na pitanja nakon
pjesme i komentara
Prozirnica
“Ah, nije æivot ljudski drugo “Tijekom, tijekom lete ljeta,
neg´ smuÊeno jedno more, sve pod suncem satire se,
neg´ plav jedna, kû udugo i za sve dan doe opeta,
biju vali kako gore; naπa doba ne vrate se.”
i sred ovijeh netom tmina
Ëo´ek se rodi, mrijet poËima.”
UDÆBENI»KA JEDINICA: Junije PalmotiÊ, Pavlimir
Tip nastavnog sata: sat obrade melodrame

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, …
ZadaÊe
- nastanak i znaËajke melo- - razviti sposobnost povezi- - razvijati ljubav prema vla-
drame vanja, zakljuËivanja, uop- stitoj knjiæevnosti, prema
- tema Pavlimira Êavanja slobodi
- znaËajke PalmotiÊevog je-
zika i stila
59

U uvodnom tekstu donosim znaËajke i razvitak melodrame. Iz nastojanja da se obnovi grËka
tragedija, razvija se melodrama. Ona ima svoje posebnosti i na razini sadræaja (radnje) i na ra-
zini strukture. Sve navedene znaËajke moæemo uoËiti i u PalmotiÊevom Pavlimiru.
Tema Pavlimira je dogaaj koji je znaËajan za zajednicu (Pavlimir, unuk prognanog kralja Ra-
doslava, vraÊa se na djedovsko prijestolje), on rjeπava i ljubavni problem (ljubav prema Marga-
riti).
Struktura - neki su se dijelovi pjevali i tome je podreena struktura melodrame (to je vidlji-
vo i u citiranom ulomku iz Pavlimira gdje se hvali i slavi Dubrovnik πto je bilo vjerojatno nami-
jenjeno pjevanju), stih je uglavnom osmerac (ima i deveteraca).
MoguÊe je uËenicima spomenuti da u razdoblju baroka (toËnije: krajem renesanse) nastaje i
opera koja se svojim znaËajkama uklapa u ovo razdoblje: raskoπna scenografija i dekoracija,
scenski vizualni efekti, velik broj statista. “Ali i sama glazba odraæava taj duh: on se oËituje je-
dnako u veliËanstvenim zvuËnim sklopovima, kao i u preobilju tonova πto se u bogatim nizovi-
ma slijevaju iz pjevaËeva grla ili razigranih glazbala. Gotovo postaje pravilo da se za sadræaje
opere uzimaju teme iz grËke mitologije; obilno su zastupani i dogaaji i liËnosti iz povijesti sta-
rog vijeka.
Pripadnicima feudalnog druπtva godi gledati na sceni likove bogova, heroja i vojskovoa; li-
breto je Ëesto tako sastavljen da kroz dramsku radnju slavi djela vladara ili nekog velikaπa.”
(Grupa autora, Glazbena umjetnost, ©K, Zagreb, 1981.)
Slijedi objaπnjenje sadræaja te ulomak pjesme Skupa pastijera; komentari se tiËu opjevavanja
slobode kao vrhovnog ideala u starom Dubrovniku te motiva koji postoje i u Ljetopisu popa Du-
kljanina, a koje preuzima PalmotiÊ za svoju melodramu.
Temeljni pojmovi
- melodrama - oblik koji se razvija u baroku iz æelje za obnovom grËke tragedije; tema pri-
kazuje dogaaj presudan za æivot nekog naroda; struktura je prilagoena na-
mjeri da se neki dijelovi pjevaju
- Junije PalmotiÊ, Pavlimir
- tema je preuzeta iz Ljetopisa popa Dukljanina; znaËajke: mitoloπki elementi i biÊa (si-
le zla koje onemoguÊavaju Pavlimira u preuzimanju prijestolja), ljubavni zapleti (Pa-
vlimirova ljubav prema Margariti), sretan zavrπetak, pjevani dijelovi

Motivacija
- igra asocijacija Ëije je konaËno rjeπenje Ljetopis popa Dukljanina
Najava i lokalizacija teksta
Nakon igre asocijacija, profesor objaπnjava uËenicima povezanost Ljetopisa popa Duklja-
nina s udæbeniËkom jedinicom odnosno temom nastavnoga sata.
Profesor najavljuje PalmotiÊev tekst; Ëitanje drugoga komentara koji govori o tome πto
PalmotiÊ preuzima od Dukljaninovog Ljetopisa.
»itanje ulomka iz udæbenika
60
Analiza ulomka
- tema ulomka
- usporedba s GunduliÊevim ulomkom i Himnom slobodi
- Ëitanje i komentiranje prvoga komentara o znaËenju slobode za stare DubrovËane
- znaËajke melodrame - povezivanje s PalmotiÊevim tekstom
Zavrπetak
Profesor pita uËenike jesu li gledali koju operu, vole li operu, koje su znaËajke opere;
pita ih bi li bilo logiËno da je i opera nastala u baroku i zaπto bi to bilo logiËno.
UËenici zakljuËuju da je logika u tome da se u baroku æeli napraviti neπto raskoπno i u scenskom i u
glazbenom smislu πto je u potpunosti u duhu vremena i tadaπnje umjetnosti.
Uvodna igra asocijacija

Na prozirnici moæemo ponuditi tablicu i onda je postupno otkrivati.
A B C
A1 B1 C1
A2 B2 C2
A3 B3 C3
(rjeπenje A) (rjeπenje B) (rjeπenje C)
KonaËno rjeπenje
A B C
knjiæevno i oblik biografije stanovnik podruËja
povijesno razdoblje
tekst iz 14. stoljeÊa u imenu srednjovjekovnog teksta
velik utjecaj crkve
feudalizam pisan po godinama, rodom iz Duklje

“ljetima”
5. - 15. st.
Srednji vijek Ljetopis Dukljanin
Ljetopis popa Dukljanina
61
Skup pastijera slavi i opjevava dubrovaËku slobodu.

PalmotiÊ piπe u katrenima, uglavnom osmercima, rima je unakrsna, jedna od strofa se ponav-
lja (prva strofa).
Temeljni pjesnikov poticaj je pjevati o svom gradu, pjesnik istiËe dubrovaËku umjeπnost u
vladanju, osobito kako uvijek uspijevaju savladati opasnosti.
O slobodi pjevaju: GunduliÊ, PalmotiÊ (u razdoblju baroka)
PalmotiÊ uzima grau iz Ljetopisa popa Dukljanina, Dukljanin priËa o:
Radoslav »aslav
(sin) (braÊa)
Petrislav
(sin)
Pavlimir
Nakon πto umire »aslav, njegovo prijestolje preuzima Pavlimir i osniva Dubrovnik.
PalmotiÊ preuzima Pavlimirov povratak u Dubrovnik; taj je dogaaj presudan jer govori o
osnutku PalmotiÊevoga rodnoga grada.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Ignjat –ureviÊ, Vili neharnoj; Suze Marunkove
Tip nastavnog sata: sat obrade novog nastavnog sadræaja, obrada lirskih pjesama i poeme
Broj sati obrade: dva πkolska sata
Nastavne metode: rad u parovima i grupama po Ëetvoro uËenika, brainstorming, “misli i raz-
mjenjuj misli u paru”…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, biljeænice, kreda, ploËa, prozirnica…
ZadaÊe
Funkcionalne Odgojne Obrazovne

- razviti sposobnost uspo- - povezivanje vlastitog æi- - uoËiti znaËajke –urevi-
reivanja renesansnog i votnog iskustva i odnosa Êeve poezije i stila
baroknog pjesniπtva spram ljubavi s –ureviÊe-
- razvijati sposobnost uoËa- vim
vanja posebnosti stila poje-
dinog pjesnika

OblikujuÊi udæbeniËku jedinicu, u potpunosti sam slijedila nastavni plan i program te jedi-
nica obuhvaÊa Ëetiri lirske pjesme iz –ureviÊeve zbirke Pjesni razlike te ulomak iz Suza Marun-
kovih. Sami Êete procijeniti koliko Êete od navedenoga i zaπto obraditi. U nastavnom planu i pro-
gramu predviam za obradu ove udæbeniËke jedinice dva πkolska sata istraæivaËkoga tipa: uËe-
62
nici Êe najprije uoËavati teme, motive te pjesnikove osjeÊaje i misli izraæene u pjesmama te ko-
mentirati bliskost ili razliËitost pjesnikovih razmiπljanja s njihovim vlastitim.
Na poËetku udæbeniËke jedinice donosim neke Ëinjenice iz –ureviÊeve biografije jer mogu po-
sluæiti za uvodno problemsko pitanje: oËekujete li da Êe –ureviÊevo pjesniπtvo sadræavati pje-
snikove emocije i svjetovne preokupacije ili Êe to biti duhovno pjesniπtvo jednoga benediktin-
ca. »itanjem i analiziranjem pjesama sami Êe odgovoriti na ovo pitanje.
Komentari nakon pjesama trebaju uËenicima olakπati samostalni rad odnosno samostalnu inter-
pretaciju: komentar prve pjesme izraæava pjesnikov odnos prema voljenoj æeni u Ëemu je vidlji-
vo –ureviÊevo udaljavanje od renesansne tradicije. Æenu on oslovljava kao i petrarkisti vilom,
ali njegova se vila razlikuje od renesansnoga ideala jer je nevjerna i divlja poput lavice zbog Ëe-
ga je on ljut i napuπta je. Pjesmu je potrebno povezati s iskustvima i razmiπljanjima uËenika,
mnogi Êe se jednako izraziti o djevojkama ili deËkima koji im ne uzvraÊaju ljubav.
Time Êe osjetiti da im je –ureviÊevo pjesniπtvo, iako tri stoljeÊa udaljeno od nas, sadræajno bli-
sko i bit Êe motivirani da sa zanimanjem proËitaju i prokomentiraju i ostale pjesme. Komentar
pjesmi Vili neharnoj je citat S. P. Novaka o –ureviÊevoj ironiji i cinizmu spram æena koje, umje-
sto da mu uzvrate ljubav, ustraju u svojoj hladnoÊi zavodeÊi ga i dalje svojom ljepotom. Raklici
koja je sumnjila bit ljubljena - komentar se tiËe pjesnikove usporedbe dviju æena s tim da se odlu-
Ëuje za Ljubicu, a ne Raklicu. Nije li to i uvjeravanje samoga sebe da ne treba podlijeÊi Ëarima
druge æene. To se takoer moæe postaviti kao problemsko pitanje (tipa: Je li pjesnik ovom pje-
smom izrazio kolebljivost ili nepokolebljivost vlastite ljubavi prema Ljubici?).
Komentar pjesme Slici svojoj u ruci gospoe odnosi se opet na usporedbu s petrarkistiËkom tra-
dicijom s naglaskom da pjesnik æeli tjelesni dodir jer ga jedino on vraÊa u æivot.
Komentar Suza Marunkovih odnosi se na odreenje djela kao parodije: tradicionalnih
knjiæevnih junaka, idiliËnog i pastoralnog krajolika i baroknog æanra plaËeva.
Tijekom samostalnog rada u parovima i grupnoga rada uËenici bi trebali proËitati pjesme
i ulomak iz poeme, odgovoriti na udæbeniËka pitanja te iznijeti vlastito miπljenje (poÊi od
dojma i argumentirati ga).
Temeljni pojmovi
- Pjesni razlike - –ureviÊ tematski nasljeuje renesansnu ljubavnu liriku, ali s naglaπenom
senzualnoπÊu, ËulnoπÊu; on je ironiËan i ciniËan zbog æena koje mu ne uz-
vraÊaju ljubav; humor kao jedna od znaËajki pjesnikova stila vidljiv i u po-
emi Suze Marunkove
- parodija: baroknog plaËa tradicionalnih knjiæevnih junaka idiliËnog i pasto-
ralnog krajolika;
- komiËna poema

1. sat
Motivacija
Sat moæemo zapoËeti i s citatom iz –ureviÊeve pjesme Vili neharnoj:
“Æena je zle Êudi
krepka stat ne moæe:
ljudi su prem ludi,
ki se njoj podloæe.”
63
UËenici izraæavaju svoje miπljenje o navedenim stihovima, pokuπavaju odgovoriti na pita-

nja: πto nam ovaj citat otkriva o pjesniku (razoËaranost æenama zbog neuzvraÊene ljuba-
vi), bi li takve stihove napisao petrarkistiËki pjesnik (ne bi, za njega je æena uzviπeni ide-
al), bi li takve stihove napisao suvremeni pjesnik (bi, ali standardnim jezikom), po Ëemu
zakljuËujemo da pjesnik pripada proπlosti (po jeziku), koje su jeziËne osobitosti teksta
(dubrovaËka Ëakavπtina 17. stoljeÊa). Uvodimo uËenike u –ureviÊevo pjesniπtvo i poti-
Ëemo njihovo zanimanje za njegove pjesme. UËenici Ëitaju i potom komentiraju uvodni
udæbeniËki tekst o –ureviÊu te pokuπavaju odgovoriti na pitanje oËekuju li da je njego-
vo pjesniπtvo duhovno ili svjetovno te πto bi ih i zaπto viπe zanimalo.
»itanje pjesme “Vili neharnoj”
HeuristiËkim razgovorom profesor navodi uËenike na otkrivanje sadræajnih i stilskih oso-
bitosti –ureviÊeve pjesme (ciniËnost spram æena koje mu ne uzvraÊaju ljubav, generali-
ziranje vlastitog doæivljaja æene; indirektno ismijavanje petrarkistiËkih pjesnika koji su
“ufanja i hvale” povezivali sa æenama; katreni, πesterci, unakrsna rima).
Rad u parovima - analiza ostalih pjesama
UËenici dobivaju zadatak da u parovima proËitaju ostale pjesme u udæbeniku i da ih ana-
liziraju uz pomoÊ udæbeniËkih pitanja, ali da obvezatno iznesu i vlastito miπljenje o sva-
koj pjesmi (poÊi od dojma koji potom objaπnjavaju).
2. sat
Iznoπenje osnovnih misli i komentara
Brainstorming o plaËevima
Metodom “oluje mozgova” uËenici iznose asocijacije o plaËevima, profesor ih sve bez pro-
cjene toËnosti biljeæi na ploËu.
Najava poeme “Suze Marunkove”
»itanje poeme
BuduÊi da su mnoge rijeËi iz poeme uËenicima nepoznate, profesor Ëita dio po dio poe-
me i komentira ih s uËenicima.
Metodom “misli i razmjenjuj misli u paru”
UËenici odgovaraju na udæbeniËka pitanja, a prije toga rada komentiraju se asocijacije bra-
instorminga s ploËe. Najprije svaki uËenik samostalno odgovara na pitanja, potom razmje-
njuje iskustvo s parom da bi na kraju po dva para razmijenila iskustva.
Objava i komentiranje rezultata
Zavrπetak
Na kraju sata profesor opet stavlja prozirnicu s citatom iz pjesme Vili neharnoj traæeÊi od
uËenika da u nekoliko minuta prepjevaju tu strofu na svoj slang, dijalekt, standardni je-
zik, naravno potpuno slobodno. Mogu iznijeti i rap inaËicu navedene strofe.
Prozirnica
“Æena je zle Êudi
krepka stat ne moæe:
ljudi su prem ludi
ki se njoj podloæe.”
64
Ljubovnik rasrËeni - stihovi u kojima je vidljiv pjesnikov cinizam:

“o nakazni bez milosti,
o prikore svijeh od vila”;
“ah pod cvijetjem tvojih milosti
smrna zmija skrovna e bila”;
“o nevjerno srce od hridi”
Strofa je katren, stih je uglavnom osmerac, rima je obgrljena.

