Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.

godina

FIZIOLOGIJA STRESA

Na fiziološkom nivou stres izaziva reakciju koja se zove «bori se – bježi» mehanizam. Ovaj mehanizam je razvijen
kroz evoluciju i služi opstanku, tj preživljavanju u opasnim situacijama.
Ako neki dogañaj doživimo kao opasnu situaciju, naš organizam dolazi u stanje povećane aktivnosti i spremnosti
ili da se bori ili da bježi iz te situacije. Npr. susret sa divljom životinjom.
Da bi se borio i odbranio ili bježao, u tijelu se dešavaju mnoge promjene:
1. disanje se ubrzava, jer treba nam više kisika i više energije u mišićima
2. srce jače i ubrzano kuca, raste krvni pritisak
3. krvni sudovi na periferiji se sužavaju a šire u organima bitnim za preživljavanje – u mozgu, u krupnim
mišićima ruku i nogu koji treba da vrše veliki rad
4. zjenice se šire, i čula bolje rade, sluh i vid se izoštravaju
5. imuni sistem privremeno zaustavlja rad
6. zaustavlja se rad probavnog sistema
7. uključuju se nagonski dijelovi mozga koji su slični životinjskim

Posljedica je da je naše tijelo spremno za borbu ili bijeg iz opasne situacije. Ovaj sistem izvrsno radi i kroz
evoluciju nam je omogućio da preživimo susrete sa opasnim životinjama i situacijama. I danas kada smo u
stvarno opasnoj situaciji reakcija je ista. Nakon susreta sa opasnošću npr. medvjedom, naš bi se predak opustio,
sve navedene promjene bi se svele u normalu: disanje bi postalo normalno, spustio bi se pritisak, srčani rad bi bio
normalan. U ovom slučaju stres je bio dobar, pripremio je organizam za preživljavanje, preživjeli smo i organizam
bi se vratio u normalno stanje.

Problem u današnje vrijeme je sljedeći: rijetko imamo prave opasne situacije, ali imamo mnogo situacija koje
doživljavamo kao opasne zbog složenog i komplikovanog života kojim danas živimo. Opasne situacije su
problemi, moderna opterećenja, rad pod pritiskom, puno zahtjeva koji se stavljaju pred nas, čak i jednostavan
prelazak preko ulice zna biti stresan. Ako je naš doživljaj tih dogañaje isti kao da je u pitanju stvarna fizička
opasnost onda će shodno tome, doći do uključivanje jedinog sistema kojeg organizam ima za preživljavanje:
mehanizma «bori se – bježi». Ovakav stres je opasan. Posljedice bivanja u ovom stanju su:
1. gubitak energije. Energija u organizmu je neophodna i za varenje, rad ostalih organa i sistema, iscjeljenje
tijela. Imamo manje energije i ne osjećamo se dobro.
2. mnogo sitnih stresova izaziva pojavu «akumulacije stresa» tj nakupljanje stresa i napetosti i uvod u stanja
koja predstavljaju ozbiljnije probleme kao npr: životne krize.
3. Zbog zaustavljanja rada imunog i probavnog sistema u stresu pojavljuju se problemi:
- smanjena otpornost na bakterije i viruse, infekcije.
- Poremećaji u radu organa za varenje, čir na želucu
4. kvalitet života opada
5. loš uticaj na memoriju, odlučivanje
6. loš pokušaj prevladavanja stresa je kroz: pušenje, svañe s komšijom, drogiranje, upotreba alkohola

Obratite pažnju na rane znake stresa

Naveli smo promjene koje se dešavaju u stresu. Bilo bi dobro da smo ih svjesni, da postanemo svjesni da nam se
znoje ruke, da skupljamo zube, čujem da mi srce udara.
U tom trenutku trebalo bi razmisliti: da li mogu da uradim nešto, kako da reagujem. Prirodna posljedica je da
skliznemo u bijes i agresiju, istresemo se na nekom nedužnom, napadnemo ili se branimo. Neka akcija u tom
stanju smanjuje napetost tj. problem, a ako akcija nije moguće onda je odgovor opuštanje.

BORBA PROTIV STRESA 2. Evo nekih stvari koje pomažu u borbi protiv stresa
1. Priuštite sebi odmor.
Kada kažemo da smo na odmoru obično mislimo da traje dan ili više dana, ali dobra stvar u vezi odmora je ta
da odmor može trajati samo jedan minut.
Evo jednostavne tehnike: sjedite na miru, ako je mjesto zamračeno još bolje, udahnite duboko i zamislite da
udišete čist vazduh. Izdahnite na usta. Ponovite 2-3 puta. I to je to! Ako podesite časovnik koji će vas na svaki
puni sat podsjetiti da uzmete jedan minut odmora, imaćete desetak odmora u toku radnog dana!
2. Ljubav se smatra dobrim amortizerom stresa. Ljubav u smislu bliskih i prijateljskih veza i odnosa popravlja
štetene efekte stresnih doživljaja.
3. Bavljenje sportom
4. Smijeh i optimizam su takoñe dobri amortizeri stresa