utorak, 12. siječnja 2016.

Facebook page

Megaliti Hercegovina
IMPRESIVNA ILIRSKA GRADINA - BATINGRAD - facebook

KOD POSUŠJA - MOGUĆE SJEDIŠTE

NAJPOZNATIJEG ILIRSKOG BORCA PROTIV
RIMLJANA - BATONA ? / Impressive Illyrian city (citadel)
'Batingrad' near Posusje in western Herzegovina
EKSKLUZIVNA FOTOREPORTAŽA ZABORAVLJENOG, MOĆNOG ILIRSKOG GRADA - BATINGRAD-a;

Gotovo svatko, gledajući ranije reportaže s obilazaka ilirskih i prapovijesnih gradina od autora ovog bloga, pa i samo
malo detaljnije gledajući GoogleEarth ili GoogleMaps satelitske snimke, može bez ikakve sumnje uvidjeti da čitava
Hercegovina sadrži enorman broj tajnovitih, nepoznatih i često impresivnih ostataka prapovijesnih ilirskih
bedema, gomila, gradina, pa i čitavih izgubljenih gradova. Upravo jedan takav pravi ilirski grad vrlo znakovita
imena 'Batingrad' nalazi se južno od Posušja, u okolici sela Batin. Ova gradina stručnom (arheološkom) krugu ljudi i
nije toliko nepoznata, dapače, gotovo svatko tko se bavi poviješću i arheologijom ove zemlje uglavnom je čuo za ovu
ilirsku gradinu. Pri tome vrijedi spomenuti da glavni temelj većine opisa ove gradine predstavlja jedan jako davni
obilazak od strane istraživača Franje Fiale tijekom austrougarske vladavine prije više od 120 godina, 1894 god.,
što je rezultiralo opisnim radom u danas već kultnom Glasniku Zemaljskog Muzeja iz Sarajeva. Pored F.Fiale, ovu
gradinu istražio je, no samo djelomično, i izvrsni zapadnohercegovački terenski istraživač Petar Oreč, no znatno
kasnije tijekom 70ih godina prošlog stoljeća. No, ono što je pomalo začuđujuće jest gotovo potpuni nedostatak bilo
kakvih kasnijih detaljnijih arheoloških istraživanja ove ilirske gradine, pri čemu je gotovo u svakom današnjem
opisnom tekstu ove gradine samo preuzet opis iz Arheološkog leksikona BiH koji je pak načinjen isključivo temeljem
gore navedenih prošlih istraživanja 1894. i 1977 godine. S obzirom na (vrlo vrijedne) dotadašnje pronalaske u okružju
Batingrada pri čemu su pronađeni eneolitski, ranobrončanodobni, starije i mlađe željeznodobni, rimski i
srednjovjekovni artefakti, još više začuđujuća činjenica jest nedostatak povoda i volje kod današnjih domaćih
arheologa da započnu ponovno istraživanje ove po svemu sudeći jedne od navrijednijih ilirskih gradina u sklopu
jugozapadnog dijela BiH.
Tijekom autorovog nedavnog istraživačkog obilaska ovog drevnog ilirskog grada, došlo se do spoznaja da srž gradine
predstavlja svojevrsna citadela ili središnji gradski, akropolski prostor koji je u pravokutno-elipsoidnom obliku
opkolovljen suhozidnim bedemima, mjestimično očuvanih vanjskih lica, te megalitskog karaktera u dijelovima,
posebice onima na sjeverozapadnim i zapadnim rubovima. Akropolski prostor koji je branjen debelim bedemom
prostire se na zaravnjenom vrhu brda u dužini oko 70-ak metara, pri čemu se na istočnoj strani nalaze ruševine, po
svemu sudeći, jedne ogromne piramidolike građevine koja je imala stepenastu arhitekturu, što se međutim danas
samo nazire, no usprkos tome fascinira impozantna dimenzija ove 'gomile' odnosno srušene drevne kamene
građevine, što ukazuje da se vrlo vjerojatno, pored svrhe osmatranja, radilo o svojevrsnom ilrskom hramu ili pak
obrednoj, kultnoj građevini, a možda čak i o prapovijesnoj, drevnoj ilirskoj zvjezdarnici ili opservatoriju s obzirom na
zaravnjeni vrh te položaj na istočnoj strani s dalekim vidljivim horizontom prema istočnim stranama izlazećeg sunca.
S jugozapadnih pak strana autor je pronašao ostatke megalitskih, nerijetko i kiklopskih zidina od ogromnih
neobrađenih blokova vapnenca gornjokredne, cenomansko-turonske starosti s brojnim fosilima rudista. Na jednoj
manjoj površini na istom ovom jugozapadnom dijelu podno citadele pronađeni su ostaci pravolinijski napravljenih
zidova od mjestimično pravokutno, četvrtasto isklesanih blokova ozidanih bez upotrebe maltera što ukazuje na
izvjesni ilirsko-helenistički stil gradnje. Naravno, potpuniji i detaljniji uvid u ovu karakteristiku bit će jasniji tek nakon
detaljnijih istraživanja s paralelnim iskopavanjem vanjskih te unutarnjih lica ovih zidova. Nadalje, vrlo važno je
spomenuti da su dimenzije ovog ilirskog grada ustvari znatno veće od vidljivih obrisa na satelitskim snimcima, jer je
autor obilaskom površina izvan citadele odnosno akropole pronašao ostatke suhozidnih građevina, najvjerojatnije
ostataka nastambi te ostataka podzidova od stambenih terasa, podjednako i sa sjevernih, kao i jugozapadnih padina
brijega podno akropole. Također sa sjevernih strana neposredno uz unutrašnji rub vanjskog akropolskog bedema
zamijećene su ozidane osnove stambenih prostora s očuvanim ognjištem u obliku malog kamenog kruga.
Zanimljivu indikaciju ove gradine nosi samo njeno ime 'Batingrad' što je već i najranije istraživače poput F.Fiale
navelo na mogućnost da je riječ o važnom boravištu poznatog Ilira Batona pripadnika ilirskog plemena Desitijata s
područja današnje Bosne koji je tijekom 5 i 6 godine nove ere poveo poznatu, ali i posljednju, ilirsku pobunu protiv
Rima i rimske vojske, što se upravo prema njemu naziva 'Batonski ustanak'. S obzirom na samo ime ove gradine,
karakteristike njenog izgleda, pronalaske na njoj, te njenog geografskog položaja upravo na prijelaznom terenu od
unutrašnjeg ilirskog područja Desitijata i Delmata na sjeveru od Posušja, prema priobalnom ilirskom teritoriju na
području današnje srednje Dalmacije koji je već bio pod okupacijom Rima, lako je moguća činjenica da je upravo u
njoj tijekom vremena pripreme antirimske revolucije boravio, a možda i 'stolovao' jedan od najpoznatijih Ilira - Baton.