Pisac prekorava voljenu æenu jer mu ne uzvraÊa ljubav, na kraju je naziva nemilosrdnom la-
vicom od koje razoËaran odlazi.
–ureviÊ nasljeuje petrarkistiËku liriku tematski te upotrebljavajuÊi neke konvencionalne

rijeËi i izraze. Ali njegova je ljubav Ëulna, ona teæi ostvarenju, a æena koja to ne æeli zasluæuje i
pogrdne nazive (npr. “nakazni bez milosti…”). Od baroknih elemenata vidljivi su kontasti (npr.
ljepota - nakaznost; tuga zbog neostvarene ljubavi - sreÊa zbog odlaska…).
Vili neharnoj
Æena je zle Êudi, ohola, ne uzvraÊa ljubav, lijepa, nemilosrdna; pjesnik je najviπe po-vri-
jeen time πto mu æena ne uzvraÊa ljubav. –ureviÊ oËekuje od Ëitatelja da mu ne zamje-
ri πto se tako izraæava o æenama.
Raklici koja je sumnjila bit ljubljena

pjesnik se obraÊa Raklici; stilska izraæajna sredstva: inverzija, metafora, polisindeton
Ljubica ima svu pjesnikovu ljubav. Raklica je zamamna, ali pjesnikovo srce pripada Lju-
bici.
Slici svojoj u ruci gospoe

Pjesnikov humor vidljiv je u njegovoj æelji da i sam postane samo svoja slika iz Ëega iπËi-
tavamo njegovu teænju za dodirom voljene æene koji ga jedino moæe oæivjeti. Æena je ovdje
lijepa, uzviπena, posebna, ali ravnoduπna - kao u petrarkista.
Suze Marunkove
Marunko se obraÊa Pavi pozivajuÊi je da mu uzvrati ljubav, upozoravajuÊi je na prirodni
sklad meu æivotinjama. Pejsaæ je ogoljen, sa sovama i Êucima, potpuno u suprotnosti s
idealnim arkadijskim pejsaæem gdje pjesnici smjeπtaju svoje likove koji pjevaju o ljubavi.
Dok su u baroknim plaËevima junaci greπnici koji se kaju, shvaÊajuÊi prolaznost materi-
jalnih i svjetovnih vrijednosti, Marunko je prostoduπni seljak koji samo æeli svoju Pavicu.
Krajolik je sve samo ne idiliËan, plaË je religiozna barokna poema, ovo je ljubavna poema
Ëiji nam junak svojim razmiπljanjima i rijeËima djeluje smijeπno.
65
UDÆBENI»KE JEDINICE: Fran Krsto Frankopan

Ana Katarina Zrinski
Tip nastavnog sata: sat obrade lirskih pjesama / obrada novog gradiva
Nastavne metode: rad na tekstu - INSERT metoda, interpretativnog Ëitanja, pisanja...
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, povijesni tekst, kreda, ploËa, biljeænica…
ZadaÊe
- znaËaj Zrinskih i Franko- - razvijati sposobnost za- - ljubav spram slobode i
pana za hrvatsku knjiæev- kljuËivanja, povezivanja, obitelji kao temeljnim æi-
nost i povijest uopÊavanja votnim vrijednostima
- knjiæevni rad Frana Krste
Frankopana i Ane Katarine
Zrinski
- Ozaljski knjiæevni krug,
jezik Ozaljskog knjiæ. kru-
ga
Objaπnjenje udæbeniËkih jedinica

UdæbeniËka jedinica o Franu Krsti Frankopanu zapoËinje iznoπenjem predstavnika i jeziËnih
osobitosti Ozaljskoga knjiæevnoga kruga. Nakon toga uËenici mogu uoËiti da je urota zrinsko-
frankopanska tema knjiæevnog djela Ëiji je autor Eugen KumiËiÊ za kojega su oni Ëuli u osnov-
noj πkoli. Slijede podaci o Frankopanovom Gartlicu te pjesme: »loviËstvo zove se prava lipota,
Cvitja razmiπlenje i æalosno protuæenje, DijaËke junaËke. Komentari nakon pjesama bi trebali olak-
πati interpretaciju i omoguÊiti uËenicima da lakπe proniknu u bit pjesama.
UdæbeniËka jedinica o Ani Katarini Zrinski zapoËinje skicom obiteljskih veza Ëlanova obitelji
Zrinski i Frankopan. Razlog je taj πto su one oduvijek zanimale moje uËenike. Slijedi predgovor
njenog Putnog tovaruπa te pregled najvaænijih misli iznesenih u predgovoru.
Temeljni pojmovi
Fran Krsto Frankopan, Gartlic za Ëas kratiti - zbirka pjesama
»loviËstvo zove se prava lipota - kontrast izmeu kratkotrajnosti tjelesne ljepote i neprola-
znosti, trajnosti duhovne ljepote koja je pravi ukras ljudskoga tijela
Cvitja razmiπlenje i æalosno protuæenje - usporedba vlastitog æivota s cvijeÊem, dok je cvije-
Êe barem na trenutak sretno, u vlastitom æivotu pjesnik ne nalazi niti trenutak sreÊe
Napojnice pri stolu - dio “dijaËkih junaËkih” pjesama u kojima pjesnik nazdravlja prijate-
ljima i domovini, jezik: mjeπavina svih triju narjeËja;
Ana Katarina Zrinski, Putni tovaruπ, molitvenik
- molitvenik; prijatelj pri putovanju; vaænost vjere u ljudskom æivotu koja treba dovesti
Ëovjeka u nebesku domovinu; molitva kao moguÊnost Ëovjekovog pribliæavanja Bogu; je-
zik Ozaljskog knjiæevnog kruga; stih: osmerac
Ozaljski knjiæevni krug Ëine: Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinski i Ivan
Belostenec.
66

1. sat
Motivacija
UËenici su na prethodnom satu dobili zadatak da donesu tekst iz nekog od povijesnih
udæbenika o uroti zrinsko-frankopanskoj. INSERT metodom oni Ëitaju tekst te ponaosob
ispunjavaju tablicu:
: - + ?
Potom uËenici razmjenjuju svoje rezultate s parom.

- iznoπenje i komentiranje rezultata
»itanje Frankopanove pjesme “Cvitja razmiπlenje i æalosno protuæenje”
- znaËenje nepoznatih rijeËi
- osnovne misli iznesene u pjesmi
- autobiografski elementi u pjesmi
- jeziËne znaËajke pjesme
- stilska izraæajna sredstva, strofa, stih
ZakljuËak
- Ëitanje i komentiranje uvodnog teksta o Ozaljskom knjiæevnom krugu
2. sat
Motivacija
»itanje ulomka iz KumiËiÊeve Urote Zrinsko-frankopanske, o Ëlanovima obitelji Petra Zrin-
skog. Pitanja: kako KumiËiÊ opisuje obitelj Petra Zrinskog (idiliËno, puna sklada i ljuba-
vi), πto Êe poremetiti obiteljski sklad, kako izgleda Petar Zrinski, a kako Ana Katarina
Zrinski. Prokomentirajte odnos meu Ëlanovima obitelji Zrinski i Frankopan, na osnovi
uvodnog udæbeniËkog teksta u jedinici Ana Katarina Zrinski.
Najava i lokalizacija teksta
»itanje uvoda u “Putni tovaruπ”
Objava doæivljaja
Interpretacija
- moæe se primijeniti metoda odnosno postupak request (potraæi), razred proËita jedan ili dva
ulomka, postavlja pitanja nastavniku; nakon toga Ëitaju dalje, nastavnik njima postavlja pitanja
- bitno je utvrditi: temu, osnovne misli (promiπljanje smisla ljudskoga æivota, uloga vjere u
ljudskom æivotu, naËin Ëovjekovog æivota, uloga Katarinine knjige), znaËajke jezika i stila.
67
ZakljuËak
- Ëitanje pisma Petra Zrinskog Ani Katarini; profesor moæe izvijestiti uËenike o sudbini
ostalih Ëlanova obitelji Zrinski, ukoliko ostane vremena uËenici mogu zapisati svoje osje-
Êaje i razmiπljanja o cijeloj obitelji Zrinski ili o njenim Ëlanovima

Fran Krsto Frankopan
- u uvodnoj rijeËi djetelina se obraÊa Ëitatelju, poziva ga na πetnju njegovim vrtom, moguÊ-
nost trganja cvijeÊa, ali ne i njegovog uniπtavanja; o trenucima nastanka vrtiÊa te æelje za
sreÊom
- Frankopan govori o svom æivotu i o nastanku zbirke pjesama. VrtiÊ je pjesniËka zbirka, on
je djetelina, a nesreÊa je njegov tegoban æivot i nesreÊa u zatvoru u kojem i nastaju te pjesme
- jedina prava ljepota je ljudskost, humanost, dobrota i osjeÊaj za drugoga Ëovjeka
- u pjesmi su suprotstavljene tjelesna i duhovna ljepota, s miπlju da istinska ljepota dolazi od
ljepote duha
- pjesnik usporeuje svoj æivot s cvijeÊem jer postoji sliËnost u kratkotrajnosti æivota, iako je
razlika u kvaliteti æivljenja: cvijeÊe je barem na trenutke bilo sretno, a pjesnik nije
- motiv prolaznosti istaknut je u pjesnikovoj usporedbi s cvijeÊem i postoji u iznoπenju Ëi-
njenica iz vlastitog æivota
- smrt oca, majke i dva brata; ostavio je æenu i sestru nalazeÊi se u austrijskom zatvoru
- po krhkosti i kratkotrajnosti vlastitog æivota i boravkom u zatvoru, on postaje otrgnuti
cvijet koji lagano vene
- Frankopanov stih je osmerac
- u pjesmi Napojnice pri stolu pjesnik spominje junaπtvo svojih prijatelja (10. stih) te nazdrav-
lja da Bog Ëuva sve krπÊanske pokrajine i uniπti neprijatelje
- pjesma ima nazdraviËarski ton, veseo, poziva se na uæivanje u vinu, na zajedniπtvo i oda-
nost
- poziv na radost i veselje - 3., 4., 15. stih
- poziv na uæivanje u vinu - 2., 3., 16. stih
- povezivanje zajedniπtva u piÊu sa zajedniπtvom u borbi - 9., 10., 13., 14., 19. i 20. stih
- poziv na prijateljstvo i odanost - 19., 20. stih
- zazivanje Boga da saËuva krπÊanske zemlje - 28, 29. i 30. stih
(Predviam da se na satu obradi jedna pjesma, a ostale Frankopanove pjesme uËenici obrau-
ju za domaÊu zadaÊu.)
Ana Katarina Zrinski

- predgovor treba uvesti Ëitatelja u knjigu Putni tovaruπ i objasniti mu autoriËine temeljne na-
mjere
- Ana Katarina piπe osmercem
- tema je prolaznost ljudskog æivota
- Ana Katarina doæivljava svoj molitvenik kao pomoÊ Ëovjeku da odabere ispravan æivotni
put i zasluæi nebesku domovinu
- njen je svjetonazor u skladu s vremenom i prostorom u kojem ona æivi
68
Oproπtajno pismo Petra Zrinskog Ani Katarini

(29. 4. 1671.)
Moje drago srce. Nemoj se æalostiti svrhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polog Boæjega do-
konËanja sutra u deseti ore budu mene glavu sekli, i tulikajπe naukupe tvojemu bratcu.
Danas smo mi jedan od drugoga srËano proπÊenje uzeli. Zato jemljem je sada po ovom listu
i od tebe jedan vekoveËni valete, tebe proseÊi, ako sam te Ëem zbantuval, ali ti se u Ëem zame-
ril (koje ja dobro znam) i oprosti mi.
Budi Bogu hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plaπim, ja se ufam u Boga u se-
moguÊega, koji me je na ovom svetu ponizil, i ja ga budem milil i prosil (komu sutra dojti ufam
se), da se mi naukupa pred njegovem svetem tronouπem u dike vekiveËno sastanemo.
VeËe niπtar ne znam ni pisati, niti za sina, niti za druga dokonËanja naπega siromaπtva. Ja sam
vse na Boæju volju ostavil. Ti se niπtar ne æalosti, ar je to tak moralo biti.
U Novem Mestu, pred zadnjim dnevom mojega æivlenja, 29 dan aprila meseca, a sedme ore
podveËer, leta 1671. Naj te gospodin Bog s mojom kÊerju Auroru Veroniku blagoslovil.
Grof Zrinski Petar
Sudbina ostalih Ëlanova obitelji Zrinski

Ana Katarina Zrinski je nakon muæeve smrti liπena svih dobara te s najmlaom kÊerkom do-
spijeva u jedan samostan u Grazu. U veljaËi 1672. Katarinu razdvajaju od kÊerke Zore Veroni-
ke koju odvode u samostan u Celovcu. Ne mogavπi to podnijeti, Katarina umire 16. 11. 1673.
u Grazu.
Jelena Zrinski se najprije udala za Ferenca Rakoczyja, a nakon njegove smrti za Imru Tököli-
ja. Umrla je 1703. u Turskoj (kamo se povukla s muæem nakon KarlovaËkog mira).
Ivan Antun Zrinski je optuæen za suradnju s pobunjenim svakom Tökölijem (koji se pobu-
nio Protiv BeËa), umro je 1703. od upale pluÊa u zatvoru u Grazu.
Judita Petronia Zrinski je s deset godina stupila u samostan klarisa u Zagrebu. Umrla je 1699.
godine.
Zora Veronika Zrinski nakon oËeve smrti s majkom dospijeva u samostan. Godine 1672.
smjeπtaju je u Celovec gdje ostaje do smrti.
Dodaci koje je potrebna pripremiti za nastavni sat

1. tekst iz povijesnog udæbenika o uroti zrinsko-frankopanskoj
2. ulomak iz knjige Eugena KumiËiÊa Urota zrinsko-frankopanska
69
UDÆBENI»KA JEDINICA: Juraj HabdeliÊ, Pervi otca naπega Adama greh
Tip nastavnog sata: sat obrade novog gradiva

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, rada u grupama, pisma autoru...
ZadaÊe
- HabdeliÊ kao leksikograf i - razvijati sposobnost po- - promiπljanje vlastitog od-
pisac naboænih tekstova vezivanja, zakljuËivanja nosa prema vjeri i moralu
Zercalo mariansko i Pervi
otca naπega Adama greh
- kajkavski jezik, stil pro-
povjednih tekstova

U uvodnom je djelu predstavljen HabdeliÊ kao leksikograf i pisac naboænih kajkavskih dje-
la. Ulomak iz Pervog otca naπega Adama greha se odnosi na “gizdost mladeh ljudi” na osnovi ko-
jega uËenici mogu uvidjeti πto je HabdeliÊ zamjerao mladima svoga vremena te im omoguÊiti
promiπljanje vlastitoga ponaπanja. Dakle, veÊ je u poËetku naglaπena odgojna funkcija ulomka
(πto treba “iskoristiti” u interpretaciji).
Prvi se komentar odnosi na stilske znaËajke propovjednih govora, a drugi na HabdeliÊevo
tretiranje vjernika i moguÊi odjek knjige u njegovom vremenu.
Temeljni pojmovi
Juraj HabdeliÊ - leksikograf, autor rjeËnika Dictionar ili reËi slovenske, kajkavsko-latinski rjeËnik
pisac naboænih djela Zercalo mariansko i Pervi otca naπega Adama greh, djela na
kajkavskom pisana stilom propovjedne knjiæevnosti
Motivacija
Na prozirnici moæemo dati Solomonovu izreku:
“Troje mi je nedokuËivo, a Ëetvrto ne razumijem: put orlov po nebu,
put zmijin po stijeni, put lain ponad mora i put muπkarËev djevojci.”
UËenici dobivaju pet minuta da ukratko prokomentiraju i iznesu svoje shvaÊanje ove
izreke. Slijedi objava i komentiranje rezultata.
Profesor predstavlja HabdeliÊa kao isusovca, leksikografa i pisca naboænih propovjed-
nih djela, istiËuÊi da je u udæbeniku ulomak koji govori o “gizdosti mladih ljudi”. Mo-
æe se uËenicima postaviti pitanje o tome πto oni misle da je to, odnosno o Ëemu, po nji-
hovom miπljenju, govori HabdeliÊ.
70
Rad u grupama
Rad u grupama od po pet uËenika. UËenici najprije dobivaju zadatak da paæljivo pro-
Ëitaju tekst, potom da ga zajedno preoblikuju na standardni jezik odnosno da ovu pro-
povijed pokuπaju prenijeti jeziËno i stilski u sadaπnjost.
Predstavnik svake grupe Êe objaviti njezin rad. Cilj ovakvoga rada je proniknuti u bit
teksta koji je uËenicima (zbog jezika) dalek, a, kad ga prevedu, uviaju da im je vrlo
blizak i da se tiËe njih samih. Za mnoge rijeËi nemamo prijevod, zato uËenici iz kon-
teksta odreuju njihovo znaËenje. Nakon objave radova komentiraju se HabdeliÊeve
misli i komentari iz udæbenika.
ZakljuËak
Svaki od uËenika treba napisati pismo HabdeliÊu te iznijeti svoje miπljenje o njegovoj
propovijedi (profesor neke od njih moæe ocijeniti).
Donosim jednu od uËeniËkih preoblika HabdeliÊevoga teksta:

“Imao bih ovdje priliku naπiroko pismo svoje napisati, da se ne bojim opseænoπÊu toga pi-
sma zamjeriti dobrovoljnom Ëitatelju. Jer, ako proeπ sve Ëetiri strane svijeta, posvuda naeπ
ohole mlade ljude. Ako pregledaπ sve druπtvene slojeve, od najviπe do najniæe, duhovne i svje-
tovne, i k tomu oba spola, ne nalaziπ nigdje toliko korova koliko mladenaËke obijesti, i to tako
teπke i odvratne da sam Salomon, meu svim ljudima od Krista smatran najmudrijim, ne zna je
promijeniti.
‘Troje mi je nedokuËivo, a Ëetvrto ne razumijem: Put orlov po nebu, put zmijin po stijeni,
put lain pored mora i put muπkarËev djevojci.’ (Salomonova izreka) Orlovom putu zrakom Sa-
lomon prispodablja putove mladoga Ëovjeka, put nestalne pameti, oholosti, ljepote, zdravlja;
mladenaËka pamet kao kraljevska ptica orao po zraku niπtavne svoje pameti visoko leti.
Opet, πto je put zmije po stijeni nego mladenaËki put koji, poput zmijskog, gotovo nikad ni-
je u potpunosti ravan, nego vijugav poput zmijskog kretanja, tako i mladi vijugaju po nasladi,
neËistoÊi, pijanstvu te nikad ili malo kada dignu srce k nebu i Bogu.
Na kraju, koji je drugi put lae na moru, koja je nestabilna zbog morskih valova i prevrÊe se
u velikim opasnostima, nego nestalnost mladenaËkoga biÊa koji, ako ne svaki dan, Ëeznu k slo-
bodi hodajuÊi riziËnim putovima koji se teπko mogu i zamisliti. Mnogo je onih koji se zamjere
obitelji, prijateljima, Bogu, svima onima koji ne æele prihvatiti njihov naËin æivota - korist i lju-
bazno opominjanje uzimaju kao zlo i ako moraju biti posluπni, sami sebe od ljutnje uniπtavaju.
Oni su kao planine (vulkanske) za koje se kaæe: Dotakni se tih planina i proradit Êe.”

tiËu se iskljuËivo razumijevanja teksta i komentara te smatram da ih ne treba eksplicitno navo-
diti. Takoer, neki odgovori ovise o uËenikovom naËinu miπljenja πto je takoer razlog da ih
ovdje ne navodim.
Prozirnica
“Troje mi je nedokuËivo, a Ëetvrto ne razumijem: put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put
lain ponad mora i put muπkarËev djevojci.”
(Biblija)
71
UDÆBENI»KA JEDINICA: Antun KaniæliÊ, Sveta Roæalija
Tip nastavnog sata: sat obrade poeme (ulomka)

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora...
Nastavna sredstva i pomagala: likovni predloæak, udæbenik, kreda, ploËa…
ZadaÊe
- znaËajke rokokoa u likov- - razvijati sposobnost uoËa- - poticati ljubav prema pri-
nim umjetnostima vanja znaËajki rokokoa na rodi i æivotu
- Sveta Roæalija, barokna likovnom predloπku te u
poema s rokoko elementi- knjiæevnoumjetniËkom
ma, tema, epistolarna for- djelu
ma - razvijati sposobnost pre-
poznavanja ideje djela

U uvodu donosim znaËajke KaniæliÊeve djelatnosti - propovjedniËke i prosvjetiteljske - te na-
vodim Svetu Roæaliju kao njegovo najznaËajnije djelo. Uz likovni predloæak slijede najvaænije
znaËajke rokokoa. Upravo Êemo navedenu leprπavost, ljepotu sitnih, laganih, prozraËnih deta-
lja uoËiti u citiranom ulomku u kojem pisac opisuje slavujevo kupanje.
Matko PeiÊ komentira taj ulomak “kao jedan od vrhunskih dometa starije hrvatske knjiæev-
nosti”, nalazeÊi tu “tipiËan inventar rokoko kupaonice: zrcalo i Ëeπalj”, Mozartov ritam i mnoπ-
tvo siÊuπnih gesta poznatih joπ iz “portretne mehanike slikara M. Q. de la Toura”. KaniæliÊ se,
dakle, oslanja na tradiciju religioznih baroknih poema (donoseÊi æivot svete Roæalije koja se
odriËe svjetovnih, materijalnih vrijednosti i odlazi æivjeti u pustinju). Neki njegovi opisi su go-
tovo slikarski, u skladu s rokoko stilom 18. stoljeÊa, a novost je i ta πto on koristi epistolarnu
formu (koja je osobito popularna u 18. stoljeÊu).
Tako pisac, koji zapravo spada u razdoblje prosvjetiteljstva, tematski i formalno pripada ba-
roku, ali u njegovom djelu uoËavamo znaËajke vremena u kojemu djelo nastaje.
Temeljni pojmovi
Antun KaniæliÊ, Sveta Roæalija
- tema: æivot svete Roæalije koja doæivljava duhovnu promjenu, povlaËi se iz svjetovnog
æivota u osamu pustinje
- religiozna barokna poema pisana epistolarnom formom; stih: dvostruko rimovani
dvanaesterac
- poema sadræi i niz rokoko elemenata vidljivih npr. u epizodi slavujevog kupanja

Motivacija
- ponavljanje znaËajki baroka u likovnim umjetnostima (komentiranje na osnovi jedne
od baroknih slika)
72
- komentiranje znaËajki rokokoa na osnovi slike/ilustracije u udæbeniku

UËenici dobivaju zadatak da radom (u parovima) otkriju KaniæliÊevu povezanost s tra-
dicijom (tema, vrsta djela, stih) te utjecaj rokokoa na opise u njegovom djelu.
Objava rezultata
ZakljuËak
- komentiranje znaËajki barokne umjetnosti uz pomoÊ udæbeniËke jedinice: Barok u
ostalim umjetnostima
Rjeπenja
RjeπavajuÊi zadatak u parovima, uËenici bi trebali zakljuËiti sljedeÊe: po vremenu nastanka,
KaniæliÊevo djelo spada u 18. stoljeÊe, ali je temom (o svetoj Roæaliji koja odluËi napustiti la-
godnosti svjetovnog æivota te se posvetiti molitvi i kontemplaciji u pustinji) i formom (reli-
giozna barokna poema ili plaË, pisan dvostruko rimovanim dvanaestercom) vezana uz barok.
Pisac unosi i neke novosti (npr. u opisima je vidljiv utjecaj rokokoa, Matko PeiÊ tu vidi sli-
karske tehnike de la Toura te Mozartov ritam) te epistolarnu formu koja je svojstvena 18. sto-
ljeÊu. Ovo su ujedno i rjeπenja udæbeniËkih zadataka.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Matija DivkoviÊ, Beside

Tip nastavnog sata: sat obrade novog gradiva / interpretacija proznog djela
Nastavne metode: pripovijedanja, Ëitanja, pisanja, samostalnog pisanja
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, biljeænica, kreda, ploËa...
ZadaÊe

- usvojiti pojam posluπnog - razvijati sposobnost - uoËiti vaænost duhovnih
æanra usporeivanja, poveziva- vrijednosti za æivot svakog
- upoznati znaËajke knjiæev- nja, zakljuËivanja pojedinca
nog rada u Bosni u 17. st. - moguÊnost duhovnog
(druπtveno-politiËke okol- djelovanja i napretka uspr-
nosti, djelatnost bosanskih kos teπkim æivotnim uvjeti-
franjevaca, vrste knjiæevnih ma
djela)
73

Na samom poËetku donosim osnovne znaËajke knjiæevnog rada u Bosni u 17. stoljeÊu.
Navedene je pojmove moguÊe proπiriti:
- 1463. Bosna pada pod tursku vlast, nedugo za njom i Hercegovina πto je spreËavalo kul-
turni razvitak
- franjevci su bili nositelji kulturnog i knjiæevnog æivota
- od 14. stoljeÊa franjevci imaju posebnu provinciju koja se prostirala “od Crnog mora do
Sicilije”; po dolasku Turaka ta provincija je podijeljena na Bosnu Argentinu (Srebrnu) i
Bosnu Croatiu, pod vlaπÊu hrvatsko-ugarskih kraljeva
- franjevaËka provincija “Bosne Srebrne” (= Provincia Bosnae Argentinae), koja je bila sastav-
ljena od Bosne, Hercegovine, svih drugih hrvatskih pokrajina i Ugarske, postojala je do
1735., kad su Bosna i Hercegovina dobile svoju franjevaËku upravu, a ostali krajevi svo-
je uprave
Donosim osnovne znaËajke DivkoviÊevog djela te priËu Koliko su slatke pjesni nebeske koja Êe
se vjerojatno zbog svoje jednostavnosti i fantastiËnih elemenata svidjeti i uËenicima. Prvi se ko-
mentar tiËe DivkoviÊevog izbora priËa: njegov je potencijalni sluπatelj odnosno Ëitatelj srednjo-
vjekovnih shvaÊanja i zato voli takav naËin pripovijedanja te voli Ëuti o milosru ili samilosti od
Boga koji Êe nagraditi njegovu zemaljsku patnju ako to svojim naËinom æivota bude zasluæio.
Drugi se komentar tiËe æanra posluπnih knjiæevnosti u koje spadaju i ove crkvene propovijedi
kao i djela Jurja HabdeliÊa i Jerolima FilipoviÊa.
Temeljni pojmovi
Beside - djelo spada u tzv. posluπne æanrove, sastoji se od 66 priËa namijenjenih crkvenim
propovijedima; DivkoviÊ ih stvara prema latinskim uzorima; stil mu je blizak narod-
nom, po naËinu pripovijedanja, slikovitosti, maπtovitosti i jednostavnosti; jezik mu
je ijekavski πtokavski govor pomijeπan s ikavskim elementima; jedno je od temeljnih
djela 17. stoljeÊa vezanih uz knjiæevni rad bosanskih franjevaca

Motivacija
Za poËetak je moguÊe ispriËati jednu od besida Matije DivkoviÊa (Vele straπno zlamenje od
smrada paklenoga), na osnovu koje je moguÊe postaviti sljedeÊa pitanja:
©to mislite, pripada li ova priËa proπlosti ili sadaπnjosti?
Gdje se ona mogla pripovijedati?
Koja je njena pouka?
Je li i vama danas zanimljiva?
Najava i lokalizacija djela “Beside”
»itanje priËe “Koliko su slatke pjesni nebeske”
PriËu je moguÊe Ëitati s prekidima, izmeu kojih postavljamo pitanja uËenicima da bismo
odræali njihovu pozornost i da bi oni i sami u maπti proæivjeli priËu te pokuπali osjetiti ka-
ko je priËa djelovala na ljude u 17. stoljeÊu. (Na koji sam naËin podijelila tekst i koja je
pitanja moguÊe postaviti moæete proËitati na kraju ove jedinice).
74
»itanje i komentiranje citata iz udæbenika i uvodnog teksta o knjiæevnoj djelatnosti u Bosni u 17.
stoljeÊu
UËenici trebaju steÊi uvid u situaciju u Bosni u 17. stoljeÊu, o knjiæevnoj publici koja
je srednjovjekovnih shvaÊanja i koja zbog turske okupacije æivi u iznimno teπkim uvje-
tima. Potom im se ukazuje na DivkoviÊeve namjere i æanr kojemu njegovo djelo pripada.
ZakljuËak
Profesor priËa joπ jednu od DivkoviÊevih priËa, a uËenici je moraju sami zavrπiti i ispi-
sati odgovarajuÊu pouku (moguÊ je rad u paru ili grupi)
Uvodna priËa
Vele straπno zlamenje od muka paklenih
Dvojica sveÊenika su hodala propovijedajuÊi. Tako jednoga dana stignu u jedan grad gdje im
se htjela ispovijedati jedna gospoa. Ispovijedala se starijem sveÊeniku i kako je ona govorila o
kojemu grijehu, tako je mladi sveÊenik vidio da joj i usta izlazi æaba; napokon kad je htjela ispo-
vijediti svoj najteæi grijeh, mladi sveÊenik vidje kako zmaj proviruje iz njenih usta.
Meutim, predomislila se ne æeleÊi se viπe ispovijedati i sve su se nemani vratile u njena usta.
Kad su fratri otiπli, mlai je rekao starijemu πto je vidio. »uvπi to, stari sveÊenik odluËi da se
vrate kako bi se dovrπila ispovijed. Vrativπi se, saznaju da je gospoa umrla i tri dana su se za
nju molili Bogu. Za tri dana ukaza im se æena kako jaπe na zmaju, oko njenog grla su se ovile
dvije zmije, dva psa joj grizu ruke, uπi joj sijevaju gromovima, glavu joj grizu guπteri, grudi joj
razdiru zmijski zubi, iz oËi joj izlazi smrdljivi sumporni oganj.
Ona se obrati redovnicima da je se ne boje i da ona pati zbog svojih grijeha: guπteri joj mu-
Ëe glavu jer ju je previπe kitila, oËi se muËe jer je s njima “himbeno” gledala, uπima je sluπala ne-
poπtene stvari, ustima je psovala, govorila isprazne rijeËi, ruke joj grizu psi jer ima je davala je-
lo i piÊe koje je mogla udijeliti siromaπnima, zmaja jaπe zbog oholosti. Na pitanje sveÊenika zbog
kojih se grijeha ljudi kaænjavaju, ona odgovara: zbog zla jezika, radi suviπe oholosti, gatanja i
laganja te radi toga πto se srame iskreno ispovijedati. Na pitanje mogu li joj pomoÊi molitve i
ostala duhovna dobra, ona odgovara da ne mogu i odlazi na svom zmaju i oni je nikada viπe ne
vidjeπe.
Koliko su slatke pjesni nebeske

I. dio - do “I scijenjaπe da ne bijaπe za jednu kruhopeËu…”
1. Kako zamiπljate sveÊenika?
2. Kada mu se i gdje, po vaπem miπljenju, pojavila ptiËica?
3. Kakva je to ptiËica bila?
4. Koliko je, po vaπem miπljenju, trajalo njeno pjevanje?
5. ©to Êe se dalje dogaati?
II. dio - do “Odgovorivπi, reËe ovi redovnik…”
1. Koliko se Ëinilo sveÊeniku da je izbivao?
2. ©to je novo zatekao?
3. Kako objaπnjavate ovu promjenu?
III. dio - do “I ovo ne bjeπe ptiËica…”
1. Koliko je stvarno vremena proπlo?
75
2. Kako Êe se u priËi objasniti ovaj dogaaj?

