Professional Documents
Culture Documents
Globalizacija 2019 Novinarnica PDF
Globalizacija 2019 Novinarnica PDF
rs
Najuticajniji svetski
ekonomisti i stru~njaci
za me|unarodne
odnose govore o knjizi
dr Orhana Draga{a
„Dva lica globalizacije
– istina i obmane“:
Martin Wolf
glavni ekonomski komentator
The Financial Times
Dr Steve H. Hanke
The Johns Hopkins University
Sir Ivor Roberts KCMG
diplomata, biv{i dekan Trinity
koled`a na Univerzitetu Oxford
Dr Daniel Lacalle
ekonomista i autor
nekoliko svetskih bestselera
Dr Jonathan Grant
King’s College London
II
dva lica GLOBALIZACIJE
NAJUTICAJNIJI SVETSKI EKONOMISTI SA
LISTE TOP-20 O KNJIZI DR ORHANA DRAGA[A
Foto: tamasdavidbarrett.com
Zahvaljuju}i porastu ekonomske globalizacije posle Drugog svetskog rata – trgovini robom, uslugama
i kapitalom – ekstremno siroma{tvo drasti~no je smanjeno. Ali, poput velikog talasa globalizacije u
19. veku, koji je bio vra}en unazad Velikim ratom, i to se mo`e promeniti. Ovu trezvenu misao trebalo bi
imati na umu dok ~itate pou~nu knjigu Orhana Draga{a „Dva lica globalizacije – istina i obmane“.
„Dva lica globalizacije – istina i obmane“ Orhana Draga{a je neverovatan nau~ni izvor za
EKONOMSKE
moje kolege i ljubitelje ekonomije. Smatram ovu knjigu delom veoma vrednim uva`avanja.
IZVODI IZ KNJIGE
GLOBALIZACIJA 4.0 {tvenu transformaciju. Me|utim, usled brojnih NOVI RATOVI
Finansijska kriza 2008. godine nije zaustavila unutra{njih problema i protivre~nosti, koji uglav- Bezbednost danas postaje sve va`niji, pa i
globalizaciju. Razorni efekti krize su, bez sumnje, nom poti~u iz specifi~nosti njenog institucional- neodvojiv aspekt globalizacije. Bezbednost da-
naneli {tetu, pa i usporili neke aspekte globalnih nog i politi~kog ambijenta, Kina se suo~ava sa broj- nas, posmatrana u kontekstu globalizacije ima
integrativnih procesa, ali decenija iza nas pru`a sve nim ograni~enjima za {irenje svog uticaja na glo- sve manje dodirnih ta~aka sa tradicionalnim bez-
dokaze da je globalizacija `iva i da je svet odlu~io balnom planu. Pod predsednikom Si \inpingom, bednosnim izazovima poput me|udr`avnih su-
da nastavi tim putem. Alternativa globalizaciji ko- Kina izlazi iz svoje tradicionalne „niskoprofilne“ koba ili masovne upotrebe armija, ve} poprima-
ja je ponu|ena kroz brojne populisti~ke projekte i spoljne politike i `eli da globalno pro{iri svoj kul- ju nove forme, samim tim zahtevaju i nove mo-
politike ima brojne limite, a oni su takvi da ovakve turni, tehnolo{ki, pa i bezbednosni uticaj, ali u toj dele za njihovo re{avanje. Terorizam, ilegalne i
ideje dr`i nisko ispod zone u kojoj bi mogli da te`nji suo~ava se sa ograni~enjima, koje je odrani- nasilne migracije, cyber-kriminal danas su glavni
ugroze glavni tok globalnih integracija, bilo da su je postavio me|unarodni poredak zasnovan na bezbednosni izazovi koji optere}uju i ote`avaju
one ekonomske, politi~ke, tehnolo{ke ili kulturne. pravilima, koji u su{tini destimuli{e „iliberalnost“ integrativne tokove u svetu. Njihovo suzbijanje
GLOBALIZACIJA:
Bez obzira na to {to su populisti~ke politike tehnologije i manipulativnih namera pokazao da
AMERIKA I TRAMPOV (Brexit) i lideri (Donald Tramp) u jednom momen- mo`e imatirazorne efekte po savremene demo-
EKSPERIMENT tu osvojili vrhove sa kojih se decenijama {irio ta- kratije. Njihov u~inak je takav da se na klju~nim
Populisti~ka politika Donalda Trampa, koja je las liberalnih, globalnih integracija, njihovi dome- mestima u va`nim nacionalnim i me|unarodnim
DVA LICA,
zapretila opadanjem globalizacije i njenim povla- ti su ipak dosegli ograni~enja, koja ih dr`e daleko institucijama mogu na}i ljudi koji su poverenje
~enjem, dobila je politi~ki, institucionalni odgo- od globalne premo}i. Onde gde su i do{li u prili- stekli na izvrnutim ~injenicama i manipulacijom.