ILIRSKI GRAD (GRADINA) - BATINGRAD (megalitske zidine podno zapadnog ruba citadele na vrhu):
Dijelovi masivnog, prilično razrušenog, no prvotno fino izgrađenog, bedema sa sjeverozapadne strane akropole:
Unutrašnji dio akropole na zapadnoj strani:
Ostaci ogromne razrušene kamene građevine na istočnom dijelu akropole, danas u obliku impozantne gomile na kojoj se ipak naziru ozidani stepeničasti dijelovi
kamene konstrukcije:
 Uz rubove akropolskog bedema naziru se ogromni, megalitski, mjestimično klesani blokovi

Pronađeno kameno ognjište na sjeverozapadnoj strani akropole

Ostaci finije klesanih blokova i pravocrtnih bedema zagonetnih građevina na padini podno zapadnog dijela akropole:
Zidovi od ogromnih višetonskih, neobrađenih, blokova kamena - tzv.kiklopske zidine / Cyclopean walls of citadel in the lost Illyrian city - Batingrad near Posušje in
western Herzegovina
Objavio/la deejay gogy u 00:13

Nema komentara:
Objavi komentar
 Unesite komentar...

Komentiraj kao: deejay gosha (G Odjava

Objavi Pregled Obavijesti me

Noviji post Početna stranica Stariji postovi

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)

Portal o prirodnim-geološkim i arheološkim karakteristikama Hercegovine

Početna stranica
Hercegovina-Geologija-Arheologija

Portal o megalitima Hercegovine

Otkrijte jedan od najprisutnijih ali i najzagonetnijih vidova povijesne baštine u Hercegovini - megalite, odnosno megalitske lokalitete uključujući prailirske i
ilirske megalitske gradine, megalitske i kiklopske zidove, kultna mjesta s megalitima, ogromnim blokovima kamenja, vapnenca, kao i sve novije razotkrivene,
dosada nepoznate megalitske ostatke prapovijesnih i ilirskih građevina, bedema, i raznih drugih megalitskih vidova drevne hercegovačke graditeljske
ostavštine.

Arhiva bloga Goran Glamuzina, dr.sc.geologije

► 2020 (8) deejay gogy

► 2019 (10) Prikaži moj cijeli profil

► 2018 (12)
► 2017 (17)
▼ 2016 (23)