3. Koja je pouka ove priËe?
4. ©to mislite, kako je dalje æivio stari sveÊenik?
Od dviju fratara koji se zvahu Dajte i Dati Êe se vam, vele liepa prilika aliti zlamenje
UËenicima ne trebamo reÊi naslov ove priËe, nego samo uvod:
U jednom je samostanu bio starjeπina redovnik koji je ljubio Boga i koji je bio milosrdan te
je svima u samostanu naredio da i sami budu milosrdni prema doπljacima i siromasima. I bio je
u samostanu drugi sveÊenik koji je mrzio starjeπinu, njegovo milosre i milosre ostalih frata-
ra. Kad je starjeπina umro, baπ je taj sveÊenik izabran za novoga starjeπinu.
(Nakon ovoga uËenici sami piπu sastavak kako bi oni zavrπili ovu priËu, s obvezatnom pou-
kom na kraju.)
U DivkoviÊevoj besidi novi starjeπina prekida svako milosre i dotadaπnji naËin æivota i je-
dnoga dana u samostan dolazi starac koji upozorava vratara da se u samostan moraju vratiti dva
prognana redovnika, jedan se zove Dajte, a drugi Dat Êe vam se. Nakon toga starac nestane, a
sveÊenici kojima je vratar sve ispripovjedio shvate da je to aneoska pouka i sve vrate na staro.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Bartul KaπiÊ, Ritual rimski

Broj nastavnih sati: jedan
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, rada na tekstu…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, biljeænica, kreda, ploËa, prozirnica…
ZadaÊe

- KaπiÊ - autor prve hrvat- - razvijati sposobnosti: za- - poticati ljubav prema vla-
ske gramatike pisane za kljuËivanja, povezivanja, stitom jeziku
potrebe misionarskog isu- uopÊavanja - buditi interes za jeziko-
sovaËkog djelovanja u na- slovnu djelatnost u proπlo-
πim krajevima sti
- KaπiÊ u Ritualu rimskom
prihvaÊa “bosanski jezik”
(πtokavπtinu) i fonetski pra-
vopis (preuzimajuÊi grafij-
ska rjeπenja iz Gramatike)
- prvi u cijelosti preveo Bi-
bliju, ali je ostala u rukopi-
su

U uvodu udæbeniËke jedinice objaπnjavam vaænost KaπiÊevog jezikoslovnog i prevodilaËkog
rada. Slijedi ulomak iz predgovora Rituala rimskog u kojem KaπiÊ:
76
- iznosi svoju dvojbu i odluku kojim jezikom pisati

- izostavljen je dio u kojem on moli sveÊenike i papu da podupru izdavanje Biblije na hr-
vatskom jeziku, odnosno da podupru objavljivanje njegovog prijevoda
- govori o svom opredjeljenju za fonetski pravopis, potrebi da se isti glas uvijek piπe istim
slovom
U komentarima se iznose KaπiÊeva pravopisna rjeπenja te znaËaj citiranog KaπiÊevog predgo-
vora.
Temeljni pojmovi
Bartul KaπiÊ, isusovac
- autor prve hrvatske gramatike Institutiones linguae illyricae, 1604.
- autor obrednika Ritual rimski
- prevoditelj Biblije
- najprije koristi Ëakavsko, a potom se opredjeljuje za πtokavsko narjeËje (“bosanski jezik”)
- u gramatici daje i svoja grafijska rjeπenja, zalaæe se za fonetski pravopis, svaki glas treba
imati svoj znak

Motivacija
UËenici dobivaju na prozirnici ili nastavnom listiÊu jednu reËenicu iz Rituala rimskog na-
pisanu KaπiÊevim prijedlogom pravopisa pa je pokuπavaju transliterirati.
Objava rezultata i utvrivanje razlika od danaπnjega pravopisa, ispunjavanje tablice:
C » ∆ S © Æ DJ LJ J NJ
Rjeπavanjem tablice dobivamo KaπiÊev prijedlog grafijskih rjeπenja.

»itanje predgovora “Rituala rimskog”
Analiza ulomka
- utvrivanje: KaπiÊevo opredjeljenje za πtokavsko narjeËje
razlozi ovoga opredjeljenja
KaπiÊeva pravopisna rjeπenja
- Ëitanje i razgovor o komentarima nakon teksta
ZakljuËak
- dopuna uvodne tablice: koja Êe rjeπenja za navedene glasove predloæiti Ljudevit Gaj
u 19. stoljeÊu
c Ë Ê s π æ dj lj j nj
KaπiÊ, 17. st. ç c ch # #c x dy gli y gn
Gaj, 19. st. c Ë Ê s π æ dj lj j nj
77
Prozirnica
Napiπi danaπnjim pravopisom reËenicu:
Ostaye mi yo#cter, #ctioce mili, da ti ocitujem razlog koji me je potaknuo i silovao ovaçimi
slovi upi#ati na#ce rici.
Odredi danaπnje grafeme za:

Y , # , #c , c ,ç .

su naznaËena u obrazovnim zadacima i temeljnim pojmovima.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Juraj KriæaniÊ, Politika

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, rada na tekstu, razgovora, T-tablica…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, grafoskop…
ZadaÊe
- KriæaniÊ kao sveslavenski - razviti sposobnost iznoπe- - vaænost meuljudskih
orijentiran pisac koji toj nja vlastitog miπljenja, po- odnosa i unutarnjeg uree-
ideji podreuje sva svoja vezivanja i uopÊavanja nja dræave
djela (govori o politiËkom - odnos izmeu utopije i
ustroju dræave u kojoj bi stvarnosti
æelio æivjeti; piπe jezikom
kojim bi se u toj dræavi tre-
balo govoriti)

U uvodnom dijelu iznosim KriæaniÊev ideal kojem je bilo podreeno njegovo djelovanje, ja-
vno i knjiæevno, kojem posveÊuje cijeli svoj æivot. U ulomku citiram dijelove u kojima KriæaniÊ
objaπnjava o Ëemu njegova Politika govori te zbog kojih razloga nastaje “narodna bolest”.
Komentari se tiËu KriæaniÊevog odnosa prema vlastitom narodu i neprihvaÊenosti njegovih ide-
ja. VeÊina KriæaniÊevih djela je ostala u rukopisu, a Jakπa RavliÊ istiËe njegov znaËaj za
hrvatsku knjiæevnost:
- “Iako je njegova Politika utopistiËka knjiga, ona je bila poslije njezina objavljivanja u mnogim
toËkama korisna jer je caru predlagao unapreivanje gospodarstva, industrije i trgovine, πto je
za carskog vremena bilo zapuπteno, a da ne govorim o KriæaniÊevim naprednim politiËkim mi-
slima.”
- RavliÊ upozorava i na znaËaj KriæaniÊevog pravopisa i gramatike, da ga je JagiÊ s pravom na-
zvao “ocem komparativne slavenske gramatike”.
78
- KriæaniÊ je preteËa naπeg narodnog osvjeπÊivanja u 19. stoljeÊu “kad se preko hrvatskoga na-
rodnog preporoda, sluæeÊi se neko vrijeme i ilirskim imenom, pokuπalo skupiti razbacano na-
rodno tijelo u cjelinu koja Êe biti svjesna sebe i svojih narodnih ideja”.
Temeljni pojmovi
Juraj KriæaniÊ, dominikanac, zanosio se idejom sveslavenstva
- najznaËajnija djela su mu: Politika ili razgovor ob vladateljstvu; Gramatika
- piπe slavenskim jezikom (mjeπavinom ruskog, poljskog i hrvatskog)

Motivacija
UËenici rjeπavaju i potom komentiraju zadatak s prozirnice ili nastavnog listiÊa.
- Ëitanje i komentiranje KriæaniÊeve biografije i uvodnog zapisa o njemu
»itanje ulomaka
UËenici sami Ëitaju ulomak i ispunjavaju T-tablicu (izjaπnjavaju se za ili protiv Kriæani-
Êevih ideja iznesenih u citiranim ulomcima).
Objava i komentiranje rezultata
Izrada razredne tablice.
ZakljuËak
UËenici usmeno odgovaraju na pitanja:
Doæivljavate li KriæaniÊa kao baroknog don Quijotea?
Je li on iznevjerio hrvatski narod?
Kako ocjenjujete njegov æivot?
Ta pitanja postavljamo prije ili nakon Ëitanja komentara u udæbeniku.
Prozirnica
Prokomentiraj pismeno vrijednost izreke cara Hadrijana i njenu pouËnost:
Car Hadrijan je na samrti rekao svojim velikaπima: “Preuzeo sam vlast u gradu Rimu sa-
graenom od opeka, a ostavljam ga u mramoru.” Je li Hadrijan bio dobar ili loπ vladar?
T-tablica
Za KriæaniÊevu ideju Protiv KriæaniÊeve ideje
79
UdæbeniËka jedinica: Barok (sinteza)
Tip nastavnog sata: sat sinteze knjiæevnoga razdoblja

Nastavne metode: INSERT metoda, Ëitanja, pisanja, razgovora, kategorijski pregled…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, likovni predloπci…
ZadaÊe:

- znaËajke i trajanje baroka; - razviti sposobnost pove- - poticati volju za uËenjem
naziv; znaËajke baroka u li- zivanja razliËitih informa- i logiËkim povezivanjem
kovnim umjetnostima; po- cija, zakljuËivanja, uopÊa-
vijesne okolnosti i njihov vanja
utjecaj na baroknu knjiæev-
nost; predstavnici baroka u
europskim i u hrvatskoj
knjiæevnosti

Za razliku od sinteze renesanse, u sintezi baroka ne navodim pitanja kao nadnaslove, nego se
ona nalaze na rubnici. UdæbeniËka jedinica je tako koncipirana da se logiËki povezuju
informacije iz povijesti, likovnih umjetnosti i knjiæevnosti. Osnovnim smatram da uËenici
shvate tu povezanost jer na taj naËin shvaÊaju bit baroka.
Temeljni pojmovi
Barok - port. barocco - biser nepravilna oblika i nevelike vrijednosti
- povijesne okolnosti: reformacija i protureformacija
znanstvena otkriÊa
kolonijalizam
- znaËajke u likovnim umjetnostima: kiÊenost, bogatstvo ukrasa
- znaËajke u knjiæevnosti: religiozne teme, refleksivnost, mnoπtvo stilskih izraæajnih
sredstava

1. sat
Motivacija
- UËenicima pokazujemo neku baroknu graevinu (koja je u njihovom gradu ili u njima
najbliæem gradu) te traæimo od njih da komentiraju znaËajke arhitekture, prepoznaju
graevinu i znaËajke baroknoga stila.
»itanje sinteze
- uËenici Ëitaju sintezu i INSERT metodom oznaËavaju na rubnici:
: za ono πto im je poznato
- za ono πto im nije poznato
80
+ za nove informacije
? za nejasno, nerazumljivo, proturjeËno
- komentiranje i diskusija u razredu
2. sat
Kategorijski pregled
- dobivene informacije uËenici (u parovima) sistematiziraju na taj naËin πto ih grupiraju u
kategorije; to je svojevrsna njihova sinteza - napisana njihovim rijeËima - s tim da sami
odreuju nazive za kategorije
Objava (i vrednovanje) rezultata
ZakljuËak
- uËenici izraæavaju svoje dojmove o baroku u knjiæevnosti i umjetnosti opÊenito te o gra-
divu koje je obuhvaÊeno i obraeno u knjiæevnom baroku
UDÆBENI»KA JEDINICA: Voltaire, Candide ili optimizam
Tip nastavnog sata: sat obrade epskog djela (ulomak iz romana)

Nastavne metode: razgovora, Ëitanja, pisanja, rada na tekstu…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, filozofski tekst…
ZadaÊe

- Voltaire, najznaËajniji - razvijati sposobnost pre- - poticati uËenike na izrica-
predstavnik francuskog poznavanja ironiËnog stava nje vlastitog stava spram
prosvjetiteljstva; Candide ili prema Leibnizovoj filozofiji svijeta i æivota
optimizam, filozofski ro-
man u kojem se Voltaire
izruguje Leibnizovoj filo-
zofiji optimizma; struktura
pustolovnog romana

Da bi razumjeli smisao Voltaireovog djela i njegovu ironiju spram optimizma, u uvodu izno-
sim neke temeljne znaËajke Leibnizove filozofije: svijet je dobar, zlo je samo granica dobrog jer
da je Bog stvorio apsolutno dobro, stvorio bi sam sebe. Kako onda uopÊe objasniti pojavu i po-
stojanje zla? »ovjek je nesavrπen pa kao takav Ëini i loπe stvari, a postojanje zla samo pojaËava
ljepotu i vrijednost dobra.
U citiranom je ulomku Candide u dvorcu baruna Thunder-ten-trocka i zaπtiÊen od svega zla,
ali nakon protjerivanja poËinje njegovo upoznavanje svijeta i svih zala koja u svijetu postoje. Pi-
sac je ironiËan i spram svojih likova (vidimo po imenima koja im daje, po njihovu izgledu i na-
Ëinu razmiπljanja), spram filozofije (kojoj je vrhunska misao da su nosevi stvoreni da nose na-
81
oËale…), spram ljubavi (Candideova i Cunigundina “uzroËno-posljediËna veza”), spram litera-

ture (odstupanje od strukture pustolovnog romana).
Prvi se komentar odnosi na Voltaireov postupak kojim on samo preuzima Leibnizovu osnov-
nu misao da je svijet dobar i “svodi je na razinu svakodnevnog æivotnog naputka” koju onda
kroz priËu ismijava i ironizira. Drugi se komentar tiËe strukture pustolovnog romana koju Vol-
taire preuzima (lutanja glavnog junaka kroz razne pustolovine da bi na kraju ostvario svoju sre-
Êu), ali i od nje odstupa (umetanjem filozofskih promiπljanja te ironiziranjem sretnoga zavrπe-
tka: Candide se æeni ostarjelom i poruænjelom Cunigondom shvaÊajuÊi da ne moæe promijeni-
ti svijet, ali da moæe biti sretan “obraujuÊi svoj vrt”).
Temeljni pojmovi
Voltaire, Candide ili optimizam
- roman
- ironiziranje i ismijavanje optimizma kao æivotnog i filozofskog opredjeljenja (aluzija na
Leibniza)
- glavni lik: Candide upoznaje sva zla ovoga svijeta i na kraju zakljuËuje da Ëovjek ne mo-
æe mijenjati svijet, ali da u svojim malim okvirima moæe biti sretan
- ton: ironiËan

Motivacija
UËenici komentiraju neke od temeljnih postavki Leibnizove filozofije.
»itanje i komentiranje ulomka

Profesor Ëita dio po dio ulomka komentirajuÊi ga s uËenicima:
- znaËenje imena
- izgled likova
- naËin razmiπljanja i naËin æivota likova
- opisivanje ljubavnog odnosa (ironija, duhovitost)
- komentari uËenika u vezi sa zavrπetkom djela
- vrsta romana
ZakljuËak
- povezanost djela s Leibnizovom filozofijom optimizma
Neke od Leibnizovih misli koje mogu posluæiti za motivaciju:

48. U Bogu je moÊ, koja je izvor svega, zatim spoznaja, koja obuhvaÊa sav opseg pojmova, i,
napokon, volja, koja mijenja i proizvodi po principu najboljega. A to su upravo ona svoj-
stva u Bogu koja u stvorenim monadama: Ëine subjekt ili osnovu, sposobnosti predoËi-
vanja i teænje (poæude). Ali u Bogu su ti atributi apsolutno beskonaËni i savrπeni…
53. Kako dakle u predodæbama (idees) Boga ima jedna beskonaËnost moguÊih svjetova, a od
njih moæe postojati samo jedan, mora postojati dovoljan razlog tog Boæjeg izbora koji ga
82
prema jednom odreuje viπe nego prema drugom.