vor. Taj odgovor je u su{tini usmeren na o~uva- ku da sprovode svoju politiku, suo~ili su se ili sa Promene u tehnolo{koj i institucionalnoj sferi ve}
nje dominantnog uticaja SAD u svetu u svim kratkim u~e{}em u vlasti (Holandija na primer) ili su u toku, kada je re~ o regulaciji i suzbijanju pro-
JEDNA SUDBINA
aspektima, i ekonomskom, vojnom, tehnolo- su bili prinu|eni da drasti~no promene politiku stora za manipulaciju, ali one verovatno ne}e bi-
{kom, pa i kulturnom, a bio je ugro`en izolacioni- koju su zastupali (Gr~ka). Savremeni populizam ti dovoljne. Povratak poverenja i pouzdanosti u
zmom koji je propagirao, pa i sprovodio, ameri~- ima razli~ite forme, ali zajedni~ku platformu – pro- javnoj sferi zavisi i od reafirmacije tradicionalnih
ki predsednik. Amerika u eri Trampa uspela je sa- menu odnosa izme|u naroda i establi{menta. On komunikacionih kanala, najpre masovnih tradici-
mo da amplifikuje svoje unutra{nje protivre~no- ima ideolo{ke osnove levice ili desnice, na primer, onalnih medija, koji su ve} dugo u defanzivi, {to
sti, do mere u kojoj je to po~elo da ugro`ava njen ali sam po sebi nije ideologija, ~ak ni kada je u pi- zbog finansijske krize 2008. godine, {to zbog
globalni primat, {to je za naciju postalo neodr`i- tanju odnos prema globalizaciji u celini, ve} je re- strukturne krize u kojoj su jo{ du`e, usled rasta di-
vo. Ispostavlja se da to nije „vozilo“ koje }e Ame- akcija na pojedine negativne aspekte globalizaci- gitalnih tehnologija. Ovi kanali, me|utim, imaju Knjiga Orhana Draga{a jednako ozbiljno
rici o~uvati i unaprediti status koji ima jo{ od zavr- je, koji su se naro~ito iskazali u periodu posle krize ne{to {to moderne digitalne komunikacione
razmatra ~injenice i obmane o globalizaciji.
{etka Drugog svetskog rata. 2008. godine – migracije i rastu}u nejednakost, platforme nemaju, a to je eti~ki i regulatorni si-
pre svega. Ipak, populisti ne}e uskoro si}i sa sce- stem pravila, koji ih ~ini pouzdanijim i vrednim Svest o globalizaciji, o jednome planetarnom
ne, naprotiv. Njihov uticaj }e biti sasvim dovoljan poverenja. fenomenu ekonomske, politi~ke, kulturne,
EU – JEDAN ODGOVOR za korigovanje pojedinih aspekata mainstream tehnolo{ke dinamike, tako|e nije starija od ~etiri
NA ^ETIRI KRIZE politika, naro~ito u liberalnim demokratijama na decenije, ali je autor vi{e insistirao na
Evropska unija je i sama posle recesije 2008. Zapadu, {to se ve} uo~ava u planovima za redefi- ~injenicama i nau~nim tuma~enjima nego na
godine dospela u vi{estruku krizu funkcionisanja, niciju unutra{njeg ustrojstva Evropske unije, kao negaciji razuma, teorijama zavera i jednome
pa je pored Brexita bila pogo|ena i migrantskom i u mnogim njenim ~lanicama, ali i na nivou me-
prevla|uju}em ose}anju, koje nam nije strano,
krizom 2015. godine, kao i zao{travanjem odno- |unarodnih institucija i sporazuma.