54. A taj se razlog moæe nalaziti samo u primjerenosti ili u stupnjevima savrπenstva, koje ti
svjetovi posjeduju, i svaki prema svom veÊem ili manjem savrπenstvu ima pravo da teæi
za egzistencijom.
55. To je uzrok za postojanje najboljeg svijeta, koje je Bog u svojoj mudrosti mogao spozna-
ti, koji je svojom dobrotom izabrao i svojom moÊi stvorio.” (prema Povijesti filozofije Bo-
risa Kalina)
• monade - “Svijet se sastoji od beskrajna mnoπtva duhovnih atoma, monada, neproteænih

jednostavnih cjelovitih individualnih supstancija, koje su Ëista aktivnost, samodje-
latnost.” (prema Povijesti filozofije Borisa Kalina)
UDÆBENI»KA JEDINICA: Carlo Goldoni, GostioniËarka Mirandolina
Tip nastavnog sata: sat obrade dramskog teksta - komedije; sat lektire
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, rada u grupi, razgovora, diskusije…
ZadaÊe

- Goldonijeva reforma tali- - razviti sposobnost uoËa- - oblikovanje i izraæavanje
janskog kazaliπta: napuπta- vanja sadræajnih i stilskih vlastitog stava prema ljuba-
nje tradicije komedije dell´ osobitosti djela vi i naËinima iskazivanja
arte: pisani tekst; realistiË- ljubavi
ne situacije i likovi; jedan
od najuspjelijih likova ko-
keta u svjetskoj dramskoj
knjiæevnosti

BuduÊi da je Goldoni osobito znaËajan kao reformator kazaliπta, s tim upoznajem uËenike u
uvodu udæbeniËke jedinice. Dotadaπnja praksa komedije dell´ arte je podrazumijevala:
- puËka komedija bez stalnoga teksta
- izvodile su je profesionalne glumaËke druæine koje su improvizirale dijaloge na temelju
unaprijed zadanog scenarija
- stalni, tipizirani likovi (lukavac Pullcinella, πkrti starac Pantallone…)
Goldoni uvodi promjene:

- vraÊa komediji cjeloviti pisani tekst
- apstraktne tipove preoblikuje u karaktere
- dramsku radnju pribliæava svakodnevnom æivotu
83
Komedija dell´ arte je utjecala na kasniji razvitak komedije te je obogatila:

a) svako kazaliπte u kojemu akcija ima prevagu nad idejom i osjeÊanjem
b) kazaliπte gdje se akcioni element oslobaa u dinamici scenskog pokreta
c) kazaliπte gdje liËnost glumca ima presudno znaËenje” (Robert Pignarre)
Slijede ulomci iz prvoga Ëina u kojima je vidljiv odnos markiza, grofa i viteza prema Miran-
dolini. U monologu devetoga prizora Mirandolina izraæava svoj plan da zavede viteza. Slijede
Goldonijevi komentari u kojima on govori o Mirandolininom naËinu zavoenja viteza te njena
zavrπna odluka da se uda za Fabrizija. Prema navedenim komentarima uËenici mogu otkriti ra-
zvoj radnje te si olakπati odgovaranje na pitanja nakon πto u cijelosti proËitaju djelo.
Temeljni pojmovi
Carlo Goldoni, GostioniËarka Mirandolina
- komedija karaktera
- Goldoni reformira talijansko kazaliπte napustivπi dotadaπnju tradiciju komedi-
je dell´ arte i uvodi:
pisani tekst komedije
realistiËne situacije
jasan, Ëist i dinamiËan govor
realistiËne likove
- osnovna radnja: Mirandolinino zavoenje viteza koji mrzi æene; na kraju se za-
ljubi u nju, ali ona bira za muæa konobara Fabrizija

1. sat
Motivacija
- Ëitanje i komentiranje uvodnog udæbeniËkog teksta o znaËajkama komedije dell´ arte i
o Goldonijevoj reformi kazaliπta
Rad u grupama
Razred se podijeli na ËetveroËlane grupe (bitno je da su u grupama samo deËki ili samo
djevojke). Njihov je zadatak: analizirati i prokomentirati ponaπanje i karakterne osobine
muπkih i æenskih likova (npr. je li Mirandolina sebiËna, drska, dvoliËna, kojim se meto-
dama sluæi i kako ih uËenici komentiraju). Pri radu im mogu pomoÊi komentari i bilje-
πke u udæbeniku. Osnovne misli grupa iznosi u obliku natuknica na plakatu ili papiru
A3 formata.
Iznoπenje rezultata
Rezultate svojih istraæivanja odnosno svoje plakate grupe lijepe na ploËu.
UËenici obilaze “galeriju” i Ëitaju plakate te piπu svoje komentare.
2. sat
Iznoπenje rezultata - diskusija
Jedan Ëlan grupe izvjeπtava ostale o stavovima grupe, uËenici iz ostalih grupa postavljaju
pitanja (svim Ëlanovima te grupe). Najuspjeπnija je ona grupa koja ima argumente za
svoje stavove, zna ih iznijeti i obraniti. (Naravno da Ëlanovi grupa dobivaju ocjene.)
84
ZakljuËak
Profesor moæe iznijeti i prokomentirati rad uËenika te ponoviti osnovne misli cijeloga
razreda (samo ponoviti, bez vrednovanja).
Komentar nastavnog dvosata

Na ovaj naËin sat lektire postaje zanimljiv. Time πto se razred dijeli na æenski i muπki dio do-
bivamo zanimljiva miπljenja svakoga spola o ponaπanju likova u komediji. To se moæe razviti u
zanimljivu (i duhovitu) diskusiju u kojoj uËenici izraæavaju svoje stavove o njima vrlo bliskoj
temi: zavoenju, odnosu æena prema muπkarcima i obrnuto.
U udæbeniku se nalaze i pitanja na koja uËenici odgovaraju proËitavπi djelo u cijelosti. Neke
od radova (domaÊih) profesor moæe pokupiti i ocijeniti.
UDÆBENI»KA JEDINICA: Matija Petar KatanËiÊ, Jesenji plodovi

ZadaÊe
- KatanËiÊ - prvi u cijelosti - razviti sposobnost pove- - razvijati ljubav prema pri-
preveo Bibliju na hrvatski zivanja, uoËavanja klasici- rodi i æivotu
jezik i taj je prijevod stiËkih elemenata
objavljen 1831. - prepoznavanja raspoloæe-
- Jesenji plodovi, zbirka la- nja u pjesmi
tinskih i hrvatskih pjesama

U uvodu donosim znaËaj Matije Petra KatanËiÊa kao prevoditelja Biblije te njegove pretho-
dnike u tome: Bibliju je u cijelosti preveo i Bartul KaπiÊ, ali njegov prijevod nije objavljen.
Iz Jesenjih plodova donosim pjesmu Vinobera u zelenoj Molbice dolini, a komentari Rafe BogiπiÊa
olakπavaju njenu interpretaciju:
- pejsaæna lirska pjesma
- tema: berba groæa
- dvojakost motiva: priroda i mitoloπka biÊa; ispreplitanjem ovih motiva upotpunja-
va se ugoaj: radost, razigranost, opijenost, slavlje æivota i prirode
- ovim se dvojakim motivima spaja tradicija (pastoralna u starijoj hrvatskoj tradici-
ji) i novija nastojanja (predromantiËarski ugoaj)
- sjetan ton na kraju pjesme ima dvojako znaËenje:
sjeta zbog prolaznosti mladosti i æivota;
naglaπeni sentimentalizam - predromantiËarski ugoaj
85
MoguÊe je uËenicima napomenuti razloge dugotrajnog oËuvanja latinskog jezika na naπem

podruËju:
1. Hrvatska je politiËki rascjepkana te se latinski jezik upotrebljava kao neutralna zamje-
na za jezik koji tuini æele nametnuti;
2. Hrvatska nema jedinstvenog knjiæevnog jezika pa se i zato Ëesto upotrebljava latinski
(u Hrvatskom saboru se latinski govorio do 1847. godine)
Temeljni pojmovi
Matija Petar KatanËiÊ, prvi u cijelosti preveo Bibliju na hrvatski jezik, tiskano 1831.
Jesenji plodovi, zbirka pjesama na latinskom i hrvatskom jeziku; klasicistiËki pjesnik

Motivacija
UËenicima se na prozirnici daju pojmovi: Bakus, nimfe, satiri, pardusi i pita ih se za
njihovo znaËenje (moraju barem znati za satire). Profesor objaπnjava te pojmove i po-
stavlja novo pitanje: kakva raspoloæenja ova biÊa oznaËavaju i zaπto. (UËenicima se mo-
æe i proËitati tekst Gustava Schwaba o Bakhu, Dionizu i nimfama.)
- KatanËiÊ kao prevoditelj Biblije
- Jesenji plodovi, hrvatski latinizam u 18. stoljeÊu
- Vinobera u zelenoj Molbice dolini
»itanje pjesme
- odreivanje teme, motiva, ugoaja
- Ëitanje komentara; diskusija
ZakljuËak
- znaËaj Matije Petra KatanËiÊa za hrvatsku knjiæevnost
Motivacijski tekst o Bakhu i mimfama:

“Posebno mjesto zauzima Dionis (ili Bakho), bog vinove loze, sin Zeusa i Kadmove kÊeri Seme-
le. Svojim darom, vinom, razveseljuje ljude. Zamiπljali su ga okruæena obijesnim Satirima sa πi-
ljastim uπima i kozjim repom; meu njima najglasovitiji je starac Silen. Slavili su ga buËnim sve-
Ëanostima u kojima su se naroËito isticale æene (bakantice). Spominje se mnogo protivnika nje-
gova kulta, ali Dionis ih sve pobjeuje, i u kasnije doba taj seoski bog ulazi u krug dvanaesto-
rice velikih bogova. U Ateni se osobito sveËano svake godine slavila njemu u Ëast svetkovina Ve-
like Dionizije. Satirima je sliËan i poljski bog Pan, koji πtiti stada na paπi i provodi veseo æivot
u πumama i gorama.
Boæice drugoga reda jesu napokon i nimfe, tj. vile, kojima su bili oæivljeni izvori i rijeke, πume
i peÊine, bregovi i doline. Razlikuju se Najade (nimfe voda), Oreade (nimfe gorske) i Drijade
(nimfe stabala).”
Gustav Schwab
Rjeπenja udæbeniËkih zadataka su naznaËena u objaπnjenju udæbeniËke jedinice.
86
UDÆBENI»KA JEDINICA: Matija Antun ReljkoviÊ, Satir iliti divji Ëovik
Tip nastavnog sata: sat interpretacije epa

ZadaÊe
- didaktiËnost djela: upo- - razvijanje sposobnosti - poticati uËenike na ra-
zoriti Slavonce na nuænost uoËavanja znaËajki epsko- zmiπljanje o promjenama i
promjena naËina æivota ra- ga djela zaostalim obiËajima i navi-
di unapreenja pojedinaË- - povezivanje s vlastitom kama koje onemoguÊavaju
nog i kolektivnog æivljenja stvarnoπÊu napredak
- ep u jedanaest pjevanja
- πtokavπtina, deseterac
- lik Satira omoguÊuje au-
toru objektivnost i πaljivost

U uvodu donosim citat Rafe BogiπiÊa koji se tiËe ReljkoviÊevih namjera izraæenih u predgo-
voru Satira. Slijedi najava i lokalizacija djela te ulomci na osnovi kojih je moguÊe steÊi uvid o
prirodi i vrsti ReljkoviÊevih zamjerki njegovim suvremenicima.
Prvi se komentar odnosi na osnovne misli iznesene u navedenim ulomcima, a drugi je ko-
mentar Dunje Faliπevac o ReljkoviÊevim namjerama, teænji za istinitoπÊu i πaljivoπÊu. MoguÊe je
uËenike upoznati i s hipotezom o Satiru kao poludivljem Ëovjeku Ëiji lik postoji u europskoj li-
teraturi toga doba:
“B. Widenor Maggs izlaæe hipotezu da je ReljkoviÊ u svojem djelu lik satira povezao i spojio
s osobinama koje u europskoj tradiciji ima divlji Ëovjek, poπteno, plemenito i slobodno mitolo-
πko biÊe, uvijek spremno da pomogne Ëovjeku.
Taj lik, koji u europskoj kulturi i umjetnosti æivi od srednjovjekovlja u raznim oblicima i va-
rijantama, suprotstavlja se civiliziranu Ëovjeku svojom koncepcijom i idealom prirodnog a tako
i slobodnog æivota. Dalje autorica tvrdi da je tradicija divljeg Ëovjeka bila vrlo æiva u Reljkovi-
Êevo doba u karnevalskim obiËajima u Slavoniji, pretpostavljajuÊi da je to biÊe ostatak kultnog
æivota iz doba Rimskog Carstva. Na taj je naËin ReljkoviÊ mogao u svojem djelu spojiti osobine
satira i divljeg Ëovjeka, biÊa bliska njegovim Ëitateljima Slavoncima.”
(Dunja Faliπevac)
Temeljni pojmovi
Matija Antun ReljkoviÊ, Satir iliti divji Ëovik
- ep u jedanaest pjevanja pisan πtokavπtinom i desetercem
- Satir kritizira zaostale obiËaje i naËin æivota Slavonaca koji bi mogli, ako to pro-
mijene, unaprijediti vlastiti naËin æivota
- kritika: neobrazovanosti, loπeg gospodarenja, loπih æivotnih uvjeta
87

Motivacija
UËenicima se postavlja pitanje o tome πto bi mijenjali u πkolstvu i zaπto, kako bi πkol-
stvo postalo suvremenije i naprednije.
- najava djela, objaπnjenje naslova, Ëitanje i komentiranje uvodnoga teksta o ReljkoviÊe-
vim namjerama
»itanje ulomka o πkolstvu
Analiza ulomka
ReljkoviÊ ne postavlja pitanje kako unaprijediti πkolstvo, nego treba li uopÊe iÊi u πko-
lu. Njegovi sunarodnjaci smatraju da je πkola nepotrebna, a on uvia da je obrazova-
nje preduvjet napretku.
»itanje i samostalna analiza ostalih ulomaka

UËenici dobivaju na prozirnici prvi komentar u kojima se iznose temeljne misli izne-
sene u ulomcima. Njihov je zadatak objasniti πto od navedenog Slavonac mora promi-
jeniti i zaπto.
Objava rezultata
ZakljuËak
UËenici izraæavaju ideju djela (promijeniti loπe navike radi unapreenja æivota pojedin-
ca i naroda). Komentiraju prosvjetiteljski karakter te ideje.
Rjeπenja udæbeniËkog zadatka s prozirnice

BuduÊi da su rjeπenja ostalih zadataka veÊ navedena u objaπnjenju i temeljnim pojmovima, do-
nosim rjeπenje ovoga zadatka:
Slavonac mora promijeniti sljedeÊe: ne pasivno usvajati loπe navike tuinskih osvajaËa, ne se
opirati πkolstvu s argumentima da ni preci nisu znali Ëitati niti su iπli u πkolu pa ne moraju ni-
ti djeca, obrazovanje je preduvjet napretka.
Treba promijeniti uvjete stanovanja, popraviti prozore, nekom masom povezati brvna od kojih
su graene kuÊe, treba prodati drva i kupiti prozore, treba prikladno namjestiti unutraπnjost ku-
Êa te uzgajati i drugu stoku, a ne samo svinje od kojih se nema prevelike koristi.
Nakon drugoga komentara postavljam pitanje po Ëemu je Satir tradicionalno biÊe. Satir je mi-
toloπko biÊe, pola Ëovjek, pola jarac. UËenici Êe se vjerojatno prisjetiti GunduliÊeve Dubravke u
kojoj su lica pastiri i satiri.
88
UDÆBENI»KA JEDINICA: Andrija KaËiÊ MioπiÊ,

Razgovor ugodni naroda slovinskog
Tip nastavnog sata: sat obrade epske pjesme
ZadaÊe

- znaËaj KaËiÊevog djela za - razvijati sposobnost zapa- - ljubav prema knjiæevnom
hrvatsku knjiæevnost æanja elemenata narodne stvaranju, veliËina i pouË-
- sliËnost KaËiÊevih i narod- pjesme nost dogaaja iz slavenske
nih pjesama - razvijati sposobnost po- povijesti
- KaËiÊev jezik i stil vezivanja i zakljuËivanja

Na poËetku donosim podatke o popularnosti ovog djela KaËiÊa MioπiÊa te o njegovom ime-
novanju jezika kojim piπe - slovinski jezik i slovinski narod.
Dvije su pjesme iz Razgovora, Pjesma o Radovanu i Mjelovanu kojom uËenici mogu upozna-
ti piπËev naËin razmiπljanja o (vlastitoj) ulozi pjesnika te o moguÊim prigovorima Ëitatelja na
njegov rad. Citiram i ulomak u kojem se starac Mjelovan obraÊa Ëitatelju iznoseÊi kome je dje-
lo namijenjeno. GovoreÊi o KaËiÊu - starcu Mjelovanu, Ivan Slamnig kaæe:
“Sam KaËiÊ mnogo je putovao po πtokavskim krajevima prelazeÊi granice MletaËke Dalmaci-
je. PrikazujuÊi se ‘starcem Milovanom’ (umro je s 56 godina), KaËiÊ nam je naturio krivu sliku
sebe kao priprostoga fratra koji pjeπaËi uokolo, sluπa pjesme i sam ih slaæe za tikvu vina i Ëerek
ovËetine. On je zapravo bio temeljito obrazovan Ëovjek, pisao je i latinski.”
Na osnovi navedenih pjesama, moguÊe je zakljuËiti o KaËiÊevoj povezanosti s tradicijom
narodnoga pjesniπtva:
- epske pjesme
- stih je epski deseterac
- sliËnost u uporabi stilskih sredstava (npr. u Pismi o Pavlimiru na poËetku uoËavamo slaven-
sku antitezu)
- Pisma od Radovana i Mjelovana se temelji na dvama pismima koja su Ëesta u narodnom pje-
sniπtvu, za strukturu pjesme o Pavlimiru znaËajna je pojava vile koja razrjeπava probleme
“slovinske gospode”
S druge strane KaËiÊ je povjesniËar: “Nama se danas KaËiÊevo poimanje povijesti Ëini nedo-
statnim i legendarnim. Za ono vrijeme Razgovor ugodni je kao povijesna knjiga bio uz Ivana Lu-
ËiÊa Trogiranina najbolje i najpotpunije, najsuvremenije πto je hrvatska povjesnica imala. Po tim
i takvim metodama svoga rada KaËiÊ je blizak piscima povijesnih romana 19. st. koji su svi mo-
rali pomnjivo prouËiti povijesnu grau iz koje su pisali svoje djelo.” (Ivan Pederin) Pjesmu o
Pavlimiru moguÊe je povezati s Ljetopisom popa Dukljanina i PalmotiÊevim Pavlimirom.
Komentari nakon pjesama bi trebali uËenicima olakπati interpretaciju.
89
Temeljni pojmovi
Andrija KaËiÊ MioπiÊ, Razgovor ugodni naroda slovinskog
- KaËiÊ MioπiÊ opjevava dogaaje iz slavenske povijesti
- cilj mu je pribliæiti narodu povijest i povijesne dogaaje
- stil narodnoga pjesniπtva
- stih je epski deseterac
- jezik: πtokavska ikavica

Motivacija
UËenike je moguÊe motivirati pitanjima:
©to je bestseler? Koje je djelo trenutaËno bestseler u Hrvatskoj?
Koji ste bestseler proËitali?
- djelo najavljujemo kao bestseler iz 18. stoljeÊa; Ëitanje i komentiranje uvodnoga teksta;
Ëitanje Mjelovanovog obraÊanja Ëitatelju - piπËeve namjere i svrha djela; objaπnjenje fi-
ktivne osobe - starca Mjelovana - iza koje se krije pisac
»itanje pjesme o Radovanu i Mjelovanu
Objava dojmova
Interpretacija
Nakon πto se prokomentira da je pjesma strukturirana kao dva stihovana pisma, uËenici
dobivaju zadatak otkriti o Ëemu piπu Radovan i Mjelovan. To je moguÊe napraviti ispu-
njavanjem tablice:
Radovan Mjelovan
Nakon πto uËenici zakljuËe da Radovan zamjera Mjelovanu πto imenuje samo neke, a ne sve ju-
nake i da bi ga to moglo skupo stajati ako se neki od junaka naljute, Mjelovan mu odgovara da
to nije moguÊe, navodeÊi da on pjeva iz ljubavi, a ne radi materijalne koristi te da je umjetniËki
posao naporan, zahtijeva putovanja kako bi se opjevavala slava junaka i dogaaja.
To je poticaj za uopÊavanje pjesme, odnosno za izvoenje zakljuËaka o odnosu Ëitatelja i pisca,
odnosno KaËiÊev odgovor na moguÊe prigovore Ëitatelja.
Nakon toga govori se o stilskim obiljeæjima pjesme.
90
ZakljuËak
UËenicima se postavlja pitanje o tome koja je vrsta literature njima zanimljiva; kakav je (i zaπto
je takav) njihov odnos prema povijesnim djelima i kakva bi djela oni htjeli proËitati.
Zadatak za domaÊi rad:
ProËitati pjesmu o Pavlimiru i utvrditi sliËnost i razlike s PalmotiÊevim Pavlimirom;

svoja zapaæanja iznijeti u Vennov dijagram:
KaËiÊ MioπiÊ: stil narodne pjesme;
epska pjesma; epski deseterac;
vila razrjeπava problem biranja
kralja; naglaπena pouËnost;
pisac iz razdoblja prosvjetiteljstva,
18. st., naglaπena vaænost
sluπanja savjeta starijih i mudrijih
PalmotiÊ: melodrama; Pavlimir se bori

sa silama zla koje mu onemoguÊavaju
da preuzme prijestolje; stih: osmerac;
veliËanje i slavljenje slobode;
barokni dubrovaËki pisac (17. st.);
naglaπena Pavlimirova uloga u
osnutku Dubrovnika
zajedniËko: graa iz Ljetopisa popa Dukljanina

su implicitno naznaËena u objaπnjenju udæbeniËke jedinice te u rjeπenju zadatka za domaÊi rad.
91
UDÆBENI»KA JEDINICA: George Gordon Byron,

Putovanje Childea Harolda
Tip nastavnog sata: sat obrade poeme (ulomka)
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, zemljovid svijeta…
ZadaÊe
- Putovanje Childea Harolda, - prepoznati u ulomku ro- - razmisliti o svojoj vezano-
Byronova romantiËarska mantiËarske elemente sti uz obitelj, domovinu i
poema u Ëetiri pjevanja; li- - razviti sposobnost prepo- vlastitim emocijama veza-
riËnost: izricanje vlastitih znavanja pjesnikovih osje- nim uz moguÊe napuπtanje
osjeÊaja koji pjesnika obu- Êaja mjesta stanovanja i vlastite
zimaju tijekom putovanja; domovine
tema: daleki i nepoznati
krajevi; romantiËarski ele-
menti: motiv putovanja,
usamljenost, nepostojanje
emotivne veze prema obi-
telji i prema domovini,
oËaranost prirodom, rav-
noduπnost spram opÊih
druπtvenih normi

UdæbeniËka jedinica bi trebala dati uËeniku osnovne podatke o Byronovim namjerama vezanim
uz nastanak ovoga djela. Iako on poriËe svaku sliËnost glavnoga junaka sa sobom, nemoguÊe ju
je ne vidjeti i ne prepoznati.
U lirskom fragmentu Adieu uoËljiva je romantiËarska crta karaktera Childea Harolda: njegova
usamljenost, nepostojanje emotivne veze spram obitelji i spram domovine, oËaranost prirodom
i ravnoduπnost spram opÊih druπtvenih normi. Te su osobine joπ naglaπenije nakon πto vidimo
slugin i paæev oproπtaj i suze zbog rastanka. Komentar Luke Paljetka tiËe se Byronovog odnosa
prema pejsaæu u Ëemu vidimo i te kakvu sliËnost s razmiπljanjima i osjeÊajima Childea Harolda.
Temeljni pojmovi
George Gordon Byron, Putovanje Childea Harolda
- poema u Ëetiri pjevanja
- Childe Harold - lik koji povezuje sva Ëetiri dijela
- romantiËarski elementi: tema (daleki i nepoznati krajevi), usamljenost Childea Ha-
rolda, nepostojanje emotivne veze s obitelji i s domovinom, oËaranost prirodom i
ravnoduπnost spram opÊih druπtvenih normi; liriËnost, emotivnost
92
Tijek nastavnoga sata:

Motivacija
UËenici imaju zadatak odluËiti se o cilju svog (moguÊeg) dalekog putovanja (da bi taj
zadatak ostvarili, trebali su donijeti zemljovid svijeta), cilj svoga putovanja piπu u bi-
ljeænicu, navode moguÊe razloge dalekog i dugotrajnog putovanja. Potom dobivaju za-
datak napisati pismo u kojem se opraπtaju s osobom koju vole.
»itanje ulomka
Prije nego πto samostalno proËitaju ulomak, uËenici dobivaju zadatak:
- uoËiti osjeÊaje glavnoga lika - Childea Harolda
- uoËiti njegove karakterne osobine
- odrediπta njegovoga putovanja i razloge putovanja
Sve te znaËajke uËenici moraju usporediti s vlastitima te izraziti pismeno svoje rezultate.
Objava rezultata istraæivanja
ZakljuËak
- osobine Childea Harolda kao romantiËarskog junaka
UDÆBENI»KA JEDINICA: Pejsaæna romantiËarska lirika

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, dijaloga, usporeivanja…
ZadaÊe
- pejsaæ u djelima europ- - razvijati sposobnost uoËa- - poticati ljubav prema pri-
skih romantiËara vanja raspoloæenja i misli u rodi i prema knjiæevnosti
- jezerski pjesnici: pjesniËkom tekstu
Wordsworth, Colridge i - uoËiti znaËenje pejsaæa za
Southey romantiËarske pjesnike
- Alphonse de Lamartine,
glavni pjesnik, predstavnik
francuskog romantizma

U ovu sam udæbeniËku jedinicu saæela dvije: obradu dviju pjesama - engleskog pjesnika
Williama Wordswortha i francuskog pjesnika Alphonsea de Lamartinea. Razlog je taj πto pjesme
moæemo analizirati komparativno: priroda u jednoj i u drugoj pjesmi. Tako Êe uËenici moÊi uo-
Ëiti da je za Wordswortha priroda izvor radosti i ljepote koja moæe izbaviti Ëovjeka iz sumornih
93
raspoloæenja, a za Lamartinea je priroda utjeha i Ëuvarica uspomena na sretnu i ljubavlju obi-

ljeæenu proπlost. I u jednoj i u drugoj pjesmi zapaæamo usamljenost, sjetu i tugu lirskoga subje-
kta, samo πto je ona kod Lamartinea jasno odreena: ljubav pripada proπlosti, pjesnik je usa-
mljen. Temeljni motiv koji proæima cijelu pjesmu Jezero je prolaznost, a pjesnik izvlaËi zaklju-
Ëak da treba πto intenzivnije proæivjeti sadaπnjost jer vrijeme ne moæemo zaustaviti.
Takoer uËenici uoËavaju osnovne znaËajke romantiËarskog pjesniπtva: slikovitost, osjeÊaj-
nost, maπtovitost. Priroda je za romantiËarske pjesnike utoËiπte od usamljenosti, izvor ljepote i
sklada u kojem je moguÊe traæiti i naÊi smirenje.
U komentarima se iznosi Wordsworthova povezanost s jezerskim pjesnicima te osnovne
misli i osjeÊaji iz obiju pjesama.
Temeljni pojmovi
- najznaËajniji pjesnici europskog romantizma:
William Wordsworth, engleski pjesnik, predstavnik tzv. Jezerske πkole, pjesnika koji su
djelovali u Engleskoj izmeu 1798. i 1815.
Alphonse de Lamartine, francuski pjesnik, autor pjesme Jezero
- pejsaæ u djelima europskih romantiËara:

priroda je utoËiπte od usamljenosti, izvor ljepote i sklada u kojem je moguÊe traæiti i naÊi smi-
renje

Motivacija
UËenici izraæavaju svoje miπljenje o stihovima:
“Tad volimo se! Nek to vjeËnost bude mala:
Ljubav, ja i ti!
Jer svijet je brod bez luke, vrijeme val bez æala
- Prolaznici mi!”
Najava i lokalizacija pjesme “Jezero”
»itanje pjesme
- osjeÊaji lirskog subjekta (usamljenost, razmiπljanje o proπlosti i prolaznosti, tuga,
patnja)
- odnos prema proπlosti (sreÊa, ljubav, zadovoljstvo pripadaju proπlosti)
- odnos prema sadaπnjosti (nesreÊa, usamljenost, bol, spoznaja da treba intenzivno
proæivljavati trenutke sreÊe jer su neponovljivi i prolazni)
- uloga pejsaæa (u proπlosti: dekor ljubavne sreÊe, u sadaπnjosti: Ëuva uspomene na
pjesnikovu ljubav)
- poetska poruka izraæena u stihovima: “Tad volimo se…”
ZakljuËak
- pejsaæ u djelima europskih romantiËara, najava Wordswortha; domaÊa zadaÊa:
usporediti Wordsworthov i Lamartineov doæivljaj
94
UDÆBENI»KA JEDINICA: Mihail JurjeviË Ljermontov, Junak naπeg doba
Tip nastavnog sata: sat obrade romana (ulomka)

Nastavne metode: razgovora, Ëitanja, pisanja, metoda dvostrukog dnevnika…
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, nastavni listiÊ, kreda, ploËa…
ZadaÊe
- roman sastavljen od Ëetiri - razviti sposobnost uoËa- - poroci suvremenoga
pripovijetke koje povezuje vanja romantiËarskih ele- druπtva
lik PeËorina menata u djelu - izraziti svoje miπljenje i
- PeËorin - lik suviπnoga - razviti sposobnost prepo- doæivljaj suviπnoga Ëovjeka
Ëovjeka znavanja karakternih oso-
- romantiËarski elementi bina prikazanog lika

UdæbeniËku jedinicu zapoËinjem objaπnjenjem osobina suviπnoga Ëovjeka. Navedene osobi-
ne mogu motivirati uËenike za Ëitanje djela te mogu biti podloga za diskusiju. Donosim ulomak
iz pripovijetke Maksim MaksimiË u kojem PeËorin komentira vlastito ponaπanje. Komentari na-
kon ulomka se odnose na lik PeËorina, iznosim neke njegove osobine te Ljermontovljevo mi-
πljenje o tom liku koje on iznosi u predgovoru djela.
Temeljni pojmovi
Mihail JurjeviË Ljermontov, Junak naπeg doba
- roman koji Ëine pet pripovijedaka: Maksim MaksimiË, Bela, Kneginjica Mery, Tamanj i
Fatalist
- pripovijetke su povezane likom glavnog junaka PeËorina
- PeËorin - lik suviπnoga Ëovjeka: ravnoduπnost spram dogaaja i æivota, æelja za uzbu-
enjima, Ëesto ga vlastiti postupci udaljavaju od ostvarenja sreÊe
- romantiËarski elementi u djelu: neposredno iskazivanje misli i osjeÊaja, radnja se zbi-
va u egzotiËnim predjelima ruske divljine, sukobljavanje s druπtvom, ljubavne teme