sa sa Rusijom povodom konflikta u Ukrajini, ali i
da svetom gospodari zapadna liberalno-
du`ni~kom krizom u jednom broju svojih ~lanica. demokratska civilizacija kao nova tla~iteljska
Sve ove krize, me|utim, nisu dovele do dezinte- kolonijalna sila. Autor, sre}om, nije imao
gracije Unije, koja je ostala na okupu i privr`ena dovoljno vremena i strpljenja za sve gluposti
vrednostima na kojima je zasnovana, ali i ona pri- koje prate globalna tuma~enja globalnih
prema dugoro~ni institucionalni odgovor na dez- procesa. Njegovo tuma~enje globalizacije
integracione procese sa kojima je suo~ena i on }e zasnovano je na ose}anju za dinami~an istorijski
biti oli~en u promenama u unutra{njoj strukturi
proces koji je obuhvatio svet u celini u
Unije. Evropa je to s pravom zaklju~ila, imaju}i u
vidu da je prava priroda dezintegracije koja joj poslednjim decenijama, proces zasnovan na
preti – politi~ka, ne tehnolo{ka, kulturna (identi- nau~nom razvoju, inovacijama, kulturnoj
tetska) ili ekonomska i otuda }e njen jedinstveni fleksibilnosti, komunikacijama i
odgovor na multi-krizu sa kojom se suo~ava biti komunikativnosti SAD i Evropske unije u
politi~ki. Cilj kojim te`e sve njene ~lanice je o~u- nastanku i {irenju. Globalizacija je, me|utim,
vanje ovog par-excellence liberalnog i globalisti~- po~ela da se odvija tek uklju~ivanjem Kine,
kog projekta na promenjenim osnovama, koje }e Indije, Brazila, Rusije u svetsku ekonomiju koja je,
omogu}iti ne samo bolje unutra{nje funkcionisa-
umesto klasi~ne politike, diplomatije i
nje, ve} i o~uvanje politi~kog, ekonomskog i kul-
turnog uticaja van svojih granica. Politi~ki trendo- bezbednosti, diktirala, nekad i na `alost
vi nakon Brexita potvr|uju da populisti~ke i evro- pomenutih, potrebu za ru{enjem trgovinskih i
skepti~ne politike imaju sve zna~ajnije mesto, ali i svih drugih ekonomskih i vanekonomskih
dalje su van zone u kojoj mogu implementirati granica i barijera.
svoje izolacionisti~ke i dezintegrativne politike. Opasnost od globalizacije autor ne vidi u
{irenju demokratije, sloboda i prava, nego
KINESKI MODEL GLOBALIZACIJE upravo u njihovom osporavanju.
Kina }e i u godinama i decenijama pred nama
Povode}i se za naslovom svoje studije,
pre ostati sna`an zagovornik integracija, ali samo Orhan Draga{ je i ozbiljan, i vedar, a takav je, kad
kao njen korisnik, ne i lider koji }e biti sposoban napominje da je jedan od motiva za njegovo
da model sopstvenog funkcionisanja nametne istra`ivanje bio strah koji je nastupio u
kao globalno prihvatljiv. poslednjoj eri globalizacije, krizom iz 2008.
Kina se suo~ava sa limitima svog fantasti~nog Njegovo istra`ivanje je i set odgovora koji su
rasta u proteklim dekadama, {to mo`e da zabrine na{oj publici neophodni kako bi se razumela
zagovornike globalizacije, ali ona ne odustaje od
dubina krize koja je i na{a zajedni~ka sudbina,
sna`nog u~e{}a u svetskim integracionim proce-
sima, svesna da upravo tim procesima mo`e da za- koja je, od najavljene istorijske razvojne {anse
hvali za svoju veliku istorijsku ekonomsku i dru- postala nov okvir zaostajanja. \
Dodatak o knjizi „DVA LICA GLOBALIZACIJE“ je pla}eni oglas.