Motivacija
UËenici dobivaju nastavne listiÊe na kojima metodom dvostrukog dnevnika komenti-
raju neke citate iz djela - uglavnom PeËorinova razmiπljanja o æivotu i æenama.
UËenici samostalno Ëitaju ulomak iz djela sa zadatkom da podcrtaju reËenice koje æe-
le prokomentirati i one reËenice koje, po njihovom miπljenju, najbolje karakteriziraju
lik PeËorina.
Analiza ulomka
- objava rezultata samostalnoga Ëitanja
95
- tema ulomka
- PeËorinov odnos prema æivotu
- naËini PeËorinova traganja za sreÊom
- Ëitanje i komentiranje uvodnoga teksta o suviπnom Ëovjeku
- uËenici iznose svoja miπljenja o komentarima nakon citiranog ulomka
ZakljuËak
- romantiËarski elementi u djelu
Nastavni listiÊ
Prokomentiraj navedene citate.
Citati Komentari
1. “Otkad pjesnici piπu, a æene ih Ëitaju (na

Ëemu im budi najdublja hvala), nazvali
su ih toliko puta anelima da su one u
svojoj duπevnoj jednostavnosti doista
povjerovale tom komplimentu, zaborav-
ljajuÊi da su ti isti pjesnici za novce Ne-
rona nazivali polubogom.”
2. “Zbilja: Werner je onomad æene uspore-

dio sa zaËaranom πumom, o kojoj pripo-
vijeda Tasso u svojem ‘Osloboenom
Jeruzalemu’. ‘Tek πto ueπ’, veli on, - i
veÊ te sa sviju strana salete takve neprili-
ke, da te Bog saËuva: duænost, ponos,
pristojnost, javno mijenje, poruga, pre-
zir… Samo ih ne treba gledati, veÊ idi ra-
vno; malo pomalo nestaje Ëudoviπta i
pred tobom se otvara tiha i svijetla polja-
na, a usred nje cvate zelena mirta. Zato
jao tebi ako ti na prvom koraku srce za-
strepi i ako se osvrneπ.”
96
UDÆBENI»KE JEDINICE: Hrvatski narodni preporod (uvod)

i Pavao ©toos, Kip domovine
Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, zakljuËivanja…
ZadaÊe
- alegoriËnost ©toosove bu- - razvijati sposobnost inter- - poticati zanimanje za pro-
dnice: vizija Hrvatske kao pretacije lirske pjesme, πlost
æene u crnini koja plaËe sposobnost tumaËenja ale- - domoljublje i odnos poje-
nad svojom sudbinom gorijskog znaËenja pjesme dinca i druπtva prema do-
- kritika: odnaroenosti - razvijati sposobnost us- movini
Hrvata, germanizacije i poredbe dvaju knjiæevnih
maarizacije, politiËke ne- razdoblja
samostalnosti, jeziËna i na-
cionalna razjedinjenost Hr-
vata; elegiËan ton
- hrvatski narodni prepo-
rod kao knjiæevno razdob-
lje, trajanje: 1830. - 1860.
- znaËajke; razlike u odno-
su na europski romantizam

Iako se radi o dvjema udæbeniËkim jedinicama, u ovom sam ih priruËniku povezala u jednu
zbog Ëinjenice da (na æalost) nemamo vremena da za uvod u knjiæevno razdoblje uzmemo cije-
li jedan sat. Zato to povezujemo s nekom drugom nastavnom jedinicom na osnovi koje uËeni-
ci mogu shvatiti i zakljuËiti o znaËajkama knjiæevnoga razdoblja kojem ta jedinica pripada.
U uvodnoj udæbeniËkoj jedinici o hrvatskom narodnom preporodu donosim najvaænije po-
datke o tom knjiæevnom razdoblju: trajanje, ostvarenja, razdoblja. Za pretpreporodno razdoblje
je karakteristiËno da se uvia vaænost narodnoga jezika i nacionalne kulture (Maksimilijan Vr-
hovec). U razdoblju od 1830. do 1840. je intenzivan kulturni rad, Ljudevit Gaj reformira pra-
vopis te 1835. poËinje izdavati novine na kajkavskom, potom od 1836. na πtokavskom pod na-
zivom Ilirske narodne novine. Nakon zabrane ilirskoga imena (1843.) novine izlaze pod nazivom
Narodne novine. Godina 1840. znaËi ponajprije sukob izmeu Gaja i Vraza: Gaj æeli ostvarenje
politiËkoga cilja, a Vraz da sve ostane u granicama kulturnoga pokreta. Vraz 1842. pokreÊe pr-
vi hrvatski knjiæevni Ëasopis Kolo (koji izlazi do 1853.).
UdæbeniËka jedinica o Pavlu ©toosu zapoËinje rijeËima jednog od sudionika hrvatskoga pre-
poroda - Ljudevita Farkaπa VukotinoviÊa. Iznose se osnovne ideje: otpor maarizaciji, ljubav
prema narodnom jeziku, æelja za jeziËnim ujedinjenjem, za reformom pravopisa, za pokreta-
njem kulturne djelatnosti. Slijedi ulomak ©toosove pjesme.
97
Komentar nakon pjesme se odnosi na osnovne misli i raspoloæenja u pjesmi te politiËku po-
zadinu navedene pjesme.
Temeljni pojmovi
Pavao ©toos, Kip domovine vu poËetku leta 1831.
- tema: situacija u domovini - odnaroenost Hrvata
- germanizacija i maarizacija
- politiËka nesamostalnost
- jeziËna i nacionalna razjedinjenost Hrvata
- kajkavπtina, alegoriËnost, elegiËan ton; budnica
- hrvatski narodni preporod - trajanje: 1830. - 1860.
- cilj: ujedinjenje Juænih Slavena
- razlika u odnosu na romantizam: knjiæevna djelatnost je
gotovo u potpunosti u sluæbi nacionalne ideje; knjiæev-
nost na nacionalnom, standardnom jeziku se tek obliku-
je oslanjajuÊi se na klasicistiËku dubrovaËku tradiciju

Motivacija
Profesor na prozirnici daje stihove:
“Vre i svoj jezik zabit Horvati hote
Ter drugi narod postati”
UËenici iznose svoje miπljenje o stihovima i nagaaju na koje bi se povijesno razdoblje
mogli odnositi; potom na prozirnici vide znaËajke 1830. povezane s odlukom Hrvatsko-
ga sabora. TumaËe stihove u tom kontekstu.
»itanje i komentiranje pjesme
»ita se dio po dio pjesme i komentira sadræaj Ëime profesor pomaæe uËenicima shvatiti
osnovne misli izraæene u pjesmi.
- alegoriËnost pjesme
- jeziËne i stilske znaËajke
ZakljuËak
- profesor (uz pomoÊ udæbeniËke jedinice: Ilirizam, uvod) objaπnjava i s uËenicima ko-
mentira znaËajke novoga knjiæevnoga razdoblja kojemu pripada i ©toosova pjesma te
osobitost toga razdoblja u odnosu na romantizam
Prozirnica
1830. odræan je Sabor u Poæunu u kojem je doπlo do ponovnog sukoba s Maarima. Hrvatsko
plemstvo, ugroæeno apsolutizmom, ne æeli prekinuti svaku vezu s ugarskim plemstvom i zato
nastoji da se odluka Hrvatskog sabora o uËenju maarskog jezika potvrdi, ali su Maari traæili
mnogo viπe. Oni su negirali hrvatska prava i tvrdili da Hrvatska i Ugarska nisu udruæene kra-
ljevine, veÊ su hrvatske zemlje podloæni dijelovi.
(Ilustrirana povijest Hrvata)
98
UDÆBENI»KA JEDINICA: Stanko Vraz

ZadaÊe

- –ulabije, zbirka pjesama - razvijanje sposobnosti - ljubav prema voljenoj
u kojoj se isprepliÊu ljubav uoËavanja sadræajnih i stil- osobi i prema domovini
prema æeni i ljubav prema skih elemenata u pjesmi te kao poetska inspiracija
domovini; stih: poljski kra- izraæavanja univerzalnog
kovjak; zbirka je posveÊe- znaËenja pjesme
na voljenoj æeni Ljubici
Cantilly
- Ædral putuje k toplom jugu,
gazela; alegoriËnost
- Otkud modre oËi, sonet o
preobrazbi tjelesne ljubavi
u duhovnu

U uvodu u udæbeniËku jedinicu su razlozi Vrazove odluke za hrvatsku, a ne slovensku knjiæevnost:
- zanesenost ilirizmom
- vjera u moguÊnost zajedniËkog knjiæevnog æivota Hrvata i Slovenaca (sa zajedniËkim,
hrvatskim jezikom)
- miπljenje da se slovenska knjiæevnost ne moæe samostalno razvijati
Barac iznosi Preπerenov odnos prema Vrazu te razvojni put slovenske knjiæevnosti.
Slijedi najava –ulabija i ulomak u kojem je vidljivo Vrazovo ispreplitanje osobnog i nacional-
nog te komentar Antuna Barca o sadræajnim i stilskim znaËajkama Vrazove pjesniËke zbirke. Ko-
mentari nakon pjesama Ædral putuje k toplom jugu i Otkud modre oËi se odnose na osnovne misli
iznesene u pjesmama (πto bi trebalo olakπati interpretaciju) te znaËajke Vrazova stiha u tim pje-
smama.
Temeljni pojmovi
Stanko Vraz, –ulabije
- naziv zbirke dolazi od turske rijeËi djul πto znaËi ruæa, a ulabije su slatke, mi-
risne jabuke koje su crvene kao ruæa
- zbirka od Ëetiri dijela posveÊena je Ljubici Cantilly
- ispreplitanje ljubavi prema æeni i ljubavi prema domovini
- stih: poljski krakovjak (katren s Ëetiri πesterca i rimom abcb)
99
Ædral putuje k toplom jugu

- alegoriËnost pjesme: usporedba vlastitog æivota sa æivotom ljudi koji æive u
skladu s prirodom
- gazela - pjesniËki oblik nastao u arapskom pjesniπtvu na poËetku 7. st.
Otkud modre oËi
- sonet o preobrazbi tjelesne ljepote u duhovnu

Motivacija
- biografski podaci o Stanku Vrazu i uvodni udæbeniËki tekst Slovenac zanesen ide-
jom ilirizma
Najava i lokalizacija zbirke “–ulabije”
»itanje pjesama iz 1. dijela
- osnovne misli iznesene u pjesmi
- osjeÊaji lirskoga subjekta
- uloga opisa domovine
- znaËenje zbirke za hrvatski narodni preporod
- znaËenje naslova
- znaËajke stiha –ulabija
Najava i lokalizacija pjesme “Ædral putuje k toplom jugu”
- alegoriËnost pjesme (povezivanje s uvodnim spoznajama o Vrazovoj biografiji)
- gazela kao pjesniËki oblik
ZakljuËak
- dojmovi o pjesmama i o Vrazu kao knjiæevniku
- domaÊa zadaÊa: interpretirati pjesmu Otkud modre oËi?
100
UDÆBENI»KA JEDINICA: Petar PreradoviÊ

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora, samostalne interpretacije…
ZadaÊe
Obrazovne Funkcionalne
- proæetost PreradoviÊevih pjesama trima osnovnim motivi- - razvijati sposobnosti uo-
ma: domoljubljem, ljubavlju i misaonoπÊu Ëavanja osnovnih motiva u
- alegoriËnost pjesama: Putnik - pjesnikov dijalog s tuom pjesmi i njihovih alegorij-
zemljom personificiranoj u liku starice, spoznaja da su sre- skih znaËenja
Êa i zadovoljstvo ostvarive samo u domovini; Ljudsko srce - - razvijati sposobnost uo-
ljudsko srce kao metonimija za trajni ljudski nemir pÊavanja i zakljuËivanja
Pjesnik - pjesnikova trajna razapetost izmeu zemaljskih i Odgojne
nebeskih vrijednosti - poticanje uËenika na pro-
Mrtva ljubav - pretvaranje zemaljske ljubavi u nebesku - po- miπljanje vlastitog odnosa
ticanje uËenika na promiπljanje vlastitog odnosa prema do- prema domovini, ljubavi,
movini, ljubavi, nemirima nemirima

Zanimljivost u PreradoviÊevoj biografiji je njegova vojna naobrazba u Austriji te zaboravlja-
nje materinjeg jezika. Usprkos tome, on postaje jedan od najznaËajnijih hrvatskih pjesnika. Ia-
ko je u pjesmama neprekidno isticao svoju ljubav prema domovini, umire u tuini - u Austriji
i posmrtni su mu ostaci sedam godina nakon smrti preneseni u Zagreb.
U udæbeniku se nalaze Ëetiri PreradoviÊeve pjesme, a o vaπem planu i programu te o senzi-
bilitetu uËenika ovisi πto Êete i koliko obraditi. Pjesma Ljudsko srce je uËenicima zanimljiva zbog
njene opÊeljudske poetske poruke: trajno ljudsko nezadovoljstvo. U komentaru se iznose osno-
vne misli izreËene u pjesmi; pjesma “Putnik” je opseæna, ali u njoj moæemo prepoznati Prerado-
viÊev stav prema domovini. U komentaru se ukazuje uËenicima na alegoriËnost osnovnih mo-
tiva u pjesmi; u pjesmi “Pjesnik” pjesnik promiπlja odnos pjesnika i svijeta te u komentaru obja-
πnjavam razliËitost dvaju pogleda na svijet: pjesnikovog i sokolovog.
Pjesma je proæeta domoljubljem i potrebom buenja pjesnika te njegovog djelovanja na bu-
enju nacionalne svijesti. Pjesma Mrtva ljubav prenosi univerzalnu poruku o potrebi pretvara-
nja zemaljske ljubavi u nebesku koja postaje Ëovjekov ideal i zvijezda vodilja kroz æivot. Ko-
mentar objaπnjava osnovne misli u pjesmi Ëime uËenicima olakπava razumijevanje i interpreta-
ciju.
Temeljni pojmovi
Petar PreradoviÊ,Putnik
- domoljubna lirska pjesma, alegoriËnost: pjesnikov dijalog s tuom zemljom koja je
personificirana u liku starice, spoznaja da su sreÊa i zadovoljstvo ostvarive samo u do-
movini
101
Ljudsko srce - misaona lirska pjesma, ljudsko srce kao metonimija za trajni ljudski nemir
Pjesnik - pjesnikova komunikacija sa sokolom postaje alegorija za njegovu trajnu razapetost
izmeu zemaljskih i nebeskih vrijednosti
Mrtva ljubav - pretvaranje zemaljske ljubavi u nebesku, misaona lirska pjesma

1. sat
Motivacija
UËenici komentiraju PreradoviÊeve misli koje im profesor pokazuje na prozirnici; Ëita-
nje i komentiranje uvodnoga udæbeniËkoga teksta.
Najava i lokalizacija pjesme “Putnik”
»itanje pjesme
- doslovna razina pjesme: noÊ
pjesnikovo lutanje
prisjeÊanje na majku i njene savjete
dolazak do kolibe
starica ga ne prima u kuÊu
dijalog sa staricom
odluka o povratku u domovinu
- alegorijska razina: boravak u tuini u emocionalnom je smislu za pjesnika
jednak noÊi; dijalog sa staricom je dijalog s tuom ze-
mljom u kojoj boravi: osjeÊaj nepripadnosti i neprihvaÊa-
nja, sa spoznajom da su sreÊa i ljubav ostvarive jedino u
domovini, dolazi jutro - pjesnikovo duhovno buenje
- domoljubna lirska pjesma, narativno oblikovana; stih je uglavnom osmerac
ZakljuËak
Provjerimo kojih se PreradoviÊevih domoljubnih pjesama uËenici sjeÊaju (Rodu o jezi-
ku, Jezik roda moga). UËenici izriËu dojmove o njegovom domoljubnom pjesniπtvu.
2. sat
Motivacija
Na prozirnici dajemo samo prvu strofu pjesme Ljudsko srce, a uËenici izraæavaju svoje
miπljenje o trajnom ljudskom nemiru.
»itanje pjesme “Ljudsko srce”
- zapitanost o razlozima Ëovjekove Prometejevske muke
- odgovor leæi u svijesti o prolaznosti i æelji da se iskoriste sve zemaljske moguÊnosti
102
- sonet
- alegoriËnost
Najava i lokalizacija pjesme “Mrtva ljubav”
»itanje pjesme
- zapitanost o moguÊnosti da zemlja i more Ëuvaju Ëovjekove uspomene na ljubav
- spoznaja o ljudskoj pohlepi te o jedinom rjeπenju: pretvoriti zemaljsku ljubav u ne-
besku Ëime ona postaje ljudski ideal i zvijezda vodilja kroz æivot
- katreni, deseterci
ZakljuËak
Koji su temeljni motivi u PreradoviÊevom pjesniπtvu?
Kako se vama, danaπnjim Ëitateljima, sviaju njegove pjesme?
- domaÊa zadaÊa: interpretirati pjesmu Pjesnik
Prozirnica - misli Petra PreradoviÊa
“Uzimati stvari kako dolaze, zagrabiti koliko nam sile dopuπtaju, ostalo prepustiti Bogu, kod to-
ga biti blag, miran i strpljiv, to je ideal za kojim teæim.” (25. IV. 1863.)
“U svakoj i joπ tmurnijoj stvari dade se pronaÊi vedrija strana; do Ëovjeka je, kao i do pËele, da
i iz otrovnog cvijeÊa sabere med.” (23. III. 1861.)
“»ovjek se mora nadati najboljem, ali biti spreman i na najgore. Zato prvo i protiv drugoga dje-
lovati Ëinom i molitvom, a ostalo prepustiti providnosti.” (6. II. 1864.)
Prozirnica
“Ljudskom srcu uvijek neπto treba,

Zadovoljno nikad posve nije:
»im æeljenog cilja se dovreba,
Opet iz njeg sto mu æelja klije.”
Petar PreradoviÊ, Ljudsko srce
103
UDÆBENI»KA JEDINICA: Ivan MaæuraniÊ, Smrt Smail-age »engiÊa
Tip nastavnog sata: sat obrade epa

Nastavne metode: Ëitanja, pisanja, razgovora...
Nastavna sredstva i pomagala: udæbenik, kreda, ploËa, povijesni tekst, nastavni listiÊ…
ZadaÊe
- Smrt Smail-age »engiÊa, - razvijati sposobnost uoËa- - trajni antagonizam dobra
ep u pet pjevanja: Agova- vanja sadræajnih i stilskih i zla
nje, NoÊnik, »eta, HaraË i znaËajki djela - vjera u pobjedu dobra
Kob - razvijati sposobnost pre-
- borba Smail-age i Crno- poznavanja i izricanja ideje
goraca postaje borba dobra djela
i zla s piπËevom idejom i
vjerom u pobjedu dobra
- obilje stilskih izraæajnih
sredstava, mnoπtvo arhai-
zama i turcizama, izmjena
deseteraca i osmeraca

Uvodni tekst udæbeniËke jedinice je, zapravo, motivacijski: uËenicima se iznosi rodbinska po-
vezanost izmeu pisaca - MaæuraniÊa. UËenicima je moæda najzanimljivije i najviπe ih zanima
rodbinska povezanost Ivana MaæuraniÊa i Ivane BrliÊ-MaæuraniÊ.
Slijede osnovni podaci o djelu i tekst prvog pjevanja - Agovanja.
Komentari se tiËu:
a) kontrasta - izmeu Smail-age i Crnogoraca (Smail-aga je okrutan, bezduπan; Crnogorci
su kolektiv koji æeli sruπiti zlo i tiraniju; pojedincu je suprotstavljen kolektiv
- u tome vidimo osobitost naπeg romantizma u odnosu na europski)
- u razvoju dogaaja: Smail-aga »engiÊ je na poËetku djela na vrhuncu moÊi,
prema kraju djela njegova moÊ slabi, Crnogorcima moÊ raste
b) snaga i veliËina MaæuraniÊeva spjeva - u tome πto inspiriran, u europskim razmjerima,
posve neznatnim dogaajem, spjev prerasta u pri-
kaz sukoba krπÊanstva i islama, sukob nasilja i
otpora naroda silniku s vjerom u pobjedu dobra
Temeljni pojmovi
Ivan MaæuraniÊ, Smrt Smail-age »engiÊa
- ep u pet pjevanja (Agovanje, NoÊnik, »eta, HaraË i Kob)
- kontrast: izmeu Smail-age i Crnogoraca (okrutnosti, bezosjeÊajnosti pojedinca te
snage, cilja kolektiva koji æeli sruπiti zlo) u razvoju dogaaja (prema kraju djela raste
moÊ Crnogoraca, a moÊ Smail-age slabi)
104
- ideja: borba dobra i zla s vjerom u pobjedu dobra

- izmjena deseteraca i osmeraca (izmjena epskih i lirskih dijelova) s mnoπtvom stilskih
sredstava i aforizama

Motivacija
Za motivaciju se moæe iskoristiti povijesni tekst o Ivanu MaæuraniÊu kao prvom banu pu-
Ëaninu te o znaËajkama njegova banovanja.
»itanje i interpretacija ulomka
S ovim su se djelom uËenici sreli joπ u osnovnoj πkoli. Reakcija veÊine njih je ista: djelo
smatraju dosadnim i nerazumljivim. Zato je teπko motivirati ih, pa predlaæem grupni rad
- zajedniËko rjeπavanje nastavnog listiÊa odnosno zajedniËka, voena interpretacija ulom-
ka. Grupni rad i natjecateljski duh tako postaju osnovni pokretaË u njihovom radu te na
kraju Ëesto spoznaju da djelo “i nije tako loπe” i da “su sad razumjeli o Ëemu se radi”. Ra-
di se u grupama po Ëetvoro uËenika, svaki od uËenika dobiva svoj listiÊ koji grupa zaje-
dno rjeπava.
Objava rezultata
Profesor naizmjeniËno propituje tako da veÊina uËenika moæe reÊi i prokomentirati svoje
odgovore.
ZakljuËak
MaæuraniÊi u knjiæevnosti - Ëitanje i komentiranje uvodnoga teksta
Povijesni tekst o Ivanu MaæuraniÊu je moguÊe uzeti iz jednog od udæbenika iz povijesti.
Nastavni listiÊ
Ivan MaæuraniÊ, Smrt Smail-age »engiÊa
1. Dopuni reËenicu.
Smrt Smail-age »engiÊa je u pjevanja: ,
(vrsta) (broj)
, , i .
2. Odakle MaæuraniÊu graa za djelo?
3. Navedi najznaËajnije dogaaje u prvom pjevanju.
4. Zaokruæi koje Smai-agine osjeÊaje i osobine prepoznajemo u prvom pjevanju.

a) okrutnost
b) æelja za moÊi
105
c) poniznost
d) strah
e) sluπanje podanika
5. Objasni kontrast u prvom pjevanju izmeu Smail-age i Crnogoraca.
6. Zaπto su Crnogorci prikazani kao snaæan kolektiv?
7. Pronai u ulomku iz prvog pjevanja…

arhaizme:
metafore:
antiteze:
anafore:
8. Prokomentiraj stihove:
“Ko da strepi mrki vuËe “Miπad grize, al po tlih gmiæe;
S planinskoga gladna miπa.” Sam sur oro pod nebo se diæe.”
“Boj se onoga tko je viko
Bez golema mrijet jada.”
Rjeπenje nastavnoga listiÊa

1. ep, pet pjevanja, Agovanje, NoÊnik, »eta, HaraË, Kob
2 Graa je stvarni dogaaj o kojem je MaæuraniÊ mogao Ëitati jer se o njemu u ono doba mno-
go pisalo, MaæuraniÊ je sluπao i priËu Crnogorca koji je sudjelovao u tom dogaaju, postoja-
la je i narodna pjesma o tome. ObiËaje u Bosni je MaæuraniÊ mogao upoznati preko putopi-
sa svoga brata Matije.
3. - Smail-aga poziva sluge da mu dovedu zarobljene Crnogorce i starog Duraka
- dovode Crnogorce koje Smail-aga pogubljuje u najveÊim mukama
- Crnogorci hrabro umiru: “niti pisnu niti zubi πkrinu”
- Agu zazebe u dnu srca pri pomisli na moguÊu crnogorsku osvetu
- Aga pogubljuje i starog Duraka koji ga je pogreπno savjetovao da pusti Crnogorce jer da Êe
se oni osvetiti
106
4. a, b, d
5. U prvom je pjevanju Smail-aga na vrhuncu moÊi, Crnogorci su potpuno nemoÊni, na kraju
djela Êe situacija biti obrnuta.
6. Zato πto je to bio ideal naπih iliraca: snaæan kolektiv koji Êe ostvariti ideju nacionalnog uje-
dinjenja.
7. arhaizmi: svjetovaπe, negve, gojne, dæelati, pala, krsti (krπÊani), lasno…; metafore: “Ter ih
turskijem darivao darom”, “zazebe ga u dnu srca”, “Miπad grize/ali po tlih gmiæe/sam sur oro
pod nebo se diæe.”, “gorsko zvijere,/gvozden stupac/ kamen tvrdi”…; antiteze: “Gdje se silom
divit mora/ Silan arslan gorskom miπu” anafore: “Il u goru?... Il u ravno?... Il Êeπ æivjet…”
8. “Ko da strepi…” - suprotnost izmeu moÊi i nemoÊi, Ëovjek se u nekim trenucima osjeÊa
snaænim poput planinskoga vuka doæivljavajuÊi druge kao miπeve koji mu niπta ne mogu.
“Boj se onog…” - treba se bojati onoga tko je umro bez bojazni od smrti
“Miπad grize…” - ugrizi miπeva su za orla koji se diæe u nebo neznatni, tako se Ëini moÊnom
Ëovjeku da mu ostali niπta ne mogu
UDÆBENI»KA JEDINICA: Matija MaæuraniÊ, Pogled u Bosnu

Tip nastavnog sata: sat obrade putopisa (ulomak)
ZadaÊe

- tema: putovanje u Bosnu - razvijati sposobnost uoËa- - teænja za dalekim, nepo-
- ispreplitanje opisa s pri- vanja sadræajnih i stilskih znatim, egzotiËnim krajevi-
povijedanjem o obiËajima i obiljeæja putopisa ma
legendama - ljubav prema putovanju i
- mnoπtvo turcizama trajna Ëovjekova æelja za
- Pogled u Bosnu je prvi pu- otkrivanjem novoga (druk-
topis u novijoj hrvatskoj Ëijih krajeva i obiËaja)
knjiæevnosti

U uvodu iznosim neke od podataka iz æivotopisa Matije MaæuraniÊa te o njegovoj ljubavi pre-
ma Bosni. U ulomku je vidljiv MaæuraniÊev prvi doæivljaj Sarajeva te legende koje je o tom gra-
du Ëuo.
Komentari se odnose na MaæurniÊev doæivljaj Bosne vidljiv u doæivljaju sarajevske arhitektu-
re i prostora: on izrijekom govori o neizmjernosti toga grada zavrπavajuÊi ulomak bjelinom ko-
ja takoer upuÊuje na ljepotu, prostranost, neobiËnost.
Doæivljaj turstva kod njegovog brata Ivana bit Êe potpuno suprotan: nasilje, zlo, nesreÊa…
107
Temeljni pojmovi
Matija MaæuraniÊ, Pogled u Bosnu
- putopis, prvi putopis u novijoj hrvatskoj knjiæevnosti
- vienje Bosne kao egzotiËne zemlje, lijepe, neobiËnih i drukËijih obiËaja i naËina æivota

Predlaæem da se za ovaj nastavni sat uËenici pripreme kod kuÊe: da skupe neke podatke
o gradu Sarajevu, bilo o njegovoj povijesti, bilo o ratu, o suvremenim zbivanjima u tom
gradu…
Mogu donijeti i izvore iz kojih su uzimali podatke ili fotografije i sl.
Motivacija
UËenici govore koju su vrstu podataka prikupili i πto smatraju zanimljivom Ëinjenicom ili
podatkom.
»itanje i komentiranje ulomka

- Ëitanje teksta s prekidima; dijalog s uËenicima kao svojevrsna provjera shvaÊanja smisla
teksta
Analiza ulomka
- izgled Sarajeva
- obiËaji i navike stanovnika
- legende
ZakljuËak
UËenici dobivaju zadatak napisati esej o Sarajevu (u koji ukljuËuju podatke do kojih su
sami doπli te podatke iz proπlosti o kojima govori MaæuraniÊ).
108

Knjizevnost 2 Prir G PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjizevnost 2 Prir G PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

knjiz2MP-ok.

qxd 5/5/03 8:40 Page 1

∂ ALFA d. d. Zagreb, 2003.

NauËili smo ..........................................................................................................................13

Barok (uvod) ........................................................................................................................48

Juraj HabdeliÊ, Pervi otca naπega Adama greh ........................................................................70

Voltaire, Candide ili optimizam................................................................................................81

Æelim vam mnogo uspjeha i radosnih trenutaka u prenoπenju znanja te odgaja-

NAZIV METODE OPIS

Izvedbeni plan iz hrvatskog jezika za drugi razred Ëetverogodiπnjih strukovnih πkola

74. Izraæavanje Ispravak 2. πkolske zadaÊe - pisanja, tumaËenja... - zadaÊnica..

UDÆBENI»KA JEDINICA: NauËili smo

Srednji vijek u hrvatskoj knjiæevnosti traje od 11. do 15. stoljeÊa.

Obrazovne Funkcionalne Odgojne

Tijek nastavnog sata

Ponavljanje i usustavljivanje gradiva

Objava i korekcija rezultata

Humanizam Aurelije Augustin Antigona

Pitanja za grupni rad

1. U Ëemu je znaËaj Biblije i od kojih se dijelova Biblija sastoji?

UDÆBENI»KA JEDINICA: Lodovico Ariosto, Bijesni Orlando

Tip nastavnog sata: sat obrade epa (ulomak)

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice:

Tijek nastavnog sata

Najava i lokalizacija djela

»itanje ulomka iz djela

UDÆBENI»KA JEDINICA: Machiavelli, Vladar

Tip nastavnog sata: sat obrade politiËke rasprave (ulomka)

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Komentar nakon teksta treba olakπati uËenicima analizu ulomka.

Tijek nastavnog sata

Najava i lokalizacija djela

Razlozi za osobinu dareæljivosti kod vladara Razlozi protiv dareæljivog vladara

UDÆBENI»KA JEDINICA: Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Tip nastavnog sata: sat obrade romana (ulomak)

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Tijek nastavnog sata:

- objava i komentiranje rezultata

3. Koje ti je djelo u dosadaπnjoj lektiri bilo najbolje?

4. Koje ti je djelo u dosadaπnjoj lektiri bilo najgore?

5. Koje djelo smatraπ najboljim koje si dosada proËitao/la?

UDÆBENI»KA JEDINICA: William Shakespeare, Romeo i Giulietta

Tip nastavnog sata: sat obrade tragedije (ulomak)

Obrazovne Funkcionalne Odgojne - ljubav kao te-

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Tijek nastavnog sata

O, teπka ti lakoÊo, jalovosti vaæna,

UDÆBENI»KA JEDINICA: William Shakespeare, Hamlet

Tip nastavnog sata: sat obrade tragedije / sat lektire

Obrazovne Funkcionalne Odgojne

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

Tijek nastavnog sata

Najava i lokalizacija ulomka

Prozirnica 2 ili nastavni listiÊ

“Æivot je samo sjen πto luta, bijedni glumac

UDÆBENI»KA JEDINICA: Marko MaruliÊ, Judita

Tip nastavnog sata: sat lektire

Objaπnjenje udæbeniËke jedinice

- ideja: vjerom i hrabroπÊu moguÊe je savladati naoko nesavladivu tursku silu

Tijek nastavnog sata

• Ulomak iz Gavranove Judite

Posramih se razotkrivena u svom jadnom naumu.

UDÆBENI»KA JEDINICA: Ranjinin zbornik